Hr-En 1995-1-1 PDF

Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade

stranica 1/115
HRN EN 1995-1-1:2008+AC:2006+A1:2008
____________________________________________________________________________
EUROPSKA NORMA EN 1995-1-1
EUROPEAN STANDARD
NORME EUROPÉENNE
EUROPÄISCHE NORM studeni 2004.
_____________________________________________________________________________
ICS 91.010.30; 91.080.20 Zamjenjuje normu ENV 1995-1-1:1993
Otvorena pitanja --- ostaje za raspravu nakon lektoriranja
modification factor - faktor izmjene

erection - montaža; podizanje
shear plate connectors
anchorage (sidrenje, sidro)
grupa vijaka
Engleska verzija
Eurokod 5 - Projektiranje drvenih konstrukcija -

Eurocode 5: Design of timber structures - Eurocode 5: Conception et calcul des Eurocode 5: Bemessung und Konstruktion
Part 1-1: General - Common rules and structures en bois - Partie 1-1 : von Holzbauten - Teil 1-1: Allgemeines -
rules for buildings Généralités - Règles communes et Allgemeine Regeln und Regeln für den
règles pour les bâtiments Hochbau
Napomena tehničkom uredniku:

1. Precrtani dijelovi teksta ispod kojih je novi sivo označen tekst su izmjene iz dokumenta A1
2. Tekstovi koji su označeni ovako su ispravci iz dokumenta AC
AC
x udaljenost hvatišta reakcije na osloncu do ugla zasijecanja;
x razmak od hvatišta reakcije na osloncu do [h1]zasječenog ugla mm
AC
Prijevod: A. Bjelanović, prosinac 2010. Stručna redakcija: D. Aničić, prosinac 2010.

stranica 2/115
Sadržaj
Predgovor
1 Općenito
1.1 Područje primjene
1.1.1 Područje primjene norme EN 1995
1.1.2 Područje primjene norme EN 1995-1-1
1.2 Upućivanje na druge norme
1.3 Pretpostavke
1.4 Razlika izmeñu načela i pravila primjene
1.5 Nazivi i definicije
1.5.1 Općenito
1.5.2 Dodatni nazivi i definicije upotrijebljeni u ovoj normi
1.6 Simboli upotrijebljeni u normi EN 1995-1-1
2 Osnove proračuna
2.1 Zahtjevi
2.1.1 Osnovni zahtjevi
2.1.2 Upravljanje pouzdanošću
2.1.3 Proračunski uporabni vijek i trajnost
2.2 Načela proračuna graničnoga stanja
2.2.1 Općenito
2.2.2 Granična stanja nosivosti
2.2.3 Granična stanja uporabljivosti
2.3 Osnovne varijable
2.3.1 Djelovanja i utjecaji okoliša
2.3.2 Materijali i svojstva proizvoda
2.4 Provjera metodom parcijalnih koeficijenata
2.4.1 Proračunska vrijednost svojstva materijala
2.4.2 Proračunska vrijednost geometrijskih podataka
2.4.3 Proračunske otpornosti
2.4.4 Provjera ravnoteže
3 Svojstva materijala
3.1 Općenito
3.1.1 Čvrstoća i parametri krutosti
3.1.2 Odnosi naprezanje – deformacija
3.1.3 Faktori izmjene čvrstoće za razrede uporabe i razrede trajanja opterećenja
3.1.4 Faktori izmjene deformiranja za razrede uporabe
3.2 Masivno drvo
3.3 Lijepljeno lamelirano drvo
3.4 Lamelirana furnirska graña (laminated veneer lumber – engl. LVL)
3.5 Ploče na osnovi drva
3.6 Adhezivi
3.7 Metalna spajala
4 Trajnost
4.1 Otpornost na biološke organizme
4.2 Otpornost na koroziju
5 Osnove proračuna konstrukcija

5.1 Općenito
stranica 3/115
5.2 Elementi
5.3 Spojevi
5.4 Sklopovi
5.4.1 Općenito
5.4.2 Okvirne konstrukcije
5.4.3 Pojednostavnjeni proračun rešetki s utisnutim ježastim metalnim spojnim pločama
5.4.4 Ravninski okviri i lukovi
6 Granična stanja nosivosti

6.1 Proračun presjeka napregnutih u jednom glavnom smjeru
6.1.1 Općenito
6.1.2 Vlak paralelno s vlakancima
6.1.3 Vlak okomito na vlakanca
6.1.4 Tlak paralelno s vlakancima
6.1.5 Tlak okomito na vlakanca
6.1.6 Savijanje
6.1.7 Posmik
6.1.8 Torzija
6.2 Proračun kombinirano napregnutih presjeka
6.2.1 Općenito
6.2.2 Tlačna naprezanja pod kutom na vlakanca
6.2.3 Kombinirano savijanje i osni vlak
6.2.4 Kombinirano savijanje i osni tlak
6.3 Stabilnost elemenata
6.3.1 Općenito
6.3.2 Stupovi napregnuti na tlak ili na kombinirani tlak i savijanje
6.3.3 Grede napregnute na savijanje ili na kombinirano savijanje i tlak
6.4 Proračun presjeka elemenata promjenjivog presjeka ili zakrivljenog oblika
6.4.1 Općenito
6.4.2 Jednostrane trapezne grede
6.4.3 Dvostrane trapezne, zakrivljene i sedlaste grede
6.5 Zasječeni elementi
6.5.1 Općenito
6.5.2 Grede zasječene na osloncu
6.6 Čvrstoća sustava
7 Granična stanja uporabljivosti

7.1 Klizanje u priključku
7.2 Granične vrijednosti progiba greda
7.3 Vibracije
7.3.1 Općenito
7.3.2 Vibracije zbog strojeva
7.3.3 Stropovi stambenih zgrada
8 Spojevi metalnim spajalima

8.1 Općenito
8.1.1 Zahtjevi na spajala
8.1.2 Spojevi s višestrukim spajalima
8.1.3 Višerezni spojevi
8.1.4 Sile u spoju, pod kutom na vlakanca
8.1.5 Izmjenične sile u spoju
8.2 Bočna nosivost metalnih štapastih spajala
8.2.1 Općenito
8.2.2 Spojevi drvo – drvo i spojevi[h2] ploča na osnovi drva - drvo
8.2.3 Spojevi čelik – drvo
8.3 Čavlani spojevi
stranica 4/115
8.3.1 Bočno opterećeni čavli
8.3.2 Osno opterećeni čavli
8.3.3 Kombinirano bočno i osno opterećeni čavli
8.4 Spojevi skobama
8.5 Vijčani spojevi
8.5.1 Bočno opterećeni vijci
8.5.2 Osno opterećeni vijci
8.6 Spojevi trnovima
8.7 Spojevi vijcima za drvo
8.7.1 Bočno opterećeni vijci za drvo
8.7.2 Osno opterećeni vijci za drvo
8.7.3 Kombinirano bočno i osno opterećeni vijci za drvo
8.8 Spojevi s utisnutim ježastim metalnim spojnim pločama
8.8.1 Općenito
8.8.2 Geometrijski podaci
8.8.3 Svojstva čvrstoće ploče
8.8.4 Čvrstoće sidra ploče
8.8.5 Provjera čvrstoće spoja
8.9 Prstenasti i glatki pločasti moždanici[h3]
8.10 Nazubljeni pločasti moždanici
9 Dijelovi i sklopovi
9.1 Dijelovi
9.1.1 Lijepljene grede tankog hrpta
9.1.2 Lijepljene grede tankih pojasnica
9.1.3 Mehanički sastavljene grede
9.1.4 Mehanički sastavljeni stupovi i lijepljeni stupovi
9.2 Sklopovi
9.2.1 Rešetke
9.2.2 Rešetke s utisnutim metalnim ježastim spojnim pločama
9.2.3 Krovne i stropne dijafragme
9.2.4 Zidne dijafragme
9.2.5 Spregovi
10 Razrada konstrukcijskih detalja i kontrola

10.1 Općenito
10.2 Materijali
10.3 Lijepljeni priključci
10.4 Spojevi s mehaničkim spajalima
10.4.1 Općenito
10.4.2 Čavli
10.4.3 Vijci i podložne pločice
10.4.4 Trnovi
10.4.5 Vijci za drvo
10.5 Sklop
10.6 Prijevoz i montaža
10.7 Kontrola
10.8 Posebna pravila za konstrukcije dijafragmi
10.8.1 Stropne i krovne dijafragme
10.9 Posebna pravila za rešetke s utisnutim ježastim metalnim spojnim pločama
10.9.1 Proizvodnja
10.9.2 Montaža
Dodatak A (obavijesni) Slom presjeka posmičnim odlamanjem i posmičnim izvlačenjem

u spojevima čelik – drvo s višestrukim štapastim spajalima
stranica 5/115
Dodatak B (obavijesni) Mehanički sastavljene grede

B.1 Pojednostavnjeni proračun
B.1.1 Poprečni presjeci
B.1.2 Pretpostavke
B.1.3 Razmaci
B.1.4 Progibi zbog momenata savijanja
B.2 Proračunska krutost pri savijanju
B.3 Normalna naprezanja
B.4 Najveće posmično naprezanje
B.5 Opterećenje spajala
Dodatak C (obavijesni) Sastavljeni stupovi

C.1 Općenito
C.1.1 Pretpostavke
C.1.2 Nosivost
C.2 Mehanički sastavljeni stupovi
C.2.1 Proračunska vitkost
C.2.2 Opterećenje spajala
C.2.3 Kombinirana opterećenja
C.3 Razmaknuto sastavljeni stupovi s kladicama ili vezicama
C.3.1 Pretpostavke
C.3.2 Nosivost za osno opterećenje
C.3.3 Opterećenje spajala, vezica i kladica
C.4 Rešetkasti stupovi s lijepljenim ili čavlanim priključcima
C.4.1 Pretpostavke
C.4.2 Nosivost
C.4.3 Posmične sile
Dodatak D (obavijesni) Literatura

stranica 6/115
Predgovor
Ovaj je dokument (EN 1995-1-1:2004) pripremio tehnički odbor CEN/TC250, "Konstrukcijski

eurokodovi", čije se tajništvo nalazi u BSI-ju.
Ova europska norma mora dobiti status nacionalne norme objavljivanjem istovrijednoga teksta ili
prihvaćanjem najkasnije u svibnju 2005. godine, a oprečne nacionalne norme moraju se povući
najkasnije u ožujku 2010. godine.
Ovaj dokument zamjenjuje normu ENV 1995-1-1:1993.
CEN/TC250 odgovoran je za sve konstrukcijske eurokodove.
U skladu s unutrašnjim propisima CEN-a/CENELEC-a, ovu su europsku normu obvezne primijeniti

nacionalne organizacije za normizaciju sljedećih zemalja: Austrije, Belgije, Cipra, Češke Republike,
Danske, Estonije, Finske, Francuske, Grčke, Mañarske, Irske, Islanda, Italije, Latvije, Litve,
Luksemburga, Malte, Nizozemske, Norveške, Njemačke, Poljske, Portugala, Slovačke, Slovenije,
Španjolske, Švedske, Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Povijest programa eurokodova
Godine 1975. Komisija Europske zajednice odlučila je na osnovi članka 95. Ugovora o programu
djelovanja u području grañevinarstva. Predmet programa bio je uklanjanje tehničkih prepreka
trgovini i usklañivanje tehničkih specifikacija.
U okviru tog programa djelovanja Komisija je pokrenula uspostavu skupine usklañenih tehničkih
pravila za projektiranje grañevina koje bi, u prvoj fazi, služile kao druga mogućnost uz vrijedeća
nacionalna pravila u državama članicama, a u konačnoj ih fazi zamijenila.
Tijekom petnaest godina Komisija je uz pomoć Upravnog odbora s predstavnicima država članica
razvijala program eurokodova koji je doveo do prve generacije eurokodova 1980-tih godina.
Godine 1989. Komisija i države članice EU-a i EFTA-e odlučili su, na osnovi sporazuma1 izmeñu
Komisije i CEN-a da pripremu i objavljivanje eurokodova prepuste CEN-u putem niza mandata
kako bi im se osigurao budući status europskih norma (EN). To, ustvari, povezuje eurokodove s
odredbama svih Komisijinih direktiva i/ili Odluka povezanih s europskim normama (npr. s
Direktivom Vijeća 89/106/EEZ o grañevnim proizvodima (CPD) i Direktivama Vijeća 93/37/EEZ,
92/60/EEZ i 89/440/EEZ o javnim radovima i uslugama i istovrijednim direktivama EFTA-e
pokrenutim radi uspostave unutarnjeg tržišta).
Program konstrukcijskih eurokodova sadrži sljedeće norme koje se općenito sastoje od više
dijelova:
EN 1990, Eurokod: Osnove projektiranja konstrukcija
EN 1991, Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije
EN 1992, Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija
EN 1993, Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija
EN 1994, Eurokod 4: Projektiranje spregnutih čelično-betonskih konstrukcija
1
Sporazum izmeñu Komisije Europskih zajednica i Europskog odbora za normizaciju (CEN-a) o radu na eurokodovima za projektiranje
zgrada i inženjerskih grañevina (BC/CEN/03/89).
stranica 7/115
EN 1995, Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija
EN 1996, Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija
EN 1997, Eurokod 7: Geotehničko projektiranje
EN 1998, Eurokod 8: Projektiranje potresno otpornih konstrukcija
EN 1999, Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija
Eurokodovi potvrñuju odgovornost vlasti država članica i osiguravaju njihovo pravo odreñivanja
vrijednosti koje se odnose na propisivanje sigurnosnih pitanja na nacionalnoj razini koja se
mijenjaju od države do države.
Status i područje primjene eurokodova
Države članice EU i EFTA-e potvrñuju da eurokodovi služe kao poredbeni (referencijski) dokumenti
u sljedeće svrhe:
- kao sredstvo potvrñivanja usklañenosti zgrada i inženjerskih grañevina s bitnim zahtjevima

Direktive Vijeća 89/106/EEZ, posebno s bitnim zahtjevom br. 1 - Mehanička otpornost i stabilnost i
bitnim zahtjevom br. 2 - Sigurnost u slučaju požara
- kao osnova pri specificiranju ugovora za grañevine i pripadajuće inženjerske usluge
- kao okvir za izradu usklañenih tehničkih specifikacija za grañevne proizvode (EN-ove i ETA-ove).
Eurokodovi su, u mjeri u kojoj se odnose na same grañevine, u izravnome odnosu s Temeljnim
dokumentima2 navedenim u članku 12. Direktive, iako je njihova priroda drukčija od usklañenih
norma proizvoda3. Stoga, tehnička pitanja koja proizlaze iz eurokodova trebaju biti prikladno
razmotrena na tehničkim odborima CEN-a i/ili radnim skupinama EOTA-e koje rade na normama
za proizvode s ciljem postizanja pune spojivosti tih tehničkih specifikacija s eurokodovima.
Norme - eurokodovi osiguravaju zajednička pravila projektiranja konstrukcija za svakodnevnu

uporabu pri projektiranju cijelih konstrukcija i dijelova proizvoda tradicionalne ili inovativne prirode.
Neobični oblici grañenja ili uvjeti projektiranja nisu posebno obuhvaćeni pa se u takvim slučajevima
projektant upućuje na dodatno razmatranje stručnjaka
Nacionalne norme kojima se provode eurokodovi
Nacionalne norme kojima se provode eurokodovi sadržavat će cjelovit tekst eurokodova

(uključujući sve dodatke) kako ih je objavio CEN, kojima može prethoditi nacionalna naslovna
stranica i nacionalni predgovor, iza kojih slijedi nacionalni dodatak (obavijesni).
Nacionalni dodatak može sadržavati samo podatke o onim parametrima za koje je u eurokodu
ostavljen slobodan odabir na nacionalnoj razini i koji se nazivaju "nacionalno odreñeni parametri".
Oni se upotrebljavaju pri projektiranju zgrada i inženjerskih grañevina koje se grade u dotičnoj
državi, tj. kao:
2
U skladu s člankom 3.3 CPD-a, bitni zahtjevi moraju dobiti konkretan oblik u temeljnim dokumentima radi ostvarenja nužne
povezanosti izmeñu bitnih zahtjeva i mandata za usklañene EN-ove i ETAG/ETA-ove.
3
U skladu s člankom 12. CPD-a, temeljni dokumenti moraju:
a) dati konkretan oblik bitnim zahtjevima usklañivanjem nazivlja i tehničkih osnova te naznakom razreda ili razina za svaki zahtjev gdje
je to nužno;
b) naznačiti metode povezivanja tih razreda ili razina zahtjeva s tehničkim specifikacijama, npr. metode proračuna i provjere, tehnička
pravila projektiranja itd.;
c) poslužiti kao osnova uspostave usklañenih norma i smjernica za Europska tehnička dopuštenja. Eurokodovi, ustvari, igraju sličnu
ulogu u području bitnog zahtjeva br.1 i dijela bitnog zahtjeva br.2.
stranica 8/115
- vrijednosti i/ili razredi, gdje su u eurokodu navedene druge mogućnosti
- vrijednosti za koje je u eurokodu naveden samo simbol
- podaci specifični za neku državu (zemljopisni, klimatski itd.), npr. karta snijega
- postupak koji će se upotrijebiti ako su u eurokodu navedeni različtiti mogući postupci
- odluke o primjeni obavijesnih dodataka
- upućivanja na neoprečne dopunske podatke radi pomoći korisniku pri primjeni eurokoda.
Veze izmeñu eurokodova i usklañenih tehničkih specifikacija za proizvode (EN-ova i ETA-

ova)
Postoji potreba za dosljednošću izmeñu usklañenih tehničkih specifikacija za grañevne proizvode i

tehničkih pravila za grañevine4. Nadalje, svi podaci koji se navode uz označivanje znakom CE
grañevnih proizvoda koji upućuju na eurokodove moraju jasno navesti koji su nacionalno odreñeni
parametri uzeti u obzir.
Dodatne obavijesti posebne za normu EN 1995-1-1
Norma EN 1995 propisuje načela i zahtjeve za sigurnost, uporabljivost i trajnost drvenih

konstrukcija. Zasnovana je na konceptu graničnih stanja koji se primjenjuje zajedno s metodom
parcijalnih koeficijenta.
Norma EN 1995 namijenjena je za izravnu uporabu u projektiranju novih konstrukcija zajedno s

normom EN 1990:2002 i odgovarajućim dijelovima norme EN 1991.
Numeričke vrijednosti parcijalnih koeficijenata i drugih parametara pouzdanosti preporučene su

kao osnovne vrijednosti koje osiguravaju prihvatljivu razinu pouzdanosti. Odabrane su s
pretpostavkom osigurane prikladne razine izvedbe i provedbe upravljanja kvalitetom. Kad normu
EN 1995-1-1 kao temeljni dokument upotrebljavaju ostali tehnički odbori CEN-a, treba uzeti iste
vrijednosti.
Nacionalni dodatak uz normu EN 1995-1-1
Ova norma daje u točkama s napomenama druge postupke, vrijednosti i preporuke naznačujući
gdje se smije načiniti odabir na nacionalnoj razini. Stoga nacionalna norma kojom se provodi
norma EN 1991-1-1 treba imati nacionalni dodatak koji sadrži sve nacionalno odreñene parametre
koji će se upotrebljavati pri proračunu zgrada i inženjerskih grañevina koje se grade u
odgovarajućoj zemlji.
Nacionalni je odabir u normi EN 1995-1-1 dopušten u točkama:
- 2.3.1.2(2)P Razvrstavanje opterećenja u razrede prema trajanju opterećenja

- 2.3.1.3(1)P Razvrstavanje konstrukcija u razrede uporabe
- 2.4.1(1)P Parcijalni koeficijenti za svojstva materijala
- 6.1.7(2) Posmik
- 6.4.3(8) Dvostrane trapezne, zakrivljene i sedlaste grede
- 7.2(2) Granične vrijednosti progiba
- 7.3.3(2) Granične vrijednosti vibracija
- 8.3.1.2(4) Čavlani spojevi drvo – drvo: pravila za čavle u čeonom presjeku
- 8.3.1.2(7) Čavlani spojevi drvo - drvo: vrste drva osjetljive na cijepanje
- 9.2.4.1(7) Proračunska metoda za zidne dijafragme
4
Vidi članke 3.3 i 12 CPD-a kao i točke 4.2, 4.3.1, 4.3.2 i 5.2 Temeljnog dokumenta broj 1.
stranica 9/115
- 9.2.5.3(1) Faktori izmjene spregove sustava greda ili rešetki
- 10.9.2(3) Montaža rešetki s utisnutim ježastim metalnim spojnim pločama: najveće iskrivljenje
- 10.9.2(4) Montaža rešetki s utisnutim ježastim metalnim spojnim pločama: najveći otklon

stranica 10/115
1 Općenito
1.1 Područje primjene
1.1.1 Područje primjene norme EN 1995
(1)P Norma EN 1995 primjenjuje se za projektiranje zgrada i inženjerskih grañevina od drva

(masivno drvo, piljeno, blanjano ili oblo drvo, lijepljeno lamelirano drvo ili konstrukcijski proizvodi na
osnovi drva, npr. lijepljena furnirska graña (laminated veneer lumber – engl. LVL) ili ploča na
osnovi drva koje su u cjelinu spojene adhezivima ili mehaničkim spajalima. Usklañena je s
načelima i zahtjevima sigurnosti i uporabljivosti konstrukcija i osnovama proračuna i provjerama
danim u normi EN 1990:2002.
(2)P Norma EN 1995 obrañuje samo zahtjeve mehaničke otpornosti, uporabljivosti, trajnosti i
požarne otpornosti drvenih konstrukcija. Ne razmatraju se ostali zahtjevi, kao što su npr. toplinska i
zvučna izolacija.
(3) Norma EN 1995 predviñena je za uporabu zajedno s normama:
EN 1990:2002 Eurokod – Osnove projektiranja

EN 1991 Djelovanja na konstrukcije
EN-ovi za grañevne proizvode koji se odnose na drvene konstrukcije
EN 1998 Projektiranje konstrukcija otpornih na potres, kad se drvene konstrukcije izvode u
potresnim područjima
(4) Norma EN 1995 podijeljena je na sljedeće dijelove:

EN 1995-1 Općenito
EN 1995-2 Mostovi
(5) Norma EN 1995-1 Općenito uključuje:

EN 1995-1-1 Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
EN 1995-1-2 Opća pravila – Projektiranje konstrukcija na djelovanje požara.
(6) Norma EN 1995-2 upućuje na opća pravila dana u normi EN 1995-1-1. Točke u normi EN
1995-2 dopunjuju točke u normi EN 1995-1-1.
1.1.2 Područje primjene norme EN 1995-1-1
(1) Norma EN 1995-1-1 daje opća pravila za projektiranje drvenih konstrukcija zajedno s
posebnim pravilima za projektiranje zgrada.
(2) U normi EN 1995-1-1 obrañeno je sljedeće:
Poglavlje 1: Općenito
Poglavlje 2: Osnove proračuna
Poglavlje 3: Svojstva materijala
Poglavlje 4: Trajnost
Poglavlje 5: Osnove proračuna konstrukcija
Poglavlje 6: Granična stanja nosivosti
Poglavlje 7: Granična stanja uporabljivosti
Poglavlje 8: Spojevi s metalnim spajalima
Poglavlje 9: Dijelovi i sklopovi
Poglavlje 10: Razrada konstrukcijskih detalja i kontrola
(3)P Norma EN 1995-1-1 ne obuhvaća proračun konstrukcija koje su dulje vrijeme izložene
temperaturama iznad 60 °C.

stranica 11/115
1.2 Upućivanje na druge norme
(1) Ova europska norma uključuje datirana i nedatirana upućivanja na odredbe iz drugih
publikacija. Ta su upućivanja na druge norme navedena na prikladnim mjestima u tekstu, a
publikacije su popisane u nastavku. Za datirana upućivanja naknadne izmjene ili preradbe svake
od tih publikacija primjenjuju se na ovu europsku normu samo ako su u nju uključene izmjenom ili
dopunom. Za nedatirana upućivanja primjenjuje se posljednje izdanje navedene publikacije
(uključujući izmjene).
ISO norme:
ISO 2081:1986 Metallic coatings. Electroplated coatings of zinc on iron or steel
ISO 2631-2:1989 Evaluation of human exposure to whole-body vibration. Part 2:

Continuous and shock-induced vibrations in buildings (1 to 80 Hz)
Europske norme:
EN 300:1997 Oriented Strand Board (OSB) – Definition, classification and

Specifications
EN 301:1992 Adhesives, phenolic and aminoplastic for load-bearing timber structures;

classification and performance requirements
EN 312-4:1996 Particleboards – Specifications. Part 4: Requirements for load-bearing

boards for use in dry conditions
EN 312-5:1997 Particleboards – Specifications. Part 5: Requirements for load-bearing

boards for use in humid conditions
EN 312-6:1996 Particleboards – Specifications. Part 6: Requirements for heavy duty

load-bearing boards for use in dry conditions
EN 312-7:1997 Particleboards – Specifications. Part 7: Requirements for heavy duty

load-bearing boards for use in humid conditions
EN 335-1:1992 Durability of wood and wood-based products – Definition of hazard

classes of biological attack. Part 1: General

classes of biological attack. Part 2: Application to solid wood

classes of biological attack. Part 3: Application to wood-based panels
EN 350-2:1994 Durability of wood and wood-based products – Natural durability of solid

wood. Part 2: Guide to natural durability and treatability of selected wood
species of importance in Europe
EN 351-1:1995 Durability of wood and wood-based products – Preservative treated solid

wood. Part 1: Classification of preservative penetration and retention
EN 383:1993 Timber structures – Test methods. Determination of embedding strength

and foundation values for dowel type fasteners
EN 385:2001 Finger jointed structural timber. Performance requirements and minimum

production requirements
stranica 12/115
EN 387:2001 Glued laminated timber – Production requirements for large finger joints.
Performance requirements and minimum production requirements
EN 409:1993 Timber structures – Test methods. Determination of the yield moment of

dowel type fasteners – Nails
EN 460:1994 Durability of wood and wood-based products – Natural durability of solid

wood – Guide of the durability requirements for wood to be used in
hazard classes
EN 594:1995 Timber structures – Test methods – Racking strength and stiffness of

timber frame wall panels
EN 622-2:1997 Fibreboards – Specifications. Part 2: Requirements for hardboards
EN 622-3:1997 Fibreboards – Specifications. Part 3: Requirements for medium boards
EN 622-4:1997 Fibreboards – Specifications. Part 4: Requirements for softboards
EN 622-5:1997 Fibreboards – Specifications. Part 5: Requirements for dry process

boards (MDF)
EN 636-1:1996 Plywood – Specifications. Part 1: Requirements for plywood for use in dry
conditions
EN 636-2:1996 Plywood – Specifications. Part 2: Requirements for plywood for use in

humid conditions
EN 636-3:1996 Plywood – Specifications. Part 3: Requirements for plywood for use in

exterior conditions
EN 912:1999 Timber fasteners – Specifications for connectors for timber
EN 1075:1999 Timber structures – Test methods. Testing of joints made with punched
metal plate fasteners
EN 1380:1999 Timber structures – Test methods – Load bearing nailed joints
EN 1381:1999 Timber structures – Test methods – Load bearing stapled joints
EN 1382:1999 Timber structures – Test methods – Withdrawal capacity of timber

fasteners
EN 1383:1999 Timber structures – Test methods – Pull through testing of timber

fasteners
EN 1990:2002 Eurocode – Basis of structural design
EN 1991-1-1:2002 Eurocode 1: Actions on structures – Part 1-2: General actions –

Densities, self-weight and imposed loads
EN 1991-1-3 Eurocode 1: Actions on structures – Part 1-3: General actions – Snow

loads

stranica 13/115
EN 1991-1-4 Eurocode 1: Actions on structures – Part 1-4: General actions – Wind
loads
EN 1991-1-5 Eurocode 1: Actions on structures – Part 1-5: General actions – Thermal

actions
EN 1991-1-6 Eurocode 1: Actions on structures – Part 1-6: General actions – Actions

during execution
EN 1991-1-7 Eurocode 1: Actions on structures – Part 1-7: General actions –

Accidental actions due to impact and explosions
EN 10147:2000 Specification for continuously hot-dip zinc coated structural steel sheet
and strip – Technical delivery conditions
EN 13271:2001 Timber fasteners – Characteristic load-carrying capacities and slip moduli

for connector joints
EN 13986 Wood-based panels for use in construction – Characteristics, evaluation

of conformity and marking
EN 14080 Timber structures – Glued laminated timber – Requirements
EN 14081-1 Timber structures – Strength graded structural timber with rectangular

cross-section – Part 1, General requirements
EN 14250 Timber structures. Production requirements for fabricated trusses using

punched metal plate fasteners
EN 14279 Laminated veneer lumber (LVL) – Specifications, definitions,

classification and requirements
EN 14358 Timber structures – Fasteners and wood-based products – Calculation of

characteristic 5-percentile value and acceptance criteria for a sample
EN 14374 Timber structures – Structural laminated veneer lumber – Requirements
EN 14544 Strength graded structural timber with round cross-section –

Requirements
EN 14545 Timber structures – Connectors – Requirements
EN 14592 Timber structures – Fasteners – Requirements
EN 26891:1991 Timber structures. Joints made with mechanical fasteners. General

principles for the determination of strength and deformation
characteristics
EN 28970:1991 Timber structures. Testing of joints made with mechanical fasteners;

requirements for wood density (ISO 8970:1989)
NAPOMENA: Tako dugo dok norme EN 14250, EN 14081-1, EN 14080, EN 13986, EN 14374, EN 14358,
EN 14544, EN 14545 i EN 14592 nisu dostupne kao europske norme, više se obavijesti smije navesti u
nacionalnom dodatku.

stranica 14/115
(1) Ova europska norma uključuje datirana i nedatirana upućivanja na odredbe iz drugih
publikacija. Ta su upućivanja na druge norme navedena na prikladnim mjestima u tekstu, a
publikacije su popisane u nastavku. Za datirana upućivanja naknadne izmjene ili preradbe svake
od tih publikacija primjenjuju se na ovu europsku normu samo ako su u nju uključene izmjenom ili
dopunom. Za nedatirana upućivanja primjenjuje se posljednje izdanje navedene publikacije
(uključujući izmjene).
ISO norme:
ISO 2081 Metallic coatings. Electroplated coatings of zinc on iron or steel
ISO 2631-2:1989 Evaluation of human exposure to whole-body vibration. Part 2:

Continuous and shock-induced vibrations in buildings (1 to 80 Hz)
Europske norme:
EN 300 Oriented Strand Board (OSB) – Definition, classification and

Specifications
EN 301 Adhesives, phenolic and aminoplastic for load-bearing timber structures;

Classification and performance requirements
EN 312 Particleboards – Specifications
EN 335-1 Durability of wood and wood-based products – Definition of hazard

classes of biological attack – Part 1: General

classes of biological attack – Part 2: Application to solid wood

classes of biological attack – Part 3: Application to wood-based panels
EN 350-2 Durability of wood and wood-based products – Natural durability of solid

wood – Part 2: Guide to natural durability and treatability of selected wood
species of importance in Europe
EN 351-1 Durability of wood and wood-based products – Preservative treated solid

wood – Part 1: Classification of preservative penetration and retention
EN 383 Timber structures – Test methods – Determination of embedding strength

and foundation values for dowel type fasteners
EN 385 Finger jointed structural timber – Performance requirements and minimum

production requirements
EN 387 Glued laminated timber – Production requirements for large finger joints.
Performance requirements and minimum production requirements
EN 409 Timber structures – Test methods – Determination of the yield moment of

dowel type fasteners – Nails
EN 460 Durability of wood and wood-based products – Natural durability of solid

wood – Guide of the durability requirements for wood to be used in
hazard classes

stranica 15/115
EN 594 Timber structures – Test methods – Racking strength and stiffness of
timber frame wall panels
EN 622-2 Fibreboards – Specifications. Part 2: Requirements for hardboards
EN 622-3 Fibreboards – Specifications. Part 3: Requirements for medium boards
EN 622-4 Fibreboards – Specifications. Part 4: Requirements for softboards
EN 622-5 Fibreboards – Specifications. Part 5: Requirements for dry process

boards (MDF)
EN 636 Plywood – Specifications
EN 912 Timber fasteners – Specifications for connectors for timber
EN 1075 Timber structures – Test methods – Testing of joints made with punched
metal plate fasteners
EN 1380 Timber structures – Test methods – Load bearing nailed joints
EN 1381 Timber structures – Test methods – Load bearing stapled joints
EN 1382 Timber structures – Test methods – Withdrawal capacity of timber

fasteners
EN 1383 Timber structures – Test methods – Pull through testing of timber

fasteners
EN 1990:2002 Eurocode – Basis of structural design

Densities, self-weight and imposed loads
EN 1991-1-3 Eurocode 1: Actions on structures – Part 1-3: General actions – Snow

loads
EN 1991-1-4 Eurocode 1: Actions on structures – Part 1-4: General actions – Wind

loads
EN 1991-1-5 Eurocode 1: Actions on structures – Part 1-5: General actions – Thermal

actions
EN 1991-1-6 Eurocode 1: Actions on structures – Part 1-6: General actions – Actions

during execution

Accidental actions due to impact and explosions
EN 10147 Specification for continuously hot-dip zinc coated structural steel sheet
and strip – Technical delivery conditions
EN 13271 Timber fasteners – Characteristic load-carrying capacities and slip moduli

for connector joints
EN 13986 Wood-based panels for use in construction – Characteristics, evaluation

stranica 16/115
of conformity and marking
EN 14080 Timber structures – Glued laminated timber – Requirements
EN 14081-1 Timber structures – Strength graded structural timber with rectangular

cross-section – Part 1: General requirements
EN 14250 Timber structures – Production requirements for fabricated trusses using

punched metal plate fasteners
EN 14279 Laminated veneer lumber (LVL) – Specifications, definitions,

classification and requirements
EN 14358 Timber structures – Fasteners and wood-based products – Calculation of

characteristic 5-percentile value and acceptance criteria for a sample
EN 14374 Timber structures – Structural laminated veneer lumber – Requirements
EN 14544 Strength graded structural timber with round cross-section –

Requirements
EN 14545 Timber structures – Connectors – Requirements
EN 14592 Timber structures – Fasteners – Requirements
EN 26891 Timber structures. Joints made with mechanical fasteners – General

principles for the determination of strength and deformation
characteristics
EN 28970 Timber structures – Testing of joints made with mechanical fasteners -

Requirements for wood density (ISO 8970:1989)
NAPOMENA: Tako dugo dok norme EN 14545 i EN 14592 nisu dostupne kao europske norme, više
obavijesti smije se navesti u nacionalnom dodatku.
1.3 Pretpostavke
(1)P Primjenjuju se opće pretpostavke iz norme EN 1990.
(2) Dodatni zahtjevi koji se odnose na razradu detalja konstrukcije i kontrolu navedeni su u
poglavlju 10.
1.4 Razlika izmeñu načela i pravila primjene
(1)P Primjenjuju se pravila navedena u točki 1.4 norme EN 1990:2002.
1.5 Nazivi i definicije
1.5.1 Općenito
(1)P Pimjenjuju nazivi i definicije navedeni u točki 1.5 norme EN 1990:2002.
1.5.2 Dodatni nazivi i definicije upotrijebljeni u ovoj normi
1.5.2.1
karakteristična vrijednost (engl. characteristic value)
stranica 17/115
upućuje se na točku 1.5.4.1 norme EN 1990:2002
1.5.2.2
spoj trnovima (engl. dowelled connection)
priključak izveden štapastim okruglim spajalom valjkastoga tijela s glavom ili bez nje, koje je obično
od čelika, tijesno utisnutog u prethodno bušene rupe i upotrijebljenog za prijenos opterećenja
okomito na os trna
1.5.2.3
ravnotežni sadržaj vlage (engl. equilibrium moisture content)
sadržaj vlage pri kojoj drvo niti dobiva vlagu niti je gubi u zrak koji ga okružuje
1.5.2.4
točka zasićenja vlakanaca (engl. fibre saturation point)
sadržaj vlage pri kojem su stanice drva potpuno zasićene
1.5.2.5
lamelirana furnirska graña (engl. laminated veneer lumber, LVL)
lamelirana furnirska graña, definirana u skladu s normama EN 14279 i EN 14374
1.5.2.6
lamelirana drvena ploča (engl. laminated timber deck)
ploča izrañena paralelnim slaganjem lamela od masivnog drva meñusobnim spojenih čavlima ili
vijcima za drvo, prednapinjanjem ili lijepljenjem
1.5.2.7
sadržaj vlage (engl. moisture content)
masa vode u drvu izražena kao dio mase potpuno suhog drva
1.5.2.8
izmjenično promjenjiva horizontalna sila (engl. racking)
učinak prouzročen horizontalnim djelovanjima u ravnini zida
1.5.2.9
svojstvo krutosti (engl. stiffness property)
svojstvo koje se upotrebljava u proračunu deformiranja konstrukcije, kao što su modul elastičnosti,
modul posmika, modul klizanja
1.5.2.10
modul klizanja (engl. slip modulus)
svojstvo koje se upotrebljava u proračunu deformiranja izmeñu dvaju elemenata konstrukcije
1.6 Simboli upotrijebljeni u normi EN 1995-1-1
U normi EN 1995-1-1 primjenjuju se sljedeći simboli:
Velika latinična slova
A ploština presjeka
Aef proračunska ploština ukupne površine dodira izmeñu utisnute ježaste metalne spojne ploče
i drva; proračunska ploština dodira u tlaku okomito na vlakanca
Af ploština presjeka pojasnice
Anet,t neto ploština presjeka okomito na vlakanca
Anet,v neto posmična ploština paralelno s vlakancima
C krutost opruge
E0,05 5 %-tna fraktila vrijednosti modula elastičnosti
stranica 18/115
Ed proračunska vrijednost modula elastičnosti
Emean srednja vrijednost modula elastičnosti
Emean,fin konačna srednja vrijednost modula elastičnosti
F sila
FA,Ed proračunska sila koja djeluje u središtu proračunske ploštine utisnute ježaste metalne
spojne ploče
FA,min,d najmanja proračunska sila koja djeluje u središtu proračunske ploštine utisnute ježaste
metalne spojne ploče
Fax,Ed proračunska sila u smjeru osi spajala
Fax,Rd proračunska osna nosivost spajala na izvlačenje
Fax,Rk karakteristična osna nosivost spajala na izvlačenje
Fc tlačna sila
Fd proračunska sila
Fd,ser proračunska sila u graničnom stanju uporabljivosti
Ff,Rd proračunska nosivost za jedno spajalo u zidnoj dijafragmi
Fi,c,Ed proračunska tlačna reakcija na kraju nosivog zida
Fi,t,Ed proračunska vlačna reakcija na kraju nosivog zida
Fi,vert,Ed vertikalno opterećenje zida
Fi,v,Rd proračunska otpornost panela i (u točki 9.2.4.2) ili zida i (u točki 9.2.4.3) pri djelovanju
izmjenično promjenjive horizontalne sile
Fla bočno opterećenje
FM,Ed proračunska sila zbog proračunskog momenta
Ft vlačna sila
Ft,Rk karakteristična vlačna otpornost[h4] spoja
Fv,0,Rk karakteristična nosivost moždanika5 paralelno s vlakancima
Fv,Ed proračunska posmična sila u jednoj posmičnoj ravnini jednog spajala; horizontalni
proračunski učinak na zidnu dijafragmu
Fv,Rd proračunska nosivost u jednoj posmičnoj ravnini spajala; proračunska nosivost na
izmjenično promjenjivo horizontalno opterećenje
Fv,Rk karakteristična nosivost u jednoj posmičnoj ravnini jednog spajala
Fv,W,Ed proračunska posmična sila koja djeluje na hrbat
Fx,Ed proračunska vrijednost sile u smjeru x
Fy,Ed proračunska vrijednost sile u smjeru y
Fx,Rd proračunska nosivost ploče u smjeru x
Fy,Rd proračunska nosivost ploče u smjeru y
Fx,Rk karakteristična nosivost ploče u smjeru x
Fy,Rk karakteristična nosivost ploče u smjeru y
G0,05 5 %-tna fraktila vrijednosti modula posmika
Gd proračunska vrijednost modula posmika
Gmean srednja vrijednost modula posmika
H ukupno nadvišenje rešetke
If moment tromosti pojasnice
Itor torzijski moment tromosti
Iz moment tromosti oko slabije osi
Kser modul klizanja
Kser,fin konačni modul klizanja
Ku trenutni modul klizanja za granično stanje nosivosti
Lnet,t neto širina presjeka okomito na vlakanca
Lnet,t neto duljina ploštine loma pri posmiku
MA,Ed proračunski moment koji djeluje na utisnutu ježastu metalnu spojnu ploču
Map,d proračunski moment u području sljemena
Md proračunski moment
My,Rk karakteristični moment popuštanja spajala
N uzdužna sila
R90,d proračunska nosivost cijepanja
5
Nacionalna bilješka: U izvorniku je izostavljeno „shear“ (shear connector – moždanik)
stranica 19/115
R90,k karakteristična nosivost na cijepanje
Rax,d proračunska nosivost osno opterećenog spoja
Rax,k karakteristična nosivost osno opterećenog spoja
Rax,α,k karakteristična nosivost spoja opterećenog pod kutom na vlakanca
Rd proračunska nosivost
Ref,k proračunska karakteristična nosivost spoja
Riv,d proračunska nosivost zida na izmjenično promjenjivu horizontalnu silu6
Rk karakteristična nosivost
Rsp,k karakteristična nosivost na cijepanje
Rto,k karakteristična nosivost nazubljenog pločastog moždanika
Rv,d proračunska nosivost zidne dijafragme na izmjenično promjenjivu horizontalnu silu
V posmična sila; volumen (obujam)
Vu, V1 posmične sile u gornjem i donjem dijelu grede s rupom
Wy moment otpora oko osi y
Xd proračunska vrijednost svojstva čvrstoće
Xk karakteristična vrijednost svojstva čvrstoće
Mala latinična mala slova
a razmak (udaljenost)
a1 razmak spajala u jednom redu, paralelno s vlakancima
a1,CG udaljenost od ruba težišta dijela s narezom vijka za drvo u elementu
a2 razmak redova spajala, okomito na vlakanca
a2,CG udaljenost od ruba težišta dijela s narezom vijka za drvo u elementu
a3,c udaljenost spajala od neopterećenog kraja7
a3,t udaljenost spajala od opterećenog kraja
a4,c udaljenost spajala od neopterećenog ruba8
a4,t udaljenost spajala od opterećenog ruba
abow najveće (tlocrtno) iskrivljenje elementa rešetke
abow,perm najveće dopušteno (tlocrtno) iskrivljenje elementa rešetke
adev najveći otklon rešetke
adev,perm najveći dopušteni otklon rešetke
b širina
bi širina panela i (u točki 9.2.4.2) ili zida i (u točki 9.2.4.3)
bnet svijetli razmak stupaca
bw širina hrpta
d promjer
d promjer; vanjski promjer nareza
d1 promjer rupe za centriranje moždanika9
d1 unutrašnji promjer nareza
dc promjer moždanika
def proračunski promjer
dh promjer glave vijka za drvo
fh,i,k karakteristična čvrstoća po plaštu rupe u drvenom elementu i
fa,0,0 karakteristična nosivost sidra po jedinici ploštine za α = 0° i β = 0°
fa,90,90 karakteristična nosivost sidra po jedinici ploštine za α = 90° i β = 90°
fa,α,β,k karakteristična čvrstoća sidra
fax,k karakteristični parametar izvlačenja za čavle
fax,k karakteristična nosivost na izvlačenje vrha čavla; karakteristična čvrstoća na
izvlačenje
fc,0,d proračunska tlačna čvrstoća paralelno s vlakancima
fw,c,d 10 proračunska tlačna čvrstoća hrpta
6
Nacionalna bilješka: U izvorniku je „racking“ pogrešno navedeno dvaput
7
Nacionalna bilješka: Udaljenost spajala od kraja elementa, paralelno s vlakancima
8
Nacionalna bilješka: Udaljenost spajala od ruba elementa, okomito na vlakanca
9
Nacionalna bilješka: U izvorniku je izostavljeno „shear“ (shear connector – moždanik)
stranica 20/115
ff,c,d proračunska tlačna čvrstoća pojasnice
fc,90,k karakteristična tlačna čvrstoća okomito na vlakanca
ff,t,d proračunska vlačna čvrstoća pojasnice
fh,k karakteristična čvrstoća po plaštu rupe
fhead,k karakteristična čvrstoća11 provlačenja glave za čavle
f1 osnovna frekvencija
fm,k karakteristična čvrstoća na savijanje
fm,y,d proračunska čvrstoća na savijanje oko osi y
fm,z,d proračunska čvrstoća na savijanje oko osi z
fm,α,d proračunska čvrstoća na savijanje pod kutom α na vlakanca
ft,0,d proračunska vlačna čvrstoća paralelno s vlakancima
ft,0,k karakteristična vlačna čvrstoća paralelno s vlakancima
ft,90,d proračunska vlačna čvrstoća okomito na vlakanca
ft,w,d proračunska vlačna čvrstoća hrpta
fu,k karakteristična vlačna čvrstoća vijaka
fv,0,d karakteristična posmična čvrstoća ploče na osnovi drva
fv,ax,α,k karakteristična čvrstoća izvlačenja pod kutom na vlakanca
fv,ax,90,k karakteristična čvrstoća izvlačenja okomito na vlakanca
fv,d proračunska posmična čvrstoća
h visina; visina zida
hap visina u području sljemena
hd dubina rupe
he dubina ugradnje u drveni element
he udaljenost od opterećenog ruba presjeka
hef proračunska visina
hf,c visina tlačne pojasnice
hf,t visina vlačne pojasnice
hrl udaljenost od donjeg ruba rupe do donjeg ruba elementa
hru udaljenost od gornjeg ruba rupe do gornjeg ruba elementa
hw visina hrpta
i nagib zasjeka
kcr faktor pukotine za posmičnu otpornost
kc,y ili kc,z faktor nestabilnosti
kcrit faktor bočnog torzijskog izvijanja[h5]12
kd faktor dimenzije za ploče na osnovi drva
kdef faktor deformiranja
kdis faktor kojim se uzima u obzir raspodjela naprezanja u području sljemena
kf,1, kf,2, kf,3 faktori izmjene za otpornost sprega
kh faktor visine
ki,q faktor jednoliko raspodijeljenog opterećenja
km faktor kojim se uzima u obzir preraspodjela naprezanja na savijanje u presjeku
kmod faktor izmjene za trajanje opterećenja i sadržaj vlage
kn faktor materijala za ploče
kr faktor smanjenja
kR,red faktor smanjenja nosivosti
ks faktor razmaka spajala; faktor izmjene za krutosti opruge
ks,red faktor smanjenja razmaka
kshape faktor utjecaja oblika presjeka
ksys faktor čvrstoće sustava
kv faktor smanjenja zasječenih greda
kvol faktor volumena
ky ili kz faktor nestabilnosti
10
Nacionalna bilješka: Zbog pogreške u izvorniku ovdje je ispravljen redoslijed indeksa.
11
Nacionalna bilješka: Pogrešna riječ parametar u izvorniku zamijenjena rječju čvrstoća kao ispod izraza (8.24).
12
Nacionalna bilješka: U izvorniku nedostaje „torsional“ (misli se na torzijsko bočno izvijanje pri savijanju greda oko jače osi
presjeka) što je ovdje ispravljeno (vidi stavak (2) u točki 6.3.3).
stranica 21/115
la,min najmanja duljina sidrenja ulijepljene šipke
l raspon, duljina dodira
lA udaljenost rupe od oslonca
lef proračunska duljina, proračunska duljina raspodjele
lV udaljenost rupe od kraja elementa
lZ razmak rupa
m masa po jedinici ploštine
n40 broj frekvencija ispod 40 Hz
nef proračunski broj spajala
pd raspodijeljeno opterećenje
qi istovrijedno jednoliko raspodijeljeno opterećenje
r polumjer zakrivljenosti
rin polumjer zakrivljenosti unutrašnjeg ruba13
s razmak14
s0 osnovni razmak spajala
t debljina
tpen dubina prodora
ucreep deformiranje zbog puzanja
ufin konačno deformiranje
ufin,G konačno deformiranje zbog stalnog djelovanja G
ufin,Q,1 konačno deformiranje zbog prevladavajućeg promjenjivog djelovanja Q1
ufin,Q,i konačno deformiranje zbog pratećih promjenjivih djelovanja Qi
uinst trenutno deformiranje
uinst,G trenutno deformiranje zbog stalnog djelovanja G
uinst,Q,1 trenutno deformiranje zbog prevladavajućeg promjenjivog djelovanja Q1
uinst,Q,i trenutno deformiranje zbog pratećih promjenjivih djelovanja Qi
wc nadvišenje
wcreep progib zbog puzanja
wfin konačni progib
winst trenutni progib
wnet,fin neto konačni progib
ν odziv brzine na jedinični impuls
Mala grčka slova
α kut izmeñu smjera x i sile za utisnute ježaste metalne spojne ploče;

kut izmeñu sile i smjera vlakanaca;
kut izmeñu smjera opterećenja i opterećenog ruba (ili kraja)
β kut izmeñu smjera vlakanaca i sile za utisnutu ježastu metalnu spojnu ploču
βc faktor ravnosti
γ kut izmeñu smjera x i linije spoja drva za utisnutu ježastu metalnu spojnu ploču
γM parcijalni koeficijent za svojstva materijala, kojim se uzimaju u obzir i nesigurnosti modela i
promjene dimenzija
λy vitkost pri savijanju oko osi y
λz vitkost pri savijanju oko osi z
λrel,y relativna vitkost pri savijanju oko osi y
λrel,z relativna vitkost pri savijanju oko osi z
ρa pridružena gustoća
ρk karakteristična gustoća
ρM srednja gustoća
σc,0,d proračunsko tlačno naprezanje paralelno s vlakancima
σc,α,d proračunsko tlačno naprezanje pod kutom α na vlakanca
13
Nacionalna bilješka: U izvorniku nedostaje „of curvature“, „inner“ se odnosi na intrados u području zakrivljenosti
zakrivljenih i sedlastih greda
14
Nacionalna bilješka: U izvorniku je zamijenjen redoslijed navoñenja simbola
stranica 22/115
σf,c,d srednje proračunsko tlačno naprezanje pojasnice
σf,c,max,d proračunsko tlačno naprezanje u krajnjim vlakancima pojasnice
σf,t,d srednje proračunsko vlačno naprezanje pojasnice
σf,t,max,d proračunsko vlačno naprezanje u krajnjim vlakancima pojasnice
σm,crit kritično naprezanje na savijanje
σm,y,d proračunsko naprezanje na savijanje oko glavne osi y
σm,z,d proračunsko naprezanje na savijanje oko glavne osi z
σm,α,d proračunsko naprezanje na savijanje pod kutom α na vlakanca
σN osno naprezanje
σt,0,d proračunsko vlačno naprezanje paralelno s vlakancima
σt,90,d proračunsko vlačno naprezanje okomito na vlakanca
σw,c,d proračunsko tlačno naprezanje hrpta
σw,t,d proračunsko vlačno naprezanje hrpta
τd proračunsko posmično naprezanje
τF,d proračunsko naprezanje sidra zbog osne sile
τM,d proračunsko naprezanje sidra zbog momenta
τtor,d proračunsko posmično naprezanje zbog torzije
ψ0 koeficijent za kombinacijsku vrijednost promjenljivoga djelovanja
ψ2 koeficijent za nazovistalnu vrijednost promjenljivoga djelovanja
ζ modalno prigušenje
2 Osnove proračuna
2.1 Zahtjevi
2.1.1 Osnovni zahtjevi
(1)P Proračun drvenih konstrukcija mora biti u skladu s normom EN 1990:2002.
(2) Za drvene konstrukcije moraju se primijeniti i dopunske odredbe navedene u ovom

poglavlju.
(3) Smatra se da su za drvene konstrukcije ispunjeni osnovni zahtjevi 2. poglavlja norme EN

1990:2002, ako se proračun graničnog stanja primjenjuje zajedno s metodom parcijalnih
koeficijenata upotrebljavajući norme EN 1990:2002 i EN 1991 za djelovanja i njihove kombinacije
te normu EN 1995 za otpornosti, pravila uporabljivosti i trajnosti.
2.1.2 Upravljanje pouzdanošću
(1) Kad se zahtijevaju različite razine pouzdanosti, ove razine po mogućnosti treba dostići
prikladnim izborom upravljanja kvalitetom u proračunu i izvoñenju, u skladu s Dodatkom C norme
EN 1990:2002.
2.1.3 Proračunski uporabni vijek i trajnost
(1) Primjenjuje se točka 2.3 u normi EN 1990:2002.

(1) Primjenjuju se točke 2.3 i 2.4 u normi EN 1990:2002.
2.2 Načela proračuna graničnog stanja
2.2.1 Općenito
(1)P Proračunski modeli, pogodni za različita granična stanja, moraju uzeti u obzir sljedeće:

stranica 23/115
- različita svojstva materijala (npr. čvrstoću i krutost)
- različita ponašanja materijala ovisna o vremenu (trajanje opterećenja, puzanje)
- različite klimatske uvjete (temperatura, promjene vlage)
- različite proračunske situacije (faze gradnje, promjenu uvjeta na osloncima).
2.2.2 Granična stanja nosivosti
(1)P Proračuni konstrukcija moraju se provesti upotrebom sljedećih vrijednosti za svojstva

krutosti:
- za linearno elastični proračun prvog reda[A6], pri čemu raspodjela krutosti u konstrukciji nema
učinak na raspodjelu unutrašnjih sila (npr. svojstva svih elemenata jednako su ovisna o vremenu),
moraju se uzeti srednje vrijednosti
- za linearno elastični proračun prvog reda, pri čemu raspodjela krutosti u konstrukciji ima učinak
na raspodjelu unutrašnjih sila (npr. spregnuti elementi sastavljeni od materijala čija su svojstva
različito ovisna o vremenu), moraju se uzeti konačne srednje vrijednosti prilagoñene komponenti
opterećenja koja izaziva najveće naprezanje u odnosu na čvrstoću
- za linearno elastični proračun drugog reda, moraju se uzeti proračunske vrijednosti koje nisu
prilagoñene trajanju opterećenja.
NAPOMENA 1: Za konačne srednje vrijednosti prilagoñene trajanju opterećenja, vidi točku 2.3.2.2(2).
NAPOMENA 2: Za proračunske vrijednosti svojstava krutosti, vidi točku 2.4.1(2)P.
(2) U spoju, modul klizanja za granično stanje nosivosti, Ku, treba uzeti kao:[h7]
2
Ku = K ser (2.1)
3
gdje je Kser modul klizanja, vidi točku 2.2.3(3)P.

gdje je Kser modul klizanja, vidi točku 7.1(1).
2.2.3 Granična stanja uporabljivosti
(1)P Deformiranje konstrukcije koje je rezultat učinaka djelovanja (kao što su osne i poprečne
sile, momenti savijanja i klizanje u priključcima) i vlage mora se zadržati unutar prikladnih
ograničenja, uzevši u obzir mogućnost oštećenja pokrivnih[h8] materijala, plafona, stropova,
pregrada i završnih slojeva te funkcionalne potrebe, kao i svaki od zahtjeva za izgled.
(2) Trenutno deformiranje, uinst, vidi sliku 7.1, treba proračunati za karakterističnu kombinaciju
djelovanja, vidi točku 6.5.3(2) norme EN 1990, primjenjujući srednje vrijednosti pogodnih modula
elastičnosti, modula posmika i modula klizanja.
(3) Konačno deformiranje, ufin, vidi sliku 7.1, treba proračunati za nazovistalnu kombinaciju
djelovanja, vidi točku 6.5.3(2) c) norme EN 1990.
(4) Ako se konstrukcija sastoji od elemenata ili dijelova različitog ponašanja pri puzanju,
konačno deformiranje treba proračunati primjenjujući konačne srednje vrijednosti prikladnih modula
elastičnosti, modula posmika i modula klizanja, u skladu s točkom 2.3.2.2(1).
(5) Za konstrukcije koje se sastoje od elemenata, dijelova i spojeva jednakog ponašanja pri
puzanju i uz pretpostavku linearne ovisnosti djelovanja i odgovarajućih deformiranja, kao
pojednostavnjenje točke 2.2.3(3), konačno deformiranje, ufin, smije se uzeti kao:

stranica 24/115
u fin = u fin,G + u fin,Q1 + u fin,Qi (2.2)
u fin = u fin,G + u fin,Q1 + ∑ u fin,Q i (2.2)
gdje je:
u fin,G = uinst ,G (1 + k def ) za stalno djelovanje, G (2.3)
u fin,Q1 = uinst,Q1 (1 + ψ 2,1 k def ) za prevladavajuće promjenjivo djelovanje, Q1 (2.4)
u fin,Q i = uinst ,Qi (ψ 0,1 + ψ 2,1 k def ) za prateća promjenjiva djelovanja, Qi (i > 1) (2.5)
Uinst,G, uinst,Q1, Uinst,Qi su trenutna deformiranja koja odgovaraju djelovanju G, Q1 i Qi

ψ 2,1, ψ 2,i su koeficijenti za nazovistalnu vrijednost promjenjivih djelovanja
ψ 0,i su koeficijenti za kombinacijsku vrijednost promjenjivih djelovanja
kdef je naveden u tablici 3.2 za drvo i materijale na osnovi drva te u točkama
2.3.2.2(3) i 2.3.2.2(4) za spojeve.
Kad se primjenjuju izrazi (2.3) i (2.4), u izrazima (6.16a) i (6.16b) iz norme EN 1990:2002 treba
izostaviti koeficijente ψ 2.
NAPOMENA: U većini slučajeva bit će prikladno primijeniti pojednostavnjenu metodu.
(6) Za granično stanje uporabljivosti s obzirom na vibracije, treba primijeniti srednje vrijednosti
prikladnih modula krutosti.
2.3 Osnovne varijable
2.3.1 Djelovanja i utjecaju okoliša
2.3.1.1 Općenito
(1) U proračunu primijenjena djelovanja smiju se odrediti prema odgovarajućem dijelu norme
EN 1991.
NAPOMENA 1: Odgovarajući dijelovi norme EN 1991 za primjenu u proračunu uključuju:

EN 1991-1-1 Gustoće, vlastite težine i uporabna opterećenja
EN 1991-1-3 Opterećenja snijegom
EN 1991-1-4 Djelovanja vjetra
EN 1991-1-5 Toplinska djelovanja
EN 1991-1-6 Djelovanja tijekom izvedbe
EN 1991-1-7 Izvanredna djelovanja
(2)P Trajanje opterećenja i sadržaj vlage utječu na čvrstoću i svojstva krutosti elemenata od drva
i materijala na osnovi drva pa se moraju uzeti u obzir pri proračunu mehaničke otpornosti i
uporabljivosti.
(3)P Djelovanja prouzročena učincima promjena sadržaja vlage u drvu moraju se uzeti u obzir.
2.3.1.2 Razredi trajanja opterećenja

stranica 25/115
(1)P Razrede trajanja opterećenja karakterizira učinak djelovanja nepromijenjenog u odreñenom
razdoblju uporabnog vijeka konstrukcije. Prikladni razred trajanja promjenjivog djelovanja mora se
odrediti na osnovi procjene tipične promjenjvosti tog opterećenja u vremenu.
(2)P Za proračune čvrstoće i krutosti djelovanja se moraju razvrstati u jedan od razreda trajanja
opterećenja koji su dani u tablici 2.1.
Tablica 2.1 – Razredi trajanja opterećenja
Razredi trajanja opterećenja Poredak akumuliranog trajanja

karakterističnog opterećenja
Stalno više od 10 godina
Dugotrajno 6 mjeseci – 10 godina
Srednjetrajno 1 tjedan – 6 mjeseci
Kratkotrajno manje od jednog tjedna
Trenutno
NAPOMENA: Primjeri razvrstavanja opterećenja prema trajanju dani su u tablici 2.2. Kako su klimatska
opterećenja (snijeg, vjetar) promjenjiva od države do države, razvrstavanje opterećenja u razrede trajanja
smije se odrediti u nacionalnom dodatku.
Tablica 2.2 – Primjeri razvrstavanja opterećenja prema trajanju
Razredi trajanja opterećenja Primjer opterećenja

Stalno vlastita težina
Dugotrajno skladište
Srednjetrajno uporabno opterećenje stropa, snijeg
Kratkotrajno snijeg, vjetar
Trenutno vjetar, izvanredno opterećenje
2.3.1.3 Razredi uporabe
(1)P Konstrukcije se moraju razvrstati u jedan od niže navedenih razreda uporabe:
NAPOMENA 1: Sustav razreda uporabe uglavnom je namijenjen razvrstavanju vrijednosti čvrstoće i

proračunavanju deformiranja u definiranim uvjetima okoliša.
NAPOMENA 2: Podaci o razvrstavanju konstrukcija u razrede uporabe navedene u stavcima (2)P, (3)P I
(4)P smiju se navesti u nacionalnom dodatku.
(2)P Razred uporabe 1 karakterizira sadržaj vlage u materijalima koji odgovara temperaturi od
20 °C i relativnoj vlažnosti zraka okruženja koja samo nekoliko tjedana u godini premašuje 65 %.
NAPOMENA: U razredu uporabe 1 prosječni sadržaj vlage u većini mekog drva neće premašiti 12 %.
(3)P Razred uporabe 2 karakterizira sadržaj vlage u materijalima koji odgovara temperaturi od
20 °C i relativnoj vlažnosti zraka okruženja koja samo nekoliko tjedana u godini premašuje 85 %.
NAPOMENA: U razredu uporabe 2 prosječni sadržaj vlage u većini mekog drva neće premašiti 20 %.
(4)P Razred uporabe 3 karakteriziraju klimatski uvjeti koji dovode do sadržaja vlage većeg nego
u razredu uporabe 2.
2.3.2 Materijali i svojstva proizvoda
2.3.2.1 Utjecaji trajanja opterećenja i vlage na čvrstoću

stranica 26/115
(1) Faktori izmjene za utjecaj trajanja opterećenja i sadržaja vlage na čvrstoću, vidi točku 2.4.1,
dani su u točki 3.1.3.
(2) Kad je spoj sastavljen od dva drvena elementa s različitim ponašanjem ovisnim o vremenu,
odreñivanje proračunske nosivosti treba provesti sa sljedećim faktorom izmjene, kmod:
k mod = k mod,1 kmod, 2 (2.6)
gdje su kmod,1 i kmod,2 faktori izmjene za dva drvena elementa.
2.3.2.2 Utjecaji trajanja opterećenja i vlage na deformiranja
(1) Za granično stanje uporabljivosti, ako se konstrukcija sastoji od elemenata ili dijelova
različitih svojstava ovisnih o vremenu, konačnu srednju vrijednost modula elastičnosti, Emean,fin,
modula posmika, Gmean,fin i modula klizanja, Kser,fin koji se primjenjuju u proračunu konačnog
deformiranja treba odrediti iz sljedećih izraza:
Emean
Emean ,fin = (2.7)
(1 + k def )
Gmean
Gmean ,fin = (2.8)
(1 + k def )
K ser
K ser ,fin = (2.9)
(1 + k def )
(2) Za granično stanje nosivosti, ako raspodjela krutosti u konstrukciji utječe na raspodjelu sila
u elementima i momenata savijanja, konačnu srednju vrijednost modula elastičnosti, Emean,fin,
modula posmika, Gmean,fin i modula klizanja, Kser,fin koji se primjenjuju u proračunu konačnog
deformiranja treba odrediti iz sljedećih izraza:
Emean
Emean ,fin = (2.10)
(1 + ψ2 k def )
Gmean
Gmean ,fin = (2.11)
(1 + ψ2 k def )
K ser
K ser ,fin = (2.12)
(1 + ψ 2 k def )
gdje je:

Gmean srednja vrijednost modula posmika
Kser modul klizanja
kdef faktor za vrednovanje deformiranja zbog puzanja kojim se uzima u obzir
odgovarajući razred uporabe
ψ2 koeficijent za nazovistalnu vrijednost djelovanja koje izaziva najveće naprezanje u
odnosu na čvrstoću (za djelovanje koje je stalno, ψ 2 treba zamijeniti s 1).
NAPOMENA 1: Vrijednosti kdef navedene su u točki 3.1.4.

stranica 27/115
NAPOMENA 2: Vrijednosti ψ 2 navedene su u normi EN 1990:2002.
(3) Kad je spoj sastavljen od drvenih elemenata jednakog ponašanja ovisnog o vremenu,
vrijednost kdef treba udvostručiti.
(4) Kad je spoj sastavljen od dva elementa na osnovi drva različitog ponašanja ovisnog o
vremenu, proračun konačnog deformiranja treba provesti sa sljedećim faktorom deformiranja kdef:
k def = 2 k def ,1 k def ,2 (2.13)
gdje su kdef,1 i kdef,2 faktori deformiranja za dva drvena elementa.
2.4 Provjera metodom parcijalnih koeficijenata
2.4.1 Proračunska vrijednost svojstva materijala
(1)P Proračunska vrijednost Xd svojstva čvrstoće mora se proračunati kao:
Xk
X d = kmod (2.14)
γM
gdje je:
Xk karakteristična vrijednost svojstva čvrstoće

γM parcijalni koeficijent za svojstvo materijala
kmod faktor izmjene kojim se uzima u obzir učinak trajanja opterećenja i sadržaja vlage.
NAPOMENA 1: Vrijednosti kmod dane su u točki 3.1.3.
NAPOMENA 2: Preporučeni parcijalni koeficijenti za svojstva materijala (γM) navedeni su u tablici 2.3. Podaci
o nacionalnom odabiru smiju se ustanoviti u nacionalnom dodatku.
Tablica 2.3 – Preporučeni parcijalni koeficijenti γM za svojstva materijala i otpornosti
Osnovne kombinacije
Masivno drvo 1,3
Lijepljeno lamelirano drvo 1,25
Lamelirana furnirska graña (engl. LVL), furnirske ploče, 1,2
OSB
Ploče iverice 1,3
Ploče vlaknatice, tvrde 1,3
Ploče vlaknatice, srednje 1,3
Ploče vlaknatice, srednje, suhi proces (engl. MDF) 1,3
Ploče vlaknatice, meke 1,3
Spojevi 1,3
Utisnute ježaste metalne spojne ploče 1,25
Izvanredne kombinacije 1,0
(2)P Proračunsko svojstvo krutosti elementa Ed ili Gd mora se proračunati kao:
Emean
Ed = (2.15)
γM

stranica 28/115
Gmean
Gd = (2.16)
γM
gdje je:

Gmean srednja vrijednost modula posmika.
2.4.2 Proračunska vrijednost geometrijskih podataka
(1) Geometrijski podaci za presjeke i sustave smiju se uzeti kao nazivne vrijednosti iz norma
hEN za proizvode ili iz izvedbenih nacrta.
(2) Proračunske vrijednosti geometrijskih nesavršenosti odreñenih u ovoj normi sadrže učinke
- geometrijskih nesavršenosti elemenata

- učinke konstrukcijskih nesavršenosti zbog proizvodnje i montaže
- nehomogenosti materijala (npr. radi kvrga).
2.4.3 Proračunske otpornosti
(1)P Proračunsku vrijednost Rd otpornosti (nosivosti) mora se proračunati kao:
Rk
R d = kmod (2.17)
γM
gdje je:
Rk karakteristična vrijednost nosivosti

γM parcijalni koeficijent za svojstvo materijala
kmod faktor izmjene kojim se uzima u obzir učinak trajanja opterećenja i sadržaja vlage.
NAPOMENA 1: Vrijednosti kmod navedene su u točki 3.1.3.
NAPOMENA 2: Za parcijalne koeficijente, vidi točku 2.4.1.
2.4.4 Provjera ravnoteže (engl. EQU)
(1) U provjeri statičke ravnoteže primjenjuje se format pouzdanosti naveden u tablici A1.2 (A) u
dodatku A1 norme EN 1990:2002, kad je to prikladno za proračun drvenih konstrukcija, npr. za
proračun sidara protiv odizanja ili za provjeru ležajeva kontinuiranih greda izloženih odizanju.
3 Svojstva materijala
3.1 Općenito
3.1.1 Čvrstoća i parametri krutosti
(1)P Čvrstoća i parametri krutosti moraju se odrediti na osnovi ispitivanja za tipove učinaka
djelovanja kojima će materijal u konstrukciji biti izložen, ili na osnovi usporedbi sa sličnim vrstama
drva i razredima ili materijalima na osnovi drva, ili na dobro uspostavljenim odnosima različitih
svojstava.
stranica 29/115
3.1.2 Odnosi naprezanje – deformacija
(1)P Ako su karakteristične vrijednosti odreñene s pretpostavkom linearne ovisnosti naprezanja i

deformacije do sloma, provjera čvrstoće pojedinih elemenata takoñer mora biti zasnovana na
takvoj linearnoj ovisnosti.
(2) Za elemente ili dijelove elemenata izložene tlaku, smije se primijeniti nelinearna ovisnost
(elasto-plastična).
3.1.3 Faktori izmjene čvrstoće za razrede uporabe i razrede trajanja opterećenja
(1) Treba uzeti vrijednosti faktora izmjene kmod navedene u tablici 3.1.
(2) Ako se kombinacija opterećenja sastoji od djelovanja razvrstanih u različite razrede trajanja
opterećenja, treba odabrati onu vrijednost kmod koja odgovara djelovanju najkraćeg trajanja, npr. za
kombinaciju stalnog opterećenja i kratkotrajnog opterećenja treba uzeti vrijednost kmod koja
odgovara kratkotrajnom opterećenju.
3.1.4 Faktori izmjene deformiranja za razrede uporabe
(1) Treba uzeti vrijednosti faktora deformiranja kdef navedene u tablici 3.2.
3.2 Masivno drvo
(1)P Drveni elementi moraju biti u skladu s normom EN 14081-1. Drveni elementi okruglog
presjeka moraju biti u skladu s normom EN 14544.
NAPOMENA: Razredi čvrstoće za drvo dani su u normi EN 338.
(1)P Drveni elementi moraju biti u skladu s normom EN 14081-1.
NAPOMENA: Razredi čvrstoće za drvo navedeni su u normi EN 338.
(2) Učinak veličine elementa na čvrstoću smije se uzeti u obzir.
(3) Za pravokutno masivno drvo s karakterističnom gustoćom drva ρk ≤ 700 kg/m3,

referentna[h9] visina pri savijanju ili širina (najveća dimenzija presjeka) u vlaku jest 150 mm. Za
visine masivnog drva pri savijanju ili širine u vlaku manje od 150 mm karakteristične vrijednosti za
fm,k, i ft,0,k smiju se povećati faktorom kh, danim kao:
 150  0,2
 
 h 
k h = min  (3.1)

1,3

gdje je h visina savijanih elemenata ili širina vlačnih elemenata, u mm.
Tablica 3.1 – Vrijednosti kmod
Materijal Norma EN Razred Razred trajanja djelovanja

uporabe
Stalno Dugo- Srednje- Kratko- Trenutno
djelovanje trajno trajno trajno djelovanje
djelovanje djelovanje djelovanje
Masivno drvo EN 14081-1 1 0,60 0,70 0,80 0,90 1,10

stranica 30/115
2 0,60 0,70 0,80 0,90 1,10
3 0,50 0,55 0,65 0,70 0,90
1 0,60 0,70 0,80 0,90 1,10
Lijepljeno
EN 14080 2 0,60 0,70 0,80 0,90 1,10
lamelirano drvo
3 0,50 0,55 0,65 0,70 0,90
Lamelirana 1 0,60 0,70 0,80 0,90 1,10
EN 14374,
furnirska graña 2 0,60 0,70 0,80 0,90 1,10
EN 14279
(engl. LVL) 3 0,50 0,55 0,65 0,70 0,90
EN 636
Dio 1, Dio 2,
Furnirske ploče 1 0,60 0,70 0,80 0,90 1,10
Dio 3
(engl. Plywood)
Dio 2, Dio 3 2 0,60 0,70 0,80 0,90 1,10
Dio 3 3 0,50 0,55 0,65 0,70 0,90
EN 300
OSB OSB/2 1 0,30 0,45 0,65 0,85 1,10
(engl. OSB) OSB/3, OSB/4 1 0,40 0,50 0,70 0,90 1,10
OSB/3, OSB/4 2 0,30 0,40 0,55 0,70 0,90
EN 312
Ploče iverice Dio 4, Dio 5 1 0,30 0,45 0,65 0,85 1,10
(engl. Dio 5 2 0,20 0,30 0,45 0,60 0,80
Particleboard) Dio 6, Dio 7 1 0,40 0,50 0,70 0,90 1,10
Dio 7 2 0,30 0,40 0,55 0,70 0,90
EN 622-2
Ploče vlaknatice,
HB.LA,
tvrde (engl. 1 0,30 0,45 0,65 0,85 1,10
HB.HLA 1 ili 2
Fibreboard, hard)
HB.HLA1 ili 2 2 0,20 0,30 0,45 0,60 0,80
Ploče vlaknatice, EN 622-3
srednje (engl. MBH.LA1 ili 2 1 0,20 0,40 0,60 0,80 1,10
(Fibreboard, MBH.HLS1 ili 2 1 0,20 0,40 0,60 0,80 1,10
medium) MBH.HLS1 ili 2 2 – – – 0,45 0,80
srednje, suhi MDF.LA,
1 0,20 0,40 0,60 0,80 1,10
proces (engl. MDF.HLS
Fibreboard,MDF) MDF.HLS 2 – – – 0,45 0,80
Tablica 3.1 – Vrijednosti kmod
Materijal Norma EN Razred Razred trajanja djelovanja

uporabe
Stalno Dugo- Srednje- Kratko- Trenutno
djelovanje trajno trajno trajno djelovanje
djelovanje djelovanje djelovanje
1 0,60 0,70 0,80 0,90 1,10
Masivno drvo EN 14081-1 2 0,60 0,70 0,80 0,90 1,10
3 0,50 0,55 0,65 0,70 0,90
1 0,60 0,70 0,80 0,90 1,10
Lijepljeno
EN 14080 2 0,60 0,70 0,80 0,90 1,10
lamelirano drvo
3 0,50 0,55 0,65 0,70 0,90
Lamelirana 1 0,60 0,70 0,80 0,90 1,10
EN 14374,
furnirska graña 2 0,60 0,70 0,80 0,90 1,10
EN 14279
(engl. LVL) 3 0,50 0,55 0,65 0,70 0,90
Furnirske ploče EN 636
(engl. Plywood)
stranica 31/115
Tip EN 636-1 1 0,60 0,70 0,80 0,90 1,10
Tip EN 636-2 2 0,60 0,70 0,80 0,90 1,10
Tip EN 636-3 3 0,50 0,55 0,65 0,70 0,90
EN 300
OSB OSB/2 1 0,30 0,45 0,65 0,85 1,10
(engl. OSB) OSB/3, OSB/4 1 0,40 0,50 0,70 0,90 1,10
OSB/3, OSB/4 2 0,30 0,40 0,55 0,70 0,90
EN 312
Ploče iverice Tip P4, Tip P5 1 0,30 0,45 0,65 0,85 1,10
(engl. Tip P5 2 0,20 0,30 0,45 0,60 0,80
Particleboard) Tip P6, Tip P7 1 0,40 0,50 0,70 0,90 1,10
Tip P7 2 0,30 0,40 0,55 0,70 0,90
EN 622-2
Ploče vlaknatice,
HB.LA,
tvrde (engl. 1 0,30 0,45 0,65 0,85 1,10
HB.HLA 1 ili 2
Fibreboard, hard)
HB.HLA1 ili 2 2 0,20 0,30 0,45 0,60 0,80
srednje MBH.LA1 ili 2 1 0,20 0,40 0,60 0,80 1,10
(engl. Fibreboard, MBH.HLS1 ili 2 1 0,20 0,40 0,60 0,80 1,10
medium) MBH.HLS1 ili 2 2 – – – 0,45 0,80
srednje, suhi proces MDF.LA,
1 0,20 0,40 0,60 0,80 1,10
(engl. MDF.HLS
Fibreboard,MDF) MDF.HLS 2 – – – 0,45 0,80
(4) Za drvo koje je ugrañeno na točki zasićenja vlakana[h10] ili blizu nje i za koje je izgledno da
će se pod opterećenjem osušiti, vrijednosti kdef navedene u tablici 3.2 treba uvećati za 1,0.
(5) Zupčasti priključci moraju biti u skladu s normom EN 385.
3.3 Lijepljeno lamelirano drvo
(1) Lijepljeno lamelirano drvo mora biti u skladu s normom EN 14080.
NAPOMENA: U normi EN 1194 navedene su vrijednosti čvrstoće i svojstava krutosti za lijepljeno lamelirano
drvo razvrstano u razrede čvrstoće, vidi Dodatak D (obavijesni).
(2) Učinak veličine elementa na čvrstoću smije se uzeti u obzir.
(3) Za pravokutno lijepljeno lamelirano drvo, referentna[h11] visina pri savijanju ili širina u vlaku
jest 600 mm. Za visine lijepljenog lameliranog drva pri savijanju ili širine u vlaku manje od 600 mm
karakteristične vrijednosti za fm,k, i ft,0,k smiju se povećati faktorom kh, danim kao:
 600  0,1
 
 h 
k h = min  (3.2)

1,1

gdje je h visina savijanih elemenata ili širina vlačnih elemenata, u mm.
(4)P Duge zupčaste priključke koji ispunjavaju zahtjeve norme ENV 387 ne treba primjenjivati u
proizvodima koji se ugrañuju u razredu uporabe 3, ako se smjer vlakanaca u priključku mijenja.

stranica 32/115
(4)P Duge zupčaste priključke koji ispunjavaju zahtjeve norme EN 387 ne treba primjenjivati u
(5)P Učinak veličine elementa na čvrstoću vlaka okomito na vlakanca mora se uzeti u obzir.
Tablica 3.2 – Vrijednosti kdef za drvo i materijale na osnovi drva
Razred uporabe
Materijal Norma EN
1 2 3
Masivo drvo EN 14081-1 0,60 0,80 2,00
Lijepljeno lamelirano drvo EN 14080 0,60 0,80 2,00
Lamelirana furnirska graña (eng. LVL) EN 14374, EN 14279 0,60 0,80 2,00
EN 636
Furnirske ploče Dio 1 0,80 – –
(engl. Plywood) Dio 2 0,80 1,00 –
Dio 3 0,80 1,00 2,50
EN 300
OSB
OSB/2 2,25 – –
(engl. OSB)
OSB/3, OSB/4 1,50 2,25 –
EN 312
Dio 4 2,25 – –
Ploče iverice
Dio 5 2,25 3,0 –
(eng. Particleboard)
Dio 6 1,50 – –
Dio 7 1,50 2,25 –
EN 622-2
Ploče vlaknatice, tvrde
HB.LA 2,25 – –
(engl. Fibreboard, hard)
HB.HLA1, HB.HLA2 2,25 3,00 –
EN 622-3
Ploče vlaknatice, srednje
MBH.LA1, MBH.LA2 3,00 – –
(engl. Fibreboard, medium)
MBH.HLS1, MBH.HLS2 3,00 4,00 –
EN 622-5
Ploče vlaknatice, srednje, suhi proces
MDF.LA 2,25 – –
(engl. Fibreboard, medium dry)
MDF.HLS 2,25 3,00 –
Tablica 3.2 – Vrijednosti kdef za drvo i materijale na osnovi drva
Razred uporabe
Materijal Norma EN
1 2 3
Masivo drvo EN 14081-1 0,60 0,80 2,00
Lijepljeno lamelirano drvo EN 14080 0,60 0,80 2,00
Lamelirana furnirska graña (eng. LVL) EN 14374, EN 14279 0,60 0,80 2,00
EN 636
Furnirske ploče Tip EN 636-1 0,80 – –
(engl. Plywood) Tip EN 636-2 0,80 1,00 –
Tip EN 636-3 0,80 1,00 2,50
EN 300
OSB
OSB/2 2,25 – –
(engl. OSB)
OSB/3, OSB/4 1,50 2,25 –
Ploče iverice EN 312
Prijevod: (eng. Particleboard)
A. Bjelanović, prosinac 2010. Stručna redakcija: D. Aničić, prosinac 2010.
stranica 33/115
Tip P4, Tip P5 2,25 – –
Tip P5 2,25 3,0 –
Tip P6, Tip P7 1,50 – –
Tip P7 1,50 2,25 –
EN 622-2
Ploče vlaknatice, tvrde
HB.LA 2,25 – –
(engl. Fibreboard, hard)
HB.HLA1 ili HB.HLA2 2,25 3,00 –
EN 622-3
Ploče vlaknatice, srednje
MBH.LA1, MBH.LA2 3,00 – –
(engl. Fibreboard, medium)
MBH.HLS1, MBH.HLS2 3,00 4,00 –
EN 622-5
Ploče vlaknatice, srednje suhi proces
MDF.LA 2,25 – –
(engl. Fibreboard, MDF)
MDF.HLS 2,25 3,00 –
3.4 Lamelirana furnirska graña (engl. LVL)
(1)P Konstrukcijski elementi od lamelirane furnirske grañe (engl. LVL) moraju biti u skladu s
normom EN 14374.
(2)P Za pravokutnu lameliranu furnirsku grañu (engl. LVL) s vlakancima svih furnira koja se
uglavnom pružaju u istom smjeru, učinak veličine elementa na čvrstoću na savijanje i vlačnu
čvrstoću mora se uzeti u obzir.
(3) Referentna duljina pri savijanju jest 300 mm. Za visine koje pri savijanju nisu jednake 300
mm, karakterističnu vrijednost fm,k treba pomnožiti faktorom kh danim s:
 300  s
 
 h 
k h = min  (3.3)

1,2

gdje je:
h visina elementa, u mm
s eksponent učinka veličine, vidi točku 3.4(5)P.
(4) Referentna duljina u vlaku jest 3000 mm. Za duljine koje u vlaku nisu jednake 3000 mm,
karakterističnu vrijednost ft,0,k treba pomnožiti faktorom kl danim s:
 300  s/2
 
 l 
k l = min  (3.4)

1,1

gdje je l duljina elementa, u mm.
(5)P Eksponent učinka veličine s za lameliranu furnirsku grañu (engl. LVL) mora se uzeti kako je
objavljen u skladu s normom EN 14374.
(6)P Duge zupčaste priključke koji ispunjavaju zahtjeve norme ENV 387 ne treba primjenjivati u

stranica 34/115
(6)P Duge zupčaste priključke koji ispunjavaju zahtjeve norme EN 387 ne treba primjenjivati u
(7)P Za pravokutnu lameliranu furnirsku grañu (engl. LVL) s vlakancima svih furnira koja se
uglavnom pružaju u istom smjeru, učinak veličine elementa na čvrstoću vlaka okomito na vlakanca
mora se uzeti u obzir.
3.5 Ploče na osnovi drva
(1)P Ploče na osnovi drva moraju biti u skladu s normom EN 13986, a ploče od lamelirane
furnirske grañe moraju biti u skladu s normom EN 14279.
(2) Primjenu mekih ploča vlaknatica u skladu s normom EN 622-4 treba ograničiti samo na
vjetrene spregove, a treba ih projektirati uz pomoć ispitivanja.
3.6 Adhezivi
(1)P Adhezivima za primjenu u konstrukcijama moraju se proizvesti priključci takve čvrstoće i

trajnosti da se cjelovitost veziva u pridruženom razredu uporabe održi tijekom očekivanog
uporabnog vijeka konstrukcije.
(2) Adhezivi koji odgovaraju specifikaciji Tipa I kako je to odreñeno u normi EN 301 smiju se
primijeniti u svim razredima uporabe.
(2) Adhezive koji odgovaraju specifikaciji Tipa II kako je to odreñeno u normi EN 301 treba
primijeniti samo u razredima uporabe 1 ili 2 i ne produljeno izložiti temperaturama višim od 50 ºC.
3.7 Metalna spajala
(1)P Metalna spajala15 moraju biti u skladu s normom EN 14592, a metalna pločasta spajala16
moraju biti u skladu s normom EN 14545.
4 Trajnost
4.1 Otpornost na biološke organizme
(1)P Drvo i materijali na osnovi drva moraju imati odgovarajuću prirodnu trajnost u skladu s
normom EN 350-2 za posebni razred opasnosti (odreñen u normama EN 335-1, EN 335-2 i EN
335-3) ili imati zaštitnu obradu odabranu u skladu s normama EN 351-1 i EN 460.
NAPOMENA 1: Zaštitna obrada smije utjecati na čvrstoću i svojstva krutosti.
NAPOMENA 2: Pravila za specifikaciju zaštitnih obrada navedena su u normama EN 350-2 i EN 335.
4.2 Otpornost na koroziju
(1)P Metalna spajala i drugi konstrukcijski spojevi moraju, kad je to nužno, biti prirodno otporni
na koroziju ili zaštićeni od korozije.
(2) Primjeri minimalne korozijske zaštite ili specifikacije materijala za različite razrede uporabe
(vidi točku 2.3.1.3) navedeni su u tablici 4.1.
15
Nacionalna bilješka: Odnosi se na štapasta spajala.
16
Nacionalna bilješka: Odnosi se na moždanike i utisnute ježaste metalne spojne ploče, vidi normu EN 14545 i poglavlja 8.8.3 i
8.9 norme HRN EN 1995-1-1.
stranica 35/115
Tablica 4.1 – Primjeri minimalnih specifikacija materijala za zaštitu spajala od korozije
(povezano s normom ISO 2081)
b
Spajalo Razred uporabe
1 2 3
a a
Čavli i vijci za drvo promjera d ≤ 4 mm Nepotrebna Fe/Zn 12c Fe/Zn 25c
Vijci, trnovi, čavli i vijci za drvo promjera a
Nepotrebna Nepotrebna Fe / Zn 25c
d > 4 mm
a a
Skobe Fe/Zn 12c Fe/Zn 12c Nehrñajući čelik
Utisnute ježaste metalne spojne ploče i a a
Fe/Zn 12c Fe/Zn 12c Nehrñajući čelik
čelične ploče debljine do 3 mm
a a
Čelične ploče debljine od 3 mm do 5 mm Nepotrebna Fe/Zn 12c Fe/Zn 25c
a
Čelične ploče debljine preko 5 mm Nepotrebna Nepotrebna Fe/Zn 25c
a
Ako se primjenjuje pocinčavanje vrućom kupkom, Fe/Zn 12c treba zamijeniti sa Z275, a Fe/Zn 25c
sa Z350 u skladu s normom EN 10147.
b
Za posebne korozijske uvjete treba razmotriti primjenu debljeg premaza vrućom kupkom ili
nehrñajućeg čelika.
ili uporabu nehrñajućeg čelika.
5 Osnove proračuna konstrukcije
5.1 Općenito
(1)P Proračuni se moraju provesti primjenom prikladnih proračunskih modela (dopunjenih

ispitivanjima, ako je neophodno) uključujući sve odgovarajuće varijable. Modeli moraju dovoljno
precizno predvidjeti ponašanje konstrukcije, usuglašeno s kriterijima izvedbe koje je izgledno
dostići te s pouzdanošću podataka na kojima je proračun zasnovan.
(2) Ponašanje konstrukcije u cjelini treba ocjenjivati proračunavanjem učinaka djelovanja na

linearnom modelu materijala (elastično ponašanje).
(3) Za konstrukcije koje u spojevima odgovarajuće duktilnosti imaju sposobnost preraspodjele

unutrašnjih sila, za proračun unutrašnjih sila u elementima smiju se primijeniti elastoplastične
metode.
(4)P Model za proračun unutrašnjih sila u konstrukciji ili njezinom dijelu mora uzeti u obzir učinke
deformiranja u spojevima.
(5) Općenito, utjecaj deformiranja u spojevima treba uzeti u obzir pomoću njihove krutosti (npr.
rotacijske ili translacijske) ili pomoću propisanih vrijednosti klizanja kao funkcije razine opterećenja
u spoju.
5.2 Elementi
(1)P Proračun konstrukcije mora uzeti u obzir sljedeće:

- otkloni od ravnosti
- nehomogenosti materijala.
NAPOMENA: Otkloni od ravnosti i nehomogenosti u potpunosti se uzimaju u obzir proračunskim metodama

danim u ovoj normi.
(2)P Smanjenje ploštine presjeka mora se uzeti u obzir u provjeri čvrstoće elementa.
(3) Smanjenje ploštine presjeka smije se zanemariti u sljedećim slučajevima:

stranica 36/115
- za čavle i vijke za drvo promjera 6 mm ili manje, ugrañene bez predbušenja
- rupe u tlačnoj ploštini elementa, ako su rupe ispunjene materijalom veće krutosti od krutosti drva
(4) Kad se ocjenjuje proračunski presjek u spoju s višebrojnim spajalima, sve rupe koje su od
danog presjeka udaljene za polovicu najmanjeg izmjerenog razmaka spajala paralelno s
vlakancima treba razmatrati kao da se nalaze u tom presjeku.
5.3 Spojevi
(1)P Nosivost spojeva mora se provjeriti uzimajući u obzir sile i momente meñu elementima
odreñene globalnim proračunom konstrukcije.
(2)P Deformiranje spoja mora biti spojivo s deformiranjem pretpostavljenim u globalnom

proračunu.
(3)P Proračunom spoja mora se uzeti u obzir ponašanje svih elemenata od kojih se spoj sastoji.
5.4 Sklopovi
5.4.1 Općenito
(1)P Proračun konstrukcije mora se provesti primjenom statičkih modela koji s prihvatljivom
razinom točnosti uzimaju u obzir ponašanje konstrukcije i oslonaca.
(2) Proračun treba provesti s modelima okvira u skladu s točkom 5.4.2 ili pojednostavnjeno u
skladu s točkom 5.4.3, za rešetke s utisnutim ježastim metalnim spojnim pločama.
(3) Za ravninske okvire ili lukove, proračun drugog reda treba provesti u skladu s točkom 5.4.4.
5.4.2 Okvirne konstrukcije
(1)P Okvirne konstrukcije moraju se proračunati tako da se deformiranja elemenata i priključaka,

utjecaj ekscentričnosti oslonaca i krutosti oslonačke konstrukcije uzmu u obzir pri odreñivanju
momenata i sila u elementima, vidi sliku 5.1 za definicije konfiguracija konstrukcija i elemenata
modela.
Legenda:
(1) linija sustava
(2) oslonac
(3) polje
(4) vanjski element
(5) unutrašnji element
(6) fiktivni gredni element
Slika 5.1 – Primjeri elemenata modela u proračunu okvira
(2)P U proračunu okvira, linija sustava za sve elemente mora ležati unutar profila elementa. Za
glavne elemente, npr. vanjske elemente rešetke, linija sustava mora se podudarati s osnom linijom
elementa.
(3)P Ako se linije sustava unutrašnjih elemenata ne podudaraju s osnim linijama, u provjeri
čvrstoće ovih elemenata mora se uzeti u obzir utjecaj ekscentričnosti.
(4) Fiktivni gredni element i elementi - opruge smiju se primijeniti za modeliranje ekscentričnih
spojeva ili oslonaca. Usmjerenje fiktivnih grednih elemenata i položaj elemenata - opruga treba se
podudarati što je moguće više sa stvarnom konfiguracijom priključka.

stranica 37/115
(5) U linearno-elastičnom proračunu prvog reda, učinak početnih deformiranja i izazvanih
progiba smije se zanemariti ako su provjerom čvrstoće elementa već uzeti u obzir.
(6) Proračun okvira treba provesti primjenom prikladnih vrijednosti krutosti elemenata
definiranih u točki 2.2.2. Za fiktivne gredne elemente treba pretpostaviti krutost koja odgovara onoj
u stvarnim spojevima.
(7) Ako deformiranje spojeva nema značajan učinak na raspodjelu sila u elementima i
momenata, za spojeve se smije pretpostaviti da su rotacijski kruti. U suprotnom, za spojeve se
općenito smije pretpostaviti da su zglobni.
(8) Translacijsko klizanje u priključcima smije se zanemariti u provjeri čvrstoće osim ako znatno
utječe na raspodjelu unutrašnjih sila i momenata.
(9) Lijepljeni spojevi koji se primjenjuju u rešetkastim konstrukcijama smiju se modelirati kao
rotacijski kruti ako stvarna rotacija pod opterećenjem nema znatan učinak na sile u elementima.
Ovaj je zahtjev ispunjen kad je zadovoljen jedan od sljedećih uvjeta:
- nosivost lijepljenog spoja odgovara barem 1,5-strukoj kombinaciji sile i momenta
- nosivost lijepljenog spoja koja odgovara barem kombinaciji sile i momenta, ako drveni elementi
nisu napregnuti na savijanje veće od 0,3-struke čvrstoće elementa na savijanje, a sklop će ostati
stabilan ako se svi takvi spojevi ponašaju kao zglobovi.
5.4.3 Pojednostavnjeni proračun rešetki s utisnutim ježastim metalnim spojnim pločama
(1) Pojednostavnjeni proračun potpuno trokutastih rešetki17 treba ispuniti sljedeće uvjete:
- nema upadnih kutova vanjskih elemenata
- širina ležaja nalazi se na duljini a1, a udaljenost a2 na slici 5.2 ne prelazi veću od sljedećih dviju
vrijednosti, a1/3 ili 100 mm
- visina rešetke veća je od 0,15-strukog raspona i 10-erostruke najveće visine vanjskog elementa.
(2) Osna sile u elementima treba odrediti kao da su priključci u svakom čvoru zglobni.
(3) Momente savijanja u elementima preko jednog polja treba odrediti kao da su krajnji čvorovi
priključeni zglobno. Momente savijanja u elementima koji su kontinuirani preko nekoliko polja treba
odrediti kao da je element slobodno oslonjena greda u svakom čvoru. Učinak progiba u čvorovima
i djelomične upetosti u spojevima treba uzeti u obzir 10 %-tnim smanjenjem momenata na
unutrašnjim osloncima elementa. Momente na unutrašnjim osloncima treba upotrijebiti za
proračunavanje momenata savijanja u polju.
Slika 5.2 – Geometrijski oblik oslonca
5.4.4 Ravninski okviri i lukovi
(1)P Primjenjuju se zahtjevi iz točke 5.2. Moraju se uzeti u obzir učinci izazvanih progiba na
unutrašnje sile i momente.
(2) Učinci izazvanog progiba na unutrašnje sile i momente smije se uzeti u obzir provedbom
linearnog proračuna drugog reda sa sljedećim pretpostavkama:
- nesavršeni oblik konstrukcije treba pretpostaviti takvim da odgovara početnom deformiranju koje
se ustanovi tako da se konstrukciji ili odgovarajućim dijelovima da nagib pod kutom Φ zajedno s
17
Nacionalna bilješka: Misli se na rešetke trokutastog geometrijskog oblika koje nemaju vertikalnih elemenata.
stranica 38/115
početnom sinusnom zakrivljenošću izmeñu čvorova konstrukcije koja odgovara najvećoj
ekscentričnosti e.
- vrijednost φ u radijanima treba uzeti najmanje kao
Φ = 0,005 h za h≤5m
(5.1)
Φ = 0,005 5 / h za h>5m
gdje je h visina konstrukcije ili duljina elementa, u m.
- vrijednost e treba uzeti najmanje kao

e = 0,0025 l (5.2)
Primjeri pretpostavljenih početnih otklona geometrijskog oblika i definicija l dani su na slici 5.3.
Slika 5.3 – Primjeri pretpostavljenih početnih otklona geometrijskog oblika

za okvir (a), simetrično opterećenje (b) i nesimetrično opterećenje (c)
6 Granična stanja nosivosti
6.1 Proračun presjeka napregnutih u jednom glavnom smjeru
6.1.1 Općenito
(1) Točka 6.1 primenjuje se na ravno masivno drvo, lijepljeno lamelirano drvo ili proizvode na
osnovi drva konstantnog presjeka čija su vlakanaca uglavnom paralelna s duljinom elementa.
Pretpostavlja se da je element napregnut u smjeru samo jedne njegove glavne osi (vidi sliku 6.1).
Legenda:
(1) smjer vlaknaca
Slika 6.1 – Osi elementa
6.1.2 Vlak paralelno s vlakancima
(1)P Treba zadovoljiti sljedeći izraz:
σ t,0,d ≤ ft,0,d (6.1)
gdje je:
σt,0,d proračunsko vlačno naprezanje paralelno s vlakancima

ft,0,d proračunska vlačna čvrstoća paralelno s vlakancima.
6.1.3 Vlak okomito na vlakanca
(1)P Učinak veličine elementa mora se uzeti u obzir.
6.1.4 Tlak paralelno s vlakancima
σ c,0,d ≤ fc,0,d (6.2)

stranica 39/115
gdje je:

fc,0,d proračunska tlačna čvrstoća paralelno s vlakancima.
NAPOMENA: Pravila za nestabilnost elementa dana su u točki 6.3.
6.1.5 Tlak okomito na vlakanca
σ c,90,d ≤ kc,90 fc,90,d (6.3)
gdje je:
σc,90,d proračunsko tlačno naprezanje okomito na vlakanca

fc,90,d proračunska tlačna čvrstoća okomito na vlakanca
kc,90 faktor kojim se uzima u obzir konfiguracija opterećenja, mogućnost cijepanja i stupanj
tlačnog deformiranja
(2) Vrijednost kc,90 treba uzeti kao 1,0, osim kad se primjenjuju prikazi elementa iz sljedećih
stavaka. U tim slučajevima smije se uzeti veća specificirana vrijednost kc,90, do granične vrijednosti
kc,90 = 4,0.
NAPOMENA: Kad se upotrebljava veća vrijednost kc,90, a dodir se proteže cijelom širinom b, nastalo tlačno
deformiranje u graničnom stanju nosivosti iznosit će približno 10% visine elementa.
(3) Za gredu oslonjenu na oslonce (vidi sliku 6.2), faktor kc,90 treba proračunati iz sljedećih
izraza:
- Kad je udaljenost od ruba oslonca do kraja grede a ≤ h/3:
 l  h 
kc,90 =  2,38 −  1 +  (6.4)
 250   12 l 
- Na unutrašnjim osloncima:
 l  h 
kc,90 =  2,38 −  1 +  (6.5)
 250   6l 
gdje je:
l duljina dodira, u mm;

h visina elementa, u mm;
Slika 6.2 – Greda na osloncima
(4) Za element visine h ≤ 2,5b pri čemu koncentrirana sila s dodirom po cijeloj širini elementa
b, djeluje na jednoj strani izravno preko kontinuiranih ili diskretnih oslonaca koji su na suprotnoj
strani, vidi sliku 6.3, faktor kc,90, dan je s:
stranica 40/115
0,5
 l   l ef 
kc,90 =  2,38 −   (6.6)
 250   l 
gdje je:
lef proračunska duljina raspodjele, u mm, vidi stavak (5) ispod;

l duljina dodira, vidi sliku 6.3, u mm.
Slika 6.3 – Odreñivanje proračunske duljine za element s h/b ≤ 2,5, (a) i (b)
kontinuirani oslonci, (c) diskretni oslonci
(5) Proračunsku duljinu raspodjele lef treba odrediti iz linije raspostiranja naprezanja s
vertikalnim nagibom 1:3 po visini h, ali zadržavanjem udaljenosti a/2 od oba kraja, ili udaljenosti
l1/4 od svake susjedne tlačne ploštine, vidi slike 6.3a i b.
Za niže navedene posebne položaje sila, proračunska duljina dana je s:

- za opterećenja susjedna kraju [A12]elementa, vidi sliku 6.3a
h
l ef = l + (6.7)
3
2
- kad je udaljenost od ruba koncentriranog opterećenja do kraja elementa a ≥ h , vidi sliku 6.3b
3
2h
l ef = l + (6.8)
3
gdje je h veća izmeñu dviju vrijednosti: visine elementa ili 40 mm.
Za elemente na diskretnim osloncima, pri čemu su a ≥ h i l1 ≥ 2h, vidi sliku 6.3c, proračunsku
duljinu treba proračunati kao:
 2h 
l ef = 0,5  l + l s +  (6.9)
 3 
gdje je h veća izmeñu dviju vrijednosti: visine elementa ili 40 mm.
(6) Za elemente visine h > 2,5b opterećene koncentriranom tlačnom silom na dvije nasuprotne
strane kako je to prikazano na slici 6.4b, ili koncentriranom tlačnom silom na jednoj strani i
kontinuirano oslonjene na drugoj, vidi sliku 6.4a, faktor kc,90 treba proračunati prema izrazu (6.10),
s pretpostavkom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:
- primijenjena tlačna sila djeluje po cijeloj širini elementa b;
- duljina dodira l manja je od veće vrijednosti izmeñu: h ili 100 mm:
l
kc,90 = ef (6.10)
l
gdje je:
l duljina dodira u skladu sa slikom 6.4;

lef proračunska duljina raspodjele u skladu sa slikom 6.4
Proračunsku duljinu raspodjele ne treba produljiti za više od l preko svakog ruba dodirne površine.

stranica 41/115
(7) Za elemente čija se visina linearno mijenja preko oslonaca (npr. dno pojasa rešetke na
koso zasječenom[A13] priključku), visinu h treba uzeti kao visinu elementa u osi oslonca, a
proračunsku duljinu lef treba uzeti jednaku duljini dodira l.
Slika 6.4 – Odreñivanje proračunske duljine za elemente s h/b > 2,5 na (a) kontinuiranim
osloncima, (b) diskretnim osloncima
(1)P Mora se zadovoljiti sljedeći izraz:
σ c,90,d ≤ kc,90 fc,90,d (6.3)
s:
F
σ c,90,d = c,90,d (6.4)
Aef
gdje je:
σc,90,d proračunsko tlačno naprezanje na proračunskoj ploštini dodira okomito na vlakanca

Fc,90,d proračunsko tlačno opterećenja okomito na vlakanca
Aef proračunska ploština dodira u tlaku okomito na vlakanca
fc,90,d proračunska tlačna čvrstoća okomito na vlakanca
kc,90 faktor kojim se uzima u obzir konfiguracija opterećenja, mogućnost cijepanja i stupanj
tlačnog deformiranja.
Proračunsku ploštinu dodira okomito na vlakanca, Aef, treba odrediti uzimajući u obzir proračunsku
duljinu dodira paralelno s vlakancima, gdje se stvarna duljina dodira, l, na svakoj strani povećava
za 30 mm, ali ne više od a, l ili l1/2, vidi sliku 6.2.
(2) Vrijednost kc,90 treba uzeti 1,0, osim kad se primjenjuju uvjeti iz sljedećih stavki. U tim
slučajevima smije se uzeti veća specificirana vrijednost kc,90, s graničnom vrijednošću kc,90 = 1,75.
(3) Za elemente na kontinuiranim osloncima, uz pretpostavku da je l1 ≥ 2h, vidi sliku 6.2a,

vrijednost kc,90 treba uzeti:
- kc,90 = 1,25 za masivno meko drvo

- kc,90 = 1,5 za lijepljeno lamelirano meko drvo
gdje je h visina elementa, a l je duljina dodira.
(4) Za elemente na diskretnim osloncima, uz pretpostavku da je l1 ≥ 2h, vidi sliku 6.2b,

vrijednost kc,90 treba uzeti:
- kc,90 = 1,5 za masivno meko drvo

- kc,90 = 1,75 za lijepljeno lamelirano meko drvo, pri čemu je l ≤ 400 mm
gdje je h visina elementa, a l je duljina dodira.
UGRADI SLIKU IZ A1
Slika 6.218 – Element na (a) kontinuiranim i (b) diskretnim osloncima
18
Nacionalna bilješka: Slike 6.3 i 6.4 se brišu, kao i izrazi od (6.5) do (6.10).
stranica 42/115
6.1.6 Savijanje
(1)P Treba zadovoljiti sljedeće izraze:
σm,y,d σ
+ km m,z,d ≤ 1 (6.11)
fm,y,d fm,z,d
σ m,y,dσ
km + m,z,d ≤ 1 (6.12)
fm,y,d fm,z,d
gdje su:
σm,y,d i σm,z,d proračunska naprezanja na savijanje oko glavnih osi kako je prikazano na slici 6.1
fm,y,d i fm,z,d odgovarajuće proračunske čvrstoće na savijanje.
NAPOMENA: Faktorom km dopušta se preraspodjela naprezanja i učinak nehomogenosti materijala u

presjeku.
(2) Vrijednost faktora km treba uzeti kako slijedi:
- za masivno drvo, lijepljeno lamelirano drvo i lameliranu furnirsku grañu (engl. LVL):
za pravokutne presjeke: km = 0,7
za ostale presjeke: km = 1,0
- za ostale proizvode na osnovi drva, za sve presjeke: km = 1,0.
(3)P Mora se provesti i provjera uvjeta nestabilnosti (vidi 6.3).
6.1.7 Posmik
(1)P Za posmik s komponentom naprezanja paralelnom s vlakancima, vidi sliku 6.5(a), kao i za
posmik s obje komponente naprezanja okomite na vlakanca, vidi sliku 6.5(b), mora se zadovoljiti
sljedeći izraz:
τ d ≤ fv,d (6.13)
gdje je:
τd proračunsko posmično naprezanje;
fv,d proračunska posmična čvrstoća za stvarne uvjete.
NAPOMENA: Za obje komponente posmika okomite na vlakanca (engl. rolling shear), posmična čvrstoća
približno je jednaka dvostrukoj čvrstoći vlaka okomito na vlakanca.
Slika 6.5 – (a) Element s komponentom posmičnog naprezanja paralelnom s vlakancima

(b) Element s obje komponente naprezanja okomite na vlakanca (engl. rolling shear)
(2) Na osloncima se smije zanemariti raspodjela ukupne poprečne sile od koncentriranog

opterećenja F koje djeluje na gornjoj strani grede i unutar udaljenosti h ili hef od ruba oslonca (vidi
sliku 6.6). Za grede zasječene na osloncu ovo smanjenje poprečne sile primjenjuje se samo kad se
zasijeca na strani suprotnoj od oslonca.

stranica 43/115
Slika 6.6 – Uvjeti na osloncu za koje se u proračunu poprečne sile smije zanemariti
koncentrirana sila F
6.1.7 Posmik
(1)P Za posmik s komponentom naprezanja paralelnom s vlakancima, vidi sliku 6.5(a), kao i za
posmik s obje komponente naprezanja okomite na vlakanca, vidi sliku 6.5(b), mora se zadovoljiti
sljedeći izraz:
τ d ≤ fv,d (6.13)
gdje je:

fv,d proračunska posmična čvrstoća za stvarne uvjete.
NAPOMENA: Za obje komponente posmika okomite na vlakanca (engl. rolling shear), posmična čvrstoća
približno je jednaka dvostrukoj čvrstoći vlaka okomito na vlakanca.
(2) Za provjeru posmične otpornosti elementa na savijanje, utjecaj pukotina treba uzeti u obzir
primjenjujući proračunsku širinu elementa danu s:
bef = kcr b (6.13a)
gdje je b širina odgovarajućeg presjeka elementa.
NAPOMENA: Preporučene vrijednosti za kcr dane su kao

kcr = 0,67 za masivno drvo
kcr = 0,67 za lijepljeno lamelirano drvo
kcr = 1,00 za ostale proizvode na osnovi drva u skladu s normama EN 13986 i EN 14374.
Podaci o nacionalnom odabiru smiju se ustanoviti u nacionalnom dodatku.
UGRADI SLIKU IZ A1
Slika 6.5 – (a) Element s komponentom posmičnog naprezanja paralelnom s vlakancima
(b) Element s obje komponente naprezanja okomite na vlakanca (engl. rolling shear)
(3) Na osloncima se smije zanemariti doprinos koncentrirane sile F koja djeluje na gornjoj
strani grede i unutar udaljenosti h ili hef od ruba oslonca ukupnoj posmičnoj sili (vidi sliku 6.6). Za
grede zasječene na osloncu ovo smanjenje poprečne sile primjenjuje se samo kad se zasijeca na
strani suprotnoj od oslonca.
UGRADI SLIKU IZ A1
Slika 6.6 – Uvjeti na osloncu za koje se u proračunu poprečne sile smije zanemariti
koncentrirana sila F
6.1.8 Torzija
τ tor,d ≤ k shape fv,d (6.14)

stranica 44/115
s

1,2 za okrugli presjek


k shape =  (6.15)
  h
1 + 0,15
min  b za pravokutni presjek
 2,0

gdje je:
τtor,d proračunsko torzijsko naprezanje

kshape faktor ovisan o obliku presjeka
h veća dimenzija presjeka
b manja dimenzija presjeka.
6.2 Proračun kombinirano napregnutih presjeka
6.2.1 Općenito
(1)P Točka 6.2 primjenjuje se na ravno masivno drvo, lijepljeno lamelirano drvo ili proizvode na
osnovi drva konstantnog presjeka čija su vlakanaca u osnovi paralelna s duljinom elementa.
Pretpostavlja se da je element napregnut zbog kombiniranih djelovanja ili naprezanja koja djeluju u
dvije ili tri njegove glavne osi.
6.2.2 Tlačna naprezanja pod kutom na vlakanca
(1)P Meñudjelovanje tlačnih naprezanja u dva ili više smjerova mora se uzeti u obzir.
(2) Tlačno naprezanja pod kutom α na vlakanca, vidi sliku 6.7, treba zadovoljiti sljedeći izraz:
fc,0,d
σ c,α,d ≤ (6.16)
fc,0,d 2 2
sin α + cos α
k c,90 fc,90,d
gdje je:
σc,α,d proračunsko tlačno naprezanje pod kutom α na vlakanca
kc,90 faktor naveden u točki 6.1.5 kojim se uzima u obzir učinak svakog naprezanja okomito na
vlakanca.
Slika 6.7 – Tlačno naprezanje pod kutom na vlakanca
6.2.3 Kombinirano savijanje i osni vlak

stranica 45/115
σ t,0,d σ m,y,d σm, z,d
+ + km ≤1 (6.17)
ft,0,d fm,y,d fm, z,d
σ t,0,d σ m, y,d σm,z,d

+ km + ≤1 (6.18)
ft,0,d fm,y,d fm, z,d
(2) Primjenjuje se vrijednost km navedena u točki 6.1.6.
6.2.4 Kombinirano savijanje i osni tlak
2
 σ c,0,d  σ σ
  + m, y,d + km m, z,d ≤ 1 (6.19)
f  fm, y,d fm,z,d
 c,0,d 
2
 σ c,0,d  σ σ
  + km m,y,d + m, z,d ≤ 1 (6.20)
f  fm,y,d fm, z,d
 c,0,d 
(2)P Primjenjuje se vrijednost km navedena u točki 6.1.6.
NAPOMENA: Metoda provjere stanja nestabilnosti dana je u točki 6.3.
6.3 Stabilnost elemenata
6.3.1 Općenito
(1)P Moraju se uzeti u obzir naprezanja na savijanje zbog početne zakrivljenosti, ekscentričnosti
i izazvanih progiba, kao dodatak onima zbog svakog poprečnog opterećenja.
(2)P Stabilnost stupova i bočna torzijska stabilnost moraju se provjeriti upotrebljavajući

karakteristična svojstva, npr. E0,05.
(3) Stabilnost stupova napregnutih tlakom ili kombiniranim tlakom i savijanjem treba provjeriti u
skladu s točkom 6.3.2.
(4) Bočna torzijska stabilnost greda napregnutih na savijanje ili kombinirano savijanje i tlak
treba provjeriti u skladu s točkom 6.3.3.
6.3.2 Stupovi napregnuti tlakom ili kombiniranim tlakom i savijanjem
(1) Relativnu vitkost treba uzeti kao:
λy fc,0,k
λrel, y = (6.21)
π E 0,05
λ fc,0,k
λrel,z = z (6.22)
π E 0,05

stranica 46/115
gdje su:
λy i λrel,y vitkost i relativna vitkost19 koje odgovaraju savijanju oko osi y (progib u smjeru osi z)
λz i λrel,z vitkost i relativna vitkost20 koje odgovaraju savijanju oko osi z (progib u smjeru osi y)
E0,05 5 %-tna fraktila vrijednosti modula elastičnosti paralelno s vlakancima.
(2) Ako su λrel,z ≤ 0,3 i λrel,y ≤ 0,3 naprezanja trebaju zadovoljiti izraze (6.19) i (6.20) u točki
6.2.4.
(3) U svim ostalim slučajevima, naprezanja koja će se zbog progiba povećati, trebaju
zadovoljiti sljedeće izraze:
σ c,0,d σ m, y,d σm, z,d

+ + km ≤1 (6.23)
k c,y fc,0,d fm, y,d fm,z,d
σ c,0,d σ m,y,d σm, z,d

+ km + ≤1 (6.24)
k c,z fc,0,d fm,y,d fm, z,d
gdje su simboli definirani kako slijedi:
1
k c, y = (6.25)
k y + k y2 − λrel
2
,y
1
k c, z = (6.26)
k z + k z2 − λrel
2
,z
( ( ) 2
k y = 0,5 1 + βc λrel, y − 0,3 + λrel,y ) (6.27)
k z = 0,5 (1 + βc (λrel,z − 0,3 ) + λrel

2
,z ) (6.28)
gdje je:
βc faktor za elemente unutar ograničenja ravnosti definiranih u poglavlju 10:
0,2 za masivno drvo


βc =  (6.29)
 0,1
 za lijepljeno lamelirano drvo i lameliranu furnirsku grañu (engl. LVL)
km naveden u točki 6.1.6.
6.3.3 Grede napregnute savijanjem ili kombinirano savijanjem i tlakom
(1)P Bočna torzijska stabilnost mora se provjeriti u slučajevima kad postoji samo moment My oko
jače osi y i kad postoji kombinacija momenta My i tlačne sile Nc.
(2) Relativnu vitkost pri savijanju treba uzeti kao:
19
Nacionalna bilješka: U izvorniku je izostavljen pojam “relative slenderness ratio“.
20
Nacionalna bilješka: U izvorniku je izostavljen pojam “relative slenderness ratio“.
stranica 47/115
fm,k
λrel,m = (6.30)
σ m,crit
gdje je σm,crit kritično naprezanje pri savijanju proračunano u skladu s klasičnom teorijom
stabilnosti, uz 5-postotnu fraktilu vrijednosti svojstva.
Kritično naprezanje pri savijanju treba uzeti kao:
M y,crit π E0,05 I z G0,05 I tor

σ m.crit = = (6.31)
Wy l ef Wy
gdje je:
E0,05 pet-postotna fraktila vrijednosti modula elastičnosti paralelno s vlakancima

G0,05 pet-postotna fraktila vrijednosti modula posmika paralelno s vlakancima
Iz moment tromosti oko slabije osi z
Itor torzijski moment tromosti
Ief proračunska duljina grede, ovisna o uvjetima na osloncima i konfiguraciji opterećenja, vidi
tablicu 6.1
Wy moment otpora oko jače osi y.
Za meko drvo masivnog pravokutnog presjeka, σm,crit treba uzeti kao:
0,78 b 2
σ m,crit = E 0,05 (6.32)
h l ef
gdje je:
b širina grede
h visina grede.
(3) Ako postoji samo moment My oko jače osi, naprezanje treba zadovoljiti sljedeći izraz:
σ m,d ≤ k crit fm,d (6.33)
gdje je:
σm,d proračunsko naprezanje pri savijanju

fm,d proračunska čvrstoća pri savijanju
kcrit faktor kojim se uzima u obzir smanjenje čvrstoće na savijanje zbog bočnog torzijskog
izvijanja21.
Tablica 6.1 – Proračunska duljina u omjeru s rasponom

a
Tip grede Tip opterećenja lef / l
Slobodno oslonjena Konstantni moment 1,0
Jednoliko kontinuirano opterećenje 0,9
21
Nacionalna bilješka: U izvorniku je navedeno “lateral buckling“ umjesto “torsional lateral buckling“ što je ovdje ispravljeno.
stranica 48/115
Koncentrirana sila u sredini raspona 0,8
Jednoliko kontinuirano opterećenje 0,5
Konzola
Koncentrirana sila na slobodnom kraju 0,8
a
Omjer proračunske duljine lef i raspona l vrijedi za gredu na osloncima sa spriječenom torzijom i
opterećenu u težištu. Ako opterećenje djeluje na tlačnom rubu grede, treba lef povećati s 2h, a za
opterećenje na vlačnom rubu grede smije se umanjiti s 0,5h.
(4) Za grede s početnim poprečnim otklonom od ravnosti unutar ograničenja definiranih u

poglavlju 10, kcrit se smije odrediti iz izraza (6.34).

1 za λrel,m ≤ 0,75


k crit = 1,56 − 0,75 λrel,m za 0,75 < λrel,m ≤ 1,4 (6.34)

 1
 2 za 1,4 < λrel,m
 λrel,m
(5) Ako je bočni pomak tlačnog ruba grede po njezinoj duljini spriječen, a torzijska rotacija
spriječena na njezinim osloncima, za gredu se smije uzeti faktor kcrit = 1,0.
(6) Ako postoji kombinacija momenta My oko jače osi y i tlačne sile Nc, naprezanja moraju
zadovoljiti sljedeći izraz:
2
 σ m,d  σ c ,d
  + ≤1 (6.35)
k f  k c,z fc,0,d
 crit m,d 
gdje:
σm,d proračunsko naprezanje pri savijanju;

σc,d proračunsko tlačno naprezanje;
fc,0,d proračunska tlačna čvrstoća paralelno s vlakancima;
kc,z naveden u izrazu (6.26).
(6) Ako postoji kombinacija momenta My oko jače osi y i tlačne sile Nc, naprezanja moraju
2
 σ m,d  σ c,0,d
  + ≤1 (6.35)
k f  k c,z fc,0,d
 crit m,d 
gdje je:
σm,d proračunsko naprezanje pri savijanju

fc,0,d proračunska tlačna čvrstoća paralelno s vlakancima
kc,z naveden u izrazu (6.26).
6.4 Proračun presjeka elemenata promjenjivog presjeka ili zakrivljenog oblika

stranica 49/115
6.4.1 Općenito
(1)P Učinci kombinirane osne sile i momenta savijanja moraju se uzeti u obzir.
(2) Treba provjeriti odgovarajuće dijelove točaka 6.2 i 6.3.
(3) Naprezanje presjeka zbog osne sile smije se proračunati iz:
N
σN = (6.36)
A
gdje je:
σN osno naprezanje
N osna sila
A ploština presjeka.
6.4.2 Jednostrane trapezne grede
(1)P Utjecaj kosog zasijecanja na naprezanja pri savijanju paralelno s površinom mora se uzeti u
obzir.
Legenda:
(1) presjek
Slika 6.8 – Jednostrana trapezna greda
(2) Proračunska naprezanja pri savijanju, σm,α,d i σm,0,d (vidi sliku 6.8) smiju se uzeti kao:
6 Md
σ m,α,d = σ m,0,d = (6.37)
b h2
Naprezanja u krajnjem vlaknu[A14] koso zasječenog ruba trebaju zadovoljiti sljedeći izraz:
σ m,α,d ≤ km,α fm,d (6.38)
gdje je:
σm,α,d proračunsko naprezanje pri savijanju pod kutom na vlakanca

fm,d proračunska čvrstoća na savijanje
km,α treba proračunati ovako:
- za vlačno naprezanje paralelno s koso zasječenim rubom:
1
km,α = (6.39)
2 2
 f   f 
1 +  m,d tan α  +  m,d tan2 α 
 0,75 f  f 
 v,d   t,90,d 
- za tlačno naprezanje paralelno s koso zasječenim rubom:

stranica 50/115
1
k m,α = (6.40)
2 2
 f   f 
1 +  m,d tan α  +  m,d tan2 α 
 1,5 f  f 
 v,d   c,90,d 
6.4.3 Dvostrane trapezne, zakrivljene i sedlaste grede
(1) Ova točka primjenjuje se samo na lijepljeno lamelirano drvo i lameliranu furnirsku grañu
(engl. LVL).
(2) Zahtjevi iz točke 6.4.2 primjenjuju se na dijelove jednostranih trapeznih greda.
(3) Naprezanja pri savijanju u području sljemena (vidi sliku 6.9) trebaju zadovoljiti sljedeće
izraze:
σ m,d ≤ kr fm,d (6.41)
gdje se s kr uzima u obzir smanjenje čvrstoće zbog savijanja lamela tijekom proizvodnje.
NAPOMENA: Područje sljemena u zakrivljenim i sedlastim gredama proteže se zakrivljenim dijelom grede.
(4) Naprezanje pri savijanju u sljemenu treba proračunati kako slijedi:
6 M ap,d
σ m,d = kl (6.42)
2
b hap
s:
2 3
 hap  h  h 
kl = k1 + k 2   + k 3  ap  + k 4  ap  (6.43)
  r   r 
 r     
k1 = 1 + 1,4 tan α ap + 5,4 tan2 α ap (6.44)
k 2 = 0,35 − 8 tan α ap (6.45)
k 3 = 0,6 + 8,3 tan α ap − 7,8 tan2 α ap (6.46)
k 4 = 6 tan2 α ap (6.47)
r = rin + 0,5 hap (6.48)
gdje je:
Map,d proračunski moment u sljemenu

hap visina grede u sljemenu, vidi sliku 6.9
b širina grede
rin unutrašnji polumjer, vidi sliku 6.9
αap kut kosog zasijecanja u središtu područja sljemena, vidi sliku 6.9.
stranica 51/115
(5) Za dvostrane trapezne grede, kr = 1,0. Za zakrivljene i sedlaste grede, kr treba uzeti kao:
 r
1 za in ≥ 240
kr =  t (6.49)
r rin
0,76 + 0,001 in za < 240
 t t
gdje je:
rin unutrašnji polumjer, vidi sliku 6.9

t debljina lamele.
(6) U području sljemena najveće vlačno naprezanje okomito na vlakanca, σt,90,d, treba
σ t,90,d ≤ k dis k vol ft,90,d (6.50)
1 za masivno drvo

k vol =  0,2 (6.51)
V  za lamelirano drvo i lameliranu furnirsku grañu
 0 
 V  (engl. LVL) sa svim furnirima paralelnim s osi grede
1,4 za dvostrane trapezne i zakrivljene grede


k dis =  (6.52)
1,7 za sedlaste grede

gdje je:
kdis faktor kojim se uzima u obzir učinak raspodjele naprezanja u području sljemena
kvol faktor volumena
V0 referentni volumen od 0,01m3
V napregnuti volumen područja sljemena, u m3, (vidi sliku 6.9), a ne treba ga uzeti većeg od
2Vb/3, gdje je Vb ukupni volumen grede.
(7) Za kombinirani vlak okomito na vlakanca i posmik mora se zadovoljiti:
(7) Za kombinirani vlak okomito na vlakanca i posmik treba zadovoljiti izraz:
τd σ t,90,d
+ ≤1 (6.53)
fv,d k dis k vol ft,90,d
gdje je:

stranica 52/115
σt,90,d proračunsko vlačno naprezanje okomito na vlakanca22
kdis i kvol navedeni su u stavku (6).
(8) Najveće vlačno naprezanje okomito na vlakanca zbog momenta savijanja treba proračunati
kako slijedi:
6 M ap,d
σ t,90,d ≤ k ρ (6.54)
2
b hap
ili, u zamjenu za izraz (6.54), kao
6 M ap,d p
σ t,90,d ≤ k ρ − 0,6 d (6.54)
2 b
b hap
gdje je:
pd jednoliko raspodijeljeno opterećenje koje djeluje na vrhu grede na cijelom području

sljemena;
b širina grede
Map,d proračunski moment u sljemenu koji izaziva vlačna naprezanja paralelno s unutrašnjim
zakrivljenim rubom
2
 hap  h 
k ρ = k 5 + k 6   + k 7  ap  (6.56)
  r 
 r   
k 5 = 0,2 tan α ap (6.57)
k 6 = 0,25 − 1,5 tan α ap + 2,6 tan2 α ap (6.58)
k 7 = 2,1tan α ap − 4 tan2 α ap (6.59)
NAPOMENA: Preporučeni izraz jest (6.54). Podaci o nacionalnom odabiru izmeñu izraza (6.54) i (6.55) smiju
se ustanoviti u nacionalnom dodatku.
Legenda:
(1) područje sljemena
NAPOMENA: Područje sljemena u zakrivljenim i sedlastim gredama proteže se zakrivljenim dijelom grede.
Slika 6.9 – Dvostrano trapezne (a), zakrivljene (b) i sedlaste (c) grede s vlaknima[A15]
usmjerenim paralelno s nižim rubom grede
6.5 Zasječeni elementi[h16]
6.5.1 Općenito
22
Nacionalna bilješka: U izvorniku greškom nije navedeno.
stranica 53/115
(1)P U provjeri čvrstoće elementa mora se uzeti u obzir učinak koncentracije naprezanja u
oslabljenju zasijecanjem.
(2) Učinak koncentracije naprezanja smije se zanemariti u sljedećim slučajevima:
- vlak ili tlak paralelno s vlakancima

- savijanje s vlačnim naprezanjima u oslabljenju zasijecanjem, ako koso zasijecanje nije strmije od
1:i=1:10, gdje je i ≥ 10, vidi sliku 6.10a
- savijanje s tlačnim naprezanjem u oslabljenju zasijecanjem, vidi sliku 6.10b
Slika 6.10 – Savijanje u oslabljenju zasijecanjem: a) s vlačnim naprezanjem u oslabljenju

zasijecanjem, b) s tlačnim naprezanjem u oslabljenju zasijecanjem
[h17]
6.5.2 Grede zasječene na osloncu
(1) Za grede pravokutnog presjeka i ako su vlakanca uglavnom paralelna s duljinom elementa,
posmična naprezanja na zasječenom osloncu treba proračunati uz proračunsku (smanjenu) visinu
hef (vidi sliku 6.11).
(2) Treba provjeriti je li
1,5V
τd = < k v f v ,d (6.60)
b hef
gdje je kv faktor smanjenja definiran kako slijedi:

- za grede zasječene na strani suprotnoj od oslonca (vidi sliku 6.11b)
kv = 1,0 (6.61)
- za grede zasječene na strani na kojoj je oslonac (vidi sliku 6.11a)

1,0
  1,1i 1,5 
 k 1 + 
 n  
k v = min   h  (6.62)
  
 h  α (1 − α ) + 0,8 x 1 − α 2 
  h α 
 
gdje je:
i nagib zasijecanja[h18] (vidi sliku 6.11a)

h visina grede u mm
AC
x udaljenost hvatišta reakcije na osloncu do ugla zasijecanja;
x razmak od hvatišta reakcije na osloncu do zasječenog ugla [h19]u mm
AC
h
α = ef
h

stranica 54/115
4,5 za lameliranu furnirsku grañu (engl. LVL)


kn = 5 za masivno drvo (6.63)


6,5 za lijepljeno lamelirano drvo
Slika 6.11 – Grede zasječene na kraju
6.6 Čvrstoća sustava
(1) Kad je nekoliko jednako udaljenih sličnih elemenata, dijelova ili sklopova bočno povezano
sustavom za raspodjelu kontinuiranog opterećenja, svojstva čvrstoće elemenata smiju se
pomnožiti faktorom čvrstoće sustava ksys.
(2) Pod uvjetom da je sustav za raspodjelu kontinuiranog opterećenja sposoban prenijeti

opterećenja s jednog na susjedne elemente, faktor ksys treba biti 1,1.
(3) Provjeru čvrstoće sustava za raspodjelu opterećenja treba provesti uz pretpostavku da su

opterećenja kratkotrajna.
NAPOMENA: Za krovne rešetke s najvećim osnim razmakom od 1,2 m smije se pretpostaviti da krovne
letve, podrožnice ili ploče mogu prenijeti opterećenje na susjedne rešetke pod uvjetom da su ti elementi za
raspodjelu opterećenja neprekinuti preko najmanje dva raspona, a svi nastavci izmaknuti.
(4) Za lamelirane drvene ploče ili stropove treba uzeti vrijednost ksys danu na slici 6.12.
Broj opterećenih lamela
Legenda:
1 Čavlane ili vijcima za drvo spojene lamele
2 Prednapete ili zalijepljene lamele
Slika 6.12 – Faktor čvrstoće sustava ksys za lamelirane drvene ploče od masivnog drva
ili lijepljene lamelirane elemente
7 Granična stanja uporabljivosti
7.1 Klizanje u priključku
(1) Za priključke izvedene štapastim spajalima21, modul klizanja Kser u jednoj posmičnoj ravnini
za jedno spajalo i za uporabno opterećenje treba uzeti iz tablice 7.1 s ρm u kg/m3 i d ili dc u mm. Za
definiciju dc vidi normu EN 13271.
NAPOMENA: U normi EN 26891 upotrijebljen je simbol ks umjesto Kser.
Tablica 7.1 – Vrijednosti Kser za štapasta spajala23 i moždanike24 u N/mm

u spojevima drvo – drvo i ploče na osnovi drva – drvo
Tip spajala Kser

Trnovi ρ1m,5 d / 23
23
Nacionalna bilješka: U izvorniku je umjesto termina “dowelled type“ trebalo navesti “fastener“. U suprotnom je nepotrebno
navoditi „“fasteners and connectors“ jer se termin “spajala“ (engl. fastener) odnosi i na moždanike, vidi tablicu 7.1.
24
Nacionalna bilješka: U izvorniku je umjesto termina “shear connector“ navedeno “connectors“.
stranica 55/115
a
Vijci sa slobodnim razmakom ili bez njega
Vijci za drvo
Čavli (s predbušenjem)
Čavli (bez predbušenja) ρ1m,5 d0,8 / 30
Skobe ρ1m,5 d0,8 / 80
Prstenasti moždanici tipa A u skladu s normom EN 912
ρm dc / 2
Glatki pločasti moždanici tipa B u skladu s normom EN 912
Nazubljeni pločasti moždanici
- Moždanici tipova od C1 do C9 u skladu s normom EN 912 1,5 ρm dc / 4
- Moždanici tipova od C10 do C11 u skladu s normom EN 912 ρm dc / 2

a
Slobodni razmak treba posebno dodati deformiranju.
(2) Ako su srednje gustoće ρm,1 i ρm,2 dvaju priključenih elemenata na osnovi drva različite,
onda ρm u gornjim izrazima treba uzeti kao
ρm = ρm,1 ρm,2 (7.1)
(3) Za spojeve čelik – drvo i beton – drvo, Kser treba odrediti na osnovi ρm za drveni element i
udvostručiti.
7.2 Granične vrijednosti progiba greda
(1) Komponente progiba prouzročene kombinacijom djelovanja (vidi točku 2.2.3(5)) prikazane
su na slici 7.1, a simboli su definirani kako slijedi, vidi točku 2.2.3:
- wc je nadvišenje (ako postoji)
- winst je trenutni progib
- wcreep je progib zbog puzanja
- wfin je konačni progib
- wnet,fin je konačni neto progib.
Slika 7.1 – Komponente progiba
(2) Neto progib ispod pravca izmeñu oslonaca, wnet,fin treba uzeti kao:
w net,fin = w inst + w creep − w c = w fin − w c (7.2)
NAPOMENA: Preporučeni raspon graničnih vrijednosti progiba greda raspona l naveden je u tablici
7.2 ovisno o razini deformiranja koja se smatra prihvatljivom. Podaci o nacionalnom odabiru smiju
se ustanoviti u nacionalnom dodatku.
Tablica 7.2 – Primjeri graničnih vrijednosti progiba greda
winst wnet,fin wfin

Grede na dva oslonca od l/300 do l/500 od l/250 do l/350 od l/150 do l/300
Konzolne grede od l/150 do l/250 od l/125 do l/175 od l/75 do l/150
7.3 Vibracije
7.3.1 Općenito

stranica 56/115
(1)P Mora se osigurati da djelovanja kojima je opravdano izložen element, dio konstrukcije ili
konstrukcija, neće prouzročiti vibracije koje će ugroziti funkciju konstrukcije ili izazvati neprihvatljivu
nelagodu korisnika.
(2) Razinu vibracija treba procijeniti mjerenjima ili proračunavanjem koje će uzeti u obzir
očekivanu krutost elementa, dijela ili konstrukcije i modalno prigušenje.
(3) Za stropove, osim kad se dokaže prikladnost drugih vrijednosti, treba pretpostaviti modalno
prigušenje ζ = 0,01 (tj. 1 %).
7.3.2 Vibracije zbog strojeva
(1)P Vibracije koje će prouzročiti rotirajući strojevi ili druga radna oprema moraju se ograničiti za
očekivane nepovoljne kombinacije stalnog opterećenja i promjenjivih djelovanja.
(2) Za stropove, prihvatljive razine kontinuiranih vibracija treba uzeti iz slike 5.a u Dodatku A
norme ISO 2631-2 pomnožene faktorom 1,0.
7.3.3 Stropovi stambenih zgrada
(1) Za stropove stambenih zgrada s osnovnom frekvencijom manjom od 8 Hz (f1 ≤ 8 Hz) treba
provesti posebno istraživanje.
(2) Za stropove stambenih zgrada s osnovnom frekvencijom većom od 8 Hz (f1 > 8 Hz) treba
ispuniti sljedeće zahtjeve:
w
≤ a mm/kN (7.3)
F
v ≤ b( f1 ζ −1) m/(Ns2) (7.4)
gdje je:
w najveći trenutni vertikalni progib zbog vertikalne koncentrirane sile F koja djeluje u nekoj
točki stropa, uzimajući u obzir raspodjelu opterećenja
v odziv brzine na jedinični impuls, tj. najveća početna vrijednost vertikalne brzine vibracije
stropa (u m/s) prouzročena idealnim jediničnim impulsom (1 Ns) u točki stropa s najvećim
odzivom. Komponente iznad 40 Hz smiju se zanemariti
ζ modalno prigušenje.
NAPOMENA: Preporučeni raspon graničnih vrijednosti za a i b i preporučena ovisnost a i b dana je na slici

7.2. Podaci o nacionalnom odabiru smiju se ustanoviti u nacionalnom dodatku.
Legenda:
1 bolje ponašanje
2 lošije ponašanje
Slika 7.2 – Preporučeni raspon i ovisnost a i b
(3) Proračune u točki 7.3.3(2) treba provesti pod pretpostavkom da je strop neopterećen, tj. da
postoji samo masa koja odgovara vlastitoj težini stropa i ostalim stalnim djelovanjima.
(4) Za pravokutni strop ukupnih dimenzija l x b, slobodno oslonjen duž sva četiri ruba i s
drvenim gredama raspona l, osnovna frekvencija f1 smije se približno proračunati kao
stranica 57/115
π (E I )l
f1 = (7.5)
2 m
2l
gdje je:
m masa po jedinici ploštine u kg/m2

l raspon stropa, u m
(EI)l istovrijedna krutost ploče pri savijanju stropa oko osi okomite na smjer grede, u Nm2/m.
(5) Za pravokutni strop ukupnih dimenzija b x l, jednostavno oslonjen duž sva četiri ruba ,
približna vrijednost v smije se uzeti kao
4 (0,4 + 0,6 n40 )

v= (7.6)
m b l + 200
gdje je:
v odziv brzine na jedinični impuls, u m/Ns2

n40 broj oblika vibracija s prirodnom frekvencijom do 40 Hz
b širina stropa, u m
m masa, u kg/m2
l raspon stropa, u m.
Vrijednost n40 smije se proračunati iz:
0,25
 b  (E I )l 
 2  4 
  40  
n40 =     − 1  l  (E I ) 
 (7.7)
  f1  
  b

gdje je (EI)b istovrijedna krutost ploče pri savijanju stropa oko osi paralelne s gredama, gdje je (EI)b
< (EI)l, u Nm2/m.
8 Spojevi s metalnim spajalima
8.1 Općenito
8.1.1 Zahtjevi na spajala
(1)P Ako u ovom poglavlju nisu navedena pravila, karakterističnu nosivost i krutost spojeva mora
se odrediti na osnovi ispitivanja u skladu s normama EN 1075, EN 1380, EN 1381, EN 26891 i EN
28970. Ako odgovarajuće norme opisuju vlačna i tlačna ispitivanja, ispitivanja za odreñivanje
karakteristične nosivosti moraju se provesti za vlak.
8.1.2 Spojevi s višestrukim spajalima
(1)P Raspored i veličine spajala u spoju, razmaci izmeñu spajala i udaljenosti od ruba i kraja
moraju se odabrati tako da se mogu ostvariti očekivana čvrstoća i krutost.

stranica 58/115
(2)P Mora se uzeti u obzir da nosivost spoja s višestrukim spajalima koji se sastoji od spajala
istog tipa i dimenzija smije biti manja od zbrojenih nosivosti svakog spajala pojedinačno.
(3) Ako spoj sadrži različite tipove spajala, ili je krutost odgovarajućih posmičnih ravnina
višereznog spoja različita, njihovu spojivost treba provjeriti.
(4) Za jedan red spajala paralelan sa smjerom vlakanaca, proračunsku karakterističnu nosivost
u smjeru paralelnom tom redu, Fv,ef,Rk, treba uzeti kao:
Fv,ef ,Rk = nef Fv,Rk (8.1)
gdje je:
Fv,ef,Rk proračunska karakteristična nosivost jednog reda spajala paralelno s vlakancima
nef proračunski broj spajala u jednom redu paralelno s vlakancima
Fv,Rk karakteristična nosivost svakog spajala paralelno s vlakancima.
NAPOMENA: Vrijednosti nef za redove paralelne s vlakancima navedene su u točkama 8.3.1.1(8) i

8.5.1.1(4).
(5) Za silu koja djeluje pod kutom na smjer reda, treba provjeriti je li komponenta sile paralelna
s redom manja ili jednaka nosivosti proračunanoj prema izrazu (8.1).
8.1.3 Višerezni spojevi
(1) Otpornost svake posmične ravnine u višereznim spojevima treba odrediti s pretpostavkom
da je svaka posmična ravnina dio niza spojeva od triju elemenata.
(2) Kako bi se otpornost pojedinih posmičnih ravnina u višereznom spoju mogla kombinirati,
mjerodavni oblik sloma spajala u odgovarajućim posmičnim ravninama treba biti spojiv s ostalima i
ne smije sadržavati kombinaciju oblika slomova (a), (b), (g) i (h) na slici 8.2 ili oblika slomova (e),
(f) ili (j/l) na slici 8.3 s ostalim oblicima sloma.
(2) Kako bi se otpornost pojedinih posmičnih ravnina u višereznom spoju mogla kombinirati,
mjerodavni oblik sloma spajala u odgovarajućim posmičnim ravninama treba biti spojiv s ostalima i
ne treba sadržavati kombinaciju oblika slomova (a), (b), (g) i (h) na slici 8.2 ili oblika slomova (c), (f)
i (j/l) na slici 8.3 s ostalim oblicima slomova.
8.1.4 Sile u spoju, pod kutom na vlakanca
(1)P Kad sila u spoju djeluje pod kutom na vlakanca, (vidi sliku 8.1), mora se uzeti u obzir
mogućnost cijepanja prouzročenog vlačnom komponentom sile, FEd sinα, okomitom na vlakanca.
(2)P Kako bi uzela u obzir mogućnost cijepanja prouzročenog vlačnom komponentom sile, FEd
sinα, okomitom na vlakanca, mora se zadovoljiti sljedeće:
Fv,Ed ≤ F90,Rd (8.2)
 Fv,Ed,1
Fv,Ed = max  (8.3)
Fv,Ed,2
gdje:
stranica 59/115
F90,Rd proračunska nosivost na cijepanje, proračunana iz karakteristične nosivosti na

cijepanje, F90,Rk, u skladu s točkom 2.4.3
Fv,Ed,1 i Fv,Ed,2 proračunske poprečne sile na svakoj strani spoja (vidi sliku 8.1).
(3) Za meko drvo, karakteristična nosivost na cijepanje za prikaze na slici 8.1 treba uzeti kao:
he
F90,Rk = 14 b w (8.4)
 h 
1 − e 
 h 
gdje je:
  w 0,35
  pl 
  100 
max  za utisnute ježaste metalne spojne ploče
 
 1
 
w = (8.5)


1
 za sva ostala spajala



i:
F90,Rk karakteristična nosivost na cijepanje, u N

w faktor izmjene
he udaljenost od opterećenog ruba do središta najudaljenijeg spajala ili do ruba utisnute
ježaste metalne spojne ploče, u mm
h visina drvenog elementa, u mm
b debljina drvenog elementa, u mm
wpl širina utisnute ježaste metalne spojne ploče paralelno s vlakancima, u mm.
Slika 8.1 - Kosa sila koje se prenosi u spoju
8.1.5 Izmjenične sile u spoju
(1)P Karakteristična nosivost spoja mora se smanjiti ako je spoj napregnut izmjeničnim
unutrašnjim silama zbog dugotrajnih ili srednjetrajnih djelovanja.
(2) Učinak koji na čvrstoću spoja imaju dugotrajna ili srednjetrajna djelovanja izmjenjujući se
izmeñu vlačne proračunske sile Ft,Ed i tlačne proračunske sile Fc,Ed treba uzeti u obzir pri proračunu
spoja pomoću izraza (Ft,Ed + 0,5Fc,Ed) i (Fc,Ed + 0,5Ft,Ed).
8.2 Bočna nosivost metalnih štapastih spajala
8.2.1 Općenito
(1)P Za odreñivanje karakteristične nosivosti spojeva s metalnim štapastim spajalima, moraju se

uzeti u obzir doprinosi granice popuštanja, čvrstoće po omotaču rupe i čvrstoće na izvlačenje
spajala.
stranica 60/115
8.2.2 Spojevi drvo – drvo i spojevi ploče na osnovi drva – drvo
(1) Karakterističnu nosivost čavala, skoba, vijaka, trnova i vijaka za drvo u jednoj posmičnoj
ravnini jednog spajala, treba uzeti kao najmanju vrijednost ustanovljenu iz sljedećih izraza:
- za jednorezna spajala:
fh,1,k t1 d (a )


fh,2,k t 2 d (b)

f   2 2 
t d        F
β + 2 β 1 + +    + β   − β  1 +   + ax,Rk
 h ,1,k 1 2 t 2 t 2 3 t 2 t 2
 (c )
 1+ β  t1  t1    t1   t1  4
    

Fv,Rk = min  f t d  4 β (2 + β )M y,Rk  F (8.6)
1,05 h,1,k 1  2 β (1 + β ) + − β  + ax,Rk (d)
 2+ β  fh,1,k d t12  4
  
 fh,1,k t 2 d  4 β (1 + 2 β )M y,Rk  F
 1,05  2 β 2
(1 + β ) + − β  + ax,Rk (e)
 1 + 2 β  2
fh,1,k d t2  4
 

1,15 2 β 2 M F
y ,Rk fh,1,k d + ax,Rk (f )
 1+ β 4
- za dvorezna spajala:
fh,1,k t1 d (g)

0,5 fh,2,k t 2 d (h)

 f t d 4 β (2 + β )M y,Rk  F
Fv,Rk = min 1,05 h,1,k 1  2 β (1 + β ) + − β +
ax,Rk
( j) (8.7)
 2 + β  2
fh,1,k d t1  4
  
 2β Fax,Rk
1,15 1 + β 2 M y,Rk fh,1,k d + 4 (k )

fh,2,k
β= (8.8)
fh,1,k
gdje je:

t1 debljina drva ili ploče, ili dubina prodora spajala, gdje je i 1 ili 2, takoñer vidi točke 8.3 do
8.7
fh,i,k karakteristična čvrstoća po plaštu rupe u drvenom elementu i
d promjer spajala
Mv,Rk karakteristični moment popuštanja spajala
β omjer čvrstoće po plaštu rupe drvenih elemenata
Fax,Rk karakteristična osna nosivost na izvlačenja spajala, vidi stavak (2).
stranica 61/115
NAPOMENA: Plastifikacija priključaka može se osigurati ako se upotrijebe relativno slaba spajala. Tada su
mjerodavni oblici slomova (f) i (k).
(2) U izrazima (8.6) i (8.7), prvi izraz na desnoj strani jest nosivost prema Johansenovoj teoriji
popuštanja, dok je drugi izraz, Fax,Rk/4 doprinos učinka užeta (engl. rope effect“). Doprinos
nosivosti zbog učinka užeta treba ograničiti na sljedeće postotke Johansenovog dijela:
- okrugli čavli 15%

AC
- kvadratni čavli 25%
- kvadratni i utoreni[h20] čavli 25%
AC
- drugi čavli 50%
- vijci za drvo 100%
- vijci 25%
- trnovi 0%
Ako Fax,Rk nije poznato, doprinos učinka užeta treba uzeti nula.
Karakteristična nosivost na izvlačenje jednoreznih spajala, Fax,Rk, uzima se kao manja nosivost
jednog od dvaju elemenata. Različiti oblici sloma prikazani su na slici 8.2. Za nosivost izvlačenja
vijaka, Fax,Rk, smije se uzeti u obzir otpornost podložnih pločica, vidi točku 8.5.2(2).
(3) Ako niže nisu dana pravila proračuna, karakterističnu čvrstoću po plaštu rupe fh,k treba
odrediti u skladu s normama EN 383 i EN 14358.
(4) Ako niže nisu dana pravila proračuna, karakteristični moment popuštanja My,Rk treba
odrediti u skladu s normama EN 409 i EN 14358.
Legenda:
(1) jednorezni
(2) dvorezni
NAPOMENA: Slova odgovaraju izrazima (8.6) i (8.7)
Slika 8.2 – Oblici sloma spojeva drvo – drvo i spojeva ploče na osnovi drva – drvo25
8.2.3 Spojevi čelik – drvo
(1) Karakteristična nosivost spoja čelik – drvo ovisi o deblji čeličnih ploča. Čelične ploče
debljine manje ili jednake 0,5d razvrstane su u tanke ploče, a čelične ploče debljine veće ili
jednake d s dopuštenim odstupanjem promjera rupe manjim od 0,1d razvrstane su u debele ploče.
Karakterističnu nosivost spojeva s čeličnim pločama koje su debljinom izmeñu tankih i debelih
ploča treba proračunati linearnom interpolacijom izmeñu graničnih vrijednosti tankih i debelih
ploča.
(2) Čvrstoća čelične ploče mora se kontrolirati.
(3) Karakterističnu nosivost čavala, vijaka, trnova i vijaka za drvo u jednoj posmičnoj ravnini
jednog spajala treba uzeti kao najmanju vrijednost ustanovljenu iz sljedećih izraza:
- za jednoreznu tanku čeličnu ploču:
25
Nacionalna bilješka: Naslov slike u izvoniku je nedorečen. Ovdje je naveden pravilno.
stranica 62/115
0,4 fh,k t1 d (a )

Fv,Rk = min  (8.9)
F
1,15 2 M y,Rk fh,k d + ax,Rk (b)
 4
- za jednoreznu debelu čeličnu ploču:
  4M y,Rk  F
fh,k t1 d  2 + − 1 + ax,Rk (c)
  fh,k d t12  4
  
 F
Fv,Rk = min 2,3 M y,Rk fh,k d + ax,Rk (d) (8.10)
 4


fh,k t1 d (e)


fh,k t1 d (c)


  4 M y,Rk  F
Fv,Rk = min fh,k t1 d  2 + − 1 + ax,Rk ( d) (8.10)
  fh,k d t12  4
 

 Fax,Rk
2,3 M y,Rk fh,k d + 4 (e)

- za čeličnu ploču bilo koje debljine kao srednji element dvoreznog spoja:

fh,1,k t1 d (f )

  F
 4M y,Rk ax,Rk
Fv,Rk = min fh,1,k t1 d  2 + − 1 + (g) (8.11)
  2
fh,1,k d t1  4
 
 F
2,3 M y,Rk fh,1,k d + ax,Rk (h)
 4
- za tanku čeličnu ploču kao vanjski element dvoreznog spoja:
0,5 fh,2,k t 2 d ( j)

Fv,Rk = min  Fax,Rk (8.12)
1,15 2 M y,Rk fh,2,k d + 4 (k )
- za debelu čeličnu ploču kao vanjski element dvoreznog spoja:
0,5 fh,2,k t 2 d (l)


Fv,Rk = min  Fax,Rk (8.13)
2,3 M y,Rk fh,2,k d + 4 (m)
gdje je:

stranica 63/115
fh,k karakteristična čvrstoća po plaštu rupe u drvenom elementu
t1 manja vrijednost izmeñu debljine bočnog drvenog elementa i dubine prodora
t2 debljina srednjeg drvenog elementa
d promjer spajala
Fax,Rk karakteristična osna26 nosivost na izvlačenja spajala.
NAPOMENA: Različiti oblici sloma prikazani su na slici 8.3.
Slika 8.3 – Oblici sloma spojeva čelik – drvo
(4) Za ograničenje učinka užeta Fax,Rk primjenjuje se točka 8.2.2(2).
(5)P Mora se uzeti u obzir da se nosivost spojeva čelik – drvo s opterećenim krajem smije
smanjiti zbog sloma grupe[h21] spajala po opsegu.
NAPOMENA: Metoda odreñivanja čvrstoće grupe spajala dana je u Dodatku A (obavijesni).
8.3 Čavlani spojevi
8.3.1 Bočno opterećeni čavli
8.3.1.1 Općenito
(1) Simboli za debljine u jednoreznim i dvoreznim spojevima (vidi sliku 8.4) definirani su kako
slijedi:
t1 - debljina na strani glave čavla u jednoreznom spoju

- manja vrijednost izmeñu debljine drva na strani glave čavla i prodora vrha čavla u
dvoreznom spoju
t2 - prodor vrha u jednoreznom spoju

- debljina središnjeg drva u dvoreznom spoju
(2) Drvo treba predbušiti ako je:

- karakteristična gustoća drva veća od 500 kg/m3;
- promjer d prelazi 8 mm.
(2) Drvo treba predbušiti ako je:

- karakteristična gustoća drva veća od 500 kg/m3;
- promjer čavla d prelazi 6 mm.
(3) Za kvadratne i utorene[h22] čavle, promjer čavla d treba uzeti kao vanjsku dimenziju.
(4) Za žičane glatke čavle najmanje vlačne čvrstoće 600 N/mm2, treba primijeniti sljedeće
karakteristične vrijednosti momenta popuštanja:
26
Nacionalna bilješka: U izvorniku je nodosljedno navedeno “characteristic withdrawal capacity“ umjesto “characteristic axial
withdrawal capacity“ kako je to navedeno u simbolima i ostatku teksta.
stranica 64/115
AC
0,3 f d 2,6 za okrugle čavle

u

M y,Rk =  (8.14)
 2,6
0,45 fu d za kvadratne i utorene čavle
AC
gdje je:
My,Rk karakteristični moment popuštanja spajala, u Nmm

d promjer čavla definiran u normi EN 14592, u mm
fu vlačna čvrstoća žice, u N/mm2.
(5) Za čavle promjera do 8 mm, primjenjuju se sljedeće karakteristične čvrstoće po plaštu rupe
u drvu i lameliranoj furnirskoj grañi (engl. LVL):
- bez predbušenja rupa
fh,k = 0,082 ρk d −0,3 N/mm2 (8.15)
- s predbušenjem rupa
fh,k = 0,082 (1 − 0,01 d ) ρk N/mm2 (8.16)
gdje je:
ρk karakteristična gustoća drva, u kg/m3;

d promjer čavla, u mm.
Slika 8.4 – Definicije t1 i t2 (a) jednorezni spoj, (b) dvorezni spoj
(6) Za čavle promjera većeg od 8 mm primjenjuje se karakteristična čvrstoća po plaštu rupe za

vijke u skladu s točkom 8.5.1.
(7) U srednjem elementu spojeva s trima elementima čavli se smiju preklapati uz uvjet da je (t
– t2) veće od 4d (vidi sliku 8.5).
Slika 8.5 – Preklapanje čavala
(8) Za jedan red s n čavala paralelnih s vlakancima, osim kad su čavli tog reda izmaknuti
okomito na vlakanca za najmanje 1d (vidi sliku 8.6), nosivost paralelno s vlakancima (vidi točku
8.1.2(4)) treba proračunati s proračunskim brojem spajala nef, gdje je:
n = n k ef (8.17)
gdje je:
nef proračunski broj čavala u redu

n broj čavala u redu
kef naveden u tablici 8.1.
stranica 65/115
Tablica 8.1 – Vrijednosti kef
a
Razmaci kef
Bez predbušenja S predbušenjem
a1 ≥ 14d predbušenja
1,0 predbušenjem
1,0
a1 = 10d 0,85 0,85
a1 = 7d 0,7 0,7
a1 = 4d – 0,5
a
Za meñuvrijednosti razmaka, dopušteno je linearno interpolirati kef.
Legenda:
1 čavli
2 smjer vlakanaca
Slika 8.6 – Čavli u redu paralelno s vlakancima izmaknuti okomito na vlakanca za d
(9) U spoju treba biti najmanje dva čavla.
(10) Zahtjevi za razradom detalja i kontrolom čavlanih spojeva navedeni su u točki 10.4.2.
8.3.1.2 Čavlani spojevi drvo – drvo
(1) Prodor vrha glatkih čavala treba biti najmanje 8d.
(2) Za čavle koji nisu glatki čavli, kako je to definirano u normi EN 14592, prodor vrha treba biti
najmanje 6d.
AC
(3) Glatki čavli u čeonom presjeku ne smiju se smatrati nosivima pri prijenosu bočnih sila.
(3) Glatke čavle u čeonom presjeku ne treba smatrati nosivima pri prijenosu bočnih sila.
AC
(4) Kao zamjena za točku 8.3.1.2(3), za čavle u čeonom presjeku treba primijeniti sljedeća
pravila:
- u sekundarnim konstrukcijama smiju se primijeniti glatki čavli. Proračunsku vrijednost nosivosti
treba uzeti kao 1/3 vrijednosti za čavle ugrañene pod pravim kutom na vlakanca
- čavli koji nisu glatki čavli, kako je to definirano u normi EN 14592, smiju se primijeniti u
sekundarnim konstrukcijama. Proračunsku vrijednost nosivosti treba uzeti kao 1/3 vrijednosti za
čavle istog promjera ugrañene pod pravim kutom na vlakanca, pod uvjetom da:
- su čavli samo bočno opterećeni
- su u spoju najmanje tri čavla
- je prodor vrha najmanje 10d
- spoj nije izložen uvjetima u razredu uporabe 3
- su zadovoljeni razmaci u udaljenosti od rubova dani u tablici 8.2.
NAPOMENA 1: Primjer sekundarne konstrukcije jest pokrivna ploča čavlana za rogove.

NAPOMENA 2: Preporučena je primjena pravila navedenog u točki 8.3.1.2(3). Nacionalni odabir smije se
specificirati u nacionalnom dodatku.
stranica 66/115
(5) Najmanji razmaci i udaljenosti od ruba i kraja dani su u tablici 8.2 gdje (vidi sliku 8.7) je:
a1 razmak čavala u jednom redu paralelno s vlakancima

a2 razmak redova čavala okomito na vlakanca
a3,c udaljenost čavla od neopterećenog kraja
a3,t udaljenost čavla od opterećenog kraja
a4,c udaljenost čavla od neopterećenog ruba
a4,t udaljenost čavla od opterećenog ruba
α kut izmeñu sile i smjera vlakanaca.
Tablica 8.2 – Najmanji razmaci čavala i udaljenosti od ruba i kraja
Razmaci ili Kut Najmanji razmak ili udaljenost od kraja/ruba

udaljenosti α
(vidi sliku 8.7)
bez predbušenja rupa s predbušenjem
rupa
ρk ≤ 420 kg/m3 420 kg/m < ρk ≤ 500 kg/m
3 3
d < 5 mm:
Razmak a1 (5 + 5 |cosα| )d
(paralelno s 0° ≤ α ≤ 360° (7 + 8 |cosα| )d (4 + |cosα| )d
vlakancima) d ≥ 5 mm:
(5 + 7 |cosα| )d
Razmak a2
(okomito na 0° ≤ α ≤ 360° 5d 7d (3 + |sinα| )d
vlakanca)
Udaljenost a3,t
-90° ≤ α ≤ 90° (10 + 5 cosα)d (15 + 5 cosα)d (7 + 5 cosα)d
(opterećeni kraj)
Udaljenost a3,c
90° ≤ α ≤ 270° 10d 15d 7d
(neopterećeni kraj)
d < 5 mm: d < 5 mm: d < 5 mm:
Udaljenost a4,t (5 + 2 sinα)d (7 + 2 sinα)d (3 + 2 sinα)d
0° ≤ α ≤ 180°
(opterećeni rub) d ≥ 5 mm: d ≥ 5 mm: d ≥ 5 mm:
(5 + 5 sinα)d (7 + 5 sinα)d (3 + 4 sinα)d
Udaljenost a4,c
180° ≤ α ≤ 360° 5d 7d 3d
(neopterećeni rub)
(6) Drvo treba predbušiti ako je debljina drvenog elementa manja od

7 d
t = max  (8.18)
(13 d − 30) ρk
 400
gdje je:
t najmanja debljina drvenog elementa da bi se izbjeglo predbušenje, u mm

ρk karakteristična gustoća drva, u kg/m3

stranica 67/115
(7) Vrste drva posebno osjetljive na cijepanje treba predbušiti ako je debljina drvenog elementa
manja od

14 d
t = max  (8.19)
(13 d − 30) ρk
 200
Izraz (8.19) smije se zamijeniti izrazom (8.18) za udaljenosti od rubova dane s:
a4 ≥ 10d za ρk ≤ 420 kg/m3

a4 ≥ 14d za 420 kg/m3 ≤ ρk ≤ 500 kg/m3.
NAPOMENA: Primjeri vrsta osjetljivih na cijepanje jesu jela (abies alba), duglazija (pseudotsuga menzesii) i
smreka (picea abies). Preporuča se primijeniti točku 8.3.1.2(7) za vrste jela (abies alba) i duglazija
(pseudotsuga menzesii). Nacionalni odabir smije se specificirati u nacionalnom dodatku.
Legenda:
(1) opterećeni rub
(2) neopterećeni rub
(3) opterećeni kraj
(4) neopterećeni kraj
1 spajalo
2 smjer vlakanaca
Slika 8.7 – Razmaci i udaljenosti od kraja i ruba

(a) Razmaci paralelno s vlakancima u redu i okomito na vlakanca izmeñu redova,
(b) Udaljenosti od rubova i krajeva
8.3.1.3 Čavlani spojevi ploča na osnovi drva – drvo
(1) Najmanji razmaci čavala za sve spojeve ploča na osnovi drva – drvo jesu oni navedeni u
tablici 8.2, pomnoženi faktorom 0,85. Udaljenosti čavala od ruba/kraja ostaju nepromijenjene osim
ako niže nije drugačije odreñeno.
(2) Najmanje udaljenosti od ruba i kraja u elementima od furnirskih ploča treba uzeti 3d za
neopterećeni rub (ili kraj) i (3 + 4 sinα)d za opterećeni rub (ili kraj), gdje je α kut izmeñu smjera
opterećenja i opterećenog ruba (ili kraja).
(3) Za čavle s promjerom glave najmanje 2d, karakteristične čvrstoće po plaštu rupe jesu kako
slijedi:
- za furnirske ploče
fh,k = 0,11ρk d −0,3 (8.20)
gdje je:
fh,k karakteristična čvrstoća po plaštu rupe, u N/mm2

ρk karakteristična gustoća furnirskih ploča, u kg/m3
- za tvrde ploče vlaknatice u skladu s normom EN 622-2:
fh,k = 30 d −0,3 t 0,6 (8.21)

stranica 68/115
gdje je:

d promjer čavla, u mm
t debljina ploče, u mm.
- za ploče iverice i OSB:
fh,k = 65 d −0,7 t 0,1 (8.22)
gdje je:

d promjer čavla, u mm
8.3.1.4 Čavlani spojevi čelik – drvo
(1) Primjenjuju se najmanje udaljenosti čavala od ruba i kraja navedene u tablici 8.2. Najmanji
razmaci čavala jesu oni navedeni u tablici 8.2, pomnoženi faktorom 0,7.
8.3.2 Osno opterećeni čavli
(1)P Za stalna i dugotrajna opterećenja glatki čavli moraju se primjenjivati kao nenosivi.
(1)P Čavli koji se upotrebljavaju kao otporni za stalna i dugotrajna osna opterećenja moraju imati
narez.
NAPOMENA: U normi EN 14592 dana je sljedeća definicija čavala s narezom: čavao kojemu je tijelo
profilirano ili deformirano na dijelu njegove duljine od najmanje 4,5d (4,5-struki nazivni promjer) i kojemu je
2
karakteristična čvrstoća na izvlačenje fax,k veća od ili jednaka 6 N/mm kad se mjeri na drvu karakteristične
3
gustoće 350 kg/m kondicioniranog do konstantne mase pri 20 °C i 65 % relativne vlažnosti.
(2) Za čavle s narezom, samo narezani dio treba smatrati nosivim pri prijenosu osnog
opterećenja.
(3) Čavle u čeonom presjeku treba smatrati nenosivima pri prijenosu osnog opterećenja.
(4) Za karakterističnu nosivost na izvlačenje čavala, Fax,Rk, za čavlanje okomito na vlakanca

(slika 8.8(a)) i koso čavlanje (slika 8.8(b)) treba uzeti manju od vrijednosti ustanovljenih iz sljedećih
izraza:
- za čavle koji nisu glatki čavli, kako je to definirano u normi EN 14592:
fax,k d tpen (a )

Fax,Rk =  (8.23)
f 2
 head,k dh (b)
- za glatke čavle:

stranica 69/115
fax,k d tpen (a )

Fax,Rk =  (8.24)
f 2
 ax,k d t + fhead dh (b)
gdje je:
fax,k karakteristična čvrstoća na izvlačenje vrha

fhead,k karakteristična čvrstoća na provlačenje glave
d promjer čavla u skladu s točkom 8.3.1.1
tpen duljina prodora vrha ili duljina narezanog dijela pri vrhu
t debljina elementa na strani glave čavla[h23]
dh promjer glave čavla.
(5) Karakteristične čvrstoće fax,k i fhead,k treba odrediti ispitivanjima u skladu s normama EN
1382, EN 1383 i EN 14358 osim ako nije drugačije specificirano u nastavku.
(6) Za glatke čavle s prodorom vrha od najmanje 12d, karakteristične vrijednosti na izvlačenje i
provlačenje glave treba ustanoviti iz sljedećih izraza:
fax = 20 ⋅10 −6 ρk 2 (8.25)
fhead,k = 70 ⋅10 −6 ρk 2 (8.26)
gdje je:
ρk karakteristična gustoća drva, u kg/m3.
(7) Za glatke čavle, prodor vrha tpen treba biti najmanje 8d. Za čavle s prodorom vrha manjim
od 12d nosivost na izvlačenje treba pomnožiti s (tpen/4d – 2). Za čavle s narezom, prodor vrha
treba biti najmanje 6d. Za čavle s prodorom vrha manjim od 8d, nosivost na izvlačenje treba
pomnožiti s (tpen/2d – 3).
(8) Za konstrukcijsko drvo ugrañeno na točki zasićenja vlakana[A24] ili blizu nje, i za koje
postoji mogućnost isušivanja pod opterećenjem, vrijednosti fax,k i fhead,k treba pomnožiti faktorom
2/3.
(9) Razmaci, udaljenosti od kraja i ruba za bočno opterećene čavle primjenjuju se na osno
opterećene čavle.
(10) Za koso čavlanje udaljenost do opterećenog ruba treba biti najmanje 10d (vidi sliku 8.8(b)).
U koso čavlanom spoju trebaju biti najmanje dva čavla.
(10) Za koso čavlanje udaljenost do opterećenog kraja treba biti najmanje 10d (vidi sliku 8.8(b)).
U koso čavlanom spoju trebaju biti najmanje dva čavla.
Slika 8.8 – (a) Čavlanje okomito na vlakanca i (b) koso čavlanje
8.3.3 Kombinirano bočno i osno opterećeni čavli

(1) Za spojeve napregnute kombinacijom osnog opterećenja (Fax,Ed) i bočnog opterećenja
(Fv,Ed) treba zadovoljiti sljedeće izraze:
stranica 70/115
- za glatke čavle:
Fax,Ed Fv,Ed
+ ≤1 (8.27)
Fax,Rd Fv,Rd
- za čavle koji nisu glatki čavli, kako je definirano u normi EN 14592:
2 2
 Fax,Ed  F 
  +  v,Ed  ≤ 1 (8.27)
F  F 
 ax,Rd   v,Rd 
gdje su:
Fax,Ed i Fv,Ed proračunske nosivosti spoja opterećenog odgovarajućim osnim ili bočnim
opterećenjem.
8.4 Spojevi skobama
(1) Pravila dana u točki 8.3, osim za točke 8.3.1.1(5) i (6) te za točku 8.3.1.2(7), primjenjuju se
za okrugle ili približno okrugle ili kvadratne skobe s konusno ili simetrično završenim nogama.
(1) Pravila dana u točki 8.3, osim za točke 8.3.1.1(4) i (6) te za točku 8.3.1.2(7), primjenjuju se
za okrugle ili približno okrugle ili pravokutne skobe s konusno ili simetrično završenim kracima[h25].
(2) Promjer d skoba pravokutnog presjeka treba uzeti kao kvadratni korijen umnoška dviju
dimenzija.
(3) Širina b krune skobe treba biti najmanje 6d, a duljina prodora vrha t2 treba biti najmanje
14d, vidi sliku 8.9.
(4) U spoju treba biti najmanje dvije skobe.
(5) Proračunsku bočnu nosivost u jednoj posmičnoj ravnini jedne skobe treba smatrati
istovrijednom nosivosti dvaju čavala promjera skobe, pod uvjetom da je kut izmeñu krune i
vlakanaca drva ispod krune veći od 30º, vidi sliku 8.10. Ako je kut izmeñu krune i vlakanaca drva
ispod krune jednak ili manji od 30º, onda proračunsku bočnu nosivost treba pomnožiti faktorom
0,7.
(6) Za skobe proizvedene od žice vlačne čvrstoće najmanje 800 N/mm2 treba odrediti sljedeći
moment popuštanja za jedan krak:
M y,Rk = 240 d 2,6 (8.29)
gdje je:
My,Rk karakteristični moment popuštanja, u Nmm

d promjer kraka skobe, u mm.
(7) Za red s n skoba paralelan s vlakancima, nosivost u tom smjeru treba proračunati s
proračunskim brojem spajala nef, u skladu s točkom 8.3.1.1(8).
(8) Najmanji razmaci skoba, udaljenosti od ruba i kraja navedeni su u tablici 8.3 i prikazani na
slici 8.10 gdje je Θ kut izmeñu krune skobe i smjera vlakanca.
Legenda:
(1) središte skobe
stranica 71/115
Slika 8.9 – Dimenzije skobe
Slika 8.10 – Definicija razmaka skoba
Tablica 8.3 – Najmanji razmaci skoba i udaljenosti od ruba i kraja
Razmaci i Najmanji razmaci ili

udaljenosti od ruba/kraja Kut udaljenosti od
(vidi sliku 8.7) ruba/kraja
a1 (paralelno s vlakancima) 0° ≤ α ≤ 360°
(10 + 5 |cosα| )d
27
za θ ≥ 30º
(15 + 5 |cosα| )d
28
za θ < 30º
a2 (okomito na vlakanca) 0° ≤ α ≤ 360° 15d
a3,t (opterećeni kraj) -90° ≤ α ≤ 90° (15 + 5 |cosα| )d
a3,c (neopterećeni kraj) 90° ≤ α ≤ 270° 15d
a4,t (opterećeni rub) 0° ≤ α ≤ 180° (15 + 5 |sinα| )d
a4,c (neopterećeni rub) 180° ≤ α ≤ 360° 10d
8.5 Vijčani spojevi
8.5.1 Bočno opterećeni vijci
8.5.1.1 Općenito i vijčani spojevi drvo – drvo
(1) Za vijke treba primijeniti sljedeće karakteristične vrijednosti momenta popuštanja:
M y,Rk = 0,3 fu,k d 2,6 (8.30)
gdje je:
My,Rk karakteristični moment popuštanja, u Nmm

fu,k karakteristična vlačna čvrstoća, u N/mm2
d promjer vijka, u mm.
(2) Za vijke promjera do 30 mm pod kutom α na vlakanca treba uzeti sljedeće karakteristične
čvrstoće po plaštu rupe u drvu i lameliranoj furnirskoj grañi (engl. LVL):
fh,0,k
fh,α ,k = (8.31)
k 90 sin α + cos2 α
2
fh,0,k = 0,082 (1 − 0,01d ) ρk (8.32)
gdje je:
27
Nacionalna bilješka: U izvorniku je pogrešno naveden simbol θ. Umjesto njega treba biti simbol Θ što je ovdje ispravljeno i
odgovara simbolu u točki 8.4(2) i na slici 8.10.
28
Nacionalna bilješka: Navedeno u prethodnoj nacionalnoj bilješci.
stranica 72/115
1,35 + 0,015 d za meko drvo


k90 = 1,30 + 0,015 d za lameliranu furnirsku grañu (engl. LVL) (8.33)


0,90 + 0,015 d za tvrdo drvo
i
fh,0,k karakteristična čvrstoća po plaštu rupe paralelno s vlakancima, u N/mm2

ρk karakteristična gustoća drva, u kg/m3
α kut opterećenja prema vlakancima
(3) Najmanje razmake i udaljenosti od ruba i kraja treba uzeti iz tablice 8.4, sa simbolima
prikazanim na slici 8.7.
Tablica 8.4 – Najmanji razmaci vijaka i udaljenosti od ruba i kraja

udaljenosti od kraja/ruba Kut udaljenosti od
(vidi sliku 8.7) kraja/ruba
a1 (paralelno s vlakancima) 0° ≤ α ≤ 360° (4 + |cosα| )d
a3,t (opterećeni kraj) -90° ≤ α ≤ 90° max (7d; 80 mm)
a3,c (neopterećeni kraj) 90° ≤ α ≤ 150° max [(1 + 6 sinα)d; 4d]
150° ≤ α ≤ 210° 4d
210° ≤ α ≤ 270° max [(1 + 6 sinα)d; 4d]
a3,c (neopterećeni kraj) 90° ≤ α < 150° (1 + 6 sinα)d
150° ≤ α < 210° 4d
210° ≤ α ≤ 270° (1 + 6 |sinα |)d
a4,t (opterećeni rub) 0° ≤ α ≤ 180° max [(2 + 2 sinα)d; 4d]
(4) Za jedan red s n vijaka paralelan s vlakancima, nosivost paralelno s vlakancima, vidi točku
8.1.2(4) treba proračunati s proračunskim brojem vijaka, nef, gdje je:

n

nef = min  (8.34)
n 0,9 4 a1
 13 d

gdje je:
a1 razmak vijaka u smjeru vlakanaca

d promjer vijka
n broj vijaka u redu.
Za opterećenja okomita na vlakanca proračunski broj spajala treba odrediti kao

stranica 73/115
nef = n (8.35)
Za kutove izmeñu opterećenja i vlakanaca 0º < α < 90º, nef smije se odrediti linearnom
interpolacijom izraza (8.34) i (8.35).
(5) Zahtjevi za najmanjim dimenzijama i debljinom podložnih pločica u odnosu na promjer vijka
navedeni su u točki 10.4.3.
8.5.1.2 Vijčani spojevi ploča na osnovi drva – drvo
(1) Za furnirske ploče treba za sve kutove prema vlakancu na licu ploče primijeniti sljedeću
čvrstoću po plaštu rupe, u N/mm2:
fh,k = 0,11 (1 − 0,01d ) ρk (8.36)
gdje je:
ρk karakteristična gustoća furnirske ploče , u kg/m3
(2) Za ploče iverice i OSB treba za sve kutove prema vlakancu na licu ploče primijeniti sljedeću
čvrstoću po plaštu rupe, u N/mm2:
fh,k = 50 d −0,6 t 0,2 (8.37)
gdje je:
d promjer vijka, u mm
8.5.1.3 Vijčani spojevi čelik – drvo
(1) Primjenjuju se pravila navedena u točki 8.2.3.
8.5.2 Osno opterećeni vijci
(1) Osnu nosivost i nosivost na izvlačenje vijka treba uzeti kao manju vrijednost od:
- vlačne nosivosti vijka
- nosivosti podložne pločice ili (za spojeve čelik – drvo) čelične ploče.
(2) Nosivost podložne pločice treba proračunati pretpostavljajući karakterističnu tlačnu čvrstoću
na ploštini dodira 3,0fc,90,k.
(3) Za jedan vijak, nosivost čelične ploče ne treba premašiti nosivost okrugle podložne pločice
s promjerom koji je manji od:
- 12t, gdje je t debljina ploče
- 4d, gdje je d promjer vijka.
8.6 Spojevi trnovima
(1) Primjenjuju se pravila dana u točki 8.5.1 osim točke 8.5.1.1(3).
(2) Promjer trna treba biti veći od 6 mm i manji od 30 mm.

stranica 74/115
(3) Najmanji razmaci i udaljenosti od ruba i kraja navedeni su u tablici 8.5, sa simbolima
Tablica 8.5 – Najmanji razmaci trnova i udaljenosti od ruba i kraja29

udaljenosti od ruba/kraja Kut udaljenosti od
a1 (paralelno s vlakancima) 0° ≤ α ≤ 360° (3 + 2 |cosα| )d
a3,t (opterećeni kraj) -90° ≤ α ≤ 90° max (7d; 80 mm)
a3,c (neopterećeni kraj) 90° ≤ α <150° max [(a3,t |sin α| )d; 3d]
150° ≤ α < 210° 3d
210° ≤ α ≤ 270° max [(a3,t |sin α| )d; 3d]
a4,t (opterećeni rub) 0° ≤ α ≤ 180° max [(2 + 2 sinα)d; 3d]
(4) U točki 10.4.4 navedeni su zahtjevi za dopuštena odstupanja rupa za trnove.
8.7 Spojevi vijcima za drvo
8.7.1 Bočno opterećeni vijci za drvo
(1) Učinak narezanog dijela vijka za drvo mora se uzeti u obzir pri odreñivanju nosivosti,
primjenjujući proračunski promjer def.
(2) Za glatko tijelo vijka za drvo, gdje je vanjski promjer nareza jednak promjeru tijela,
primjenjuju se pravila dana u točki 8.2, uz uvjet da:
- je proračunski promjer def uzet kao promjer glatkog tijela

- glatko tijelo prodire u element ne manje od 4d, uključujući vrh vijka za drvo.
(3) Ako nije zadovoljen uvjet iz stavka (2), nosivost vijka za drvo treba proračunati s
proračunskim promjerom def uzevši 1,1-struki promjer korijena nareza.
(4) Za glatko tijelo vijka za drvo promjera d > 6 mm, primjenjuju se pravila iz točke 8.5.1.
(5) Za glatko tijelo vijka za drvo promjera 6 mm ili manjeg, primjenjuju se pravila iz točke 8.3.1.
(6) Zahtjevi za razradu konstrukcijskih detalja i kontrolu priključaka s vijcima za drvo dani su u
točki 10.4.5.
8.7.2 Osno opterećeni vijci za drvo
(1) Pri procjeni nosivosti spoja s osno opterećeni vijcima za drvo treba provjeriti sljedeće oblike
sloma: [h26]
- nosivost na izvlačenje profiliranog dijela vijka za drvo;
- za vijke za drvo koji se primjenjuju zajedno s čeličnim pločama, nosivost na kidanje[h27] glave
vijka za drvo treba biti veća od vlačne čvrstoće vijka za drvo;
- čvrstoću na provlačenje glave vijka za drvo;
29
Nacionalna bilješka: U izvorniku u trećem stupcu postoje pogreške u pisanju uglastih zagrada što je ovdje ispravljeno.
stranica 75/115
- vlačnu čvrstoću vijka za drvo;
- za vijke za drvo koji se primjenjuju zajedno s čeličnim pločama, slom po oplošju grupe vijaka za
drvo (slom posmičnim odlamanjem ili posmičnim izvlačenjem).
(2) Najmanje razmake i udaljenosti od ruba vijaka za drvo treba uzeti iz tablice 8.6.
Tablica 8.6 – Najmanji razmaci osno opterećenih vijaka za drvo i udaljenosti od ruba
Vijci za drvo uvrtani Najmanji razmak Najmanja udaljenost od ruba

Pod pravim kutom na
4d 4d
vlakanca
U čeoni presjek 4d 2,5d
(3) Najmanja duljina prodora vrha profiliranog dijela treba biti 6d.
(4) Karakterističnu nosivost na izvlačenja spojeva s osno opterećenim vijcima za drvo treba
uzeti kao:
Fax,α,Rk = nef (π d l ef )0,8 fax,α,k (8.38)
gdje je:
Fax,α,Rk karakteristična nosivost spoja na izvlačenje pod kutom α na vlakanca;

nef proračunski broj vijaka za drvo;
d vanjski promjer izmjeren na profiliranom dijelu;
lef duljina prodora vrha profiliranog dijela umanjena za promjer vijka za drvo;
fax,α,k karakteristična čvrstoća na izvlačenje pod kutom α na vlakanca.
(5) Karakterističnu čvrstoću na izvlačenje pod kutom α na vlakanca treba uzeti kao:
fax,k
fax,α ,k = (8.39)
sin α + 1,5 cos2 α
2
fax,k = 3,6 ⋅ 10 −3 ρk1,5 (8.40)
gdje je:
fax,α,k karakteristična čvrstoća na izvlačenje pod kutom α na vlakanca;

fax,k karakteristična čvrstoća na izvlačenje okomito na vlakanca;
ρk karakteristična gustoća drva, u kg/m3;
NAPOMENA: Oblici sloma u čeliku ili drvu oko vijka za drvo su krti, tj. malog su graničnog deformiranja i
stoga ograničenih mogućnosti u preraspodjeli naprezanja.
(6)P Nosivost na provlačenje glave mora se odrediti ispitivanjima, u skladu s normom EN 1383.
(7) Za spoj s grupom vijaka za drvo opterećenu dijelom sile paralelnim s trupom, proračunski
broj spajala za drvo naveden je s:
stranica 76/115
nef = n 0,9 (8.41)
gdje je:
nef proračunski broj vijaka za drvo;

n broj vijaka za drvo koji u spoju zajedno djeluju.
(1)P Pri provjeri nosivosti spoja s osno opterećenim vijcima za drvo moraju se uzeti u obzir
sljedeći oblici sloma:
- slom izvlačenjem narezanog dijela vijka za drvo
- slom otkidanjem glave vijka za drvo koji se primjenjuju u kombinaciji s čeličnim pločama,
otpornost na otkidanje glave vijka za drvo treba biti veća od vlačne čvrstoće vijka za drvo
- slom provlačenjem glave vijka za drvo
- vlačni slom vijka za drvo
- slom po opsegu grupe vijaka za drvo koji se primjenjuju zajedno s čeličnim pločama (slom
posmičnim odlamanjem ili posmičnim izvlačenjem). [h28]
(2) Najmanje razmake osno opterećenih vijaka za drvo i udaljenosti od ruba i kraja, vidi sliku
8.11a treba uzeti iz tablice 8.6, pod uvjetom da je debljina drva t ≥ 12d.
Tablica 8.6 – Najmanji razmaci osno opterećenih vijaka za drvo i udaljenosti od ruba
Najmanji razmak vijaka Najmanji razmak vijaka Najmanja udaljenost Najmanja udaljenost
za drvo u ravnini za drvo okomito na od težišta narezanog od težišta narezanog
paralelnoj s ravninu paralelnu s dijela vijka za drvo do dijela vijka za drvo do
vlakancima vlakancima kraja elementa ruba elementa
a1 a2 a1,CG a2,CG
7d 5d 10d 4d
Legenda:
1 težište narezanog dijela vijka za drvo u elementu
Slika 8.11.a – Razmaci i udaljenosti od kraja i ruba
(3) Najmanja duljina prodora na strani vrha narezanog dijela treba biti 6d.
(4) Za spojeve s vijcima za drvo u skladu s normom EN 14592 s

- 6 mm ≤ d ≤ 12 mm
- 0,6 ≤ d1/d ≤ 0,75
gdje je:
d vanjski promjer nareza

d1 unutrašnji promjer nareza
karakterističnu nosivost na izvlačenje treba uzeti kao:

stranica 77/115
nef fax,k d l ef k d
Fax,α ,Rk = 30
(8.38)
1,2 cos α + sin α
2 2
gdje je:
fax,k = 0,52 d −0,5 l ef

−0,1 0,8
ρ (8.39)
d
 8
k d = min  (8.40)
1

Fax,α,Rk karakteristična nosivost spoja na izvlačenje pod kutom α na vlakanca, u N

fax,k karakteristična čvrstoća na izvlačenje okomito na vlakanca, u N/mm2
nef proračunski broj vijaka za drvo, vidi točku 8.7.2(8)
lef duljina prodora narezanog dijela, u mm
ρk karakteristična gustoća, u kg/m3
α kut izmeñu osi vijka za drvo i smjera vlakanaca, s α ≥ 30°.
NAPOMENA: Oblici sloma u čeliku ili drvu oko vijka za drvo su krhki[h29], tj. imaju malo krajnje deformiranje i
stoga imaju ograničenu mogućnost preraspodjele naprezanja.
(5) Ako nisu zadovoljeni zahtjevi koji se odnose na vanjski i unutrašnji promjer nareza
navedeni u stavku (4), karakterističnu nosivost na izvlačenje Fax,α,Rk treba uzeti kao:
0,8
 ρk 
nef fax,k d l ef
Fax,α ,Rk =   (8.40a)
2 ρ 
1,2 cos α + sin α  a 
2
gdje je:
fax,k karakteristična čvrstoća na izvlačenje31 okomito na vlakanca odreñena u skladu s normom

EN 14592 za pridruženu gustoću ρa
ρa gustoća pridružena fax,k, u kg/m3
a ostali simboli objašnjeni su u stavku (4).
(6) Karakterističnu nosivost32 spoja s osno opterećenim vijcima za drvo treba uzeti kao:
0,8
ρ 
Fax,α ,Rk = nef fhead,k dh2  k  (8.40b)
 ρa 
gdje je:
Fax,α,Rk karakteristična nosivost spoja na izvlačenje pod kutom α na vlakanca u N, s α ≥ 30°
30
Nacionalna bilješka: U izrazu (8.38) u izvorniku je krivo naveden simbol Fax,k,Rk. Umjesto njega treba navesti simbol: Fax,αα,Rk,
što je ovdje ispravljeno.
31
Nacionalna bilješka: Pogreška u izvorniku ovdje je ispravljena. Za fax,k vidi točku 1.6.
32
Nacionalna bilješka: Zbog ujednačenosti teksta engl. "resistance" zamijenjeno je s nosivost.
stranica 78/115
fhead,k karakteristična čvrstoća33 provlačenja glave vijka za drvo odreñena u skladu s normom EN
14592 za pridruženu gustoću ρa
dh promjer glave vijka za drvo u mm
a ostali simboli objašnjeni su u stavku (4).
(7) Karakterističnu vlačnu nosivost34 spoja (otkidanje glave ili vlačnu nosivost tijela), Ft,Rk, treba
uzeti kao:
Ft,Rk = nef ftens,k (8.40c)
gdje je:
ftens,k karakteristična vlačna čvrstoća vijka za drvo odreñena u skladu s normom EN 14592
nef proračunski broj vijaka za drvo, vidi točku 8.7.2(8).
(8) Za spoj s grupom vijaka za drvo opterećenu komponentom sile paralelnom s tijelom,
proračunski broj spajala za drvo dan je s:
nef = n 0,9 (8.41)
gdje je:
nef proračunski broj vijaka za drvo

n broj vijaka za drvo koji u spoju zajedno djeluju.
8.7.3 Kombinirano bočno i osno opterećeni vijci za drvo
(1) Za spojeve s vijcima za drvo kombinirano napregnute osnim i bočnim opterećenjam, treba
zadovoljiti izraz (8.28).
8.8 Spojevi s utisnutim ježastim metalnim spojnim pločama
8.8.1 Općenito
(1)P Spojevi s utisnutim ježastim metalnim spojnim pločama moraju sadržavati spajala istog tipa,
veličine i usmjerenja, postavljena sa svake strane drvenih elemenata.
(2) Sljedeća pravila primjenjuju se na utisnute ježaste metalne spojne ploče s dva ortogonalna
smjera.
8.8.2 Geometrijski podaci
(1) Simboli koji se upotrebljavaju za definiranje geometrijskih podataka priključka s utisnutom

ježastom metalnom spojnom pločom navedeni su na slici 8.11 i definirani kako slijedi:
smjer x glavni smjer ploče

smjer y okomit na glavni smjer ploče;
33
Nacionalna bilješka: Zbog ujednačenosti teksta engl. "parameter" zamijenjen je s čvrstoća.
34
Nacionalna bilješka: Zbog ujednačenosti teksta engl. "resistance" zamijenjeno je s nosivost.

stranica 79/115
α kut izmeñu smjera x i sile(vlak: 0° ≤ γ < 90°, tlak: 90° ≤ γ < 180°)
β kut izmeñu smjera vlakanaca i sile
γ kut izmeñu smjera x i linije spoja
Aef ploština ukupne površine dodira ploče i drva, smanjena za 5 mm od rubova drva i za
udaljenost od kraja drva paralelno s vlakancima koja je jednaka 6-strukoj nazivnoj
debljini spajala
l dimenzija ploče izmjerena duž linije spoja.
8.8.3 Svojstva čvrstoće ploče
(1)P Ploča mora imati karakteristične vrijednosti sljedećih svojstava, odreñene u skladu s
normom EN 14545, iz ispitivanja provedenih u skladu s normom EN 1075:
fa,0,0 nosivost sidra[h30] po jedinici ploštine za α = 0° i β = 0°

fa,90,90 nosivost sidra po jedinici ploštine za α = 90° i β = 90°
ft,0 vlačna nosivost sidra po jedinici širine ploče za α = 0°
fc,0 tlačna nosivost sidra po jedinici širine ploče za α = 0°
fv,0 posmična nosivost sidra po jedinici širine ploče u smjeru x
ft,90 vlačna nosivost sidra po jedinici širine ploče za α = 90°
fc,90 tlačna nosivost sidra po jedinici širine ploče za α = 90°
fv,90 posmična nosivost sidra po jedinici širine ploče u smjeru y
k1, k2, α0 konstante.
(2)P Pri odreñivanju proračunske vlačne, tlačne i posmične nosivosti ploče vrijednost kmod mora
se uzeti 1,0.
Legenada:
1 granica proračunske ploštine
2 smjer vlakanaca
Slika 8.11 – Geometrijski podaci za utisnutu ježastu metalnu spojnu ploču

opterećenu silom FEd i momentom MEd
8.8.4 Čvrstoće sidrenja ploče
(1) Karakterističnu čvrstoću sidrenja jedne ploče, fa,α,β,k treba odrediti iz ispitivanja ili proračunati
iz:
β
fa,α ,0,k − (fa,α ,0,k − fa,90,90,k ) o

fa,α ,β ,k = max  45 za β ≤ 45°, ili (8.42)

fa,0,0,k − (fa,0,0,k − fa,90,90,k )sin(max (α , β ))
fa,α ,β ,k = fa,0,0,k − (fa,0,0,k − fa,90,90,k )sin(max (α , β )) za 45° < β ≤ 90° (8.43)
(2) Karakterističnu čvrstoću sidrenja jedne ploče paralelno s vlakancima treba uzeti kao:

stranica 80/115
fa,0,0,k + k1 α za α ≤ α 0

fa,α ,0,k =  (8.44)
 a,0,0,k + k1 α 0 + k 2 (α − α 0 ) za α 0 < α ≤ 90
f o
Konstante k1, k2 i α0 treba odrediti iz ispitivanja sidra [h31]u skladu s normom EN 1075 i izvesti u
skladu s postupkom danim u normi EN 14545 za stvarni tip ploče.
8.8.5 Provjera čvrstoće spoja
8.8.5.1 Nosivost sidrenja ploče
(1) Proračunsko naprezanje sidrenja τF,d jedne utisnute ježaste metalne spojne ploče
prouzročeno silom FEd i proračunsko naprezanje sidrenja τM,d prouzročeno momentom MEd treba
uzeti kao:
FA,Ed
τ F,d = (8.45)
Aef
M A,Ed
τ M,d = (8.46)
Wp
Wp = ∫ r dA (8.47)
Aef
gdje je:
FA,Ed proračunska sila koja na jednu ploču djeluje u težištu[h32] proračunske ploštine (tj. polovica
ukupne sile u drvenom elementu)
MA,Ed proračunski moment koji na jednu ploču djeluje u težištu proračunske ploštine
dA odsječak ploštine utisnute ježaste metalne spojne ploče
r udaljenost od težišta ploče do odsječka ploštine dA
Aef proračunska ploština.
(2) Kao zamjena izrazu (8.47), približno se Wp smije odrediti iz izraza (8.48), što je na strani
sigurnosti:
A d
Wp = ef (8.48)
4
2
A  2
d =  ef  + hef (8.49)
 hef 
gdje je:
hef najveća visina proračunske ploštine sidrenja okomita na najdužu stranu.

stranica 81/115
(3) Tlačno naprezanje na dodiru drvenih elemenata smije se uzeti u obzir radi smanjenja
vrijednosti FEd u tlaku, pod uvjetom da je procjep meñu elementima prosječne vrijednosti koja nije
veća od 1,5 mm, a najveće je vrijednosti 3,0 mm. U takvim slučajevima spoj treba proračunati na
najmanju tlačnu silu FA,Ed/2.
(4) Tlačno naprezanje na dodiru drvenih elemenata u dijelovima tlačnog pojasa smije se uzeti
u obzir proračunom jedne ploče na proračunsku silu FA,Ed i proračunski moment MA,Ed, u skladu sa
sljedećim izrazima:
2
 F cos β 3 | MEd | 
FA,Ed =  Ed −  + (FEd sin β )2 (8.50)
 2 2 h 
MEd
M A,Ed = (8.51)
2
gdje je:
FEd proračunska osna sila u pojasu koja djeluje na jednu ploču (tlačna ili nula)
MEd proračunski moment u pojasu koji djeluje na jednu ploču
h visina pojasa.
(5) Treba zadovoljiti sljedeći izraz:
2 2
 τ F,d   τ 
  +  M,d  ≤ 1 (8.52)
 fa,α ,β ,d  f 
   a,0,0,d 
8.8.5.2 Nosivost ploče
(1) Sile u dva glavna smjera na svakoj strani priključka treba uzeti kao:
Fx,Ed = FEd cos α ± 2 FM,Ed sin γ (8.53)
Fy,Ed = FEd sin α ± 2 FM,Ed cos γ (8.54)
gdje je:
FEd proračunska sila u jednoj ploči (tj. polovica ukupne sile u drvenom elementu)
FM,Ed proračunska sila zbog momenta na jednoj ploči ( FM,Ed = 2 MEd / l ).
(2) Treba zadovoljiti sljedeći izraz:
2 2
 Fx,Ed  F 
  +  y,Ed  ≤ 1 (8.55)
F   Fy,Rd 
 x,Rd   
gdje su:
Fx,Ed i Fy,Ed proračunske sile koje djeluju u smjerovima x i y

stranica 82/115
Fx,Rd i Fy,Rd odgovarajuće proračunske vrijednosti nosivosti ploče. Odreñuju se iz najvećih
nosivosti u presjecima koji su paralelni s glavnim osima ili okomiti na njih, na osnovi
sljedećih izraza za karakteristične nosivosti ploče u tim smjerovima.
 fn,0,k l sin(γ − γ 0 sin(2 γ ))


Fx,Rk = max  (8.56)
f
 v,0,k l cos γ
 fn,90,k l cos γ

Fy,Rk = max  (8.57)
k f
 v,90,k l sin γ
gdje je:
ft,0,k za Fx,Ed > 0


fN,0,k =  35
(8.58)
f za Fx,Ed ≤ 0
 c,0,k
ft,0,k za Fx,Ed > 0


fn,0,k =  (8.58)
f za Fx,Ed ≤ 0
 c,0,k
ft,90,k za Fy,Ed > 0


fn,90,k =  (8.59)
f za Fy,Ed ≤ 0
 c,90,k
1 + k v sin(2 γ ) za Fx,Ed > 0


k = (8.60)
1 za Fx,Ed ≤ 0

gdje su γ0 i kv konstante odreñene iz posmičnih ispitivanja u skladu s normom EN 1075 i izvedene

u skladu s postupkom navedenim u normi EN 14545 za stvarni tip ploče.
(3) Ako ploča prekriva više od dvije linije spoja na elementu onda sile u svakom ravnom dijelu
linije spoja treba odrediti tako da se ispune uvjeti ravnoteže i da se u svakom ravnom dijelu linije
spoja zadovolji izraz (8.55). Treba uzeti u obzir sve kritične presjeke.
8.9 Prstenasti i glatki pločasti moždanici
(1) Za spojeve s prstenastim moždanicima tipa A ili glatkim pločastim moždanicima tipa B u
skladu s normama EN 912 i EN 14545, promjera ne većeg od 200 mm, karakterističnu nosivost
paralelno s vlakancima, Fv,0,Rk u jednoj posmičnoj ravnini jednog moždanika treba uzeti kao:
k k k k 35 d 1,5
 1 2 3 4
( c ) (a )
Fv,0,Rk =  (8.61)

k1 k3 he (31,5 d c ) (b)
35
Nacionalna bilješka: Krivo naveden simbol u izrazu (8.57). Umjesto fN,0,k treba biti fn,0,k.
stranica 83/115
gdje je:
Fv,0,Rk karakteristična nosivost paralelno s vlakancima, u N

dc promjer moždanika, u mm
he dubina ugradnje, u mm
ki faktori izmjene, s i = od 1 do 4, niže definirani.
(2) Najmanja debljina vanjskog drvenog elementa treba biti 2,25he, a unutrašnjeg drvenog
elementa treba biti 3,75he, gdje je he dubina ugradnje, vidi sliku 8.12.
Slika 8.12 – Dimenzije spojeva s prstenastim i glatkim posmičnim moždanicima
(3) Faktor k1 treba uzeti kao:

1

 t
k1 = min  1 (8.62)
 3he
 t
 2
 5he
(4) Faktor k2 primjenjuje se na opterećeni kraj (-30° ≤ α ≤ 30°) i treba ga uzeti kao
ka

k 2 = min  a (8.63)
 3,t
 2dc
gdje je:
1.25 za spojeve s jednim moždanikom u jednoj posmičnoj ravnini


ka =  (8.64)
1,0 za spojeve s više od jednog moždanika u jednoj posmičnoj ravnini

a3,t je naveden u tablici 8.7.
Za druge vrijednosti α, k2 = 1,0.
1,75

k3 = min  (8.65)
 ρ
 350
gdje je ρk karakteristična gustoća drva, u kg/m3.
(6) Faktor k4 koji ovisi o spojenom materijalu treba uzeti kao:

stranica 84/115
1,0 za spojeve drvo − drvo

k4 =  (8.66)
1,1 za spojeve čelik − drvo

(7) Za spojeve s jednim moždanikom u jednoj posmičnoj ravnini opterećene na neopterećenom

kraju (150° ≤ α ≤ 210°), treba zanemariti uvjet (a) u izrazu (8.16).
(8) Za silu pod kutom α na vlakanca, karakteristična nosivost, Fα,Rk, u jednoj posmičnoj ravnini
jednog moždanika treba proračunati primjenjujući sljedeći izraz:
Fv,0,Rk
Fv,α ,Rk = (8.67)
k90 sin2 α + cos2 α
k90 = 1,3 + 0,001d c (8.68)
gdje je:
Fv,0,Rk karakteristična nosivost moždanika za silu paralelnu s vlakancima u skladu s izrazom (8.61)
dc promjer moždanika, u mm.
(9) Najmanji razmaci i udaljenosti od ruba i kraja navedeni su u tablici 8.7, sa simbolima
Tablica 8.7 – Najmanji razmaci prstenastih i glatkih pločastih moždanika

i udaljenosti od ruba i kraja
Razmaci i Najmanji razmaci i

Kut s
udaljenosti od ruba/kraja udaljenosti od
vlakancima
a1 (paralelno s vlakancima) 0° ≤ α ≤ 360° (1,2 + 0,8 |cosα| )dc
a2 (okomito na vlakanca) 0° ≤ α ≤ 360° 1,2dc
a3,t (opterećeni kraj) -90° ≤ α ≤ 90° 1,5dc
a3,c (neopterećeni kraj) 90° ≤ α < 150° (0,4 + 1,6 |sinα| )dc
150° ≤ α < 210° 1,2dc
210° ≤ α ≤ 270° (0,4 + 1,6 |sinα| )dc
a4,t (opterećeni rub) 0° ≤ α ≤ 180° (0,6 + 0,2 |sinα| )dc
a4,c (neopterećeni rub) 180° ≤ α ≤ 360° 0,6dc
(10) Ako su moždanici izmaknuti (vidi sliku 8.13), najmanji razmaci paralelno s vlakancima i
okomito na njih trebaju zadovoljiti sljedeći izraz:
0 ≤ ka1 ≤ 1

(ka1) 2
+ (k a2 ) ≥ 1
2
s  (8.69)
0 ≤ k ≤ 1
 a2
gdje je:
ka1 faktor smanjenja za najmanji razmak a1 paralelno s vlakancima

ka2 faktor smanjenja za najmanji razmak a2 okomito na vlakanca;

stranica 85/115
Slika 8.13 – Smanjeni razmaci za moždanike
(11) Razmak paralelno s vlakancima, ka1a1 smije se dalje smanjiti množenjem s faktorom ks,red, s
0,5 ≤ ks,red ≤ 1,0, pod uvjetom da je nosivost pomnožena faktorom
kR,red = 0,2 + 0,8 k s,red (8.70)
(12) Za red moždanika paralelan s vlakancima, nosivost u tom smjeru treba proračunati s
proračunskim brojem moždanika nef, gdje je:
 n 
nef = 2 + 1 −  (n − 2) (8.71)
 20 
gdje je:
nef proračunski broj moždanika

n broj moždanika u liniji paralelnoj s vlakancima[h33];
(13) Položaj moždanika treba smatrati paralelnim s vlakancima ako je ka2 a2 < 0,5 ka1 a1.
8.10 Nazubljeni pločasti moždanici
(1) Karakterističnu nosivost spoja izvedenog s nazubljenim pločastim moždanicima treba

odrediti zbrajanjem karakterističnih nosivosti samih moždanika i pripadnih vijaka u skladu s točkom
8.5.
(2) Karakterističnu nosivost Fv,Rk u jednoj posmičnoj ravnini jednog moždanika tipa C u skladu s
normom EN 912 (jednostrani: tip C2, C4, C7, C9, C11; dvostrani: tip C1, C3, C5, C6, C8, C10) i s
normom EN 14545, treba odrediti kao:
18 k k k d 1,5 za jednostrane tipove

1 2 3 c

Fv,Rk =  (8.72)
 1,5
25 k1 k 2 k3 d c za dvostrane tipove
18 k k k d 1,5 za tipove od C1 do C9

1 2 3 c

Fv,Rk =  (8.72)
 1,5
25 k1 k 2 k3 d c za tipove C10 i C11
gdje je:
Fv,Rk karakteristična nosivost jednog nazubljenog pločastog moždanika paralelno s vlakancima, u

N
ki faktori izmjene, s i = od 1 do 3, niže definirani.
dc je
- promjer nazubljenog pločastog moždanika za tipove C1, C2, C6, C10 i C11, u mm
- duljina stranice nazubljenog pločastog moždanika za tipove C5, C8 i C9, u mm
- kvadratni korijen umnoška obiju duljina stranica za tipove C3 i C4, u mm.
(3) Primjenjuje se točka 8.9.(2).

stranica 86/115

1

 t
k1 = min  1 (8.73)
 3he
 t
 2
 5he
gdje je:
t1 debljina bočnog drva

t2 debljina srednjeg drva
he dubina prodora zuba.
he dubina prodora zuba, u mm.

- za tipove od C1 do C9
1

k3 = min  a (8.74)
 3,t
1,5 dc
1,1d c


a3,t = max 7 d (8.75)


80 mm
gdje je:
dc objašnjeno u stavku (2) gore.
- za tipove C10 i C11

1

k3 = min  a (8.76)
 3,t
 2,0 d c

stranica 87/115
1,5 dc


a3,t = max 7 d (8.77)


80 mm
gdje je:
dc objašnjeno u stavku (2) gore.
1,5

k3 = min  (8.78)
 ρ
 350
gdje je ρk karakteristična gustoća drva, u kg/m3.
(7) Za nazubljene utisnute pločaste moždanike tipova od C1 do C9, najmanje razmake i

udaljenosti od ruba i kraja treba uzeti iz tablice 8.8, sa simbolima prikazanim na slici 8.7.
(8) Za nazubljene utisnute pločaste moždanike tipova C10 i C11, najmanje razmake i
udaljenosti od ruba i kraja treba uzeti iz tablice 8.9, sa simbolima prikazanim na slici 8.7.
(9) Točka 8.9(10) primjenjuje se za izmaknute moždanike tipova C1, C2, C6 i C7 okruglog
oblika.
(10) Točka 10.4.3 primjenjuje se za vijke koji se upotrebljavaju zajedno s nazubljenim pločastim
moždanicima.
Tablica 8.8 – Najmanji razmaci nazubljenih pločastih moždanika tipova od C1 do C9

Razmaci i
Kut s Najmanji razmaci ili
udaljenosti od ruba/kraja
vlakancima udaljenosti od ruba/kraja
(vidi sliku 8.7)
150° ≤ α < 210° 1,2dc
210° ≤ α ≤ 270° (0,9 + 0,6 |sinα| )dc
Tablica 8.9 – Najmanji razmaci nazubljenih pločastih moždanika tipova C10 i C11
Razmaci i
Kut s Najmanji razmaci ili
udaljenosti od ruba/kraja
vlakancima udaljenosti od ruba/kraja
(vidi sliku 8.7)
stranica 88/115
150° ≤ α < 210° 1,2dc
210° ≤ α ≤ 270° (0,4 + 1,6 |sinα| )dc
9 Dijelovi i sklopovi
9.1 Dijelovi
9.1.1 Lijepljene grede tankog hrpta
(1) Ako se pretpostavlja linearna promjenjivost deformacije po visini grede, osna naprezanja u
pojasnicama na osnovi drva trebaju zadovoljiti sljedeći izraz:
σ f ,c,max,d ≤ fm,d (9.1)
σ f ,t,max,d ≤ fm,d (9.2)
σ f ,c,d ≤ k c fc,0,d (9.3)
σ f ,t,d ≤ ft,0,d (9.4)
gdje je:
σf,c,max,d proračunsko tlačno naprezanje u krajnjem vlaknu[h34] pojasnice
σf,t,max,d proračunsko vlačno naprezanje u krajnjem vlaknu pojasnice
kc faktor koji uzima u obzir bočnu stabilnost.
Legenda:
(1) tlak
(2) vlak
Slika 9.1 – Grede tankog hrpta36
(3) Faktor kc smije se odrediti (konzervativno, posebno za sandučaste grede) u skladu s

točkom 6.3.2 s
 lc 
λz = 12   (9.5)
b
gdje je:
lc udaljenost presjeka gdje je bočni progib tlačne pojasnice spriječen

b prikazan na slici 9.1.
36
Nacionalna bilješka: Indeksi uz srednje proračunsko tlačno (vlačno) naprezanje pojasnice na slici 9.1 razlikuju se od indeksa
istih varijabli iznad slike.
stranica 89/115
Ako su provedena posebna istraživanja s obzirom na bočnu nestabilnost grede kao cjeline, smije
se pretpostaviti da je kc = 1,0.
(4) Osno naprezanje u hrptovima treba zadovoljiti sljedeće izraze:
σ w,c,d ≤ fc, w,d (9.6)
σ w,t,d ≤ ft,w,d (9.7)
gdje su:
σw,c,s i σw,t,d proračunska tlačna i vlačna naprezanja u hrptovima

fc,w,d i ft,w,d proračunske tlačne i vlačne čvrstoće na savijanje hrptova.
(5) Ako nisu navedene druge vrijednosti, proračunsku čvrstoću na savijanje u ravnini hrptova
treba uzeti kao proračunsku vlačnu ili tlačnu čvrstoću.
(6)P Mora se provjeriti ima li svaki lijepljeni dio dostatnu čvrstoću.
(7) Ako detaljan proračun izvijanja nije proveden, treba provjeriti je li:
hw ≤ 70 bw (9.8)
  0,5 (hf ,t + hf ,c ) 
bw hw 1 +  fv,0,d za hw ≤ 35 bw
  hw 
Fv,w,Ed ≤  (9.9)
35 b 2 1 + 0,5 (hf ,t + hf ,c )  f za 35 bw < hw ≤ 70 bw
 w  v,0,d
  hw 
gdje je:
Fv,w,Ed proračunska posmična sila koja djeluje na svaki hrbat

hw svijetla udaljenost pojasnica
hf,c visina tlačne pojasnice
hf,t visina vlačne pojasnice
bw širina svakog hrpta
fv,0,d proračunska posmična čvrstoća ploče.
(8) Za presjeke 1-1 na slici 9.1 hrptova od ploča na osnovi drva treba provjeriti:
fv,90,d za hf ≤ 4 bef

τ mean,d ≤   4b 
0,8 (9.10)
fv,90,d  ef  za hf > 4 bef
  hf 
gdje je:

stranica 90/115
τmean,d proračunsko posmično naprezanje u presjeku 1-1, uz pretpostavku jednolike raspodjele
naprezanja
fv,90,d posmična čvrstoća okomito na ravninu hrpta (engl. planar shear / rolling shear)
hf hf,c ili hf,t
bw za sandučaste grede


bef ≤  (9.11)
b / 2 za I-grede
 w
9.1.2 Lijepljene grede tankih pojasnica
(1) U ovoj se točki pretpostavlja linearna promjenjivost deformacije po visini grede.
(2)P U provjeri čvrstoće lijepljene grede tankih pojasnica mora se uzeti u obzir nelinearna
raspodjela naprezanja u pojasnicama zbog posmičnog pomaka (engl. shear lag) i izvijanja.
(3) Ako detaljni proračun nije proveden, sklop treba smatrati nizom I-greda ili U-greda (vidi sliku
9.2) s proračunskim širinama pojasnica bef, kako slijedi:
- za I-grede
bef = bc,f + bw (ili bt,f + bw ) (9.12)
- za U-grede
bef = 0,5 bc,f + bw (ili 0,5 bt,f + bw ) (9.13)
Vrijednosti bc,ef i bt,ef ne trebaju biti veće od najveće proračunane vrijednosti posmičnog pomaka
(engl. shear lag) iz tablice 9.1. Kao dopuna, vrijednost bc,ef ne treba biti veća od najveće
proračunane vrijednosti izvijanja ploče iz tablice 9.1.
(4) Zbog učinaka posmičnog pomaka (engl. shear lag) i izvijanja ploče, najveće proračunske
širine pojasnica treba uzeti iz tablice 9.1, gdje je l raspon grede.
Tablica 9.1 – Najveće proračunske širine pojasnica

zbog učinaka posmičnog pomaka i izvijanja ploče
Materijal pojasnice Posmični pomak Izvijanje ploče

Furnirske ploče, sa smjerom
vlakanaca u vanjskom furniru
- paralelno s hrptovima 0,1l 20hf
- okomito na hrptove 0,1l 25hf
Ploče s usmjerenim iverjem (engl.
0,15l 25hf
OSB)
Ploče iverice ili ploče vlaknatice sa
0,2l 30hf
slučajno usmjerenim vlakancima
(5) Ako nije provedeno posebno istraživanje, nepridržana širina pojasnice ne treba biti veća od
dvostruke proračunske širine pojasnice s obzirom na izvijanje ploče iz tablice 9.1.
(6) Za presjek 1-1 I-presjeka na slici 9.2 hrptova od ploča na osnovi drva treba provjeriti:

stranica 91/115
fv,90,d za bw ≤ 8 hf

τ mean,d ≤   8h 
0,8 (9.14)
fv,90,d  f  za bw > 8 hf
  bw 
gdje je:
τmean,d proračunsko posmično naprezanje u presjeku 1-1, uz pretpostavku jednolike raspodjele

naprezanja
fv,90,d posmična čvrstoća okomito na ravninu pojasnice (engl. planar shear / rolling shear).
Za presjek 1-1 U-presjeka treba provjeriti isti izraz, ali 8hf treba zamijeniti s 4hf.
(7) Osno naprezanje u pojasnicama, odreñeno za odgovorajuću proračunsku širinu pojasnice,

treba zadovoljiti sljedeće izraze:
σ f ,c,d ≤ ff ,c,d (9.15)
σ f ,t,d ≤ ff ,t,d (9.16)
gdje je:

ff,c,d proračunska tlačna čvrstoća pojasnice
ff,t,d proračunska vlačna čvrstoća pojasnice.
(8)P Mora se provjeriti ima li svaki lijepljeni dio dostatnu čvrstoću.
(9) Osna naprezanja u hrptovima na osnovi drva trebaju zadovoljiti izraze (9.6) i (9.7)
definirane u točki 9.1.1.
Slika 9.2 – Grede tankih pojasnica
9.1.3 Mehanički sastavljene grede
(1)P Ako je presjek konstrukcijskog elementa sastavljen od nekoliko dijelova spojenih

mehaničkim spajalima, mora se razmotriti utjecaj klizanja koji se pojavljuje u priključcima.
(2) Proračune treba provesti s pretpostavkom linearnog odnosa sile i klizanja.
(3) Ako se u skladu s poprečnom silom razmak spajala u uzdužnom smjeru mijenja od smin do
smax (≤ 4smin), proračunski razmak sef smije se uzeti kako slijedi:
sef = 0,75 smin + 0,25 smax (9.17)
NAPOMENA: Metoda proračuna nosivosti mehanički sastavljenih greda dana je u Dodatku B (obavijesni).
9.1.4 Mehanički sastavljeni i lijepljeni stupovi

stranica 92/115
(1)P U provjeri čvrstoće moraju se uzeti u obzir deformiranja zbog klizanja u priključcima, zbog
posmika i savijanja u kladicama, vezicama, glavnim dijelovima37 i pojasnicama38 i zbog uzdužnih
sila u rešetkastim stupovima.
NAPOMENA: Metoda proračuna nosivosti I-stupova i sandučastih stupova, razmaknuto sastavljenih stupova
i rešetkastih stupova dana je u Dodatku C (obavijesni).
9.2 Sklopovi
9.2.1 Rešetke
(1) Za rešetke prevladavajuće opterećene u čvorovima, zbroj omjera39 kombiniranog

naprezanja na savijanje i osnog tlačnog naprezanja dan u izrazima (6.19) i (6.20) treba ograničiti
na 0,9.
(2) Proračunsku duljinu osno napregnutih tlačnih elemenata u provjeri čvrstoće u ravnini treba
općenito uzeti kao udaljenost dviju susjednih točaka infleksije.
(3) Proračunsku duljinu osno napregnutih tlačnih elemenata potpuno trokutastih rešetki treba
uzeti kao duljinu polja, vidi sliku 5.1, ako su:
- elementi duljine jednog polja, bez krutih spojeva na krajevima
- elementi kontinuirani preko dvaju ili više polja i nisu poprečno opterećeni.
(4) Kad se u skladu s točkom 5.4.3 provodi pojednostavnjeni proračun potpuno trokutastih
rešetki s utisnutim ježastim metalnim spojnim pločama, smiju se pretpostaviti sljedeće proračunske
duljine osno napregnutih tlačnih elemenata (slika 9.3):
- za kontinuirane elemente bez znatnih momenata na krajevima i s naprezanjima na savijanje od
bočnog opterećenja koja su najmanje 40 % tlačnih naprezanja:
- u vanjskom polju: 0,8-struka duljina polja
- u unutrašnjem polju: 0,6-struka duljina polja
- u čvoru: 0,6-struka najveća duljina polja
- za kontinuirane elemente sa znatnim momentima na krajevima i s naprezanjima na savijanje od

bočnog opterećenja koja su najmanje 40 % tlačnih naprezanja:
- na kraju grede s momentom: 0,0 (tj. nema učinka tlačnog osno napregnutog
elementa)
- u predzadnjem polju: 1,0-struka duljina polja
- u preostalim poljima i čvorovima: kako je gore opisano za kontinuirane elemente bez
značajnijih momenata na krajevima
- za sve ostale slučajeve, 1,0-struka duljina polja.
Za provjeru čvrstoće tlačnih elementa i spojeva, proračunane osne sile treba uvećati za 10 %.
(5) Kad se provodi pojednostavnjeni proračun rešetki opterećenih u čvorovima, omjere40

vlačnih i tlačnih naprezanja, kao i nosivost spojeva treba ograničiti na 70 %.
37
Nacionalna bilješka: Odnosi se na I-stupove i sandučaste stupove te razmaknuto sastavljene stupove.
38
Nacionalna bilješka: Odnosi se na rešetkaste stupove.
39
Nacionalna bilješka: Termin “omjeri“ (engl. ratios) ovdje se odnosi na omjere naprezanja i odgovarajućih čvrstoća.
40
Nacionalna bilješka: Termin “omjeri“ (engl. ratios) ovdje se odnosi na omjere naprezanja i odgovarajućih čvrstoća.
stranica 93/115
(6)P Mora se provjeriti je li bočna stabilnost (izvan ravnine) rešetkastih elemenata
odgovarajuća.
(7)P Priključci moraju imati sposobnost prijenosa sila koje se smiju pojaviti tijekom rukovanja i
montaže.
(8) Svi priključci trebaju imati sposobnost prijenosa sile Fr,d koja u ravnini rešetke djeluje u bilo
kojem smjeru. Treba pretpostaviti da je Fr,d kratkog trajanja i djeluje na drvo u razredu uporabe 2, s
vrijednošću:
Fr,d = 1,0 + 0,1L (9.18)
gdje je:
Fr,d u kN
L ukupna duljina rešetke, u m.
Slika 9.3 – Dijagrami momenata i proračunske duljine u tlaku

(a) bez znatnih momenata na krajevima, (b) znatni momenti na krajevima
9.2.2 Rešetke s utisnutim ježastim metalnim spojnim pločama
(1)P Rešetke izrañene s utisnutim ježastim metalnim spojnim pločama moraju ispuniti zahtjeve
norme EN 14520.
(2) Primjenjuju se zahtjevi iz točaka 5.4.1 i 9.2.1.
(3) Za potpuno trokutaste rešetke gdje mala koncentrirana sile (npr. opterećenje prouzročeno
čovjekom) ima komponentu okomitu na element < 1,5 kN , a σc,d < 0,4fc,d i σt,d < 0,4ft,d, zahtjevi iz
točaka 6.2.3 i 6.2.4 smiju se zamijeniti s:
σ m,d ≤ 0,75 fm,d (9.19)
(4) Najmanji preklop utisnute ježaste metalne spojne ploče na svakom drvenom elementu
treba biti najmanje jednak većoj vrijednosti od 40 mm ili trećine visine drvenog elementa,
(5) Utisnute ježaste metalne spojne ploče koje se upotrebljavaju u preklopima pojaseva trebaju
prekriti najmanje 2/3 zahtijevane visine elementa.
9.2.3 Krovne dijafragme
9.2.3.1 Općenito
(1) Ova točka odnosi se na slobodno oslonjene dijafragme, poput stropnih ili krovnih,
sklopljenih iz ploča ili materijala na osnovi drva pričvršćenih mehaničkim spajalima za drveni okvir.
(2) Nosivost spajala na rubovima ploče smije se faktorom 1,2 povećati iznad vrijednosti danih u
poglavlju 8.
9.2.3.2 Pojednostavnjeni proračun krovnih i stropnih dijafragmi
(1) Za dijafragme s jednolikom raspodjelom opterećenja (vidi sliku 9.4) pojednostavnjenu

metodu proračuna opisanu u ovoj točki treba primijeniti pod uvjetom da:
- su granice raspona izmeñu 2b i 6b, gdje je b širina dijafragme

stranica 94/115
- kritični slom u proračunu graničnog stanja nosivosti nastupa u spajalima (a ne u pločama)
- su ploče pričvršćene u skladu s pravilima razrade detalja iz točke 10.8.1.
(2) Ako nije proveden detaljniji proračun, otpornost rubova greda treba proračunati na najveći
moment savijanja u dijafragmi.
(3) Treba pretpostaviti jednoliku raspodjelu poprečnih sila po širini dijafragme.
(4) Ako se ploče izmiču (vidi sliku 9.4), razmaci čavala duž diskontinuiranih rubova ploče smiju
se povećati faktorom 1,5 (do najviše 150 mm) bez smanjenja nosivosti.
Legenda:
(1) rubna greda
(2) diskontinuirani rubovi
(3) raspored ploča
Slika 9.4 – Opterećenje dijafragme i izmaknuti raspored ploča

9.2.4.1 Općenito
(1)P Otpornost zidnih dijafragmi mora se proračunati na horizontalna i vertikalna djelovanja

kojima su izložene.
(2)P Zid mora biti odgovarajuće pridržan kako bi se izbjeglo prevrtanje i klizanje.
(3)P Zahtijeva li se otpornost zidnih dijafragmi na izmjenično promjenjive horizontalne sile, one
se ravnini moraju ukrutiti pločastim elementima, dijagonalnim spregovima ili spojevima koji mogu
prihvatiti moment.
(4)P Otpornost zida na izmjenično promjenjive horizontalne sile mora se odrediti ispitivanjem u
skladu s normom EN 594 ili proračunima, primjenjujući prikladne analitičke metode ili proračunske
modele.
(5)P Proračunom zidnih dijafragmi moraju se razmotriti učinci materijala, konstrukcije i promjene
geometrijskog oblika zida.
(6)P Mora se ocijeniti odziv zidne dijafragme na djelovanja kako bi se osiguralo da konstrukcija
ostaje u prikladnim granicama uporabljivosti.
(7) U točkama 9.2.4.2 i 9.2.4.3 dane su dvije zamjenjujuće pojednostavnjene metode

proračuna zidnih dijafragmi.
NAPOMENA: Preporučeni postupak jest metoda A navedena u točki 9.2.4.2. Nacionalni odabir smije se dati
u nacionalnom dodatku.
9.2.4.2 Pojednostavnjeni proračun za zidne dijafragme – metoda A
(1) Pojednostavnjenu metodu danu u ovoj točki treba primijeniti samo na zidne dijafragme
pričvršćene na kraju, tj. tako da je vertikalni element na kraju izravno spojen na donju konstrukciju.
(2) Proračunsku nosivost Fv,Rd (proračunska otpornost na izmjenično promjenjive horizontalne

sile) pri djelovanju sile Fv,Ed na vrhu konzolnog panela osiguranog protiv odizanja (vertikalnim
djelovanjima ili sidrenjem) treba odrediti primjenom pojednostavnjene metode proračuna zidova
izrañenih od jednog ili više panela pri čemu se svaki panel sastoji od ploče pričvršćene s jedne
strane drvenog okvira, pod uvjetom da:

stranica 95/115
- su razmaci spajala konstantni po opsegu svake ploče
- je širina svake ploče najmanje h/4.
(3) Proračunsku nosivost zida izrañenog od nekoliko zidnih panela na izmjenično promjenjivu
horizontalnu silu treba proračunati iz
Fv,Rd = ∑ Fi,v,Rd (9.20)
gdje je Fi,v,Rd proračunska nosivost zidnog panela na izmjenično promjenjivu horizontalnu silu u
skladu s točkom 9.2.4.2(3) i 9.2.4.2(5).
gdje je Fi,v,Rd proračunska nosivost zidnog panela na izmjenično promjenjivu horizontalnu silu u
skladu s točkom 9.2.4.2(4) i 9.2.4.2(5).
(4) Proračunska nosivost svakog zidnog panela, Fi,v,Rd na silu Fi,v,Ed u skladu sa slikom 9.5
treba proračunati iz
F bc
Fi,v,Rd = f ,Rd i i (9.21)
s
gde je:
Ff,Rd proračunska bočna nosivost jednog spajala

bi širina zidnog panela
s razmak spajala
1 za bi ≥ b0

ci =  b (9.22)
 i za bi < b0
 b0
gdje je:
b0 = h/2 razmak spajala

h visina zida.
(5) Ako su spajala rasporeñena duž rubova pojedine ploče, proračunsku bočnu nosivost treba
im povećati faktorom 1,2 u odnosu na odgovarajuće vrijednosti iz 8. poglavlja. Pri odreñivanju
razmaka spajala u skladu s 8. poglavljem treba pretpostaviti da su rubovi neopterećeni.[h35]
Slika 9.5 – Sile koje djeluju na: (a) zidni panel, (b) okvir, (c) ploču
(6) Treba smatrati da zidni paneli koji sadrže otvore za prozore i vrata ne sudjeluju u nosivosti
na izmjenično promjenjive horizontalne sile.
(7) Za zidne panele s obostranim pločama primjenjuju se sljedeća pravila:

- ako su ploče i spajala istog tipa i dimenzija, ukupnu nosivost zida na izmjenično promjenjive
horizontalne sile treba uzeti kao zbroj nosivosti pojedinih strana na izmjenično promjenjive
horizontalne sile

stranica 96/115
- ako se upotrebljavaju različiti tipovi ploča, a spajala imaju slični modul klizanja, osim kad ne
vrijede druge vrijednosti, smije se smatrati da slabija ploča ima 75 % svoje41 nosivosti na
izmjenično promjenjive horizontalne sile. U ostalim slučajevima, ne treba uzeti u obzir više od 50
% nosivosti na izmjenično promjenjive horizontalne sile42.
(8) Vanjske sile Fi,c,Ed i Fi,t,Ed u skladu sa slikom 9.5 treba odrediti iz
F h
Fi,c,Ed = Fi,t,Ed = i,v,Ed (9.23)
bi
gdje je h visina zida.
(9) Ove sile mogu se prenositi na ploče susjednog zidnog panela ili na donju, odnosno gornju
konstrukciju. Ako se na donju konstrukciju prenose vlačne sile, panel treba kruto sidriti spajalima.
Izvijanje zidnih stupaca treba provjeriti u skladu s točkom 6.3.2. Ako su krajevi vertikalnih
elemenata oslonjeni na horizontalne elemente okvira, tlačna naprezanja okomito na vlakanca u
horizontalnim elementima treba proračunati u skladu s točkom 6.1.5.
(10) Vanjske sile koje se pojavljuju u zidnim panelima s otvorima za vrata i prozore i u zidnim
panelima manje širine, vidi sliku 9.6, mogu se slično prenijeti na gornju ili donju konstrukciju.
Legenda:
(1) zidni panel (uobičajene širine)
(2) zidni panel s prozorom
(3) zidni panel (manje širine)
Slika 9.6 – Primjer sklopa zidnih panela koji sadrži zidni panel
s otvorom za prozor i zidni panel manje širine
bnet
(11) Posmično izvijanje ploče smije se zanemariti, pod pretpostavkom da je ≤ 100 gdje je:
t
bnet svijetli razmak stupaca
t debljina ploče.
(12) Ako se središnji stupac smije smatrati osloncem ploče, razmak spajala u središnjem stupcu
ne treba biti veći od dvostrukog razmaka spajala duž rubova ploče.
(13) Ako se svaki panel sastoji od predgotovljenih zidnih elemenata, treba provjeriti prijenos
poprečnih sila izmeñu odijeljenih zidnih panela.
(14) Na ploštini dodira vertikalnih stupaca i horizontalnih drvenih elemenata, u drvenim

elementima treba provjeriti tlačna naprezanja okomito na vlakanca.
9.2.4.3 Pojednostavnjeni proračun zidnih dijafragmi – metoda B
9.2.4.3.1 Konstrukcija zidova i panela prema zahtjevima pojednostavnjenog proračuna
(1) Zidni sklop (vidi sliku 9.7) sastavljen je od jednog ili više zidova od kojih je svaki oblikovan
iz jednog ili više panela izrañenih od ploča koje su proizvodi na osnovi drva pričvršćeni na drveni
okvir kako je to opisano u točki 3.5.
41
Nacionalna bilješka. U izvorniku nije navedeno “of its“ što je ovdje ispravljeno radi boljeg razumijevanja. Značenje jest da u
ukupnoj nosivosti koja se odreñuje zbrajanjem nosivosti pojedinih strana, proračunski doprinos nosivosti slabije ploče iznosi
75% njene stvarne nosivosti.
42
Nacionalna bilješka. U izvorniku nije navedeno “racking load-carrying capacity“ što je ovdje ispravljeno radi boljeg
razumijevanja. Značenje jest da u ukupnoj nosivosti koja se odreñuje zbrajanjem nosivosti pojedinih strana, proračunski
doprinos nosivosti slabije ploče iznosi 50% njene stvarne nosivosti..
stranica 97/115
Legenda:
(1) zidni panel 1 (2) zidni panel 2

(3) zidni panel 3 (4) zidni panel 4
(5) zidni panel 5 (6) zid 1
(7) zid 2 (8) zid 3
(9) zidni sklop (10) ploča
(11) naglavni vezač (12) prozor
(13) vrata
Slika 9.7 – Primjer zidnog sklopa sastavljenog od nekoliko zidnih panela
(2) Širina panela koji sudjeluje u čvrstoći zida za izmjenično promjenjivu horizontalnu silu u
ravnini treba biti najmanje jednaka visini panela podijeljenoj s 4. Ploču treba spojiti čavlima ili
vijcima za drvo spojiti na drveni okvir, a spajala jednoliko razmaknuti po opsegu ploče. Razmaci
spajala unutar opsega ploče ne trebaju biti veći od dvostrukog razmaka spajala po opsegu.
(3) Kad se u panelu oblikuje otvor, duljine panela na svakoj strani otvora treba razmatrati kao
odijeljene panele.
(4) Kad se paneli kombiniraju u oblikovanju zida:

- vrhove pojedinačnih panela treba povezati elementom ili konstrukcijom koja povezuje priključke
panela
- zahtijevanu čvrstoću vertikalnih spojeva dvaju panela treba provjeriti, ali proračunska čvrstoća
treba biti najmanje 2,5 kN/m
- paneli koji su zajedno priključeni i oblikuju zid, otpornost na sile prevrtanja i klizanja trebaju
ostvariti sidrenjem u konstrukciju oslonaca ili stalnim djelovanjima na zid, ili kombinacijom obaju
učinaka.
9.2.4.3.2 Postupak proračuna
(1) Proračunsku posmičnu čvrstoću u ravnini (na izmjenično promjenjivu horizontalnu silu),
Fv,Rd pri djelovanju sile Fv,Ed na vrhu konzolnog zida koji je vertikalnim djelovanjima i/ili sidrenjem
osiguran od odizanja i klizanja treba odrediti sljedećom pojednostavnjenom metodom za
konstrukciju zida definiranu u točki 9.2.4.3.1.
(2) Za zidni sklop izrañen od nekoliko zidova, proračunsku čvrstoću zidnog sklopa na
izmjenično promjenjivu horizontalnu silu Fv,Rd treba proračunati iz
Fv,Rd = ∑ Fi,v,Rd (9.24)
gdje je:
Fi,v,Rd proračunska čvrstoća zida i na izmjenično promjenjivu horizontalnu silu u skladu s stavkom
(3) niže.43
(3) Proračunsku čvrstoću zida i na izmjenično promjenjivu horizontalnu silu Fi,v,Rd treba
proračunati iz
F b
Fi,v,Rd = f ,Rd i k d ki,q k s kn (9.25)
s0
43
Nacionalna bilješka: Nakon riječi "zida" dodano je i što u izvorniku nedostaje.
stranica 98/115
gdje je:
Ff,Rd bočna proračunska nosivost jednog spajala

bi duljina zida, u m
s0 osnovni razmak spajala, vidi stavak (4) dolje;
kd faktor dimenzije panela, vidi stavak (4) dolje;
s0 osnovni razmak spajala, u m, vidi stavak (4) dolje
kd faktor dimenzije zida, vidi stavak (4) dolje
ki,q faktor jednoliko raspodijeljenog opterećenja za zid i, vidi stavak (4) dolje
ks faktor razmaka spajala, vidi stavak (4) dolje
kn faktor materijala za ploče, vidi stavak (4) dolje.
(4) Vrijednosti s0, kd, ki,q i kn treba proračunati kao:
9700 d
- s0 = (9.26)
ρk
gdje je:
d promjer spajala, u mm;

ρk karakteristična gustoća drvenog okvira;
9,7 d
- s0 = (9.26)
ρk
gdje je:
s0 osnovni razmak spajala, u m

d promjer spajala, u mm
ρk karakteristična gustoća drvenog okvira, u kg/m3
b b
 i za i ≤ 1,0 (a )
h h
 0,4
 b  b
- k d =  i  za i > 1,0 i bi ≤ 4,8 m (b) (9.27)
 h  h
 4,8 0,4 b
  za i > 1,0 i bi > 4,8 m (c )
 h  h
gdje je h visina zida, u m
( )
0,4
 2,4 
- ki,q = 1 + 0,083 qi − 0,0008 qi2   (9.28)
 bi 
gdje je qi jednakovrijedno jednoliko rasporeñeno vertikalno opterećenje koje djeluje na zidu, u

kN/m, s qi ≥ 0, vidi stavak (5), niže

stranica 99/115
1
- ks = (9.29)
s
0,86 + 0,57
s0
gdje je s razmak spajala po opsegu ploče

1,0 za ploče s jedne strane (a)

kn =  (9.30)
 Fi,v,Rd,max + 0,5 Fi,v,Rd,min za ploče s obje strane (b)
 Fi,v,Rd,max

gdje je:
Fi,v,Rd,max proračunska čvrstoća jačih ploča na izmjenično promjenjivu horizontalnu silu

Fi,v,Rd,min proračunska čvrstoća slabijih ploča na izmjenično promjenjivu horizontalnu silu.
(5) Jednakovrijedno vertikalno opterećenje, qi, koje se upotrebljava za proračun ki,q treba
odrediti samo za stalna djelovanja i sve neto učinke vjetra te jednakovrijednih djelovanja zbog
koncentriranih sila, uključujući sile sidrenja koje djeluju na panel. Za proračun ki,q koncentrirane
vertikalne sile treba pretvoriti u jednakovrijedno jednoliko raspodijeljeno opterećenje
pretpostavljajući da je zid kruto tijelo, npr. za opterećenje Fi,vert,Ed koje djeluje na zid, kako je
pokazano na slici 9.8
2 a Fi,vert,Ed
qi = (9.31)
bi2
gdje je:
a horizontalna udaljenost od sile F do suprotnog ruba zida

b duljina zida.
Slika 9.8 – Odreñivanje jednakovrijednog vertikalnog djelovanja qi

i reakcija zbog vertikalnih i horizontalnih djelovanja
(6) Vanjske sile Fi,c,Ed i Fi,t,Ed (vidi sliku 9.8) zbog horizonalnog djelovanja Fi,v,Ed na zid i treba
odrediti iz
F h
Fi,c,Ed = Fi,t,Ed = i,v,Ed (9.32)
bi
gdje je h visina zida.
Ove vanjske sile mogu se prenositi na svaki susjedni panel preko vertikalnih spojeva panel-panel ili
na konstrukciju ispod ili iznad zida. Kad se na donju konstrukciju prenose vlačne sile, panel treba
sidriti krutim spajalima. Tlačne sile u vertikalnim elementima treba provjeriti na izvijanje u skladu s
točkom 6.3.2. Ako su krajevi vertikalnih elementa oslonjeni na horizontalne elemente okvira,
tlačna naprezanja okomito na vlakanca u horizontalnim elementima treba procijeniti u skladu s
točkom 6.1.5.
(7) Izvijanje ploča pri djelovanju poprečne sile Fv,Ed smije se zanemariti pod uvjetom da

stranica 100/115
bnet
≤ 100 (9.33)
t
gdje je:
bnet svijetla udaljenost izmeñu vertikalnih elemenata drvenog okvira

t debljina ploče.
9.2.5 Spregovi
9.2.5.1 Općenito
(1)P Konstrukcije koje drugačije nisu odgovarajuće ukrućene moraju imati spregove za
sprečavanje nestabilnosti ili prekomjernog progiba.
(2)P Naprezanja prouzročena geometrijskim ili konstrukcijskim nesavršenostima i izazvanim

progibima (uključujući doprinos klizanja u priključcima) moraju se uzeti u obzir.
(3)P Sile u spregovima moraju se odrediti na osnovi najnepovoljnije kombinacije konstrukcijskih

nesavršenosti i izazvanih progiba.
9.2.5.2 Pojedinačni tlačni elementi
(1) Za pojedinačne tlačne elemente, bočno oslonjene na zahtijevanom razmaku a (vidi sliku
9.9) početni otkloni od ravnosti izmeñu oslonaca trebaju biti unutar a/500 za lijepljene lamelirane
elemente ili elemente od lamelirane furnirske grañe (engl. LVL), a a/300 za ostale elemente.
(2) Najmanja krutost opruge C svakog unutrašnjeg oslonca treba biti
Nd
C = ks (9.34)
a
gdje je:
ks faktor izmjene
Nd srednja proračunska tlačna sila u elementu
a duljina polja (vidi sliku 9.9).
NAPOMENA: Za ks, vidi točku 9.2.5.3(1).
(3) Proračunsku stabilizacijsku silu Fd na svakom osloncu treba uzeti kao:
 Nd
k za masivno drvo
 f ,1
Fd =  (9.35)
 Nd za lijepljeno lamelirano drvo i lameliranu furnirsku grañu (engl. LVL)
 k f ,2
gdje su kf,1 i kf,2 faktori izmjene.
NAPOMENA: Za kf,1 i kf,2 vidi napomenu u točki 9.2.5.3(1).
Slika 9.9 – Primjer sprega s bočnim osloncima jednog tlačnog elementa

stranica 101/115
(4) Proračunsku stabilizacijsku silu Fd za tlačni rub pravokutne grede treba odrediti u skladu s
točkom 9.2.5.2(3) gdje:
Nd = (1 − k crit )
Md
(9.36)
h
Vrijednost kcrit treba odrediti iz točke 6.3.3(4) za gredu bez sprega, a Md je najveći proračunski
moment koji djeluje na gredu visine h.
9.2.5.3 Spregovi sustava greda ili rešetki
(1) Za niz od n paralelnih elementa koji zahtijevaju bočne oslonce u središnjim čvorovima A, B
itd. (vidi sliku 9.10) treba predvidjeti sustav spregova otporan na unutrašnje stabilizacijsko
opterećenje po jedinici duljine q s pridruženim učincima vanjskog horizontalnog opterećenja (npr.
vjetar) kako slijedi:
n Nd
qd = k l (9.37)
k f,3 l
gdje je:

1

kl = min (9.38)
 15
 l
Nd srednja proračunska tlačna sila u elementu

l ukupni raspon stabilizacijskog sustava, u m
kf,3 faktor izmjene.
Legenda:
(1) n elementa rešetkastog sustava
(2) spreg
(3) progib rešetkastog sustava zbog nesavršenosti i učinaka drugog reda
(4) stabilizacijske sile
(5) vanjsko opterećenje sprega
(6) reakcijske sile sprega zbog vanjskog opterećenja
(7) reakcijske sile rešetkastog sustava zbog stabilizacijskih sila
Slika 9.10 – Sustav greda ili rešetki koji zahtijeva bočne oslonce
NAPOMENA: Vrijednosti faktora izmjene ks, kf,1, kf,2 i kf,3 ovise o utjecajima kao što su izvoñenje, raspon i sl.
Rasponi vrijednosti dani su u tablici 9.2 s potcrtanim preporučenim vrijednostima. Nacionalni odabir smije se
navesti u nacionalnom dodatku.
Tablica 9.2 – Preporučene vrijednosti faktora izmjene
Faktor izmjene Raspon

ks od 4 do 1
kf,1 od 50 do 80
kf,2 od 80 do 100
kf,3 od 30 do 80

stranica 102/115
(2) Horizontalni progib sustava sprega zbog sile qd i svakog vanjskog opterećenja (npr. vjetar),
ne treba premašiti l/500.
10 Razrada konstrukcijskih detalja i kontrola
10.1 Općenito
(1)P Odredbe navedene u ovom poglavlju preduvjet su zahtjevima za pravila proračuna koja se
primjenjuju u ovoj normi.
10.2 Materijali
(1) Otklon od ravnosti izmjeren u sredini izmeñu oslonaca, za stupove i grede u kojima se
može pojaviti bočna nestabilnost ili za elemente okvira, treba ograničiti na 1/500 duljine za
lijepljeno lamelirano drvo i lameliranu furnirsku grañu (engl. LVL), a 1/300 duljine masivnog drva.
Ograničenja iskrivljenosti u većini pravila za razvrstavanje prema čvrstoći nisu prikladna za odabir
materijala ovih elemenata pa se prema njihovoj ravnosti zato treba odnositi s posebnom pažnjom.
(2) Drvo i dijelove na osnovi drva te konstrukcijske elemente ne treba nepotrebno izlagati
klimatskim uvjetima koji su oštriji od onih koji se očekuju za završenu konstrukciju.
(3) Prije uporabe u grañenju, masivno drvo treba biti osušeno što bliže praktičnom sadržaju
vlage prikladnom za klimatske uvjete u završenoj konstrukciji. Ako se učinci skupljanja ne smatraju
važnim, ili ako su neprihvatljivo oštećeni dijelovi zamijenjeni, tijekom montaže smije se prihvatiti
veći sadržaj vlage pod uvjetom da je osigurano sušenje drva do željenog sadržaja vlage.
10.3 Lijepljeni priključci
(1) Ako se u graničnom stanju nosivosti zahtijeva čvrstoća prianjanja, proizvodnja lijepljenih
priključaka treba biti podvrgnuta kontroli kvalitete kako bi se osiguralo da su pouzdanost i kvaliteta
priključka usklañene s tehničkom specifikacijom.
(2) Treba slijediti preporuke proizvoñača adheziva koje se odnose na miješanje, uvjete okoliša
za primjenu i njegu, sadržaj vlage u elementima i sve faktore važne za pravilnu primjenu adheziva.
(3) Za adhezive koji nakon početnog vezivanja zahtijevaju razdoblje kondicioniranja prije
dostizanja pune čvrstoće, nanošenje opterećenja na priključak treba ograničiti tijekom potrebnog
vremena.
10.4 Spojevi s mehaničkim spajalima
10.4.1 Općenito
(1)P Kako se nosivost spojeva ne bi smanjila, u području spojeva moraju se ograničiti lisičavost,
rascijepljenost, kvrge ili ostali nedostaci.
10.4.3 Čavli
(1) Osim kad nije drugačije odreñeno, čavle treba zabijati pod pravim kutom na vlakanca i na
takvu dubinu da se površina glave čavla poravna s površinom drva.
(2) Osim kad nije drugačije odreñeno, koso čavlanje treba izvesti u skladu sa slikom 8.8(b).
(3) Promjer predbušenih rupa ne treba premašiti 0,8d, gdje je d promjer čavla.
10.4.3 Vijci i podložne pločice

stranica 103/115
(1) U drvu promjer rupa za vijke ne treba biti veći od 1 mm od promjera vijka. U čeličnim
pločama promjer rupa za vijke ne treba biti veći od 2 mm ili 0,1d (mjerodavna je veća vrijednost) od
promjera vijka d.
(2) Ispod glave i matice vijka treba upotrebljavati podložne pločice s duljinom stranice ili
promjerom od najmanje 3d i debljinom najmanje 0,3d. Cijela ploština podložnih pločice treba biti
nosiva.
(3) Vijke i pričvrsne vijke za drvo treba pritegnuti tako da se priljube za elemente i po potrebi ih
treba naknadno pritegnuti nakon dostizanja ravnotežnog sadržaja vlage u drvu što osigurava
održavanje nosivosti i krutosti konstrukcije.
(4) Zahtjevi za najmanji promjer navedeni su u tablici 10.1 vrijede za vijke koji se upotrebljavaju
zajedno s moždanicima za drvo, gdje:
dc promjer moždanika, u mm
d1 promjer središnje rupe u moždaniku.
Tablica 10.1 – Zahtjevi za promjere vijaka

koji se upotrebljavaju zajedno s moždanicima za drvo
Tip moždanika, d d
dc
norma EN 912 najmanje najviše
mm mm mm
A1 – A6 ≤ 130 12 24
A1, A4, A6 > 130 0,1dc 24
B d1 – 1 d1
10.4.4 Trnovi
(1) Najmanji promjer trnova treba biti 6 mm. Dopušteno odstupanje promjera trna treba biti -
0/+0,1 mm. Predbušene rupe u drvenim elementima trebaju imati promjer ne veći od promjera
trna.
10.4.5 Vijci za drvo
(1) Za vijke za drvo promjera glatkog trupa d ≤ 6 mm nije potrebno predbušenje u mekom drvu.
Za sve vijke za drvo u tvrdom drvu i za vijke za drvo promjera d > 6 mm u mekom drvu, potrebno je
predbušenje prema sljedećim zahtjevima:
- vodeća rupa za trup treba imati promjer jednak promjeru trupa i biti dubine jednake duljini trupa;
- vodeća rupa za profilirani dio treba imati promjer koji je približno 70 % promjera trupa.
(2) Za gustoće drva veće od 500 kg/m3, promjer predbušenja treba odrediti ispitivanjem.
(1) Za predbušene vijke za drvo glatkog tijela promjera d ≤ 6 mm nije potrebno predbušenje u
mekom drvu. Za sve vijke za drvo u tvrdom drvu i za predbušene vijke u mekom drvu promjera d >
6 mm potrebno je predbušenje prema sljedećim zahtjevima:
- rupa tijela treba imati promjer jednak promjeru tijela i biti dubine jednake duljini tijela
- rupa za narezani dio treba imati promjer koji je približno 70 % promjera tijela.
(2) Za gustoće drva veće od 500 kg/m3, promjer predbušenja treba odrediti ispitivanjima.
stranica 104/115
(3)P Kad se predbušenje primjenjuje za samorezne vijke za drvo, promjer rupe ne mora biti veći
od unutrašnjeg promjera nareza d1.
10.5 Sklop
(1) Konstrukcija treba biti sklopljena tako da se izbjegne prenaprezanje njezinih elemenata ili
spojeva. Elemente koji su iskrivljeni, raspucali ili loše uklopljeni u spojeve treba zamijeniti.
10.6 Prijevoz i montaža
(1) Prenaprezanje elemenata tijekom skladištenja, prijevoza ili montaže treba izbjeći. Ako je
konstrukcija tijekom gradnje opterećena ili oslonjena na način različit od onog u završenoj zgradi,
privremeno stanje treba smatrati odgovarajućim slučajem opterećenja, uključujući sva moguća
dinamička djelovanja. U slučaju okvirnih konstrukcija, npr. lučnih okvira, portalnih okvira, posebno
pažljivo treba izbjegavati deformiranje tijekom podizanja iz horizontalnog u vertikalni položaj.
10.7 Kontrola
(1) Pretpostavlja se da plan kontrole sadrži:

- kontrolu proizvodnje i izvedbe na gradilištu i izvan njega
- kontrolu nakon dovršetka konstrukcije.
NAPOMENA 1: Pretpostavlja se da kontrola gradnje uključuje:

- prethodna ispitivanja, npr. ispitivanja prikladnosti materijala i metoda proizvodnje
- kontrolu materijala i njihovu identifikaciju, npr.:
- za drvo i materijale na osnovi drva: vrste, razred čvrstoće, označavanje, obradu i sadržaj vlage
- za lijepljene konstrukcije: tip adheziva, proces proizvodnje, kvalitetu linije[h36] lijepljenja
- za spajala: tip, zaštitu od korozije
- prijevoz; skladištenje na gradilištu i rukovanje materijalima
- kontrolu ispravnosti dimenzija i geometrije
- kontrolu sklapanja i montaže
- kontrolu konstrukcijskih detalja, npr.
- broja čavala, vijaka itd.
- veličine rupa, ispravnosti predbušenja
- razmaka i udaljenosti od kraja i ruba elemenata
- raspucalost (drva)
- završnu kontrolu rezultata proizvodnog procesa, npr. vizualnim pregledom ili pokusnim opterećenjem.
NAPOMENA 2: Program kontrole pretpostavlja odreñivanje mjera kontrole (pregled održavanja) koje se
provode tijekom uporabe ako dugotrajna usklañenost s osnovnim pretpostavkama projekta nije primjereno
osigurana.
NAPOMENA 3: Pretpostavlja se da će ovlaštenoj osobi ili upravnom tijelu koje preuzima odgovornost za
dovršenu konstrukciju biti dostupni svi podaci zahtijevani tijekom uporabe i održavanja konstrukcije.
10.8 Posebna pravila za konstrukcije dijafragmi
10.8.1 Stropne i krovne dijafragme
1) Pojednostavnjena metoda proračuna dana u točki 9.2.3.2 pretpostavlja da su obložne ploče

koje nisu oslonjene na grede ili rogove, meñusobno spojene npr. letvama kako je prikazano na slici
10.1. Duž rubova obložne ploče najveći razmak čavala koji nisu glatki čavli, kako je to definirano u
normi EN 14592 ili vijaka za drvo treba biti 150 mm. Drugdje, najveći razmak treba biti 300 mm.
stranica 105/115
Legenda:
(1) letva koso čavlana za stropnu gredu ili rog
(2) letva
(3) ploča čavlana za letvu
Slika 10.1 – Primjer spoja ploča koje nisu oslonjene na stropnu gredu ili rog
(1) Pojednostavnjene metode proračuna dana u točkama 9.2.4.2 i 9.2.4.3 pretpostavljaju da je

najveći razmak pričvršćenja duž rubova ploče 150 mm za čavle i 200 mm za vijke za drvo. Na
unutrašnjim stupcima, najveći razmak ne treba biti veći od dvostrukog razmaka duž ruba ili 300
mm, a mjerodavna je manja vrijednost. Vidi sliku 10.2.
Legenda:
(1) najveći razmak čavala 300 mm za unutrašnje stupce
(2) rub ploče
(3) najveći razmak čavala 150 mm
Slika 10.2 – Pričvršćenje ploče
10.9 Posebna pravila za rešetke s utisnutim ježastim metalnim spojnim pločama
10.9.1 Proizvodnja
NAPOMENA: Zahtjevi na proizvodnju rešetki dani su u normi EN 14250.
10.9.2 Montaža
(1) Prije pričvršćenja stalnog sprega treba kontrolirati ravnost i vertikalno poravnanje rešetki.
(2) Kad se proizvode rešetke, elementi mogu biti deformirani unutar ograničenja danih u normi
EN 14250. Meñutim, ako se tijekom vremena izmeñu proizvodnje i podizanja torzijski izvijeni
elementi mogu izravnati bez oštećenja priključaka i ravnima održati, smije se smatrati da rešetka
zadovoljava za uporabu.
(3) Nakon montaže treba ograničiti najveće iskrivljenje abow svakog elementa rešetke. Pod
uvjetom da je u dovršenom krovu element primjereno osiguran kako bi se spriječio porast
iskrivljenja, dopuštenu vrijednost najvećeg iskrivljenja treba uzeti abow,perm.
NAPOMENA: Preporučeni raspon za abow,perm jest od 10 do 50 mm. Nacionalni odabir smije se navesti u
(4) Nakon montaže treba ograničiti najveći otklon adev rešetke od stvarnog vertikalnog
poravnanja. Dopuštenu vrijednost najvećeg otklona od stvarnog vertikalnog poravnanja treba uzeti
adev,perm.
NAPOMENA: Preporučeni raspon za adev,perm jest od 10 do 50 mm. Nacionalni odabir smije se navesti u

stranica 106/115
Dodatak A
(obavijesni)
Slom posmičnim odlamanjem i posmičnim izvlačenjem

u spojevima čelik – drvo s višestrukim štapastim spajalima
(1) U spojevima čelik – drvo s višestrukim štapastim spajalima koji su u blizini kraja drvenog
elementa napregnuti komponentom sile paralelnom s vlakancima, karakterističnu nosivost na lom
po opsegu ploštine spajala, kako je to pokazano na slikama A.1 (slom posmičnim odlamanjem) i
A.2 (slom posmičnim izvlačenjem), treba uzeti kao:
1,5 Anet,t ft,0,k


Fbs,Rk = max  (A.1)
0,7 A
 net,v fv,k
Anet,t = Lnet,t t1 (A.2)


Lnet,v t1 za oblike sloma (e, f, j / l, k, m)

Anet,v =  (A.3)
 Lnet,v (
 2 Lnet,t + 2 t ef ) za ostale oblike sloma

Lnet,v t1 za oblike sloma (c, f , j / l, k, m)

Anet,v =  (A.3)
 Lnet,v (
 2 Lnet,t + 2 t ef ) za ostale oblike sloma
i:
Lnet,v = ∑ I v,i (A.4)

i
Lnet,t = ∑ I t,i (A.5)
i
- za tanke čelične ploče (za oblike sloma navedene u zagradama)
0,4 t1 (a )

t ef =  M y,Rk (A.6)
1,4 (b)
 fh,k d
- za debele čelične ploče (za oblike sloma navedene u zagradama)

stranica 107/115
 M y,Rk
2 (d) (h)
 fh,k d
t ef =  (A.7)
 
t  2 + M y,Rk − 1 (c ) (g)
 1 
  fh,k d t12 
 M y,Rk
2 (e) (h)
 fh,k d
t ef =  (A.7)
 
t  2 + M y,Rk − 1 (d) (g)
 1 
  fh,k d t12 
gdje je:
Fbs,Rk karakteristična nosivost na posmično odlamanje ili posmično izvlačenje

Anet,t neto ploština presjeka okomito na vlakanca
Anet,v neto posmična ploština paralelno s vlakancima
Lnet,t neto širina presjeka okomito na vlakanca
Lnet,v ukupna neto duljina posmične ploštine sloma
lv,i, lt,i definirani na slici A.1
tef proračunska debljina, ovisno o obliku sloma spajala, vidi sliku 8.3
t1 debljina drvenog elementa ili dubina prodora spajala
d promjer spajala
ft,0,k karakteristična vlačna čvrstoća drvenog elementa paralelno s vlakancima
fv,k karakteristična posmične čvrstoće drvenog elementa
fh,k karakteristična čvrstoća po plaštu rupe drvenog elementa.
NAPOMENA: Oblici sloma pridruženi izrazima (A.3), (A.6) i (A.7) prikazani su na slici 8.3.
Legenda:
1 smjer vlakanaca
2 linija loma
Slika A.1 – Primjer sloma posmičnim odlamanjem
Slika A.2 – Primjer sloma posmičnim izvlačenjem

stranica 108/115
Dodatak B
(obavijesni)
Mehanički sastavljene grede
B.1 Pojednostavnjeni proračun
B.1.1 Presjeci
(1) U ovom dodatku razmatraju se presjeci prikazani na slici B.1
B.1.2 Pretpostavke
(1) Metoda proračuna zasnovana je na linearnoj teoriji elastičnosti i sljedećim pretpostavkama:

- grede su slobodno oslonjene na rasponu l. Za kontinuirane grede izrazi se smiju upotrebljavati s l
jednakim 0,8 odgovarajućeg raspona, a za konzolne grede s l jednakim dvostrukoj duljini konzole
- pojedinačni dijelovi (od drva, ploča na osnovi drva) su pune duljine ili izrañeni s lijepljenim
priključcima kraja
- pojedinačni dijelovi meñusobno su spojeni mehaničkim spajalima koja imaju modul klizanja K
- razmak s izmeñu spajala je konstantan ili jednoliko promjenjiv od smin do smax, sa smax ≤ 4smin u
skladu s poprečnom silom
- opterećenje djeluje u smjeru osi z te uzrokuje sinusno ili parabolično promjenjiv moment M = M(x)
i poprečnu silu V = V(x).
B.1.3 Razmaci
(1) Ako je dvodijelna pojasnica priključena na hrbat ili je hrbat dvodijelni (kao sandučasta
greda), razmak si odreñuje se kao zbroj spajala po jedinici duljine dviju priključenih ravnina.
B.1.4 Progibi zbog momenata savijanja
(1) Progibi se proračunavaju s proračunskom krutošću na savijanje (EI)ef koja se odreñuje u

skladu s točkom B.2.
Legenda:
(1) razmak: s1 modul klizanja: K1 opterećenje: F1
(2) razmak: s3 modul klizanja: K3 opterećenje: F3
Slika B.1 – Presjek (lijevo) i raspodjela naprezanja na savijanje (desno). Sve izmjere su
pozitivne osim a2 koji je pozitivan kako je prikazano.
B.2 Proračunska krutost na savijanje
(1) Proračunsku krutost na savijanje treba uzeti kao:
3
(
(EI)ef = ∑ Ei Ii + γ i Ei Ai ai2 ) (B.1)
i =1
sa srednjim vrijednostima E i gdje je:
Ai = bi hi (B.2)

stranica 109/115
bi hi3
Ii = (B.3)
12
γ2 = 1 (B.4)
[ ( )]
γ i = 1 + π 2 Ei Ai si K i l 2
−1
za i = 1 i i = 3 (B.5)
γ E A (h + h ) − γ 3 E3 A3 (h2 + h3 )
a2 = 1 1 1 1 23 (B.6)
2 ∑ γ i Ei Ai
i =1
gdje su simboli definirani na slici B.1

Ki = Kser,i za proračunavanje graničnog stanja uporabljivosti
Ki = Ku,i za proračunavanje graničnog stanja nosivosti.
Za T-presjeke, h3 = 0.
B.3 Normalna naprezanja
(1) Normalna naprezanja treba uzeti kao:
γ i Ei ai M
σi = (B.7)
(E I)ef
0,5 Ei hi M
σ m,i = (B.8)
(E I)ef
B.4 Najveća posmična naprezanja
(1) Najveća posmična naprezanja pojavljuju se tamo gdje su normalna naprezanja jednaka
nuli. Najveća posmična naprezanja u hrptu elementa (dio 2 na slici B.1) treba uzeti kao:
γ 3 E3 A3 a3 + 0,5 E 2 b2 h22
τ 2,max = V (B.9)
b2 (E I)ef
B.5 Opterećenja spajala
(1) Opterećenje na spajala treba uzeti kao:
γ E Aas
Fi = i i i i i V (B.10)
(E I)ef
gdje je:
i=1i3
si = si(x) razmak spajala kako je definirano u točki B.1.3(1).

stranica 110/115
Dodatak C
(obavijesni)
Mehanički sastavljeni stupovi
C.1 Općenito
C.1.1 Pretpostavke
(1) Primjenjuju se sljedeće pretpostavke:

- stupovi su slobodno oslonjeni na duljini l
- pojedinačni dijelovi su pune duljine
- opterećenje osnom silom Fc djeluje u težištu (vidi, meñutim, točku C.2.3).
C.1.2 Nosivost
(1) Za progib stupa u smjeru osi y (vidi slike C.1 i C.3) nosivost treba biti zbroj nosivosti
pojedninačnih elemenata.
(2) Za progib stupa u smjeru osi z (vidi slike C.1 i C.3) treba provjeriti:
σ c,0,d ≤ kc fc,0,d (C.1)
gdje je:
Fc,d
σ c,0,d = (C.2)
Atot
Atot ukupna ploština presjeka

kc odreñen u skladu s točkom 6.3.2 ali s proračunskom vitkošću λef, odreñenom u skladu s
točkama C.2 – C.4.
C.2 Mehanički sastavljeni stupovi
C.2.1 Proračunska vitkost
(1) Proračunsku vitkost treba uzeti kao:
Atot
λef = l (C.3)
I ef
(E I)ef
Ief = (C.4)
Emean
gdje je (EI)ef odreñeno u skladu s dodatkom B (obavijesni).
C.2.2 Opterećenje spajala
(1) Opterećenje spajala treba odrediti u skladu s dodatkom B (obavijesni),

stranica 111/115
gdje je:
 Fc,d
 za λef < 30
120 k c
 Fc,d λef
Vd =  za 30 ≤ λef < 60 (C.5)
 3600 k c
 Fc,d
 za 60 ≤ λef
 60 k c
C.2.3 Kombinirana opterećenja
(1) U slučajevima kad mali momenti (npr. od vlastite težine) djeluju kao dopuna osnom
opterećenju, primjenjuje se točka 6.3.2(3).
C.3 Razmaknuto sastavljeni stupovi s kladicama ili vezicama
(1) Razmatraju se stupovi prikazani na slici C.1, tj. stupovi sastavljeni od stupaca, razmaknutih
kladicama ili vezicama. Priključci smiju biti čavlani ili lijepljeni ili su s vijcima i odgovarajućim
moždanicima.

- presjek je sastavljen od dvaju, triju ili četiriju istovjetnih stupaca
- presjek je simetričan oko obje osi
- broj nepridržanih polja jest najmanje tri, tj. stupci su spojeni najmanje na krajevima i u trećinama
- slobodna udaljenost a stupaca nije veća od trostruke debljine stupaca h, za stupove s kladicama,
i nije veća od 6-struke debljine stupaca, za stupove s vezicama
- priključci, kladice i vezice proračunate se u skladu s točkom C.2.2;
- priključci, kladice i vezice proračunane su u skladu s točkom C.3.3
- duljina kladica l2 zadovoljava uvjet; l2/a ≥ 1,5
- u svakoj posmičnoj ravnini su najmanje četiri čavla ili dva vijka s moždanicima. U čavlanim
priključcima, u uzdužnom smjeru stupa, najmanje su četiri čavla u redu na svakom kraju stupa
- vezice zadovoljavaju uvjet; l2/a ≥ 2
- stupovi su napregnuti koncentriranim osnim opterećenjima.
(3) Za stupove s dvama stupcima, Atot i Itot treba proračunati kao
Atot = 2 A (C.6)
I tot =
[
b (2 h + a )3 − a 3 ] (C.7)
12
(4) Za stupove s trima stupcima, Atot i Itot treba proračunati kao
Atot = 3 A (C.8)
Itot =
[
b (3 h + 2 a )3 − (h + 2 a )3 + h 3 ] (C.9)
12

stranica 112/115
Slika C.1 – Razmaknuto sastavljeni stupovi
C.3.2 Osna nosivost
(1) Za progib stupa u smjeru osi y (vidi slike C.3) nosivost treba biti zbroj nosivosti pojedinačnih
elemenata.
(1) Za progib stupa u smjeru osi y (vidi sliku C.1) nosivost treba biti zbroj nosivosti pojedinačnih
elemenata.
(2) Za progib stupa u smjeru osi z, primjenjuje se točka C.1.2 s
n
λef = λ2 + η λ12 (C.10)
2
gdje je:
λ vitkost masivnog stupa44 jednake duljine, jednake ploštine (Atot) i jednakog momenta
tromosti (Ief), tj.
λ = l Atot I tot (C.11)
λ1 vitkost stupaca iz izraza (C.10) s najmanjom vrijednošću 30, tj.
l1
λ1 = 12 (C.12)
h
n broj stupaca
η faktor naveden u tablici C.1.
Tablica C.1 – Faktor η
Kladice Vezice
a
Lijepljene Čavlane Vijčane Lijepljene Čavlane
Stalno / dugotrajno opterećenje 1 4 3,5 3 6
Srednjetrajno / kratkotrajno opterećenje 1 3 2,5 2 4,5
a)
s moždanicima
C.3.3 Opterećenje spajala, vezica ili kladica
(1) Opterećenja spajala i vezica ili kladica prikazana su na slici C.2 s Vd u skladu s točkom
C.2.2.
(2) Poprečne sile na vezice ili kladice, vidi sliku C.2, treba proračunati iz:
V l
Td = d 1 (C.13)
a1
Slika C.2 – Raspodjela poprečne sile i opterećenja na vezice ili kladice

44
Nacionalna bilješka: Stup cjelovitog, jednodijelnog presjeka.
stranica 113/115
C.4 Rešetkasti stupovi s lijepljenim ili čavlanim priključcima
C.4.1 Pretpostavke
(1) U ovoj točki razmatraju se rešetkasti stupovi s N- ili V-konfiguracijom i s lijepljenim ili
čavlanim priključcima, vidi sliku C.3.

- konstrukcija je simetrična oko osi y i osi z presjeka. Rešetke na dvije strane smiju biti izmaknute
za duljinu l1/2 gdje je l1 udaljenost čvorova
- najmanje su tri polja
- u svakoj čvornoj točki svake dijagonale najmanje su četiri čavla u jednoj posmičnoj ravnini
- vitkost jedne pojasnice koja odgovara duljini izmeñu čvorova l1 nije veća od 60
- na duljini l1 nema pojave lokalnog izvijanja u pojasnicama45
- broj čavala u vertikalama (N-rešetki) veći je od n sinθ, gdje je n broj čavala u dijagonalama, a θ je
nagib djagonala.
C.4.2 Nosivost
(1) Za progib stupa u smjeru osi y (vidi slike C.2) nosivost treba biti zbroj nosivosti pojedinačnih
pojasnica.
(2) Za progib stupa u smjeru z, primjenjuje se točka C.1.2 s
λtot 1 + µ

λef = max  (C.14)

1,05 λtot
gdje je:
λtot vitkost masivnog stupa46 jednake duljine, jednake ploštine i jednakog momenta tromosti, tj. :
2l
λtot ≈ (C.15)
h
µ uzimaju se vrijednosti navedene u stavcima od (3) do (6) ispod.
(3) Za lijepljenu V-rešetku:
2
e 2 Af  h 
µ=4 ⋅  (C.16)
If l 
gdje je (vidi sliku C.3):
e ekscentričnost priključaka
Af ploština pojasnice
45
Nacionalna bilješka: riječ "column" u izvorniku je nepotrebna pa je ovdje ispuštena.
46
Nacionalna bilješka: Stup cjelovitog, jednodijelnog presjeka.
stranica 114/115
If moment tromosti pojasnice
l raspon
h udaljenost pojasnica.
Legenda:
(1) broj čavala: n
(2) broj čavala: n
(3) broj čavala: ≥ n sinθ
(4) broj čavala: n
Slika C.3 – Rešetkasti stupovi: (a) V-rešetka, (b) N-rešetka
(4) Za lijepljenu N-rešetku:
2
e 2 Af  h 
µ= ⋅  (C.17)
If l
(5) Za čavlanu V-rešetku:
h Emean Af
µ = 25 (C.18)
l 2 n K u sin 2θ
gdje je:
n broj čavala u dijagonali. Kad se dijagonala sastoji od dvaju ili više dijelova, n je zbroj čavala,
(nije broj čavala u jednoj posmičnoj ravnini)
Ku modul klizanja jednog čavla za granično stanje nosivosti.
(6) Za čavlane N-rešetke:
h Emean Af
µ = 50 (C.19)
l n K u sin 2θ
2
gdje je:
n broj čavala u dijagonali. Kad se dijagonala sastoji od dvaju ili više dijelova, n je zbroj čavala,
(nije broj čavala u jednoj posmičnoj ravnini)
Ku modul klizanja jednog čavla za granično stanje nosivosti.
C.4.3 Poprečne sile
(1) Primjenjuje se točka C.2.2.

stranica 115/115
Dodatak D
(obavijesni)
Literatura
EN 338 Structural timber – Strength classes
EN 1194 Glued laminated timber – Strength classes and determination of characteristic

values

Hr-En 1995-1-1 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Hr-En 1995-1-1 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Eurokod 5 - EN 1995-1-1:2004+AC+A1 Projektiranje drvenih konstrukcija -

Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade

ICS 91.010.30; 91.080.20 Zamjenjuje normu ENV 1995-1-1:1993

Otvorena pitanja --- ostaje za raspravu nakon lektoriranja

modification factor - faktor izmjene

Eurokod 5 - Projektiranje drvenih konstrukcija -

Napomena tehničkom uredniku:

2. Tekstovi koji su označeni ovako su ispravci iz dokumenta AC

Prijevod: A. Bjelanović, prosinac 2010. Stručna redakcija: D. Aničić, prosinac 2010.

5 Osnove proračuna konstrukcija

6 Granična stanja nosivosti

7 Granična stanja uporabljivosti

8 Spojevi metalnim spajalima

10 Razrada konstrukcijskih detalja i kontrola

Dodatak A (obavijesni) Slom presjeka posmičnim odlamanjem i posmičnim izvlačenjem

Dodatak B (obavijesni) Mehanički sastavljene grede

Dodatak C (obavijesni) Sastavljeni stupovi

Dodatak D (obavijesni) Literatura

Prijevod: A. Bjelanović, prosinac 2010. Stručna redakcija: D. Aničić, prosinac 2010.

Ovaj je dokument (EN 1995-1-1:2004) pripremio tehnički odbor CEN/TC250, "Konstrukcijski

Ovaj dokument zamjenjuje normu ENV 1995-1-1:1993.

CEN/TC250 odgovoran je za sve konstrukcijske eurokodove.

U skladu s unutrašnjim propisima CEN-a/CENELEC-a, ovu su europsku normu obvezne primijeniti

Povijest programa eurokodova

EN 1990, Eurokod: Osnove projektiranja konstrukcija

EN 1991, Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije

EN 1992, Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija

EN 1993, Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija

EN 1994, Eurokod 4: Projektiranje spregnutih čelično-betonskih konstrukcija

EN 1996, Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija

EN 1997, Eurokod 7: Geotehničko projektiranje

EN 1998, Eurokod 8: Projektiranje potresno otpornih konstrukcija

EN 1999, Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija

Status i područje primjene eurokodova

- kao sredstvo potvrñivanja usklañenosti zgrada i inženjerskih grañevina s bitnim zahtjevima

- kao osnova pri specificiranju ugovora za grañevine i pripadajuće inženjerske usluge

Norme - eurokodovi osiguravaju zajednička pravila projektiranja konstrukcija za svakodnevnu

Nacionalne norme kojima se provode eurokodovi

Nacionalne norme kojima se provode eurokodovi sadržavat će cjelovit tekst eurokodova

- vrijednosti za koje je u eurokodu naveden samo simbol

- postupak koji će se upotrijebiti ako su u eurokodu navedeni različtiti mogući postupci

- odluke o primjeni obavijesnih dodataka

Veze izmeñu eurokodova i usklañenih tehničkih specifikacija za proizvode (EN-ova i ETA-

Postoji potreba za dosljednošću izmeñu usklañenih tehničkih specifikacija za grañevne proizvode i

Dodatne obavijesti posebne za normu EN 1995-1-1

Norma EN 1995 propisuje načela i zahtjeve za sigurnost, uporabljivost i trajnost drvenih

Norma EN 1995 namijenjena je za izravnu uporabu u projektiranju novih konstrukcija zajedno s

Numeričke vrijednosti parcijalnih koeficijenata i drugih parametara pouzdanosti preporučene su

Nacionalni dodatak uz normu EN 1995-1-1

Nacionalni je odabir u normi EN 1995-1-1 dopušten u točkama:

- 2.3.1.2(2)P Razvrstavanje opterećenja u razrede prema trajanju opterećenja

Prijevod: A. Bjelanović, prosinac 2010. Stručna redakcija: D. Aničić, prosinac 2010.

1.1 Područje primjene

1.1.1 Područje primjene norme EN 1995

(1)P Norma EN 1995 primjenjuje se za projektiranje zgrada i inženjerskih grañevina od drva

(3) Norma EN 1995 predviñena je za uporabu zajedno s normama:

EN 1990:2002 Eurokod – Osnove projektiranja

(4) Norma EN 1995 podijeljena je na sljedeće dijelove:

(5) Norma EN 1995-1 Općenito uključuje:

1.1.2 Područje primjene norme EN 1995-1-1

(2) U normi EN 1995-1-1 obrañeno je sljedeće:

Prijevod: A. Bjelanović, prosinac 2010. Stručna redakcija: D. Aničić, prosinac 2010.

ISO 2081:1986 Metallic coatings. Electroplated coatings of zinc on iron or steel