Professional Documents
Culture Documents
Leigh S. Cauman - Uvod U Logiku Prvog Reda PDF
Leigh S. Cauman - Uvod U Logiku Prvog Reda PDF
www.jesenski-turk.hr
Uvod
u logiku prvog reda
Leigh S.
Cauman
Zagreb. 2004.
Izvornik:
fiNIt·..., .... Aa IlItradllctieft
Br L.igh S. C....
© 1998 by Walter de Gruyter GmbH & Co. Kg, Bertin. All rights reserved.
Copyright za hrvatsko izdanje © Naklada Jesenski i Turk
Sadržaj
Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . .. .. . .. . ... . . . . . . . . . .. . .. . .7
.
Uvod . . . . • . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
Prvi dio
Logika istinosnih funkcija
Drugi dio
Logika predikata
Treći dio
Logika relacija
Četvrti dio
Identitet i opis
Sve što je u ovoj knjizi naučila sam ili od svojih učitelja, prije svega
Vevie Blair, koja me učila matematiku na Djevojačkoj školi Horace
Mann, Paula Weissa, koji me uveo u logiku i filozofiju na Bryn
Mawru, W. v. Quinea, mog mentora na postdiplomskom studiju
na Radcliffeu, i jamesa Thomsona, koji je sa mnom razgovarao o
logici i podučavanju logike kad je bio na sveučilištu Columbia; ili
iz knjiga, svijeta koji mi je otvorio moj otac; ili od studenata, uz čiju
sam pomoć istinski uživala u ovih dvadeset i pet godina poučavanja
i koji su me ohrabrili da pokušam sabrati ono što sam naučila. Broj
ni postdiplomci koji su podučavali sa mnom i dodiplomci koji su
pohađali našu nastavu služili su se ovom knjigom u vrijeme njezine
redakture pred objavljivanje; pri redakturi osobito su mi pomogli
jeffrey Barrett, john Bolender, james Murray i Floyd Bodden. Rivka
Kfia mi je pomogla u lekturi i u provjeri izvoda i dijagrama. T i-Grace
Atkinson služila se knjigom (u rukopisu) u svojim predavanjima i
pružila mi je neprocjenjivu pomoć i savjete kod zadnjih revizija
pred objavljivanje.
Struktura knjige slijedi strukturu Quineove Methods of Logic. Tako
sam je sročila ne samo zato što mi se ta struktura čini ispravnom za
moje ciljeve, nego i zato što bi se ova knjiga mogla koristiti kao uvod
u Methods. Zadaci se temelje na problemima koje su osmislili mnogi
autori, među njima Quine, john Cooley, Richard jeffrey i Lewis Car
roll. Knjiga je namijenjena uvođenju inteligentnih muškaraca i žena
u načela i notaciju moderne simboličke logike te bi im trebala pomo
ći da koriste ta načela i provode tu disciplinu na drugim mjestima.
Leigh 5. Cauman
1
Uvod
9
• Logika
10
Uvod.
11
• Logiki
12
Uvod_
13
• Logika
14
Uvod.
15
prvi dio
Načela izvođenja
18
Načela izvođenja.
19
• Logika
to obično kažem o,
itd.
Na primjer:
*
E ngl conditional prevodim kao 'implikacija', a biconditional s 'ekvi
.
20
Načela izvođenja .
k�m
niti
21
• Logika
Dakle,
p� q
p
... q MP
pri čemu je p bilo koji iskaz, bilo istinit bilo neistinit, jedno
stavan ili kompliciran; q je, slično, bilo koji iskaz, ne nužno
različit od p; P � q je implikacija: ako p onda q; ... ' znači
,
22
Načela izvođenja.
23
• Logika
h�c
h
.. e
h� e
e
h
itd.
24
Načela izvođenja .
Dakle,
q
:. p -+ q DI
25
• Logika
2&
Načela izvođenja.
* P PREM
*
*
*
* q
:. p--+ q DI
3
U upotrebi su različite metode za pojašnjavanje koje su premise u igri
u toku dedukcije. Vidi primjerice John M. Anderson i Henry W. John
stone, Jr.: NaturalDeduction (Belmont, Calif.: Wadsworth Publishing
Company, 1962), str. 9 sq. Vidi također Merrie Bergmann, James Moor
i Jack Nelson, The Logic Book (New York: Random House, 1980), str.
134 sq. Dobar je svaki nedvosmislen sistem knjigovodstva koji nije
previše nespretan. Albert Blumberg, u Logic: A First Course (New York;
Alfred A. Knopf, 1976) umjesto zvjezdica stavlja brojeve koraka koje
premise u igri imaju unutar dedukci j e po sistemu sličnom si stemu
,
zvjezdica koji se ovdje rabi. Ovaj si stem, koji ćemo il ustrirati na sije
dećih nekoliko stran i ca izveden je iz W. V. Q uine, Methods of Logic
,
(New York: Henry Holt and Company, 1950), str. 153/4. Podsjetnik
na sistem zvjezdica nalazi se na kraju prvog poglavlja ove knj ige ; vidi
str. 67-68.
Mogli bismo ga nazvati "pravilo odbacivanja" po analogiji s "pravilom
odvajanja" za modus ponens. Uobičajeniji naziv je 'uvođenje �'.
27
• Logika
Dokažimo:
�q
*{Pq�r
:. * p� r
*{1 p� q
2q� r
i dokažim o: p � r.
28
Načela izvot1enja •
** 3p PREM
** 4q 1,3 MP
**
5r 2,4 MP
*
6P-H 3-5
29
• Logika
Ako je taj apstraktn i mali dokaz teško čitati, pokušajte u mjesto 'p'
j 'r' sta v i t i rečenice običnog jezika - koje god želite i pročitajte
-
Samo jed na zvjezd ica kod šestog koraka registrira činjen icu da ta
konkluzija ovisi o prem isama 1 i 2, a l i ne i o premisi 3. Poddokaz
3-5, su m i ran u koraku 6, sada se može odložiti, kao skela koja je
posluži l a svojoj svrsi.
Zastanimo i pogledajmo što smo napravili. Dal i smo opravdanje
za upotrebu pomoćnog pravila, pravila lanca.
30
Načela izvođenja _
p� q
q� r
p �r
p�q
q �r
r�s
p �s
31
• Logika
Do kažimo: p � p
* 1p PREM
" 2p 1 PONOVI
3p�p 1-2 DI
QEO
32
Načela izvođenja .
Dokažimo p � (q� pl
* 1p PREM
** 2 q PREM
iH.' 3 p 1 PONOVI
* 4 q�p 2-3 DI
5 p� (q�pl 1-4 DI
QED
33
• Logika
* 1 Kiši. PREM
**
2 Danas je četvrta k. PREM
**
6 Kiši.
**
3 Kiši. 1 PONOVI
i popravimo b roj ev e :
* 1 Kiši. PREM
**
2 Danas je četvrtak. PREM
** 3 Kiši. 1 PONOVI
34
Načela izvođenja .
{
1 p� q
*
PREM
2 q� r
** 3p PREM
**
4 q 1 , 3 MP
**
5 r 2, 4 MP
*
6 p� r 3-5 DI
*
7 r 5 PONOVI
(Joe je u Bostonu]
ili
* 7' q 4 PONOVI
(Joe je u kući)
35
• Logika
* 1p PREM
* 2P 1 PONOVI
3 p� p 1 -2 DI
4p 2 PONOVI
lili 1 PONOVI)
36
Načela izvođenja .
P /\ q
---
P /\ q
:. p SIMP :. q SIM P
p /\ q /\ r
:. q itd .
37
• Logika
38
Načela izvođenja .
Dakle,
p p
q q
:. p 1\ q ADJ :. q 1\ P ADJ itd.
Drugo, konjun kcija mora biti ispravno načinjena. " I l i Mary zan ima
glazba, a i H e n ryja, i l i je glazba dosadna" nije konju n kcija iskaza
" I l i Mary zan ima glazba i l i j e glazba dosadna" i "Ili Henryja zan ima
glazba ili je glazba dosad na", n iti je to kon j u n kcija iskaza "Mary
zan i m a glazba" i " I l i Henryja zanima glazba i l i j e glazba dosadna";
to u opće n ije kon j u n kcija, Mnoge rečen ice koje u sebi i maju " i "
n i s u konju n kcije,
studirat će ekonomiju.
39
• Logiki
menadžment.
b 1\ ( p � ej Dokaži mo : p � [ e 1\ bl
1 b 1\ ( p � el
*
PREM
** 2p PREM
** 3 b 1 SIMP
** 4 p� e 1 SIMP
** 5 e 4, 2 MP
** 6 e l\ b 5 , 3 ADJ
., 7 p � ( e � bl 2-6 DI
QEO
*
{1P PREM
2 q
je dak le pokrata za
* O p l\ q PREM
* 1 p O SIMP
* 2 q O SIMP
41
• LDgika
"Sn ijež i " je li Ne sn ijež i " - što nam ne govori ništa više o vremen u .
A negiranjem kompl iciranog iskaza negi ra s e taj iskaz kao cjelina;
ne negiraju se (n iti na koji drugi način m ijenjaju) njegove sastavnice .
Pravila za negaciju oslanjaj u se na drugi grčki "zakon m išljenja",
načelo neprotu rječja: nemoguće je da u sebi protu rječan iskaz bu
de isti n it. To jest, općen ito, za svako p, - (p /\ p).
-
42
Načela izvođenja .
Stoga,
*
p
*
*
qA - q
: - p
.
RED
43
• Logika
* 1 p PREM
o o
2 _ P PREM
** 3 p !\ - p 2 , 2 ADJ
* 4 -- p 2, 3 RED
QEO
5p � -- p 1 -4 D I
QEO
Na pri mjer,
<-
1 Pretpostavimo da kiši . PREM
H-
2 Pretpostavimo, nadalje, da n e kiši. PREM
*
* 3 U tom slučaju i kiš i i ne kiši. 1 , 2 AOJ
Stoga zaključujemo da
44
Načela izvođenja .
Stoga,
-- p
: p.
DN '
Stoga,
*
-p
*
*
q /\ - q
:. p RED'
(Iz iste p rem ise i sheme zaklj učka RED dobil i bismo p.) D N '
--
45
• Logika
ako bude kišilo, onda n ije slučaj da nećemo ići u kino, sl ijed i da
ćemo ići u kino ako bude kiši lo.6
I ntu itivno, či n i se razu m no riješiti se n espretnog izraza
dvostru ke negacije kad se pojavi u zaključku ili je pak uvesti kad
nam to odgovara - u razgovoru često ni ne primjećujemo da to či
n i m o - ali u brižlj ivom je zaključivanju važno prepoznati upotre
bu DN i biti svjestan njezine opravdanosti . Iskaz i njegova dvostru
ka negacija su zamjenjivi zato što su ekvivalentni, zato što " se svode
na isto". U posebn i m kontekstima, gdje je upitn o "svode li se n a
isto", mogu se otvoriti filozofska pitanja. Iako ćem o i h ostaviti p o
strani jer su izvan opsega ove knjige, pazit ćemo da budemo eks
pl icitni pri u potrebi DN i svjesn i njezine korisnosti.
Prije nego krenemo na načela za "ili", utvrdit ćemo još dva teorem a
u vezi s negacijom. To s u '(p /\ � p ) � q ' , koji n a m kaže da je i m
pl i kacija s proturječnim antecedensom valjana, neovisno o konse
kvensu, i ,� P � (p � q)', koji nam kaže da je i m p l i kacija valjana
ako je njezin konsekvens ta kođer i m p l i kacija i kad si njihovi ante
cedensi uzajamno proturječe.
Dokaži m o : (p /\ � pl � q
* 1 p /\ � p PREM
** 2 � q PREM
** 3 p /\ � p 1 PONOVI
* 4 �� q 2-3 RED
* 5 q 4 DN
6 [p /\ - pl � q 1 -5 DI
QED
6
Može se dati i " metalogički " d okaz kOji pokazuje da, ako se jedna re
čen ica može do kazati iz d ruge i obratno, onda su one među sobno
za mje njive n e samo kao koraci u zaključku nego i kao sastavnice slo
žen i h rečen ica. D N je pose b n i slučaj tog općeg načela m eđu sobne
zamjenj ivosti ekvivalenata, o kojemu ćemo raspravljati kasnije u ovom
poglavlj u . Metalogički za klj učak kOj i pod ržava to načelo je, međuti m ,
izva n opsega o v e knjige.
46
Načela izvođenja .
Dokažimo : - p � (p � ql
* l' -p PREM
** 2 ' p PREM
*** 3 ' - q PREM
*** 4 ' p /\ - P 2 ' , 1 ' ADJ
** 5 ' - q- 3'- 4 ' RED
**
6' q 5 ' ON
*
7' p � q 2 '-6 ' DI
B' - p � (p � q) 1 ' - 7 OI
QED
6 ( p /\ - pl � q (Vidi goreJ
* 7 P -
PREM
** B p PREM
** 9 p /\ - p 8 , 7 ADJ
**
1 0 (p /\ - pl � q PONOVI
** 11 q 1 0 , 9 MP
*
1 2 p �q B - 1 1 OI
1 3 - p � (p � qJ 7- 1 2 DI
QED
4J
• Logika
48
Načela izvoilenja •
Na primjer,
* 1 pv q PREM
L * 2 p PREM
L * 3
L * 4
L * 5
L * 6 r
D * 7 q PREM
D * 8
D * 9
D * 10
D * 11 r
* 12 r 1 , 2-6 , 7 - 1 1 DIL
* 1 p v q PREM
L* 2 p PREM D * 7 q PREM
L* 3 D * 8
L* 4 D * 9
L* 5 .
D * 10 ·
L* 6 r D * 11 r
. . * 1 2 r 1 , 2-6, 7 - 1 1 DIL
49
• Logika
ovdje fun kcion i raju kao zvjezdice; pojašnjavaju koje su prem ise u
igri (iskušenju da se koraci iz jedne leme u potrijebe u drugoj
moramo se odu prijeti). U tri lemi bi bilo korisno treće slovo, reci
mo 'S ' kao "sred i na"; bit će dobar svaki jednoznač n i knj igovod
stveni sistem. U trenutku kad se pozivamo na to pravilo mora biti
jasno da je istražena svaka sastavn i ca disj u n kcije.
Načelo di leme nudi nam i treću strategiju dokaza: kako bismo d is
j u n kciju iskoristi l i u dokazu, uzmemo svaki njezin disj u n kt odvo
jeno kao premisu i pokušamo dokazati istu konkluzij u iz svake po
jed inačno, neovisno o drugima. Plani ramo odbacivanje svi h ti h
prem isa odjednom .
Stoga,
p q
:. p v q TAN :. p v q TAN it d .
Jasno je, naravno, da ako kiši, onda doista i l i kiši i l i sn ijež i (iako to
ne bi sl ijedi l o da smo " i l i " shvati l i u isključnom smisl u ; ako kiši, iz
toga sl ijedi da kiši ili sn iježi, al i ne i da se ne događa oboje). Budući
da 'p v q ' znači da bar je jedno od p i q isti nito, a budući da nam
premisa kaže da jedno od njih jest istinito, uporaba tanjenja ne mo
že dovesti od isti ne do neisti ne.
7
Gerhard Gentzen, " Untersuchu ngen Ober das logische Schl iesso n " ,
Mathematische Zeitung, vol . 3 9 ( 1 934/5 ) : 1 76-2 1 0, str. 1 92 . Engles
ki pri jevod eseja otisnut je u M. E. Szabo, The Collected Works of Ger
hard Gentzen (Amsterdam : North - H ol land, 1 969), str. 68-1 3 1 ; vidi
str. 77 za Gentzenova pravila izvođenja, str. 31 i 83 za njegovu u potre
bu r ij eči 'ta njenje' .
50
Načela izvođenja .
* { 1 (k v sJ - H
PREM
2 k
** 3 k v s 2 TAN
4 z 1 , 3 MP
QEO
Još jedna u potreba pravila TANjenja je "si lom " doći do kon
kluzije u d i le m i u kojoj leme teško dovode do "iste" konkluzije;
TANjenje tu koristi mo kao posljednji korak za svaku lem u . Na pri
{
mjer, ako su zadane premise :
1 pv q
* 2 p� r PREM
3 q�s
L *
*
4 P PREM (za OIU
L 5 r 2. 4 MP
L *
*
6 rvs 5 TAN
D 7 q PREM (za OIU
D *
8 s 3 . 7 MP
D *
*
9 rvs 8 TAN
10 rvs 1 . 4-6 , 7-9 DIL
QEO
51
• Logika
Osi m ti h d evet te melj n i h načela trebat će nam još šest dod at
n i h pravi l a . Prva dva, ZAMjena i TEOREM, omogu ćuj u n a m kori
štenje logičke kultu re koja se nago m i l ava u toku rada. Ostala četiri
su poznate pokrate, red u ndantne utoliko što se njihova pouzdanost
može do kazati pomoću temelj n i h pravila - sve što se može napra
viti s n j i m a može se i bez n j i h - al i su iz n i m n o zgodne. Trebat će
nam i peti vez n i k, defi n i ran d rugi m a pa ti m e teorijski red u ndan
ta n, a l i praktično i poj movno važa n . To je:
52
N ačela izvođenja .
53
• Logika
* 1 0v-p PREM
L * 2 o PREM (za D i ll
L * 3 o � (p � o) TEOR EM rp � (q � pl l
54
Načela izvodenja •
L * 4 p� o 3, 2 MP
D * 5 P
�
PREM (za Dill
D * 6 p � (p � ol
� TEOREM [- p � (p � qJ I
D * 7 p� o 6 , 5 MP
* 8 p�o 1 , 2-4 , 5-7 D i Lema
QEO
Ako žel imo, možemo napraviti još jedan korak i utvrd iti još jedan
teorem :
9 (o v - pl � (p � al 1 - 8 DI
QED
( - p v ql � (p � ql
AKO : (p � ql � ( � p v ql
55
_ logika
{ o�n
-o�n
:. n
1 ov - o TEOREM
{
2 o�n
* PREM
3 -o�n
*
L 4 o PREM (za Di ll
L * 5 n 2 , 4 MP
O * 6 - o PREM (za Dill
D * 7 n 1 , 4-5 , 6-7 DIL
QED
*
{ o�n
PREM
2 - o�n
* 3 0v-o TEOREM
56
Načela izvođenja .
57
• Logika
i sl ično,
*
9 -- p 6-8 RED
*
1 0 - P !\ - - P 5 , 9 AOJ
*
11 pv - p 1 - 1 0 RED , DN
QED
(2)
*
1 - lp v - pl PRE M
**
2 P PREM
**
3 pv - p 2 TAN
**
4 (p v - pl !\ - lp v - pl 3 , 1 AOJ
*
5 -p 2-4 RED
*
6 pv - p 5 TAN
*
7 lp v - pl !\ - (p v - pl 6 , 1 ADJ
8 pv - p 1 - 7 RED , DN
QEO
58
Načela izvođenja .
'
Ekvivalenciju, iskaz obl i ka 'p ako i samo a ko q
(Mary će ići na za bavu a ko i sa mo a ko je J o h n pozove ; Voda u
lončiću će zavrijeti a ko i samo ako je njezina temperatu ra 1 00 Cel
zijev i h stu pnjeva ; Jane spava do deset uj utro ako i sa mo a ko je da
nas subota) defi n i ramo kao konj u n kciju dvije i m p l i kacije s u p rotn i h
smjerova ;
{ 1 ( k v s) � z
PREM
2 sv k
*
3 kv s 2 ZAM ( komutacija)
*
4 z 1, 3 MP
QEO
ili
*
Autorica slijedi Quineovo terminološko razlikovanje ekvivalencije i ekvi
valentnosti . Ono nije uvriježeno i općenito uzevši, nije pogrešno govo
riti jednostavno o ekvivalencijama. (op. prev.)
8
Vidi bilješku 6, str. 4 6 .
59
• Logika
S l i čn o,
1 4 (q v pl � (p v qJ 8- 1 3 DI
[drugo je u spje l o j
1 5 [ [p v qJ � (q v pl l
1\ [ [q v pJ � [p v ql l 7 , 1 4 ADJ
1 6 [ P V qJ H [q V pJ 1 5 DEF H
QEO
60
Načela izvođenja .
**
1 0 p /\ q 8 , 9 ADJ
*
1 1 p � [p /\ qJ 8- 1 0 [I I
1 2 (p � qJ � lp � (p /\ q) [ 7 - 1 1 DI
(drugo je uspjeloj
1 3 { lp � (p /\ q) [ � (p � q) }
/\ { (p /\ qJ � l p � (p /\ q) l } 6 , 1 2 ADJ
1 4 lp � (p /\ q) [ f-+ ( p � q) 1 3 D EF f-+
QEO
61
• Logika
Stoga .
p� q p� q
q� r q� r
:. p � r LANAC r�s
:. p � s LANAC itd.
Stoga,
p�q
-q
:. - p MT
62
Načela izvođenjil •
Stoga,
- (p 1\ ql - (p 1\ q 1\ rl
p q
. . - q NKON . . - (p 1\ rl NKON i td .
Dakle,
pv q pv qv r
- p - r
63
• Logika
Primjer:
p� q
---
p
:. q MP
{�
p
*
*
q
. . p� q DI
* r
. . (p /\ qJ � r DI
� � p /\ q /\ r
:. p :. q S I MP q SIMP
SIMP
p p
q q
ADJ r
:. r /\ p 1\ q ADJ
64
Načela izvođenja .
... q /\ � q
.. �p RED
* 1 pv q PREM
L ... 2 PREM D ... 7 q PREM
P
L ... 3 D ... 8
L ... 4 D ... 9
L ... 5 D ... 1 0
L ... 6 r D ... 1 1 r
. ... 1 2 r 1 , 2-6, 7-1 1 DIL
p q pvq
:. p v q TAN :. p v q TAN :. p v r v q TAN
65
• Logika
Deklaracija na pakiranju
(po analogiji sa sta ndard n i m a deklaracijama n a paki ranju
koje se provode u ljekarnama i trgovi nama)
Pri u potrebi načela dokaza po i m p l i kaciji, sumarna je kon kl uzija
i m p l i kacija čiji je antecedens (zapravo) posljednja uzeta premisa,
a konsekvens (zapravo) kon k l uzija izvedena iz te prem ise u ko n
tekstu dedu kcije. Tvrdnju da ta i m p l i kacija stoji u tom kontekstu
opravdava pod dokaz koji počinje od te prem ise i dovodi do te kon
kluzije; poddokaz se mora istinito izvijestiti u navodu desno od re
levantnog koraka. Poddokaz se sum i ra i ostavlja po strani, a njegove
se premise odbacuju .
Taj zahtjev za točn i m navođenjem vrijed i i kod odbacivanja
prem isa u red uctio ad absurd u m i d i lemi . Iskušenje krivog n avo
đenja osobito je snažno kod dokaza reductiom, gdje i rezultati po-
66
Načela izvođenja .
o sistemu zvjezdica
Kod svakog je zaključka važno jasno imati na u m u što se pretpo
stavlja, to jest, koje su premise u svakom trenutku u igri. Sistem zvje
zdica koji smo koristili trebao bismo olakšati tu vrstu knjigovodstva.
67
• LDgika
o zagradama
Zagrade se koriste zbog gru piranja; one nam kažu da o onome što
se nalazi u nutar nj i h razm išljamo kao paketu , kao cje l i n i . One su
potrebne zato da otklone višeznačnost. Kad za to nema opasnos
ti, zagrade nam ne trebaj u .
Budući da je '(p A q ) A r' ekvival entno s ' p A (q A r) ' , a '(p v q )
v r' sa 'p v (q v r) ', zagrade u tim slučajevima n isu potrebne;
možemo ih ispustiti i pisati 'p A q A r', odnosno 'p v q v r'. U
nizovi m a slova jednol iko povezan i h s 'A' (i) i l i IV' (ii i), zagrade n isu
potrebne.
Zagrade, međutimi jesu potrebne uvijek kad se ponavlja strelica
za Iakoi. 'p � q � r' je posve besm isleno, jer '(p � q ) � r ' znači
nešto sasvim d rugo od 'p � (q � rl'. A 'p � q � r ' ne znači "ako
68
Načela izvođenja .
p onda q i ako q onda r" po krivoj analogi j i s 'x < y < z' u algebri i
s ' 2 < 4 < 9' u aritmetici . 'p � q � r' je obična gramatička greška .
Zagrade su, osim toga, uvijek potrebne kod mješovitih vez n i
ka. " I ći ćemo u kino a k o b u d e kiši lo, i i ći ćemo na večeru" po
značenju se razl ikuje od "Ako bude kišilo, ići ćemo u kino i na
večeru". U običnom jeziku tu razli ku ponekad stvara poredak riječi
u rečen ici, ponekad "teleskopiranje" i l i neko d rugo sredstvo; kod
simbola razliku u značenju stva raju razl i ke u zagradama :
(k � fl 1\ V za razli ku od k � (f 1\ v)
Višeznačno 'k � f 1\ v ' , kao i 'p � q � r' n i kad n ije dopušteno
i s matra se loše oblikovanim, n egramatički m . I sto vrijedi i za 'p 1\
q V r'.
Bez zagrada, znak '-' za "ne" vrijedi samo za jedno jed i no
slovo koje iza njega slijedi ; sa zagradama, vrijedi za čitavu gru pu
(složenu rečenicu) koja neposredno slijed i . Bud ući da p ' jed
,_-
-
'
noznačno znači ' - ( p) zagrade tu n isu potrebne.
,
o prezentaciji dedukcija
Pri prezentaciji dedu kcija dobro je odmah na početku pojasniti što
se že l i pokazati .
&9
• Logika
puta (ako 'k' koristi mo za "kiši", ne možemo imati 'k' i za " Ronald
nosi kabanicu " ) . Zati m možemo prikazati struktu ru zaključka ( i l i
teorema) te zam ijen iti ponekad višeznačne i l i nezgrapne izraze obi
čnog jezi ku jed noznačn i m si m bol ički m veznicima logi ke sudova.
Dedu kcija polazi od premise i l i dvije, tri prem ise uzete zajed
no, označene jednom zvjezd icom (slijeva), i l i od teorema, bez
zvjezdica. Korake dedukcije brojimo slijedno. S desne strane svakog
koraka citi ramo opravdanje, i l i garanciju, za taj korak.
Kad se koriste kao opravdanje, načela TEO REM i PREMisa ne
trebaju d rugi h citata. Međutim, povremeno je korisno spomen uti
teorem po imenu i l i ga ispisati . Na prim jer:
ili
* 7 [r v sl � [a � (r v sl ] TEOREM lp � [ q � p) ]
* 3 w l\ s
* 4 s 3 SIMP
* 5 sv r 4 TAN
*
10 (s- 1\ gl
*
11 - g 1 0, 4 N KON
Načela izvoilenja •
* 1 p v q PREM
L *
2 P PREM D *
7 q PREM
L *
3 D *
8
L *
4 D *
9
l * 5 D * 10
L *
6 r D *
11 r
. .
*
12 r 1 , 2-6 , 7 - 1 1 DIL
QED
11
• Logika
*
{ 1 [p v q) � r
PREM
2p
Dokažimo: r
Korak 1 se nije smio citi rati u koraku 4 (ostatak te male dedu kcije
je naravno ispravan).
Opravdanje - temelj i l i razlog za neko vjerovanje - treba jasno
razli kovati od motivacije - svrhe nekog postu panja - a pojedine
korake u izvođenju treba jasno razlikovati od opće pozadine ili kon
teksta. Naš korak 3 , p v q, izveden je tanje njem prem ise 2, p, i to
samo nje; stoga bi citat trebao glasiti ' 2 TAN ' . Svrha poduzimanja
koraka 3 je mogućn ost korištenja premise 2 u koraku 4 ; prem isa
1 tu " i nspirira" korak 3, a l i ga ne opravdava.
Notacija 'QED' ("quod erat demonstrandum " i l i "posao obav
Ijen") označava kraj uspješne ded u kcije. Ako je namjera bila po
kazati valjanost nekog zaklj učka, posljednji korak dedukcije bi tre
bao biti kon kl uzija toga zaključka, s jednom zvjezdicom koja
označava ovisnost konkluzije o prem isama zaključka (koje nose je
d n u zvjezdicu). Ako je namjera bila utvrđivanje teorema, teorem
se treba pojaviti bez zvjezd ica, u kazujući na to da su sve premise
odbačene.
Teoremi
Svaka ispravno konstru i rana instancija teorema može se uvesti kao
korak u dokazu u bilo kojoj fazi dedukcije. Dedu kcija u kojoj se
u sve prem ise odbačene i koja u skladu s ti me završava kon kluzi-
72
Načela izvođenja .
o ekvivalenciji i ekvivalentnosti
t o i to a k o i s a m o a k o tako i tako
ili
p� q
to i to a ko tako i tako
13
• Logika
Stoga,
(p B ql =
def [ (p � ql " ( q � p) ] DEF B
* 4 q � (s � tl
* 5 q � (� s v tl 4 ZAM (AKOJ
74
Načela izvođenja .
Redundantnost: [p " pl � p
(p v pl � p
AKO : (P � q) � ( - p v q)
AKKO : { p � ql H r - p � - ql
(p � ql H [{ p " qJ v ( - P A - qJ l
uz prvo
vite sljedeće dedukcije:
poglavlje
u dijelu I , p ro b l e m 1 ;
u dijelu I I , probleme 1 - 5 .
Kad se uved u načela za " i l i " (str. 48-52), tre balo bi na p raviti sljedeće
zadatke :
u dij e l u I I , p ro ble m e 1 0- 1 3 ;
N a k o n što se uvedu pravi l a TEOREM (str. 5 2 - 5 5 ) i ZAMjena ( str. 5 9-
-61 l, treba n a p rav iti s ljed eće zadatke :
u dijelu l, p ro b l e m 4 ;
u d ij el u I I , p r ob l e m e 1 4- 1 6 .
75
• Logika
76
Načela izvođenja .
11
• Logika
18
NiI�elil izvođenja .
0 -'> n
- o--
-- -'> n
.. n
19
• Logika
4 . [p 1\ ( q v rl l H [ ( P I\ q) V ( p 1\ r) ]
5. [ P � ( q l\ rl l H [ ( P � q) 1\ ( P � rl l
6. [ (p v q) � rl H [ (p � rl 1\ ( q � r) ]
7. Iz zadanog p rvog pravila distri bu cije (problem 4 ) , izravn o s l i
j e d i sljedeća ekvivalentnost:
[ p 1\ ( q v - q) ] H [ (p 1\ q) V (p 1\ - q) ]
O bj asnite kako.
80
2. poglavlje
grade slože n i iskazi od drugih iskaza. Iskaz može biti istin it ili neis-
81
• Logika
ti n it. Ako je iskaz istin it, njegova je istinosna vrijednost isti na; ako
je neisti n it, istinosna vrijednost mu je neisti na.
Složeni iskaz - ili vezn ik koj i m je izgrađen - je istinosnofunkci
jski ako je njegova istinosna vrijednost fun kcija istinosn ih vrijednosti
njegovih sastavn ica, ako je dakle da bismo neupitno odred i l i je l i
čitav složeni iskaz istinit i l i neistin it dostatno neupitno odrediti isti n i
tost n jegovi h sastavnica. To svojstvo izn i m no je korisno. Kako nam
je cilj zaključivati pouzdano, to jest tako da uvijek čuvamo istin i
tost i iz isti n iti h prem isa n i kad ne izvedemo neisti n itu kon kl uziju,
korisno je moći izračunati istinosnu vrijednost premisa i konkluzije.
A ako taj izračun možemo iskoristiti da saznamo je l i u svi m situaci
jama u koji ma su prem ise istin ite isti n ita i kon kluzija, moći ćem o
saznati je l i naša tvrdnja očuvala isti n itost. Naše ćem o zaključke,
drugim riječima, ispitati.
Da v i d i mo kako to fun kcio n i ra.
82
I stinasne tablice i stabla .
a ntecedens konsekvens
83
• Logika
Dokažimo : (p -+ cf! H ( - P v q)
* 1 - pv q PREM
L * 2 PREM (za Dill
- P
L * 3 - p -+ (p -+ q) TEOREM
L * 4 p -+ q 3 , 2 MP
D * 5 PREM (za Dill
q
D * 6 TEOREM
q -+ lp -+ q)
D * 7 p -+ q 6 , 5 MP
* 8 p -+ q 1 , 2-4, 5-7 DIL
9 ( - p v q) -+ l p -+ q) 1 -8 DI
AKO : p q p -+ q
T T T
T O O
O T T
O O T
84
Istino sne tablice i stabla .
pri čem u T predstavlja "isti n u ", a 'O' "neisti n u " , l i pri čemu nam
desn i stupac kaže da "p ---+ q " ostavlja mogućnost da i p i q budu
istin iti (gornj i redak), zatim mogućnost da je p neistin ito, a q istini
to (treći redak), te mogućnost da p bude neistin i to, a q neistin ito
(don ji redak), ali i sključuje mogućnost da p bude istinito, a q neis
tin ito (drugi redak). Ako znamo da je "p ---+ q " isti n ito, ne znamo
koje su istinosne vrijednosti njegovih sastavn ica - mogućih kom
binacija je više. S druge strane, p ---+ q će se smatrati istinitim u svim
slučajevima osi m jednog: p T i q O (drugi redak), tada je nei
= =
I: p q
T T
T O
O T
O O
85
• Logika
NE: P - p
T O
O T
B u dući da je, kako se jasno vidi iz tablice, kad god je neki iskaz
istin it, njegova negacija neisti n ita, a kad god je neisti nit, njegova
n egacija istin ita, m ožemo početi konstruirati isti nosne tabl ice za
negacije složen i h iskaza. Prvo dvostruka negacija:
P -p -- p
T O T
O T O
P - p -- p - - - p
T O T O
O T O T
Sada ćemo konstru i rati istinosn u tabl icu za negaciju konj u n kcije
� u kom pj u teraškoj term i n ol ogij i , N I (engl . NAN O ) :
86
PI;
m PA q A q)
Istinosne tablice i stabla -
NI: - (p
T O
T O O T
O T O T
O O O T
NAKO : p q p� q - (p � ql
T T T O
T O O T
O T T O
A
O O T O
A
Kako bismo naglasi l i spomenuto " podu daranje", konstru i rajm o
istin osnu tab l icu za p q: -
p q - q P - q
T T T O
T O O T
�
O T T O
O O T O
A (p q)
q P � q -P� -q P A -q
Ako spojimo te dvije istin osne ta bl ice, poduda ranje -
iP q je očito :
-
p q
- - --
T T T O T O
T O O T O T
O T T O T O
O O T O T O
kraticu ' N I F' po ana logij i s ' N O R ' i ' N A N D ' . /" N I F " prevod i m s
" NAKO", " N O R " 5 " N J U ", a "NAN D " sa "N J " ; op. prev./
87
• Logika
NAKO : - [p � q] � (p /\ - q]
lU: p q pv q
ill
T T
T O T
O T T
O O O
MU: p q pv q - ( p v q)
T T T O
T O T O
O T T O
O O O T
88
Istinosne tablice i stabla .
q pv q - (p v ql -p - q - p l\ - q
�
T T T O O O O
T O T O O T O
O T T O T O O
O O O T T T T
N I LI: - (p v ql B ( - p l\ - ql
q p l\ q - (p 1\ ql -p - q - pv - q
m
T T T O O O O
T O O T O T T
O T O T T O T
O O O T T T T
N I : - (p 1\ ql B [- P v - ql
PB q = def [ (p � ql 1\ (q � pl l DEF B
89
• Logika
(p � q) � ( - q � - pl Kontra pozicija
90
Islinosna tablice i stabla .
P +-'I q = def [ (p � ql A ( q � p) )
p q p� q q�p (p � ql A ( q � pl
-
T T T - T T
T O O T O
O T T O O
O O T T T
I m amo, dakle,
AKKO : p q
T T
T O
O T
O O
91
• Logika
Ona se, kao i tabl ice za NAKO, N I L I i N I , m ože proši riti tako
da dade i d ruge ekvivalentnosti (u ovom s l učaj u tri ) :
p I q p� q � (p � ql - p - p� q -q p� � q
ITl
T O O O O O
T O O T O T T T
O T O T T T O T
O O T O T O T O
- p - q PA - q - pA q (p A - q) v ( - P A ql
�!
T T O O O O O
T O O T T O T
O T T O O T T
O O T T O O O
Dakle,
NAKKO : � (p � ql � ( � p � ql
� [p � ql � [p � - ql
� (p � ql � [ (p A - ql v ( - P A qJ l
AKKO : (p � q) � (- p � � ql
92
Istinosne tablice i stabla .
m
T T T O O O
T o T T T O ne
O T O O O T
O O T T T T
93
• Logika
I:
I:
94
Istinosne tablice i stabla .
To je stabalce zatvoreno.
Jednostavna d isju n kcija dvaju iskaza m ože biti isti n ita u jednom
od ova dva sl učaja : p v q je isti n ito ako je p i sti nito, a isti n i to je i
ako j e q i stin ito. D ijagram s e gra na :
ILI:
p q
p - p
že biti istin it; jedina grana njegova dijagrama istin osnog stabla je
"
zatvorena, za raz l i ku od on ih kao što su lip V q i l i lip v p ", koje
-
95
• Logika
Tre bat će nam još dva osnovna d ijagrama isti nosn i h stabal a : za
"ako" i za "ako i samo a ko" . No, prije nego se okrenemo nji ma,
da vidimo kako koristiti prva dva za konstrukciju nešto slože n i j i h
d ijagrama s kom bin acija ma " i " i " i l i". D ijagram z a (p 1\ q) 1\ ( r 1\ s )
je
p
q
r
s
q p r s
p q s r
r s p p
s r q q
Dijagra m za (p v q) v (r v s) je:
p q r s
96
Istinosne tablice i stabla .
p q s r s r p q itd .
p r
q s
A
p r
AA
q s q s
91
• Logika
j t
-j
� - t -j
� - t
X X
j t j t
X X
98
Istinosne tablice i stabla _
i j). Ako im žel i m o pridodati još neki iskaz, recimo p, taj će iskaz
-
- i - t
X X
- j.)
AKO : (p � q) � (- p v q)
što se može pokazati, kako smo vidjel i , bilo dedu kcijom bil o isti
nosnom tab l icom .
Dijagra m za p � q stoga je:
AKO :
-p
/\ q
99
• Logika
q
/\ -p
ali
p
/\ -q
p -p
q - q
(p B q) = def [ (p � q) i\ (q � pl l DEF B
Dijagram za p � q :
-p
/\ q
1 00
Istinosne tablice i stabla .
- q
/\ p
A -p q
- q
/\ /\ p -q p
X X
-p q
- q p
1 01
• Logika
zaklj u čak valjan . Ako istinosno stablo sad rži makar jed n u otvoren u
granu, t o j e znak d a je moguće d a premise budu istin ite a kon
kl uzija neisti n ita pa je zaklj u čak nevaljan .
Preostao nam je još dijagram za negaciju kon k l uzije.
Negacija se ne da pri kazati slikom.
Emanuel Gottl ieb Leutz je nasl ikao kako Wash i n gton prelazi
rijeku Delaware. No, pretpostavimo da netko m isli kako Washi ng
ton n ije prešao Delaware i htio to nasli kati . Što bi nasl i kao?
U mjesto da pokušamo iznaći nači n dijagra m i ranja negacije,
okren imo se istinosn im stab lima. Negacije koje smo tamo već pro
našli sada prikažimo kao popis ekviva lentnosti :
DN: -- p B P
NAKO : - (p � q) B (p /\ - q)
NI: - (p /\ q) B (- p v - q)
NIU: - (p v q) B ( - P /\ - q)
NAKKO : - (p B q) B (p B - q)
- (p B q) B ( - p B q)
- (p B q) B [ (p /\ - q) v (- p /\ q) ]
102
Istinosne tablice i stabla .
/\ /\
p
q p q -p q p -p
q - q
NI N I LI NAKO NAKKO
- ( p A q) - ( p v q) - ( p � q) - (p B qJ
- pv - q - PA q - PA - q (p A qJ v (- P A qJ
-
/\
-p -q
-p
- q
p
- q p -p
-q q
1 03
• Logika
Kiši.
Dakle. škola će biti zatvorena,
će biti zatvorena.
PREM 1: (kv sl -4 z
PREM 2: k
z
104
Istinosne tablice i stabla.
PREM 1: [kvsl�z
PREM 2: k
- KKL: -z
- z - KKL
k PREM 2
-k
-s
z
X
l PREM 1
-k
-s
z
l PREM 1
k PREM 2
k
X
-z - KKL
X
105
• Logika
nevaljano.
PREM 1: p�q
PREM 2: q
� KKL: �p
�p � KKL
q PREM 2
�p q PREM 1
t t
nevalj ano
10&
Istinosne tablice i stabla .
- p - KKL
q PREM 2
-p PREM 1
t
nevaljano
Ako skočim sa balkona i mahnem ujaku. ozlijedit ću se, Dakle. ako mah
nem ujaku. ozlijedit ću se.
PREM: (s 1\ ul � o
� (s 1\ ul v o prema AKO
(�sv �ulv o prema NI
KKL: u� o
� KKL: � (u� 01
u 1\ - o prema NAKO
-o
u
]- KKL
-s -u o PREM
t H H
nevaljano
Malo b i ljud i pomisl ilo da je taj primjer valjan, ali bi "druga" kon
klu zija: "Ako skočim s balkona, ozl ijedit ću se", mogla predstavljati
veće is kušenje, i a ko je jednako pogrešn a, budući da je "izvede
na" iz iste prem ise i na isti način - nepažljivom krivom upotrebom
SIMPlifikacije,
107
• Logika
108
Istinosna tablica i stabla.
p -P
109
• Logika
,,-- p.
-p
--p
p -p
X X
-p
--p
]- KKL
p -p PREM
X X
110
Istinosne tablice i stabla .
I
-p
--p
X
Č itatelju bi sada trebalo biti jasno da se dvije opće metode što smo
ih koristili za utvrđivanje valjanosti zaključaka u logici iskaza slažu;
ispitivanje i ded ukcija daju iste rezu ltate. To jest, za svaki se zaklju
čak koj i se na ispitu istinosn i m stablom (i l i istinosnom tablicom)
pokaže valja n i m može i dedukeijom pokazati da je va lja n . Svaki
zaklj učak za koj i postoj i ispravna ded ukcija proći će i na ispitu va
ljanosti istinosn i m stablom (i l i isti nosnom tablicom). Za svaki će se
složen i iskaz koji se dedukcijom može utvrditi kao teorem , pokaza
ti da je tautologija (njegova će isti nosna tablica imati "isti n u" za isti
nosne vrijednosti svih njegovih sastavnica, a istinosno stablo za nje
govu negaciju će se zatvoriti); i obratno. Tu, međuti m, tvrdnju - da
se ded ukcija i ispitivanje slažu - još ni u kom slučaju n ismo utvrdili.
Ta tvrdnja n ije izrečena u logici prvog reda, nego o logici prvog reda
te joj valja dati potporu radom na "metalogici" u neko d rugo vrije
me, na nekom drugom mjestu. Poput pitanja konzistencije i pot
punosti, koja smo spomen u l i u prvim od lomcima prvog poglavlja,
ali se n ismo pokušavali uhvatiti u koštac s nj i m a, to ćemo pitanje
od ložiti za d rugu prigod u.
Prije nego nastavimo s problem ima za te metode, možda će biti
dobro ponoviti dio terminologije što smo je uveli u ovom dijelu.
111
• Logika
Podsjetnik
uz drugo
p ogl av lje
1 12
Istinosne tablice i stabla.
PA q pvq p----t q
ILI AKO
I: p� -�p q q
p�q
AKKO
p -p
q -q
Pomoćna pravila za istinosna stabla
- P
-p -q 1-q
� I�q -P
(l
-q q
Internaliziranje negacije
DN: -- p B P
NAKO: - (p� qJ � (p A - qJ
NI: - (p A qJ � (- pv - qJ
NILI: - (pvqJ � (- PA - qJ
NAKKO: - (pBq) B (p� - q)
- [pBql B [ - pBql
- [pB ql B [[PA - q) v [- PA ql]
o ekvivalentnosti i ekvivalenciji
ili pBq
Stoga,
114
hitinosne tablice i stabla.
Kontrapozicija: (p � ql � (- q� - pl
(p � - ql � (q � - pl
R edundantnost : (pA pl � P
(pv pl � P
AKK O : (p� ql � (- p� - ql
(p� ql� [(pA ql v (- PA - qll
115
• Logiki
I. O negaciji.
1. Može li postojati situacija u kojoj su i neki iskaz i njegova
negacija istiniti? Ako može, dajte primjer. Ako ne može,
objasnite.
2. Može li postojati situacija u kojoj su i neki iskaz i njegova
negaci ja neistiniti? Ako može, dajte pri mjer. Ako ne može,
objasnite.
1 16
Istinosne tablice i stabla _
6. (p -+ r) -+ [(P A q) -+ rl
I I I. Ispitajte valjanost sljedećih zaključaka istinosnim stablom. Ako
imate pitanja o ispravnosti svojih rezultata, provjerite ih u isti
nosnoj tablici. Napravite barem jednu provjeru istinosnom
tablicom.
1 . Ako Peter napravi zabavu doći će Quentin ili Rose.
Ako dođu Quentin i Rose, bit će pjesme.
Dakle, ako Peter napravi zabavu bit će pjesme.
2. Ako Peter napravi zabavu doći će Quentin i Rose.
Ako dođu Quentin ili Rose, bit će pjesme.
Dakle, ako Peter napravi zabavu bit će pjesme.
3. Ako Peter ode u Albany, posjetit će djeda.
Ako Peter ode u New York, sudjelovat će u paradi.
Dakle, Peter će ili posjetiti djeda ili će sudjelovati u paradi.
4. Ako Peter ode u Albany, posjetit će baku.
Ako ne ode u Albany, sudjelovat će u paradi.
Dakle, Peter će ili posjetiti baku ili će sudjelovati u paradi.
5. Henry je rođen u Philadelphiji ili u San Franciscu.
Henry je rođen u San Franciscu.
Dakle, Henry nije rođen u Philadelphiji.
117
• Logika
118
IstinDsne tablice i stabla.
119
3. poglavlje
Ocjena zaključaka
121
• Logika
122
Ocjena zaključaka.
što kao drugi izraz prve premise daje 'p � (q v r)', Pritom 'p' ne
stoji umjesto "Peter", niti 'q' umjesto "Quentin", niti 'r' umjesto
"Rose"; sva slova predstavljaju gore popisane iskaze. Ako nam 's'
bude "Bit će pjesme", naš ćemo zaključak formulirati ovako:
p� (qv rl
(q /\ rl � s
p� s
Ako Peter napravi zabavu, doći će Quentin i Rose. Ako Quentin i Rose
dođu na zabavu, bit će pjesme. Dakle, ako Peter napravi zabavu, bit će
pjesme.
123
• Logika
p -+ w
W -+ S
p-+s
Kad smo odred i l i potre bne kratice, možemo tražiti logičku struk
turu zaključka, o kojoj će ovisiti uspjeh ili neuspjeh zaključka. Sa
da na mjesto "malih riječi", "logičkih riječi" n eform alno izražen og
zaklju čka stavljamo odgovarajuće vezn i ke istinosn ih fun kcija, ako
je potrebno parafrazi ram o i n amjerno zanemaruje mo retorička
u ljepšanja koja bi mogla p rikriti strukturu zaključka. Vezn ika je u
običnom jeziku puno - m n ogi su gotovo isti po svojem značenju
- i ponekad su višeznačn i. Logičkih je vezni ka, koji se izražavaj u
s i m bol i m a, n aprotiv malo i jednozn ačn i su. I to je revolucionarni
doprinos moderne sim boličke logi ke. Upotreba k ratica i varijab l i
je stara, barem kol iko i Aristotel; u potreba si mbola za jasno defi n i
rane l ogičke pojmove je relativno nova, u sedam n aestom ju je sto
ljeću inicirao Leibn iz, a u devetnaestom su je razvili Boale, De Mor
gan , C. S. Pei rce i drugi. Rezu ltat je taj da sada znamo artikuli rati
124
Ocjena zaključaka.
zapisa nema razlike i možemo pisati onako kako nam se sviđa ili
kako nam odgovara. Logički poredak, nadalje, ne valja brkati s jezi
' '
čnim poretkom; primjerice, 'q, ako p je isto što i 'ako p, q ; tj. 'p
'
�q .
jedno od "retoričkih uljepšanja" koje treba zanemarivati je
naglašavanje kontrasta koje prenose riječi poput 'iako', 'međutim',
'naprotiv' ili 'pak', 'a' i 'ali'. Čitatelj je možda primijetio da su se
izrazi 'premise su istinite, a konkluzija je neistinita' i 'premise su isti
nite i konkluzija je neistinita' na ovim stranicama javljali često i bez
međusobnog razlikovanja. 'Ali', 'a' i 'i' kao veznici nezavisnih
rečenica za naše su potrebe međusobno zamjenjivi; sve ih sim
boliziramo kao'/\'.
'Osim ako' je sinonimna s 'ako ne'. Mnogi udžbenici logike
preporučuju čitanje 'osim ako' kao 'ili'; to je prikladno ali podrazu
mijeva nešto logičke sofisticiranosti koju ne treba odmah uzeti zdra
vo za gotovo. Potrudimo se pokazati da q � P i P v q imaju istu
-
p q -q P pv q
T T O T T
T O T T T
O T O O T
O O T O O
Čitatelj sada može čitati 'osim ako' kao 'ili' ili kao 'ako ne', kako
mu drago.
125
• Logika
2
Nelson Goodman, "T he Problem of Counterfactual Conditionals",
journal od Philosophy, vol. 44 (1977), str. 113-128, i u raznim pretisci
ma, s mnogim komentarima. Također, Methods, prvi dio, treće poglav
lje, i Jeffrey, op. cit. , str. 50-52.
Ovo je citat Jamesa McNeilla Whistlera, u razgovoru, govoreći o či
njenici da je ispao s West Pointa 1852.
4
Methods, prvo izd., str 15; četvrto izd., str 23.
126
Ocjena zaključaka •
127
• Logika
5
Methods, prvi dio, četvrto poglavlje, te Rješenja zadataka
UB
Ocjena zaključaka •
129
• Logika
(p ----') el 1\ b
-
PREM:
KKL:
- p v (e 1\
-lbl\( p----')eJ
- bv -
bl
(p----') ej
prema AKO
prema NI
- b v (p 1\ - ej prema NAKO
-p
] PREM
-�\
;b
l -e -b
-e ]
X p
KKL
X
-
X
nevaljano
130
Ocjena zaključaka.
131
• Logika
Dakle, ili Joe nije znao za sastanak ili će doći kasnim autobusom.
1 z�P
2 �pvv
3 V�a
�zva
�pvv PREM 2
� p��z (Ako Joe nije planirao doći, PREM 1, prema
nije znao za sastanak. l kontrapozjciji
V�a PREM 3
.. �zva
z�p PREM 1
p�v PREM 2, prema AKO
V�a PREM 3
.. z�a KKL, prema AKO
p�(qvrl
(q 1\ rl � s
. . p� s
p� (qv rl
d od an o : (qv rl � (ql\ rl
132
Ocjena zaključaka •
.. p� s
p-4 (ql\ rl
(qv rl -4 s
. . p-4 S
P -4 (q 1\ rl
dodano (teorem): (ql\ rl-4 (qvrl
(qvrl-4S
.. p-4 S
111.3 8-4 d
n-4p
. . dv P
111.4 8-4 b
- 8-4 P
. . bv p
133
• Logika
-5
p
l - KKl
-p q r PREM 1
M
K
-q-r s -q-r
M s PREM 2
K t K t K K
nevaljano
6
"Trivijalna kon kl uzija" u ovom kontekstu je konkluzija koja se može
izvesti iz samo jedne premise, bez d rugi h .
134
Ocjena zaključaka •
135
• Logika
Moja teta Ellen traži naočale. Ako ih ne bude mogla naći (n) neće moći
čitati telefonski imenik (čl, a ako ne bude mogla čitati telefonski imenik
neće moći nazvati sestru u Los Angeles (sl. No dobro, reče ona sama
sebi, imala sam naočale kad sam jutros za doručkom u kuhinji čitala
novine (dj, pa sam ih ili ispravno odložila u etui za naočale (e) ili ih još
nosim (J) ili sam ih ostavila u kuhinji (kl. Vidim da je etui za naočale
prazan (p): nisam ih odložila. Znači mora da su u kuhinji. Odlično, evo ih
na kuhinjskom stolu: našla sam ih. Dakle, sada mogu nazvati sestru.
7
Christine Ladd-Franklin, "On the Algebra of Logic", u Charles Sanders
Peirce, ur.: Studies in Logic članova sveučilišta John Hopkins (Boston:
Little Brown, 1883).
13&
Ocjena zaključaka _
d 1\ [e v i v kJ
p 1\ - 8
o o k
8V iv k
- 8
o o k
- 8
p
J PREM 2
- k - KKL
8
d
i k
1 PR� 1
X t X
nevaljano
131
• Logika
.. s
Pošto smo u oči l i lančan i za klj u čak kod p rve dvije p rem ise i i rele
vantnost k, zgusnut će mo ga u :
138
Ocjena zaključaka .
1 39
• Logika
Ako M a ry ima sat glazbe ili termin kod zubara , n e moze i grati košarku .
{1
Dakl e , ako Mary igra koša rku , danas nije petak.
(s vpJ � g
*
PREM
2 ( g v zJ � - k
Dokažimo: k � - p
korake 5 i 6 dolje).
{ 1 ( s vpl � g
PREM
2 (g v zl � - k
Dokažimo: k � - p
*3 p � ( s vpl TEOREM
*4 g � (g v zJ TEOREM
*5 p� -k 3 , 1 , 4 , 2 lANAC
*6 k � -p 5 ZAM
(kontrapozicij a , DN)
QEO
140
Ocjena zaključaka .
*
{ 1 (s v pJ � g
PREM
2 (g v z) � - k
Dokažimo: k � - P
Podsj etn i k
u z treće
poglav lje
Načela izvođenja
141
• Logika
142
Ocjena zaključakil •
p q AKO : p� q
T T T
T O O
O T T
O O T
I: J!..!'..!L
T
O
O
O
ILI: _p v q
T
T
T
O
AKKO : P B3
T
O
O
T
L NE: -p
T O
O T
143
• Logika
I LI
p l\ q pv q
I: !\ -p q -p
-q
144
Ocjena zaključaka .
/\ l
- p - q
- p
- q I� q p - p
-q q
DN: - -p � p
NAKO : - fp � q) � (p 1\ - ql
NI: - (p 1\ ql � ( -p v - ql
NIL!: - (p v qJ � ( - p 1\ - ql
NAKKO : - fp � ql � (p � - ql
� ( -p � ql
� [ [p 1\ - ql v ( -p 1\ ql J
Druge ekvivalentnosti
Apsorpcija : lp � (p 1\ q) J � (p � ql
Eksportacija : [ (p 1\ ql � rl +-) rp � ( q � rl l
Kontrapozicija: (p � ql +-) (- q � - pJ
(p � - qJ � ( q � - pl
145
• logika
Komutativnost: [p /\ q) � ( q /\ p)
(p v ql � ( q v pl
Asocijativnost: [ p /\ (q /\ r) ] � [ [p /\ ql /\ rl
[ p v ( q v rl l � [ ( p v ql v rl
R e d u n d antnost: (p /\ pl � p
(p v pl � p
AKO : (p � ql � ( - p v ql
AKKO : (p � ql � ( - p � - ql
(p � ql � [ (p /\ ql v ( - P /\ - ql l
Distribucij a : [p /\ ( q v rl l � [ (p /\ ql v (p /\ rl l
I p v ( q /\ rl ] � [ (p v ql /\ (p v rl ]
lp � (q /\ rl l � [ (p � ql /\ (p � rl ]
[p � ( q v rl l B [ ( p � ql v (p � r) ]
[ (p v ql � rl � [ (p � rl /\ ( q � rl l
[ (p /\ ql � rl � [ (p � rl v ( q � r) ]
Teoremi
p�p (zakon i d entitetal
p � -- p (dvostruka negacijal
-- p � p (dvostruka negacijal
- (p /\ - pl (neproturječnostl
p � ( q � pl
- p � (p � ql
(p /\ - pl � q
(p /\ ql � q
p � ( p v ql
(p � rl � [ (p /\ ql � r]
(p � rl � Ip � ( q v rl ]
pv - p (isključenje trećeg)
146
Ocjena zaključaka .
o zagradama
(k � 11 1\ v za razliku od k � ( f 1\ vj
Višezn ačno 'k � f 1\ v', kao i 'p � q � r' n i kad n ije dopušteno i
smatra se loše obli kovan im, negramatičkim. Isto vrijedi i za 'p 1\ q
V r' .
Bez zagrada, znak ' - ' za "ne" vrijed i samo za jedno jed ino
slovo koje i z a njega sl ijed i ; s a zagradama, vrijed i z a čitavu grupu
(sl oženu rečen icu) koja neposred no sl ijed i . Budući da ' - - p' jed
nozn ačno znači '- (- p)', zagrade tu n isu potrebne.
Pri forma lizi ranju slože n i h reče n ica zagrade koje u kazuju na
gru piranje su potre bne u svim ostalim sl učajevima. Nepotrebne
zagrade su povremeno gnjavaža, ali n i kada n isu greška. Zagrade
koje nedostaj u i stvaraj u višeznačnost jesu greška.
141
• Logika
148
Ocjena zaključaka .
149
• Logika
1 51
• Logika
1 52
Ocjena zaključaka .
153
• Logika
[p v [qA rl l H [ [p v ql A [p v rl l
[ [p � ql v [p � rl l H [p � [ q v rl l
[ [p � rl v [ q � rl l H [ [pA q) � rl
1 54
d rugi dio
Logi ka p r e d i kata
4. poglavlje
Nače la izvođenja
Pojam općen itosti sve je vrijeme u sred ištu našeg rada . Logičko
načelo je prihvatljivo samo ako fun kcion i ra svaki put kad se na
njega pozovemo te je uvijek jednako pouzdano. Gledamo neki isti
nosnofu n kcijski zaključak: ako udovoljava opći m kriterijima va
ljanosti istinosnofun kcijskog zaključka, zaključak je valjan; ako ne,
n ije. G ledamo neku složenu rečen icu : ako su sve rečen ice koje
imaju istu strukturu tautologije, ta je rečen ica tautologija; ako su svi
iskazi iste stru ktu re i n konzistentn i, iskaz je i n konzistentan; i tako
dalje. No, na što mislimo kad kažemo da dva zaključka ili dva iskaza
" i m aj u istu stru kturu " ?
Kako s m o vidjeli, isti nosnofun kcijsku stru kturu nekog zaključ
ka ( i l i složenog iskaza) možemo uči n iti ekspl icitnom tako da u
njemu pronađemo rečen i ce sastavnice, nadjenemo i m kratice,
zatim parafraziramo vez n i ke običnog jezika i zam ije n i m o ih jed
noznačn im si mboličkim veznicima s jednog vrlo kratkog popisa.
Dva zaključka (ili dva iskaza) imaju istu strukturu ako su njihovi sim
bolički veznici točno isti i ako se njihove iskazne kratice mogu kore
l i rati jedan na jedan .
Da se poslužim jed n i m jednostavn i m i pozn ati m pri mjerom,
sljedeća dva zaključka i maju istu stru ktu ru :
157
• Logika
Sve je zanimljivo.
Dakle. ova je knjiga zanimljiva . (valjano)
Ova je knjiga dosadna.
Dakle. sve je dosadno. (nevaljano)
Svi su liječnici dobro obrazovani.
Svatko dobro obrazovan je pročitao Uliksa.
Dakle. svi liječ nici su pročitali Uliksa. (valjanoj
158
Načela izvođenja .
s n ekom otvorenom rečenicom 1 , recimo 'Fx' ili "x je takvo i takvo , "
N aziv 'otvo rena rečen ica' koristi m za ono što su White h ead i Russel l
nazivali "propozicijska funkcija". Vidi Alfred North Wh itehead i Bertrand
Russe l l , Principia Mathematica (Cambridge : University Press, 1 9 70;
d rugo izd . 1 93 5 ; u nastavku PM), Uvod; vidi osobito str. 1 5 .
1 59
• Logika
Neka je fiX je sisavac " pokrata za fiX je životi nja koja doji
svoj u m l ad u n čad".
1 60
Načela izvođenja .
1 61
• Logiki
(V x) [ Lx v Rx) v Ka
- Ka
. . ( V x) [ Lx v Rx)
EvA
-A
E
Stoga, (V x) [ Fx)
. . Fa Ul
1&2
Načela izvođenja.
U l je načelo izvođenja; 'Fx' se dakle može zam ijen iti bilo kojom
otvorenom rečen icom, ma kako jednostavna i l i složena bila, neo
visno o njez i n u sadržaju . Već smo vidjel i da Ul važi za složene isti
nosnofun kcijske iskaze s otvoren i m rečen icama (koj i su i sam i
otvorene rečenice): 'Fx v Gx', 'Fx � Gx' itd. Vidjel i smo i d a načela
izvođenja za isti nosne fu n kcije (iz prvog poglavlja) važe za potpu no
oblikovane iskaze teorije kvantifikacije (dosad smo imali un iverzalne
tvrdnje i s ingularne iskaze kao što je Fa), ali n e i za otvorene reče
nice teorije kvantifikacije, koje ne mogu biti ni istinite ni neistin ite.
Načelo ZAMjene, s druge strane, važi i za te otvorene rečenice
i dopušta, u konteksti ma kvantifi kacije, korištenje svi h ekvivalent
nosti za istinosne fun kcije koje smo prihvatil i i l i utvrd i l i . Tako je, na
primjer, prema e kviva lentnosti AKO [(p � q ) � ( � P V q), čija je
instancija (Fa � Ga) � (� Fa � Ga)], 'Fx � Gx' zamje-njivo s ' �
Fx v Gx' . Prema tome, (\;Ix)(Fx � Gx) je ekvivalentno s (\;Ix) ( Fx �
3
O b j e s e tvrdnje o međusobnoj zamjeni mogu dokazati meta logički,
ali ćemo i h naprosto koristiti . Ja, možda neopravdano, pretpostavljam
da su one i n tu itivno prihvatljive. U d rugoj ih se formu laciji može naći
n a stranici 1 79 i u podsjetn i ku uz ovo poglavlje.
1 63
• Logika
n iti
1 &4
Načela izvođenja _
� (p /\ p)l - ovaj put to je: " Postoj i nešto . " I opet, ja n e m ogu
-
165
• Logika
Stoga,
Fa
(::J x) (Fx) EG
1 66
Načela izvođenja .
A , univerzalno afirmativni ,
Svi A su a
i l i kao
I , partikularno afirmativni,
Neki A s u a
što m i p išem o :
i O , negativno partikularni,
Neki A su B
161
• Logika
što m i pišemo:
Svi F s u G.
Svi F G-uju .
Svako F G-uje.
Ako n ešto F-uje, ono G-uje.
Samo G su F
Š togod F-uje , G-uje
Tkogod je F je G.
Sve što F uje je G.
-
Fs
bez kvantifik atora tako se i nterpretira kao "Svi Sokrati su fi lozofi "
i l i "Svatko tko je Sok rat je fi lozof", i l i
(Vx) ( Sx � Px)
1 68
Načela izvođenja .
s
Za domišljenu raspravu o odnosu singu larn i h sudova prema univer
zaln i m i parti kularnim, na tradicionalan način, vidi Fred Sommers, "Do
We Need I d entity?", Journal of Philosophy LXV I , 1 5 (7. kolovoza
1 969): 499-504 . Som mers iznosi domišljatu sugestiju da se singu larn i
iskaz tretira kao "džoker kvantiteta" (stranica 502), po analogiji s "džo
keri ma" u pokeru. Ta će analogija postati jasnija u osmom poglavlju .
6
Methods, drugo izd . , Predgovor, str. vL,
1 69
• Logika
Dakle,
[Jx) ( Fx)
Fa El (a)
Pseudoime što ga uvodi E l mora biti novo u još jednom smislu . Ono
se n ije smjelo već pojaviti kao pseudoime u istom zaključku.
Uvođenjem i stog pseudoimena u zaključak dvaput, dove l i bismo
se u opasnost da koristimo i sti izraz kako bismo u pućivali n a dvije
razl ičite stvari, čime bismo širom otvori l i vrata zabu n i . U običnom
životu takve zabu ne izbjegavamo na razne načine. Razlikujemo,
primjerice, Joh na jonesa m l ađeg i Johna jonesa starijeg, Crace i Ti
- C race, Mem p h i s u d ržavi Ten nessee i Mem p h i s u starom Egiptu .
Takve mehanizme trebamo, naravno, zato što nema n i bl izu dostat
no imena za sve o čem u pože l i mo govoriti . U l ogici predi kata do
110
Načela izvođenja .
* {1 [3x] ( Px /\ Ux)
PREM
2 (\7' x] ( Px � Nx)
Dokažimo : C3xH Nx /\ Ux)
*
3 Pa /\ Ua 1 El ( a)
* 4 Pa 3 SIMP
* 5 Ua 3 SIM P
*
*
6 Pa � Na 2 Ul
7 Na 6 , 4 MP
* 8 Na /\ Ua 7 . 5 ADJ
*
g L3xH Nx /\ Ux) 8 EG
QED
" Parti kularn i " silogiza m, osi m u n iverzal n e premise (koja je potreba u
sva kom slučaju), i ma jed n u "parti kularn u " (egzistencijal n u ) premisu,
i "parti kularn u " (egzistencijal n u ) kon kluziju.
8
Methods, prvo izd . , str 1 6 1 ; drugo izd . , str. 1 60.
171
• Logika
Dakle,
Fa
(Vx) ( Fx) UG ( a)
pri čemu nema posebn ih uvjeta za a, n iti je 'a ' "stvarno" ime .
9
Tu treba jako paziti . N e pažnjom se l a ko pogriješi . J edan poznati
zaključak, poznat matematičari ma, poči nje ovako :
172
Načela izvDđenja •
{ 1 (V x) (/U' � Lx)
PREM
* 2 (Vx] (Px � KxJ
Dokažimo : (V x) ( Px � Lx)
-- -----
.� , D
S a d a , dakle, ima m o BC = BO + DC
Iz tog nevinog početka m ože se do kazati da je 2 = o.
Problem je u to me da n e m a mo BC = B O + D C ; ta j e jednakost išči
tana iz dijagrama posebnog slučaja . To jest, da je kut B t u p , a ne oštar,
imali bismo BC '" DC - DB, a da je B p r avi kut BC bi bilo jednako
D C . Privid o pćen i to sti koji da j e neoprezno (i l i do m i šl jato a l i
zločesto) d ijagramiranje može za ve st i .
--�, D B
Za s t i m povezan geometrijski "dokaz" d a sva ki tro kut i ma dvije jed
nake stranice, vidi W. E. Jo h nson Logic, drugi dio (Cambridge : Un iver
.
1 13
• Logika
*
3 Ka � La 1 Ul
* 4 Pa � Ka 2 Ul
** 5 Pa PREM (za Dil
** 6 Ka 4 , 5 MP
** 7 La 3 , 6 MP
*
8 Pa � La 5-7 DI
*
9 (\Ix) (Px � Lx) 8 UG ( a)
QEO
Al i ne ovako :
*
3 " (\I x) {Px � Lx) 2 , 1 lANAC
174
Načela izvođenja .
*
1 [:Ix) (lx 1\ lx) PREM
*
2 lj 1\ lj 1 El (j)
* 3 lj 2 SIMP
*
4 (:lx) (lx) 3 EG
(Netko je u kupaonici . )
QEO
10
Vidi treći dio, šesto poglavlje.
11 U očite da n e bi lježi mo "QED" na kraj u pogrešn ih ded ukcija; takva
dedu kcija n ije u spješna i ne treba se p raviti da jest.
115
• Logika
" 1 Jm � D m PREM
" 2 (VxHJx � Ox) 1 UG (mj
176
Načela izvođenja .
if 5 ' Žb /\ Pb 3 E l (bl
D. Nešto je zanimljivo.
Dakle , sve je zanimljivo.
Valjanost ovog zaklj učka od ražava pretpostavku , koju smo već iz
re kli, da rad imo u ne praznom u n iverzu m u . U korak u 2 koristim o
Ul d a bismo uveli pseudoime a, bez zastavice. Tu n e m a pogreške.
U koraku 3 mogl i smo koristiti UG da bismo izvel i konkluziju ( l;;fx)(Zx)
ili ( l;;fy)(Zy), umjesto (3x)(Zx), i opet bez pogreške, ali to bi bilo neza
nimljivo - bilo bi to puko pon avljanje i l i reformulacija premise.
11J
• Logika
*
1 (V xl (lx v � lx) PREM
*
2 Za v � la 1 Ul
L * 3 la PREM [za Dill
L * 4 (V x] (lxJ 3 UG ( a)
L �. 5 ( V x) (lxJ v ( V xl ( � lx) 4 TAN
D * 6 � la PREM (za Dill
D * 7 [V xl ( � lx) 6 UG ( aj
D * 8 (V x) (lx) v ( lfx] ( � lx) ? TAN
*
g [V x) (lx) v (V xl ( � lx) 2, 3 - 5 , 6-8 DILema
118
N ačela izvođenja .
1 9
• Logika
Dakle,
1 80
Načela izvođenja .
- ( 3 x) ( Fx) � ( V x) ( - Fx)
*
8 - [3x) Fx PREM [za ClIl
**
g Fb PREM (za RED l
**
10 (3xl ( Fxl 9 EG
**
11 (3xl ( Fxl /\ - (3xl (Fxl 1 0 . 8 ADJ
*
12 - Fb 9 - 1 1 RED
*
13 ( Vxl ( - Fxl 1 2 UG [bl
14 - [3x) [ Fxl � [ V x) ( - Fxl 8 - 1 3 [1 1
15 - [3x) ( Fxl � ( Vxl ( - Fxl 7 . 1 4 ADJ. DEF �
QED
1 81
• Logika
*
1 (::Ix) (� Fx) PREM [za [I I )
�-*
2 (VxJ (Fxl PREM (za REDl
**
3 - Fa 1 E l [ al
**
4 Fa 2 Ul
**
5 Fa A - Fa 3 , 4 ADJ
*
6 - (Vx] ( Fxl 2-5 R ED
7 (::Ix] ( - Fxl � - [Vx) [Fxl 1 -6 D I
*
8 - (Vx) (Fxl PREM (za Dil
**
9 Fb PREM (za REDl
**
10 (V x] (Fx) 9 UG ( bl
**
11 (V x] (Fx) A � (V x) (Fx) 1 0 , 8 ADJ
*
12 � Fb 9 - 1 1 RED
*
13 (::Ix) (� Fxl 1 2 EG
14 - ( V xl [Fxl � (::Ixl [ - Fxl 8- 1 3 D I
15 - (Vx] ( Fxl H ( ::I x) (� Fx) 7 , 1 4 ADJ , DEF H
QED
Dakle,
182
Načela izvođenja _
*
{ 1 (Vx) Wx � Mx)
PREM
2 - (Vx) Wx � Gx)
* 3 ( 3 x) Wx /\ - Gx) 2 KN '
* 4 Ua /\ - Ga 3 El (al
* 5 Ua 4 SIMP
* 6 - Ga 4 SIMP
* 7 Ua � Ma 1 \JI
* 8 Ma 7, 5 MP
* 9 Ma /\ - Ga 8 , 6 ADJ
* 10 (3xHMx /\ - Gxl 9 EG
QEO
183
• Logika
*
{ 1 - [3x) (Čx /\ - Sx)
PREM
1 - (3x) (Ax /\ Sx)
N egacija se mora i nternal izi rati barem u prem isama, ali kod kon
k luzije m ožemo birati - odgovarat će oba sljedeća rješenja:
*
5 Ča � Sa 3 Ul
*
6 Aa � - Sa 4 Ul
*
7 Sa � - Aa 6 lAM (kontrapozicija)
*
8 Ča � - Aa 5 , 7 LANAC
*
9 (Vx) (Čx � - Ax) 8 UG (a)
QED
ili
**
5' (3x) ( Čx /\ Ax) PREM (za REDl
**
6' Ča /\ Aa 5' El ( al
*"1:"
7' Ča 6 ' SIMP
**
8' Aa 6 ' SIMP
**
g' Ča � Sa 3 Ul
**
1 0' Aa � - Sa 4 Ul
**
11' Sa g ' , 7 ' MP
�"*
1 2' - Sa 1 0' , 8 ' MP
**
1 3' Sa /\ - Sa 1 1 ' , 1 2' ADJ
*
1 4' - (3x) [Čx /\ Ax) 5'-1 3 ' RED
QED
1 84
N ačela izvođenja .
[3 xl ( Txl ---) Ph
1 85
• Logika
{
1 C3x) ( Tx) --t Ph
*
PREM
2 Tj
*
3 C:lxl ( Tx) 2 EG
*
4 Ph 1 , 3 MP
QEO
{
i ' (\7' xl ( Tx --t Ph)
*
PREM
2 ' Tj
* 3 ' Tj --t Ph l ' Ul
* 4 ' Ph 3 ' , 2 ' MP
QEO
Stru ktu rna razlika među tim zaključci m a je u tome što u ovome
subjekt " konsekvensa" p rve prem ise u pućuje na s u bjekt " ante
cedensa " . Formal izacija kao što je "(:Jx)(Tx) --t Mx" ne bi b i l a dobra
jer treće 'x', u "x je ostavio poruku", "visi"; ono ne može u p ućivati
186
Načela izvađenja •
(V xl ( Tx ---) PxJ
Tg
Pg
181
• Logika
188
Načela izvodenja •
tifi katora, izgleda opravdano. Međuti m (8), kao i (8'), može biti
il
nei ntu itivna: "Ako je sve F, onda p se ne čini ekvivalentno s "Ako
il il
su n e ke stvari F, onda p . "Ako i Fa i Fb onda p se ne č i n i ekviva
"
lentn o s " l J i ako Fa onda p i l i ako Fb onda p . Problem je i u jed
nom i u drugom s l u čaj u s i m p l i kacijom sl ijeva n a desno, a ne s
o n om zdesna na l ijevo . Očito je da ako postoji nešto takvo da je
to što je ono F, dovo lj n o za p, onda će i to što je sve F biti dovoljno
za p; jednako tako, ako je to što je Fa dovoljno za p ili što je Fb do
voljno za p, onda je će to da je istodobno i Fa i Fb biti dovoljno za
p. Ali obrat ne i de tako glatko. Tu nam može pomoći kon trast slje
deća dva pri mjera .
189
• Logika
1S0
Načela izvođenja _
191
• Logika
192
Načela izvođenja .
Podsjetn ik
uzčetvrto
poglavlje
St og a , Fa
. . C3xH Fx) EG
1 93
• Logika
Dakle, Fa
:. ( VxH Fx) UG ( a)
Ekvivalentnosti za negaciju
Druge ekvivalentnosti
1 94
Načela izvođenja -
195
• Logika
19&
Načela izuođenja •
197
• Logika
198
5. poglavlje
1 99
• Logika
2DD
Istinosno stabla za logiku predikata .
I
Fa
PREM 1 , ES ( a)
Ga
a od (:Jy)(Fy v Cy)
Fa
/\ Ga PREM 2, ES (a)
201
• Logika
l
J
Fa ES ( a)
PREM 3
Gb ES ( bl
ES ( al Fa
/\ Gb ES ( bl PREM 4
l
J
Fa
ES ( a)
- Fa
x
Fa l ES ( al ] PREM 5
- Fb ES ( bl
t
202
Istinosna stabla za logiku predikata .
- p q
Ge PREM 2
- Tj - KKL
[ Tj
l
- Gc
us
-
Že
- GJ
X PREM 1
- Zj
X
valj a n o
203
• Logika
Gc PREM 2
- Tj KKL
us - Gc PREM 1
X
valjano
Vrijedi razmotriti još dva pri mjera, između ostalog i zato što uz nji
hovu pomoć razli ka u značenju između dvije rečenice koje se u
njima javljaju postaje sasvim jasna, a i da bismo n aglasili važnost
ispravn og bi lježenja dosega kvantifi katora.
P RE M : ( lj x) (Px) -+ ( lj x) ( ox)
- ( ljx] [Px) v (ljx) ( Ox) prema AKO
(3x) ( - Px) v ( lj x) ( ox) prema KN
KKL: (lj xJ ( Px -+ Ox)
- KKL: (3x) (Px 1\ - Ox) prema KN '
2D4
Istinosna stabla za logiku predikata .
Pa l - KKl, ES ( a)
- Oa
ES (b) - Pb Oa PREM , US
t X
neva ljan o
- Oa
Pa
ES
US
( a)
l - KKL
- Pa Oa PREM , US
X X
valjano
205
• Logika
l
la
PREM 1, ES (a)
Ua
� La Na PREM 2, US
X
� Na
� � Ua � KKl, US
X X
valjano
Pa
� KKl: (3x](Px /\ � Lx) prema KN'
� la l � KKl, ES (a)
� Pa Ka PREM 2, US
~
X
� Ka la PREM i, US
X X
valjano
206
Istinosna stabl a za logiku predikata.
Uočite da, i ako poredak premisa u ovom sl učaju nije bio važan,
prvo treba unijeti negaciju konkluzije. To n ije stvar načela, nego po
godnosti. Sljedeći d ijagram pokazuje kako bi izgledalo istinosno sta
blo u kojemu smo u n ijeli egzistencijal n i iskaz nakon u n iverzaln ih:
- Pa Ka PREM 2, US
- Ka - Ka La PREM 1, US
]
X
Pb Pb
-KKL, ES (bl
- Lb - Lb
/\ !\ !\
X X
- Kb Lb -Kb Lb - Kb Lb PREM 1, US
X X X X X X
valjano
n o.
Sada idemo na nevaljan zaključak kojim smo u poglavlju 4 il us
trirali pogreš n u upotrebu El i UG.
- Zj - KKL
t
Za
/a J PREM, ES (a)
nevaljano
PREM: Jm�Om
- KKL: (3x](Jx /\ - Ox) prema KN'
-Jm Om PREM
Ja
- Da
t
�
Ja
t
Da J - KKL, ES (a)
nevaljano
208
Istinosna stabla za logiku predikata .
J
Ža
PREM, ES (al
Ma
J
Žb
PREM, ES (bl
Pb
J
Ža
PREM, ES (a)
Ma
J
Žb
PREM, ES (bl
Pb
-Ma - Pa - KKL, US
X
-Mb
� -Pb - KKL US
t X
nevaljano
209
• Logika
Fa Ga
AA
Fb Gb Fb Gb
lA
Fa
Fb ' l Ga
Gb
210
Istinosna stabla za logiku predikata.
Ža
Pa
JS
E (a)
Žb
Mb
J ES (b)
[-Pa - Ma ] ]
- Pb 1- Mb
- KKL
X X
valjano
D. Nešto je zanimljivo
Dakle, sve je zanimljivo.
PREM: (3x)[/xl
KKL: (V xl (/xl
la
- KKL: (3x](- lxI prema KN
I
PREM, ES (a)
- lb - KKL, ES (b)
t
nevaljano
Sve je zanimljivo.
Dakle, nešto je zanimljivo.
211
• Logika
I
Za PR EM US
,
� Za � KKL. US
H
valjano
Taj zaključak, što je bilo jasno već kod njegove ded u kcije u četvr
tom poglavlju, odražava metafizičku pretpostavku koju smo napo
men u l i u uvodnoj raspravi o Ul, da naime postoji nešto, da radi
mo u nepraznom un iverzu m u .
PREM: ( V xl (Mx � bl
KKL: (::Jx) (Mx 1\ b) .
� KKL: ( V x) (Mx� �bl prema KN'
� �Ma Za PR EM US
,
�Ma
AA �Za �Ma �Za �KKL, us
t t t H
nevaljano
212
Istinosna stabla za logiku predikata .
]
Elx)(- lx) " Elx)(lxl prema KN. DN
- Za ES (al
- KKL
lb ES (bl
Za
X
lb - lb PREM, US
t X
nevalja n o
213
• Logika
To izgleda valjano; druga nam, naime prem isa govori (ako se sje
ćamo KN') da neki brucoši ne sl ušaju matematiku, a prva da takvi
brucoši, budući da ne slušaju matematiku, moraju slušati fiziku. Ta
ko smo otkri l i koga konkl uzija proziva: one koj i sl ušaju fizi ku ali ne
i matematiku. To će nam poslužiti kao nacrt za dedukciju. Istinosno
stablo izgleda ova ko :
]
Ba
PREM 2, ES [al
- Ma
� Ba
H �
Ma
H
Fa PREM 1, US
� Fa Ma � KKL , US
H H
valjano
214
Istinosna stabla za logiku predikata.
]
Ga
Sa
]
Gb
Kb
nevaljano
215
• Logika
Neka je Bx = x je brucoš.
Neka je Rx = x posjeduje računalo.
Neka je Px = x zna pravopis.
Neka je Kx = x koristi program za provjeru pravopisa.
l ako može zavesti na krivi put. Ta pogrešna formu lacija n ije ekvi
va le ntn a ispravnoj
21&
Istinosna stabla za logiku predikata.
I m a još mogućnosti:
ili
gdje je riječ 'neki' zamijenila sva pojavlj ivanja izraza 'bilo koj i ' u
izvorniku . Misl i m da će sličnost u značenju biti intu itivno očigledna
većini, a l i vrijed i porazm isliti o tome kako to fun kcionira. Izraz 'bilo
koji' (kao i izrazi 'bilo tko', 'bilo što', 'bi l o gdje') i ma snagu univer
zalnosti , ali ta se sn aga prenosi različitim zamjenama u različitim
kontekstima. U potvrdnom kontekstu, izraz 'bilo koj i' se može
zam ijen iti riječima 'svaki' i l i 'svi' :
217
• Logika
A l i , u n iječnom ko ntekstu , izraz 'bi l o koj i' se ne smije zam ijen iti
riječi ma 'svi' ili 'svaki', nego (ako se u opće zamjenjuje) riječj u
'neki' (iako ona ponekad ne zvuči pri rodno):
(Vx)[Zx� � lUxl
218
Istinosna stabla za logiku predikata.
- Ba
A Ra PREM 1, US
ES (bl [ Rb �Ra Ka
Je Je
US
] PREM 2
Pb
219
• Logika
- KKL. US- Rb
A
- Pb
X X
us - Ra - Pa
us - Rb - Pb - Rb - Pb
X X X X
A
- Ba Ra PREM 1, US
ES (bl [ Rb - Ra Ka
X X
US
] PREM 2
Pb
US - Ra - Pa
us
A A
- Rb - Pb - Rb - Pb
- KKL
X X X X
valjano
220
Istinosna stabla za logiku predikata .
kad bismo uspostavljali nevaljanost, ali ovdje, time što smo koristil i
prvo 'b' a onda 'a', brzo zatvaramo t u granu i skraćujemo stablo;
pokazuje se da bi spomi njanje a na l ijevoj strani bilo i relevantno.
Formalnu dedukciju treba izvesti č itateljica, prema tom nefor
malnom nacrtu, ili, ako joj je draže, prema reductio ad a bsurdum
i l i nekom d rugom obrascu dokaZivanja.
(V xl [ Bx � (V x) (BxJ I
221
• LDgika
i time
- [(3x)(Bxl � (Vy)(Byll
(3x)(BxJ /\ - [VyHByJ prema NAKO
(3x)(Bxl /\ [3y)(- Byl prema KN
Ba l ES (al
- Bb ES (bl
t
nevaljano
222
Istioosoa stabla za logiku predikata.
(vx)[Bx --) (vy)(By)] je, kako smo i očekivali, nevalpno. Ali ovaj
iskaz: (:Jx)(Bx --) (vy)(By)] je, što možda i nismo očekivali, valja n .
l
t\
- Ba ES [a)
Ba US
X
valjano
*1 Ba PREM
* 2 (vyHBy) 1 UG (a)
3 B a --) (v y)(Byl 1-2 DI
4 (3xllBx--) (vyHByll 3 EG
QEO
223
• Logika
[ ( VxHBx) � pJ H C3xJ(Bx� pJ
( V x J ( Bx J � (VyHByJ
224
Istinosna stabla za logiku predikata _
*
{ 1 (3x)[Sx� (V'y)[Dyll
PREM
2 (3xJ(Dx� (V'yl(fyll
225
• Logika
1 [=3xHSx� [VyHDyll
PREM
2 L"l x)[Dx� (Vyl (Jy)]
*
3 (Vx)(Sxl � (Vy)(Dy) 1 ZAM [prema pravilu prijelaza (8) l
*
4 (Vx)(Dx) � (Vy)(/y) (takođe r) 2 ZAM
*
5 (Vy)(Dyl � (VyHly) 4 ZAM (Oil
*
6 (VxHSx) � (VyJ(/y) 3,5 tANAC
*
7 C3x)[Sx� (VyHly)] 6ZAM
QEO
{
1 C3x)[Sx� (Vy)[Dyll
*
PREM
2 (3x)[Dx � (VyHly) l
1 ZAM [prema pravilu prijelaza (6)]
*
3 (3x)(Vy)(Sx� Dy)
*
4 (3x](Vy)(Dx� Iy) 2 ZAM (također)
*
5 (Vy)(Sa � Dy) 3 El [a)
*
6 (Vy)(Db� Iy) 4 E l (b)
*
7 Sa� Db 5 IJI
*
8 Db� lc 6 Ul
*
9 Sa� lc 7, StANAC
*
10 (V y)(Sa � Iy) 9 UG (c)
*
11 ["lx) (Vy) [Sx� Iy) 'ID EG
*
12 C"lx)[ Sx� (V y)(Jy)] 1 1 ZAM
QEO
226
Istinosna stabla za logiku predikata.
- lc - KKL B, ES (cl
ES (bl - Db
� lc US PREM 2'
X
227
• Logika
- la - KKL B. ES (al
ES (bl - Db
� la US PREM 2
X
[
ES (c) - Sc Db US PREM 1
X
- KKLA. US Sa
Sb
Sc
X valjano
228
Istinosna stabla za logiku predikata.
l
Sa
PRElIA 3, ES (al
Ra
-Da - Va - KKL. US
-Ra
�� Va - Ra Va PREM 1, US
�
X X
- Sa - Va PREM 2, US
X X valjano
Taj zaključak izgleda nevaljano jer je kon kluzija, čin i se, nepovezana
s premisama. No, njegovo je stablo zatvoreno. Možda će mo jas
n ije vidjeti zašto se stablo zatvara ako slijedimo tu i ntuiciju "nepo
vezanosti" i ponovno izradimo isti nosno stablo s promijenjen im po
retkom u rad u :
229
• Logika
X
REM 3, ES ( a)
� Sa � Va PREM 2, US
�
X
� Ra Va PREM 1 , US
X X valjano
�
- Ga - Ha � KKL US
� �
Ga - Sa
- Sa Ga PREM 2. US
� X� �
- Sa Ha � Sa Ha - Sa Ha PREM 1, US
t t t X t X
nevaljano
230
Istinosna stabla za logiku predikata.
Sa PREM 3, ES (a)
� Ga
� � Ha � KK L, US
��
�
� Sa Ga � Sa Ga PREM 2, US
K K K
� Sa Ha PREM 1, US
K K
valjano
231
• Logika
(Vx)(Čx � � Ux)
� (3x)(Čx /\ Ux)
� (\7x)(Čx� Ux)
E3x) (ČX /\ � Ux)
232
Istinosna stabla za logiku p redikata.
233
• Logika
234
Istinosna stabla za logiku predikata.
235
• Logika
236
Istinosna stabla za logiku predikata .
237
• Logika
238
Istinosna stabla za logiku predikata.
239
treći dio
Logika relacija
6. poglavlje
(1 ) Netko je majka.
Dakle, netko ima majku.
(2) Svaki krug je lik na ravnini.
Dakle, svatko tko nacrta krug crta lik na ravnini.
(3) Postoji netko koga svatko voli.
Dakle, svatko nekoga voli.
241
• Logika
Mab = a je majka od b.
Med = e je majka od d.
itd.
ili
242
Nova ograničenja pravila izvođenja .
ista defin icija kao i ona p rijašnja; mogli bismo i h sve zap i sati i
ovako:
Neka je M_ . .. = _ je majka od . . .
Kako onda zapisati tvrdnju da je Alice majka? Ne kao 'Ma ' . U tom
kontekstu 'Ma' nam ne govori n išta. To je gramatički neispravan
zapis, jer je 'M' defin i rano kao dvomjesni predi kat, kao relacija, a
ne kao jednomjesn i predi kat, te j e izraz 'Ma' nedefi n i ran ; u tom
relacijskom kontekstu on ne f u n kcion i ra . Tako će nam zatrebati i
" pomoćna" defin icija.
Reći da je Alice majka znači reći da Alice i m a d ijete : postoj i
netko kome je Alice majka; tj.
(3yH Mayl
Stoga imamo:
(3yHMxyJ = x je majka.
243
• Logika
Kvantifi kator '(3x), u prem isi ima d u g doseg: njegov je doseg kvan
tificirana a l i i p a k otvorena rečen ica '(3y)(Mxy)', i l i /Ix je m ajka". I sti
kvantifikator u konkluziji i m a kratak doseg: 'Mxy' i l i /Ix je majka od
y" . I obratno za ' (3y) ' . Ugl ate zagrade pomažu nam da jasno vidi
mo tu ugniježđen ost. Ali one zapravo nisu nužne jer su form ule
posve jed noznačne i bez nj i h pa ćemo i h obično ispustiti , kad se
čitatelj navikne na ugn iježđene kvantifi katore.
Evo i dedu kcije :
*
1 [3 xH[3y] [Mxy] ] PRE M
*
2 [3yH Mayl 1 El [al
*
3 Mab 2 El [bl
*
4 [3xl [Mxbl 3 EG
*
5 (3yH(3x) ( Mxyl l 4 EG
QEO
*
1 Netko je majka. To jest,
Postoji netko tko je majka nekome. PREM
*
2 Nazovimo je Alice.
Alice je nekome majka.
To jest,
Postoji netko kom e je Alice majka . 1 El ( a)
*
3 Nazovimo ga Bertrand.
Alice je majka Bertrandu.
Alice je Bertrandova majka. 2 E l (bl
244
Nova ograničenja pravila izvođenja .
* 1 Netko j e majka.
To jest,
Netko ima dijete. PREM
* 2' Nazovimo ga Barry.
Barry ima majku . 1 El ( bl
245
• Logika
Neka j e Kx y je krug .
=
Neka je Rx x j e l i k u ravni n i.
=
L:Jyl ( Ry /\ Cxyl
i l i , ako na m je d raže,
L:J zl ( Rz /\ Cxzl
246
Nova ograničenja pravila izvođenja .
ili
241
• Logika
i l i kraće,
[3x) (V y) ( Vyx)
.. (V y) (:lx) ( Vyx)
Prije nego izložimo ded u kciju , željela bih dodati još dvije na
pomene u vezi s verzijom na običnom jez i k u . Prvo, ko nkl uzija
"Svatko nekoga voli" je, onako kako je napisana, višeznačna: može
je se i nterpretirati onako kako sam je ja i nterpreti rala, ali može je
se čitati i kao običnu preformulaciju prem ise . To se može izbjeći
m a l i m dodatkom :
što n edvoj beno daje forma ln u verziju dane kon kl uzije. Ali u for
mal noj verziji - recimo 'v Vyz' - ne treba tražiti n ešto što bi odgo
varalo izrazu "ovu i l i onu". Izraz "ovu i l i on u " ne dodaje n išta. On
sl uži samo za to da otkloni višeznačnost.
Drugo, taj zaključak, takav kakav jest, odmah je prepoznatljiv
kao valjan : ako postoj i netko koga vole svi, recimo Joe, onda svatko
od n as vol i Joea pa tako svatko od nas vol i n ekoga.
A l i obratno, za zaključak:
248
Nova ograničenja pravila izvođenja .
*
1 (::J xJ [V yJ [ Vyxl PREM
*
2 ( V yH Vya) 1 El (al
*
3 Vba 2 lli
*
4 (::Jx) ( Vbxl 3 EG
*
5 (v yl (::J x) ( Vyx) 4 UG ( bl
QEO
Običn i m jezikom,
*
Postoji n etko kog a svi vol e . PREM
Dokažimo : Svatko voli n e k u , o v u ili onu osobu .
*
2 Nazovimo ga Algernon. Svatko voli Algernon a . 1 E l (a)
*
3 Tako , na primjer, Barbara voli Algernon a . 2 UI
*
4 Postoji n etko (Algernonl kog a Barbara voli. 3 EG
To jest , Barbara voli n ekoga.
*
5 No . Barbara je zapravo bilo tko (vidi kora k 3) ;
stog a svatko voli neku . ovu ili onu osobu . 4 UG (b)
QEO
249
- logika
*
3 Vab 2 E l (bl
*
4 ' ('v'x) ( Vax) (Albert vo l i svakoga . ) 3 UG (b)
2
Prva dva ograničenja ponovili smo iz četvrtog poglavlja. Vidi također
Podsjetnik uz četvrto po glavlje. Novo je to treće ograničenje.
251
• Logika
*
1 (\;i y)( 3 x)( Vyx) PREM
*
2 ( 3 x)( Vax) 1 Ul
*
3 Vab 2 El (b) [ a l
X
*
4 (lJ yH Vyb) 3 UG ( a) [bl
*
5 ( 3 x ) ( 1J y)( Vyx) 4 EG
no pokazuju to ukrštanje.
Č itatelj sada treba pogledati tri dedukcije iz ovog poglavlja i
eksplicitno provjeriti ima li unakrsnih zastavica.
Iznesimo konačno i četvrto ograničenje upotrebe El i UG :
zabranjena je i ciklička zastavica . Ako se a pojavljuje tamo gdje je
istaknuto b, a b se pojavljuje gdje je istaknuto c, i tako sve do nekog
pseudoimena n , n se ne smije pojaviti tamo gdje je istaknuto a . To
je samo proširenje pojma unakrsne zastavice.
3
To je poznata izreka . Bartlett !John Bartlett, Familiar Quotations (Bo
ston: Little, Brown & Co. , 1 3 . izd. 1 95 5 ) , str. 4 1 1 J je pripisuje Ralphu
Waldou Emerso n u : "Cijelo čovječanstvo voli ljubavnika" u Emer
sonovu eseju " Ljubav". Vidi Emerson 's Essays (London : l M . Dent &
Sons, Everyman Edition, 1 9 7 1 ), str 1 00; "Ljubav" je peti esej u prvom
nizu, izvorno objavljen 1 84 1 . U literaturi o logici dvadesetoga stoljeća
ta se izreka počela pripisivati Richardu leffreyu; vidi Formal Logic, str.
1 45.
252
Nova ograničenja pravila izvođenja.
253
• Logika
*
3 (3 yl ( Vryl 2 El (rl
*
4 (3yJ [ Vryl � (V'z) [ Vzrl 1 Ul
*
5 (V zJ ( Vzrl 4 , 3 MP
*
6 Vpr 5 Ul
*
7 L3y) ( Vpy) 6 EG
*
8 (3 yJ [ Vpyl � ( l1z) ( Vzpl Hil
*
9 (V' zJ ( Vzp) 8 , 7 MP
*
10 Vap 9 '-II
*
11 ( VyH Vayl 1 0 UG (pl
*
12 (V'x) ( Vy) ( Vxyl 1 1 UG (al
QEO
254
Nova ograničenja pravila izvođenja .
*
1 0 ' [Vx] (VzH Vzxl g UG (pl
i l i, na hrvatskom,
A l i m i trebamo dokazati
(3 yH:lx) ( Mxyl
(3x) (:ly) ( Mxyl
255
• Logika
( 3 x) (3 y) (Fxy) H ( 3 y) (3 x) ( Fxy)
( V x] ( V yH Fxy) H [ V yHVxHFxy)
Napokon, tek ponešto jed nostavn iji iskaz, "Ako se nešto slomi,
nekoga će se globiti " sim bol izirao bi se "sl i čno" :
256
Nova ograničenja pravila izvođenja.
No, premda ova druga form ula fu nkcion ira, (1') ne funkcion ira. For
m u la ( 1 ') ne uspijeva prenijeti namjeravano u nakrsno upućivanje.
Ono 'to' u kon sekvensu ( 1 ) upućuje u n atrag na "nešto" njegova
antecedensa, ali 'x ' u konsekvensu ( 1 ') "visi " : to 'x ' ne može u pući
vati u natrag na 'x' njegova antecedensa jer je taj antecedens
zatvoren ; doseg kvantifi katora '(:lx)' je samo 'Tx ' .
Da bismo pren ijel i sm isao ( 1 ), moramo rastegn uti doseg kvan
tifikatora "x" u ( 1 ') tako da "u hvati mo" viseće 'x ' konsekvensa :
251
• Logika
kojoj stvari (x) za koju, ako se slomi, netko mora platiti ; stoga je pri
kladno koristiti vanjski u n iverzalni kvantifikator. Prisjeti mo se da egzi
stencijalnim jezikom često obuhvaćamo "obične" u n iverzalne iska
ze . "Ako je netko građanin, onda ona i l i on može glasati" i "Svi
građani mogu glasati " su u h rvatskom međusobno zamjenjivi .
Uočimo nadalje da bi kontrastna egz istencijalna "form ulacija"
za (1 ) :
bila sasvim pogrešna. (1 ' '' l nam govori da postoji nešto takvo da
ako se slom i, onda će netko za to platiti, ili možda, da ako se odre
đene stva ri sl ome, da će za njih netko platiti . Može se za m i sl iti
situacija u kojoj će se platiti za neku posebn u ki nesku vazu ako
bude slomljena, ali za druge lomove to ne važi. N i ( 1 ) n i ( 1 ' f f l n isu
'
(Vx) ( Gx � Rx)
Svatko tko glasa mora s e registrirati .
258
Nova ogran ičenja pravila izvođenja .
kao i
Parafrazirajmo (2) :
ili možda,
Prvom strategijom napravili bismo istu grešku kao i kod ( 1 'l: 'y' kon
sekvensa ne može u pućivati unatrag na 'y' antecedensa (vrijeme
glasanja), zato što kvantifikator ( 3 y)' pokriva samo antecedens pa
'
259
• Logika
i dobiti
ili
260
Nova ograničenja pravila izvođenja .
Neka je Ox = x je osoba.
Neka je Px = x je pril ika .
Neka je Vxy = x moze biti prevaren u y.
ili
4
Citi rano u Bartlett, Familia r Quotations, str. 5 4 2 .
261
• Logika
B ( V y] [ Py � [:Jx) ( Ox /\ Vxyl J
U svim prili kam a , poneko moze biti p revaren .
ili
Dokaži m o :
262
Nova ograničenja pravila izvođenja .
Sada plan i ramo našu dedu kciju odozdo prema gore i namjerava
mo dokazati i nstanciju konkluzije: to jest, dokazati da Ob � (Jy)(Py
/\ Vby) - a ne: Oa � ( 3 y) (Py /\ Vay), jer ćemo na kraju koristiti UG
p ri genera l izaciji, a a je istakn uto već u koraku 2. Kao prem isu za
dokaz po i m p l ikaciji stoga uzi mamo njezin antecedens Ob :
o o
5 Ob PREM
o o
6 Ob � Vba 4 Ul
**
7 Vba 6 , 5 MP
**
8 Pa /\ Vba 3 , 7 ADJ
**
9 t:3 y) [ P y /\
Vbyl 8 EG
"
1 0 Db � (3yHPy /\ Vbyl 5-9 DI
263
• Logika
Podsjetn i k
u z šesto
poglavlje
264
Nova ograničenja pravila izvođenja.
265
• logika
Druge ekvivalentnosti
Prav i l a prijelaza
266
Nova ograničenja pralIila izvođenja .
2&7
• Logika
Običn i m jezikom :
na dan izbora. 2, 3 MP
** 5 Nazovimo ga Joe Blow [b) : Joe Blow je osoba koja
moze biti prevarena na dan izbora. 4 El [ bl
** 6 Joe Blow je osoba. 5 SIMP
** 7 Joe Blow može biti prevaren na dan izbora . 5 SIMP
* 8 Ako je dan izbora ta pri l ika [vidi korak 3) , Joe Blow
m ože biti prevaren na dan izbora [vidi kora k 7 1 . 3-7 DI
* 9 Općenito, Joe Blow može b i ti prevaren
u svim prilikama. B UG [al
* 10 Joe B l ow je osoba koja moze biti prevarena
u svim prilikama. 6 , 9 ADJ
�. 11 Postoji netko tko uvijek moze biti prevaren. 1 0 EG
u toj se "dedukciji" nalaze dvije pogreške. Pronađite ih i obrazložite.
268
Nova ograničenja privila izvođenja .
2&9
7. poglavlje
Kako je čitatelj zasigu rno postao svjestan baveći se problem ima še
stog poglavlja, prva poteškoća na koju nai lazi učen i k logike relaci
ja jest iznošenje rečen ica običnoga jezika u simbol ičkom obl i k u .
G n iježđenje kvantifikatora donosi novu složenost u izgradnju isti
nosn i h stabala. Gdje god je to moguće, dobro je poduzeti n užne
instancijacije prije početka izrade samog dijagrama. Prvo ćemo pro
učiti nekol i ko pri mjera.
Već smo pokaza l i , dedu kcijom, da je zaključa k (2) šestog po
glavlja valjan ; taj ćemo rezultat sada potvrditi istin osn i m stablom.
211
• Logika
Kb
Cab
] _
KKL A, ES ( bl
- Kb Rb PREM , US
X
- Rb
� - Cab - KKL B, US
X X
valjan o
212
Istinosna stabla za logiku relacija .
To je još gore jer kon k l uzija ne prenosi ono što smo nam jerava l i .
Ta form u la govori da se svatko tko žel i glasati u bi l o koje vrijeme
mora registrirati u to vrijeme: a ko Joe že l i glasati na dan izbo ra,
mora se registrirati na dan izbora . To, čini se, n ije ono što smo htjeli
a u svakom slučaj u ne sl ijedi iz prem ise. Parafraziraj mo stoga
n ašu konkluziju još malo pažljivije :
Gab - KKL A, ES ( b)
- Rab
- Raa J - KKl B , US
PREM, US Rae ] ES ( e)
Peb
273
• Logika
]
Gab - KKL A, ES (bl
- Rab
- KKL B, US
- Raa
- Rae - KKL B , US
K
valjano
Kod tog smo se primjera mogl i osigurati protiv takvih propusta uno
šenjem prem ise, koja sad rži ugniježđeni egzistencijalni iskaz, prije
u n iverzal nog iskaza - KKL B :
Gab
;:� ]
PREM , US
ES (eJ
- Rae - KKL B, US
K
valjano
214
Istinosna stabla za logiku relacija .
Gab
- Rab
] - KKL, ES ( a, b)
P R E M , US Rae ] ES ( cl
Peb
t
nevaljano
275
• Logika
Kad instanciramo,
Stablo će sadržavati:
� KKL A : Gab
� KKL B : (I;j z) (Raz � - Pzb)
PREM ' : ( l;j yH � Gay) v C:l zJ ( Raz)
Gab � KKL A
PREM , US � Gab
� Rae ES ( e)
X
� � Rac � Peb � KKL B , US
X t
nevaljano
276
Istinosna stab la za log iku relacija .
*
1 (Vx] ( VyJ [ Gxy � EJ zH Rxz 1\ Pzy] ] PREM
**
2 (3 y) ( Gay) PREM ( z a Dil
**
3 Gab 1 El ( bl [al
**
4 ( Vy) [ Gay � ( 3 z) ( Raz l\ Pzy) 1 1 Ul
**
5 Vab � l:lzJ ( Raz 1\ Pzb) 4 Ul
**
6 ( 3 z) ( Raz l\ Pzb) 5 , 3 MP
**
7 Rae 1\ Peb 6 E l ( e) [a, b l
**
8 Rae 7 SIMP
**
9 ( 3 zH Razl 8 EG
*
1 0 (3y) (Gay) � [3zHRaz) 2-9 01
*
1 1 [V xl [ (3 y] ( GxyJ � (3z) [Rxzl 1 0 UG ( a)
QEO
J
Vaa
iz PREM' prema US
Vba
217
• Logika
i tako dalje. Lista: - Vb 'b . - Vb "b ', - Vb lllb ", . , kao i Vab, Vbc,
. .
koju generira prem isa, koja počinje s b', te - Vc "c', - VC '"C ", -
218
Istinosna stabla za logiku relacija.
279
• Logika
Vaa
� Vab
� � PREM :
�a �b �a �b
1\ /\ /\ /\ l
d D : l-1- v{L
- Vaa - Vba - Vaa - Vba - Vaa - Vba - Vaa - Vba
1 1 _I
- KKL
va - V bb- a
t I l t I l l I valjano
Vaa PREM
- Vaa - KKl
X
280
Istinosna stabla za log iku rel acija .
(V y) [3x) [ Vyxl
.. (3 xl ( I;i yH VyxJ .
281
• Logika
PREM [ _ p
a
Ob
J ES ( bl
US Vab
- K��[ /\ Pc
- Vbe X
Pc
- Vbc
J ES ( cl
[
/\I �
PREM _ Pc
US - Pc
Vod
X
- Od
- KKL [ Pe
J ES (01
US X - Vde
itd .
282
Istinosna stabla za lo g iku relaci j a.
*
1 (Vy) [ Py ---+ [ 3 x) ( Ox /\ Vxyl ] PREM
*
2 Pa ---+ (:lx) (ox /\ Vxa) 1 Ul
**
3 Pa PREM
**
4 (:lx) ( ox /\ Vxa) 2, 3 MP
**
5 Ob /\ Vba 4 El (b)
**
6 Ob 5 SIMP
**
7 Vba 5 SIMP
*
8 Pa ---+ Vba 3-7 D I
*
9 ( V y) ( Py ---+ Vby) 8 UG (a)
*
1 0 Ob /\ (V y) (Py ---+ Vby) 6, 9 ADJ
*
1 1 (:lx) [ ox /\ ( Vy) ( Py ---+ Vxy) l 1 0 EG
će biti istin ita ako nema pri l i ke; rad i neisti nitosti antecedensa nje
zine otvore ne rečenice, a bit će tad isti n ita čak i a ko nema lj u d i ,
ka ko pokazuje isti nosno stablo. A l i kon kluzija
283
• Logika
I
Vab PREM 2 , ES [ al , (bl
284
Istinosna stabla za logiku relacija .
PREM 1 ,
US, dvaput
-
X
Vab Vaa
Vba
Vca
] PREM 1 . US. dvaput
[stavljamo a na
mjesto x , a zatim
Vda a, b, c , d na mje sto zl
PREM 1 .
US.
[ US - Vab
X
vaa
Vba
Vca
] US
Vda
US
[ -
-
-
Vaa
Vab
Vac
Vaa
Vba
Vca
l us
- Vad Vda
285
(l
• Logika
us
[ �
�
Vda
Vdb
Vdc
Vad
Vbd
Vcd
l us
� Vdd Vdd
Du lje nego što je to n užno, ali možda transparentn ije istin osno sta
blo za taj bi zaključa k izgledalo ovako:
[ l
�
�
Vaa Vaa
- Vab Vba
P REM 1 US us
Vac Vca
,
�
Vad Vda
[ l
�
- Vda Vad
Vdb Vbd
PRE M 1 . U S
�
us
- Vdc Vcd
- Vdd Vdd
X X
valjano
Tu i mamo još dvije u potrebe koje n isu bile nužne, ali ne postoji
jedna u potreba prem ise 1 koja bi bila dovoljna.
Ako ste i ma l i problema s izvođenjem ded u kcije, jer ste bili u
iskušenju da napravite dvostruku zastavicu i n iste znali kako je izb
jeći, ovo vam istinosno stablo to govori : tako da prvu prem isu isko
ristite dva puta.
28&
Istinosna stabla za logiku relacija.
Aq
PA
A A
Iq q
I: I -q
P -P -P
281
• Logika
288
Istinosnil stabiiI ZiI logiku relilcijil •
289
četvrti dio
I dentitet i opis
8. poglavlje
Logi ka i dentiteta
('v' xl ( Tmx)
Tmm
To jest, znamo da ako je Mary tolerantna p rema svi ma, onda m ora
biti tolerantna p re m a sebi. Ali ako nam netko, recimo Henry, kaže
291
• Logika
292
Logika identiteta .
{x= y { ;y=
Stoga : a isto tako,
Fx
-:::ry- II :. Fx
Y
II
293
• Logika
Stoga :
{ Fx
� Fy
:. x * y LZ '
294
LDgika identiteta .
{ 1 Fa
PREM
* 2 - Fb
Dokažimo: a =t b
**
3 a b= PREM
**
4 Fb 3 , 1 II
5 Fb /\ - Fb 4, 2 ADJ
**
6 a =t b 3-5 RED
QED
Drugo načelo koje će nam trebati da bismo mogl i rad iti s poj
mom identiteta ne može se sm atrati nače lom izvođenja; to je
načelo samo-identiteta, ili " B utie rov zako n " , BZ:
Butlero\' zakon (BZ) : Sve je identičn o sa sa m i m sobom.
To jest,
(Vx) (x = xl BZ
295
• Logika
Počn imo s dokazom da je ' kao i ' (;-7 ' , ' 1\ ' i
= "
Neke dedukeije
' ', kom utativna, tj . da je, na primjer, 'a
v b' =
'
Neka 'Fx' stoji u mjesto 'x == a .
' '
Onda će 'Fa ' biti a a .
'
i ' Fb ' će biti 'b == a .
a= b a= b
a = a Fa
. . b= a Fb
b= a b = a
b= b Gb
.. a = b Ga
Dokažimo: a = b (;-7 b = a
296
Logika identiteta .
If
1 a = b PREM
*
2 a= a BZ
*
3 b= a 1,2 II
4 a= b� b = a DI
1 -3
If
5 b = a PREM
If
6 b= b BZ
If
7 a= b 5 , 6 ll
8 b = a� a = b 5-7 DI
9 a = bH b = a 4 , 8 AoJ , DEF H
QEO
= a', pa intel igentno ljudsko biće može pri rodno zanemariti razli
ku u poretku riječi. Za razliku od toga, računalo će se možda morati
pažlj ivo program i rati i obaviti određene radnje kako bi postiglo us
pored ivu razinu indiferentnosti . Taj teorem potvrđuje gledište da
su 'a = b' i 'b = a ' , poput 'George El iot' i 'Mary Ann Evans', dva
izraza za istu zbilju.
Prva uobičajena predodžba za koju je potreban pojam identi
teta (d ruga je broj 1) je drugost, jednostavno n ijekanje identiteta.
Već smo prije napomenu l i (u vezi s problemom J I .4 iz šestog
poglavlja) da naša logička notacija u ranij i m poglavljima n ije mogla
prenijeti pojmovnu razliku između toga da se kaže kako nekim lju
dima vjerujemo, a nekima ne, i toga da se kaže da vjerujemo neki
ma, a drugima ne. U komentaru smo tada rekli da zasad možemo
zanemariti tu razl iku . I ntu itivno znamo da oni kojima ne vjeruje
mo moraju biti drugi. Zanemarivanje razlike između tih dvaju iskaza
nas n ije navod i lo na krivi put jer su ekvivalentn i . Dokažimo sada
da drugi iskaz slijed i iz prvog:
297
• Logika
Uočite da, dok se prem isa mogla zapi sati bilo u re lativno čistoj
form i, kao gore, b i lo u preneksnoj :
[ne (3x)(3 y )(Vxy 1\ - Vxy), što je u sebi protu rječno], u kon k l uzij i
je potreban širi doseg , jer sadrži 'y o;t z ' .
*
1 (3xJ l [3y] ( VxyJ 1\ (3y] ( - VxyJ ] PREM
*
2 (3yJ ( Vay) 1\ (3y) ( - Vay) 1 El (a)
*
3 [3y) [ Vay) 2 SIMP
*
4 (3y) [ - VayJ 2 SIMP
3 El [ b)
*
5 Vab
*
6 - Vac 4 El ( ej
*
7 b *- e 5 , 6 11'
*
8 Vab 1\ - Vac 1\ b o;t e 5, 6, 7 ADJ
*
9 [ 3 z) ( Vab 1\ - Vaz 1\ b o;t zJ 8 EG
*
10 (3 yH3 zH Vay 1\ - Vaz 1\ y *- zJ 9 EG
*
11 [3 x] [3 y) (3z) [ Vxy 1\ - Vxz 1\ Y *- zI 1 0 EG
QED
298
Lo g ika identiteta.
H e n ry je u sobi :
Sh
Samo H e n ry je u sobi
N itko razl ičit od Hen ryja n ij e u sobi :
i l i, p rema KN',
( V x] (Sx - H = hl
H e n ry i sam o Henry je u sob i : Sh 1\ [V x) [Sx � x hl=
ili
Ovaj posljed nji iskaz se može napisati tako, kao kon j u n kcija dva
gornja iskaza, i l i s dugi m dosegom, kako slijed i :
ili
(3x] ( Sx 1\ [Vy) [ Sy � Y = xJ l
299
• Logika
Ms B (Vx) (x = s � Mx)
Ms B C3x) (x = s /\ Mx)
(Vx) (x = s � Mx) B C3x) (x = s � Mx)
300
Logika identiteta .
*
1 Fa PREM
**
2 b = a PREM
**
3 Fb 2, 1 II
*
4 b = a � Fb 2-3 DI
*
5 (\7 x) (x = a � Fxl 4 UG (bl
6 Fa � (\ix) [x = a � Fxl 1 -5 DI
*
7 (\7x) (x = a � Fxl PREM
*
8 a = a � Fa 7 Ul
*
9 a = a BZ
*
1 0 Fa 8, 9 MP
1 1 ( \7 x) (x = a � Fxl 7- 1 0 DI
12 Fa � ( \7 x) [x = a � {xl 6, 1 1 ADJ, DEF �
QEO
*
1Arthur je star četrdesetdvije godine. PREM
**
2 Pretpostavimo da je Buzz identičan s Arthurom
- nadjenuli smo Arthuru nadimak "Buzz " . PREM
**
3 Prema Leibnizovom zakonu slijedi
d a je Buzz star četrd esetdvije godine. 2 , 1 ll
*
4 Zaključujemo (prema dokazu po implikacijil
da ako Arthur i Buzz "jes u " identični ,
ondq je Buzz star četrdesetdvije godine. 2-3 DI
301
• Logika
*
5 Svatko tko je identičan s Arthuro m je star
četrdesetdvije godine. 4 U G [ bl
6 Ako je Arthur star četrdeseLdvije godine,
onda je svatko identičan s Arthu rom star
četrdesetdvije godine. 1 - 5 DI
Sh /\ [ \;IxJ [ Sx � x = hl
Sh /\ [ \;I x) [ Sx � x = hl
302
Logika identiteta .
(V X) (X = h � Sx) 1\ (V x) (Sx � x = hl
(Vx) [ (x = h � Sxl 1\ ( Sx � x = hI l
(VX) (SX B X = hl
*
(VXJ ( SX B X = hl PREM
Dokaži m o : Sh
*
2 Sh B h = h 1 Ul
*
3 h = h BZ
*
4 h = h � Sh 2 DEF B , SIMP
*
5 Sh 4 , 3 MP
QEO
303
• Logika
**
6 (:3x] ( Sx /\ X;t:. hl PREM (za REDl
**
7 Sa /\ a :t::. h 6 El ( al
**
8 Sa B a = h 1 Ul
**
9 Sa � a h = 8 DEF B, SIMP
**
10 - (Sa � a hl = 7 ZAM (NAKO)
**
1 1 (Sa � a hl /\
= - (Sa � a = hl 9, '1 0 ADJ
*
1 2 - (:3x] ( Sx /\ x :t::. hl 6-1 1 RED
QED
(:3xl ( Sxl
Postoji barem jedna osoba u sobi.
(V x) ( V yl [ ( Sx /\ Syl � x yl
=
(V x) (V yJ (Sx B x yl =
304
Logika i dentiteta .
ili
[3x) (3 y) { x *- y /\ (\iz) [ Sz � ( z = xv z = yl l }
PREM : ( \i x] ( x = a � Fxl
- KKL: - Fa
305
• Logika
- Fa - KKL
� Fa PREM, U S
K
valjano
Desna grana se zatvara jer ' - Fa ' protu rječi ' Fa '; l ijeva grana se za
tvara zato što je 'a *" a' protu rječno u sebi , prema Butlerovom
zakon u .
Kako bismo na sličan način mogl i koristiti Leibn izov zakon ( LZ,
i l i ako vam se više sviđa, LZ'), pogledaj mo njegovu protu tvrdnju .
Svaka i n stancija izraza
Fx /\ - Fy /\ X = Y
PREM : Fa
- KKL: - (I:;fx) (x = a � Fxl
C3xl (x a /\ - Fxl
= prema KN'
Fa PREM
l
b= a
- KKL, ES (bl
- Fb
K
LS valja no
Fa � (I:;fx] (x = a � Fxl
306
Logika identiteta.
Fx J\ - Fy J\ X = Z J\ Y = Z
( Fa J\ a= e J\ b = cl ...., Fb
1 Fa
2 a e = PREM
3b= e
*
4 Fe 2 , 1 Ll
<-
5 Fb 3 , 4 Ll
6 ( Fa J\ a = e J\ b = cl ...., Fb ( 1 , 2 , 3l ...., 5 D I
DEO
Fx J\ - Fy J\ X = Y
ili oblika
Fx J\ - Fy J\ X = Z J\ Y =Z
307
• Logika
Fx /\ Fy /\ x #- Y
cira da "je identično s a " ili da o a pred icira d a "je identično s bu.
Slično,
'a #- b ' nam govori o b da je drugo nego a, i o a d a je drugo
nego b.
Stoga,
3DB
Logika identiteta .
Neka je Ex = x je Engleskinja
Neka je Pxy x je prevela y
=
Neka je m Middlemarch
=
P1 . Ea C 1 . Eg
P 2 . Pae C2. Nam
P3 . Ngm C3 . L3x) ( Ex /\ Nxml
P4 . a = g C4 . (3xl [(3y) ( Pxyl /\ (3yH Nxyl ]
Provjeri m o C3 i C4.
Ngm P3
a = g P4
- Ea - Nam - C3 , US
X X
LS
valjano
309
• Logika
Pae P2
Ngm P3
a= g P4
(3x) ( Tx) � Tj
(1;;1 x) ( Tx � Tjl
310
Logika identiteta _
�l - KKL, ES ( a)
PREM , US - Ta Tj
X t
nevaljano
P REM : (Vx) ( Tx � x = jl
KKL: (:lx) ( Tx) ---+ Tj
l
- KKL: ( :l x) (Txl 1\ - Tj prema NAKO
I:
ES (a)
- KKL
A
T.
- Ta a=j P REM, U S
X X
LS
valjano
311
• Logika
Prvi :
PREM : L:Jx) [ Vxx /\ ( liyH VxyJ � x = yl ]
Vaa /\ (liyH Vay � a = yJ prema ES ( aj
KKL: - C3xJ (liyH VyxJ
- KKL: (3xJ (1iyH Vyxl prema D N
(liyH Vyb) prema ES ( bl
Vaa P REM , ES ( al
J
Vab
- KK L, ES ( bl , US
Vbb
- Vaa
X
- Vab
A
a= a
a= b
] PREM , U S
X t
nevaljano
Drugi :
PREM : (3xJ (:J yl { Vxx /\ Vyy /\ X * Y /\ (Ii zJ [ ( Vxz � x = zJ
/\ ( Vyz � Y = zl l }
(3yJ { Vaa /\ Vyy /\ a * y /\ (liy) [ ( Vaz � a = zJ
/\ ( Vyz � Y = zJ I } prema ES ( aj
Vaa /\ Vbb /\ a * b /\ (Ii zJ
[ r vaz � a = zJ /\ [ Vbz � b = zl l prem a ES [ bJ
KKL: - (3xHIi yH VyxJ
- KKL: C:JxJ (1iyH Vyxl prema DN
(Ii yJ ( VyeJ prema ES ( el
312
Logika identiteta .
l
Vaa
Vbb PREM, ES la, bJ
a c# b
l
Vae
Vbe - KKL, ES (e) , US
Vee
- Vae a= e
l
US
X
�b
- Vbe = e US
P R EM
X X
LS
valjano
Podsjetnik
uz os mo
p g lavlje
o
leibn izov zakon (lZ) : Ako je dan iskaz i dentiteta, njegovi ter
m i n i su međusobno zamjenj ivi u nutar bilo kojeg iskaza koji
sadrži bilo koji od tih term ina.
Stoga :
X= Y
Fx
. . Fy Ll
313
• Logika
Lei bnizov zako n ' (LT) : Ako su dana dva iskaza, jedan afi rmati
van , drugi negativan, koji su i n ače posve isti osim što je par
term ina međusobno zam ijenje n , onda sl ijedi da predmeti
koje ti term i n i denotiraju n isu identični
Stoga:
Fx
- Fy
X :;ć y Ll'
B Z : ('lj x) [x = xl
Taj aksiom treba koristiti kao da je teore m . Može ga se, dakle, uvesti
kao korak u dokazu u bilo kojoj fazi svake ded u kcije. A svaka nje
gova abecedna varijanta, recimo
( 'lj l) [l = II
b=b
x :;ć x
314
Logika identiteta .
i l i obl i ka
Fx /\ - Fy /\ X = Z /\ Y = z
predstavlja p rotu rječje i stoga uvijek zatvara gra n u i stin osnog sta
bla na kojoj se pojav i .
315
• Logika
31&
Logika identiteta .
8. Jedna i jedina (osoba) koju svatko vol i n ije ista ona (osoba)
koja voli sve.
Dakle, postoje osobe koje neuzvraćeno vole - osobe koje
vole ali n isu zauzvrat voljene.
[ Podsjetn ik: U rad u na ti m pri mjeri m a dobro je obratiti pažnju na
vlastite i ntu i cij e o valjanosti prije formalnog po s l a a tek tada koris
,
317
9. poglavlje
Od ređeni o p i s
Određen i član (the u engleskom jezi ku, der, die, das u njemačkom,
le i l i la u francuskom, el ili la u španjolskom i tako dalje) koristi se
za m nogo toga, ali glavna m u je svrha ono što je Bertrand Russel l
nazvao "određen i opis" . 1 U izrazima poput "knjiga koju čitaš",
" kuća u kojoj sam rođen", " ispravan način držanja noža za reza
nje l u ka" i "cesta za Albany", određeni član je, grubo rečeno, isto
značan s 'jedan i jedini' i prenosi značenja broja 1. Korištenje takvih
izraza pretpostavlja i postojanje i jedinstvenost opisanog entiteta,
dok u poraba neodređenog člana (u engleskom a i l i an) naznaču
je samo postojanje. (Zanimljivo je pritom da je u drugim navedenim
jezicim a koji imaju članove, riječ za neodređen i član ista kao i riječ
za 'jedan ', iako znači samo "barem jedan " , a ne "točno jedan" . )
Još otkad j e objavljena knjiga Principia Mathematica2 10gičari kao
simbol za "jedan i jed i n i " koriste obrn uto grčko jota " 1 " Ja ću se .
319
• Lo g ika
"Autobus koji u pravo stiže n ije prepu n" je samo jedan - treći - od
ti h disj u n kta. Neke negativne rečen ice po jezičnoj struktu ri slične
toj su slučajno višeznačne; ova n ije. " Knjige koju trebaš nema u
knjižnici", na primjer, može se shvatiti na dva načina. Može se shva
titi kao da znači " Postoji neka određena knjiga koju trebaš koja se
ne nalazi u knjižnici" i l i (otprilike) " N ijedna od knjiga u knjižnici n ije
ono što ti trebaš".
*
U izvorn iku engl . one. Prijevod "onaj jed i n i " u daljnjem je tekstu uvje
tovan n epostojanjem č l a n ova u h rvatskom jeZi ku. (op. prev. )
320
Određeni opis .
G (l xHFxl
ili
(3x) [ Fx /\ (V xH Fy � y xl /\ Gyl
=
PIVa gornja formu l acija (Q u i neova) je kom paktn ija i možda ja
sn ija . Naposljetku, rečen ica "onaj jed i n i autobus koji upravo stiže
je prepu n " kaže nešto posve različito od rečen ice "onaj jedini auto
bus koj i je prepu n upravo stiže", a naša bi nas notacija trebala pod
sjetiti na tu razliku. Druga form u lacija (Russellova) s druge je strane
prikladn ija za mnoge svrhe. Činjen ica da su te dVije form u lacije
ekvivalentne već je demonstrirana u osmom poglavlj u .
I ovako i onako, "ovo (jedino) F j e G" shvaća s e kao egzisten
cijalna tvrd nja, piše se s egzistencija l n i m kvantifi katorom s dugi m
dosegom, njegov se doseg ne može skratiti. " Postoji entitet (x) takav
da je on F i samo on je F i on je ujedno G . " Usprkos svojoj kom
pleksn osti, "ovo jedino F je G" se ne može shvatiti kao konjunkcija
koja se onda može simplifici rati ; konj u n kcija je njezina otvoren a
rečen ica. Simplifikacijom s e sm ijemo poslužiti tek kad s e taj entitet
"imenuje", to jest, nakon pri mjene pravila E l .
S u k lad no tome, kad se rečenica u obl i ku "ovo F je G " i l i "G
(l x)(Fx)" pojavi kao prem isa u dedu kcij i, dedu kcija može početi
ovako :
321
• Logika
i l i ovako :
if
1 C3xH Fx /\ [\I y) (Fy � y = xl /\ Gxl PREM
if
2 Fa /\ (\l y) (Fy � y al = /\ Ga 1 El (al
if
3 Fa 2 SIMP
if 4 (\I y) (Fy � y == al 2 SIMP
if
5 Ga 2 SIMP
{
1 (\ly] (Fy � Y = al
if
PREM (al
2 Ga
odnosno
{
1 Fa
if 2 ( \l y] (Fy � Y = al PREM (al
3 Ga
if O G (1 x) ( Fx l
322
Određeni opis .
ili
[ l xl l Fx ) = a
(3x) [ [V y) [ Fy B Y = xl 1\ x = al
(VyH FY B Y = aj
(3x) ( Fx 1\ x = al B Fa
(1 x) ( Fx J = a
pisati kao
( V xH Fx B X = aj
323
• Lagika
{
1 lVyH RY B Y al =
* 2 Sa PREM ( al
3 Sa
*
4 Ra B a a = 1 Ul
*
5a a= BZ
*
6 a a � Ra
= 4 DEF B, SIMP
*
7 Ra 6 , 5 MP
**
8 Š b /\ Rb PREM
**
9 Rb e SIM P
**
1 0 Rb B b a= 1 Ui
**
1 1 Rb � b a= 1 0 DEF B, SIMP
**
12 b a
= 1 1 , 9 MP
*
1 3 ( Šb /\ Rbl � b a= 8- 1 2 DI
**
14 b a
= PREM
**
1 5 Šb 1 4 , 2 Ll
**
1 6 Rb 1 4 , 7 Ll
**
1 7 Šb /\ Rb 1 5 , 1 6 AOJ
*
1 8 b a � ( Šb /\ Rbl
= 1 4- 1 7 DI
*
19 ( Šb /\ Rbl B b a = 1 3 , 1 8 ADJ, DEF B
*
20 (Vy) [ (� /\ Ryl B y al = 1 9 UG ( bl
*
2 1 ( Vy) [ (Sy /\ 'iyl B y al /\ Sa
= 20 , 3 AOJ
*
22 C3xl { (Vy) [ ( Sy /\ Ryl B y xl /\ Sx}
= 2 1 EG
QEO
3
PM, p rvo izd . , str. 3 2 ; drugo izd . , str. 30, 3 1 .
324
Određeni opis.
Č injen ica da 'ona šarmantna osoba s kojom sam j u čer ruča la' us
pješno denotira ne im plicira da to polazi za rukom i izrazu 'ona oso
ba s kojom sam j učer ručala'. S obzirom na prem isu, sigu rno je da
sam jučer ručala s nekim, ali možda sam ručala s nekoliko ljud i, od
koj i h je samo jedan bio šarma ntan . To se potvrđuje u istinosnom
stabl u :
PREM 2 : Sa
- KKL: - [3x) [ (Vy) [Ry � y xl /\ Šx /\ Sxl
=
(V xl - [ (VyHRy � y xl /\ Šx /\ Sxl
= prema KN
[Vx) [ - [VyHRy � Y xl v - Šx v - Sxl
= prema NI
(Vx] ( (3yl - (Ry � y xl v - Šx v - Sxl
= prema KN
[Vx) [ [3y) [ Ry � y * xl v - Šx v - Sxl prema NAKKo
(3y) ( Ry � }';tal v - Ša v - Sa prema US
325
• Logika
Sa PREM 2
l
Ša - Ra
Ra a* a PREM 1 , US
a= a X
SS
ES [ bl
[ Rb - Rb - Sa
X
- Ša
X J - KKL
b*a b= a
X
LS
b = a
Šb
Rb
- Šb
b* a
t
- Rb
b* a
X
l PREM ' . U S
X nevaljano
326
Određeni opis .
B': Ne postoji više od jednog načina pravilnog pisanja riječi " rječnik"
[nazovimo ga eJ ; e ne sadrži više od jednog slova ' i ' .
'Riječnik' je jedan način pisanja riječi " rječnik" ; ' riječnik' sadrži više
od jednog slova ' i ' .
Dakle, ' riječnik' je nepravilno napisano.
327
• Logika
Stoga,
a
x ima samo jedno 'j'
z ap i sat ćemo kao
( V' z) ( V' w) [ (lzx 1\ IwxJ � z = wl
PREM 1 : (3x) { (V'yJ [ ( Rya 1\ py1 � X yI 1\
=
328
Određeni opis .
Pb - KKL
Rba PREM 2A
b= e
Pb
] PREM 1 A , ES, [ cl , U S
]
Rba
- Rba - Pb Ifb
H H Igb PREM 2B, ES, [f.gl
f*g
Ige
Ife
] PREM 1 B, US, dvostruko
f=g
H
- Ife - Ige
H H
LS LS valjano
{
*
2 (V z) ( V wl l ( fze /\ Iwel � z wl =
PREM ( cl
3 Rba
4 [3z 1 [3 wl (fzb /\ Iwb /\ y wl
*
5 [3 w) [ ldb /\ Iwb /\ � wl 4 E l [ dl
*
6 Idb /\ Igb /\ d * g 5 E l (gl
*
7 ( V w) [ Ude /\ Iwe l � d wl = 2 Ul
*
B Ude /\ Ige l � d g = l li I
*
9 Ude /\ Ige l � d = g B D E F � SIMP
,
*
1 0 - Ude /\ Ige /\ d * gl 9 ZAM, NAKO
*
11 b* e 6 , 1 0 ll'
*
1 2 [ Pb /\ Rba) � b e = Hi l
*
1 3 ( Pb /\ Rbal � b e = 1 2 DEF �, SIMP
*
1 4 - (Pb /\ Rbal 1 3, 1 1 MT
*
1 5 - Pb 1 4 , 3 N KO N
QEO
Kao što smo vidje l i , dedu kcija "jezgre" zaključka je znatno jed
nostavnija:
329
• Logika
1 (Vy) [ ( Py /\ Ryal � y == cl
II
2 (VZ] (V w] [ ( fze /\ Iwel � Z = wl
PREM (e]
3 Rba
{ 4 (:3z) (3 w) (lzb /\ Iwb /\ u wl
II
5 - (;3z1 - (V � [ (fze /\ Iwcl -+ z = l-1il 2 KN
*
6 - (:3z) (3 wH lze /\ Iwe /\ z ", wl 5 KN '
*
7 b o# e 4 , 6 ll'
II
8 (Pb /\ Rbal -+ b ==e Hi l
II
9 - Pb /\ Rbal 8 , 7 MT
II
1 0 - Pb 9 , 3 NKON
QEO
{�
(3x][(Vy) ( By � Y = xl /\ Kxl
II PREM
( 3 x] [(VyHBy � Y = xl /\ Pxl
*
3 (VyH By � Y = al /\ Ka 1 El ( al
*
4 (VyH By � y = bl /\ Pb 2 E l ( bl
II
5 (Vy) ( By � Y = al 3 SI M P
II
6 Ba � a = a 5 lli
II
7 a= a BZ
*
8 a == a -+ Ba 6 DEF � , SIMP
*
9 Ba 8 , 7 MP
II
1 0 ( VyH By � Y = bl 4 SIMP
*
1 1 Ba � a = b 1 0 Ul
II
1 2 Ba -+ a = b 1 1 DEF � , SIMP
II
13 a = b 1 2 , 9 MP
*
1 4 Pb 4 SIMP
*
1 5 Pa 1 4 , 1 3 Ll
*
1 6 [Vy)[By � Y = al /\ Ka /\ Pa 3 , 1 5 ADJ
*
1 7 [ 3 x) [ (VyH By � y = xl /\ Kx /\ Pxl 1 6 EG
QEO
330
Od ređeni opis .
Ka PREM 1 . ES ( a)
Pb PREM 2, ES (b)
Ba - Ba ] PREM 1 , US
a = a a i' a
X
SS
b= b
Bb - Bb
b i' b
] PREM 2, US
X
SS
b= a
Bb - Bb
�a
] PREM 1 , US
X
SS
ES (e) [ Bc
8i'e
- Bc
iJ=e
- Pa
X
- Ka
X
] - KKL, US
X LS
LS
Bc
iJ=e
- Bc
8i'e
] PREM 1 , US
X X
valjano
331
• Logika
332
Određeni opis .
(Vx) ( Ox � PxJ
. , (3xJ { (Vy) [ Wy J\ SyJ B Y == xl J\ Px}
333
• Logika
Ako postoji jedan i samo jedan odvjetnik koji je oslobodio Sacca i Vanzettija,
onda je onaj odvjetnik koji je oslobodio Sacca i Vanzettija studirao pravo.
U jota n otacij i :
l l i jezgrovitije,
Ako postoji jedan i samo jedan odvjetnik koji je oslobodio Sacca i Vanzettija ,
onda je taj odvjetni k studirao pravo .
(Vx) [ Tx � x = JJ
pri če m u smo 'to' i nte rpreti ra l i kao zamje n icu koja u pućuje na
onog nekog ("netko") tko je te lefo n i rao . Tu smo reče n icu, među
ti m, m ogl i iščitati kao da kaže :
334
Određeni opis .
!:lxHTxl � [ (l xHTxl = ji
C3 xHTxl � (\fyHTy B Y = jJ
PREM : (\fx) ( Tx � x = Jl
- KKL: - [ (3x) ( TxJ � (V yH Ty B Y = JI l
(3xH Txl /\ - (VyHTy B Y = JI prema NAKO
C3x) ( Txl /\ (3y] - ( Ty B y *, JI prema KN
!:3x) ( Txl /\ !:l y] ( Ty B
I ( Ty /\ Y *' JI v ( - Ty /\ y= Jl l prema NAKKO
Ta - KKL. ES ( al
- Tb
b=j
J - KKL, ES ( bl
PREM , US - Tb b =j - Ta a = j PREM , US
X X X X
LS valjano
335
• Log ika
Ta
]- KKL. ES (al
PREM , US - Ta
K
Ta
a=j
I :.T,J.a ]
OT-
P R EM US ,
K K
valjano
Kao i zakl jučak B iz osm og poglavlja, sljedeći je zaklj učak dakle
pogrešan ;
(1 x) (Fx) = (l x) (Fx)
ili
336
Određeni opis .
C3xHVyH FY B Y xl =
i l i " E ! (lx)(Fx", što defin itivno n ije teorem . Ako i postoji jedan i
samo jedan entitet koji je F, onda je taj entitet identičan sa sam i m
sobom i "(l x)(Fx) (l x)(Fx)" je isti n ito. Ali taj iskaz identiteta, koj i
=
-G!1 xHFxJ
- f:3xl l [VyHFY B y xJ I\ Gx! =
G (1 xH FxJ
C3xJ [ [VyJ [Fy B y = xJ 1\ Gx!
(Toj F je G.
i s druge strane,
Gh xH FxJ
C3x) [ (VyHFy B y = xJ 1\ - Gx!
(To jednoj F je ne G - .
4
PM, 2 . izd . str. 1 74 , 1 7 5 ; stavci * 1 4 . 2 1 , * 1 4 . 1 8, * 1 4 . 2 8
331
• Logika
338
Određeni opis .
iako je
339
• Logika
[Prva od tih rečen ica doista i mplicira d rugu, ali sljedeće dvije, kojih
su gornje reče n i ce i n stancije:
*
1 (3x) [ (Vy) (FY H y=x) 1\ - Gxl PREM
2 (3x) [ (VyH FY H y=x) 1\ Gxl PREM
34 0
Odreateni opis .
- Ga PREM B
Gb - KKL B
a =
Fa
a
- Fa
a* a
] PREM A. US
X
BS
b= b
Fb - Fb
b* b
] _ KKL A . US
X
BS
Fb
b =a
] PREM A. US
K
LS
valjano
341
• Logika
Teore m i s identitetom
Fx � (3y) (Fy 1\ Y = xl
Fx � (VyHy = x ---+ Fyl
(3y) [ (Fy 1\ Y = xl � (Vy) (y = x ---+ Fyl
342
Odredeni opis .
Gx]
i l i, u jota notaciji,
Gh xl Fx � �G(1 xl Fx
(ali ne i obrnuto).
343
• Logika
344
Određeni opis .
345
• Logika
A također:
(G) Svatko tko je zan i m lj iviji od nekoga zan i m ljivijeg od nekih
također je zan i m ljiviji od tih neki h .
(H) Svatko tko n ije zan i mljiviji o d nekoga tko nije zan i mljiviji
od nekih n ije zan i m ljiviji ni od ti h nekih .
34&
Ddređeni opis .
347
Pogovor
Prije više od ped eset god i n a napisala sam do kto rsku d i se rtaciju n a
te m u varija b l i ; v i d i Leigh D. Ste i n hardt, The Variable i n Its Relation to
Semantic Problems , Radc l i ffe Co l l ege, 1 9 40. U to j e doba b i l o iscrp
ne literatu re koja se bavi la varijablama. Literatu ra o i m en i ma i navod
n i c i ma je mahom recentn ija; vidi npr. Sau l Kri p ke , Naming and Neces
sity (Cambridge , Mass. : H arva rd, 1 9 80) [ u s p . Imenovanje i n užnost
( Kruza k : Zagre b 1 9 99)], prvobitno kao p redavanja na Pri nceto n u
1 9 7 0 . , t e Dona l d Davidso n , " Q u otati o n " , u Inquiries into Truth and
Interpretation (Oxford : Clarendon Press, 1 985) [ u sp. Istraživanja o isti
ni i interpretaciji (Demetra, Zagreb 2000)]. prvobitno objavljeno u The
ory and Decision , 1 9 7 9 . Vi d i ta kođer ogled W. V. Q u i nea "The Va ri
able", čitan na Boston Logic Col loq u i u m 1 9 7 2 . , a pretisnut u The Ways
of Paradox (Cambri dge, Mass. : H a rvard, 1 9 7 6 ) .
349
• Logika
ti li smo 'p ' , 'q ' itd . u mjesto rečeni ca, 'x ' , 'y' itd. u mjesto i men ica i l i
imenski h izraza, F 'G' itd . umjesto glagola ili glagolskih izraza. Viša
' ',
razina općenitosti nam n ije bila potrebna. Dijelom i zbog tog razlo
ga, mogl i smo izbjeći relativno neuobičajen grčki i ćiril ički alfabet.
Slova koja se koriste kao varijable nemaj u referenta, n ego stoje
u mjesto d rugih si mbola koj i i maj u referente. Ona s u sredstva čiji
je cilj odvratiti pažnju s referenta simbola koj i može stu piti na nji
hovo mjesto, i svratiti pažnju na logičku strukturu rečenične forme
u kojoj se pojavljuju .
Nesretna je činjen ica da se u objašnjenjima u potrebe varijabl i
često poziva na "sistematsku višeznačnost". (Zaostatak tog stajali
šta je u korijenjenost pojma 'varijabla', kao da tu nešto "varira" -
ali što?) . 'Sistematska višeznačnost' je krivi naziv: u u potrebi vari
jabl i ne bi smjelo biti višeznačnosti .
U l i kovnosti i poeziji višeznačnost je često poželjna; u znano
sti i logici n ij e tako. Jednoznačna u potreba temeljn i h termi n a bit
je znanstven e knj ige i l i projekta. Su kladno tome, a osobito nakon
Leibn iza i Boolea, logičari se trude govoriti jednoznačni m Jezikom
- što je golem doprinos moderne s i m bol ičke logike.
Kako višeznačan s i m bol i m a dva i l i više razl ičitih značenja pa
ga se stoga može shvatiti na dva i l i više različitih načina, on zbu
njuje čitatelja. Varijabla ne može na taj n ači n zbu njivati, budući da
nema vl astita značenja. Moramo, međutim, paziti da posve j asno
odredi m o doseg varijabl i koje koristimo - jezičn i prostor u kojem
i maj u svoj identitet - tako da struktura zaključivanja n e može doći
u pitanje. Treba paziti i na druge riječi i simbole u našim rečen ič
n i m formama, osobito na '�', ' 1\ ' i ".
lako sam u prvom poglavlju izbjegla raspravu o u potrebi vari
jabli - štoviše pokušala sa m izbjeĆi raspravu o jeziku - pokušala sam
jasno dati do znanja da varijable korištene u obj ašnjenjima pravila
zaključivanja, prvo 'taj i taj ' i 'to i to', a zati m 'p ' , ' q ' i Ir', nemaju
referente. Pravila bi trebala univerzalno važiti . Stoga se u mjesto tih
varijabl i može staviti bilo koja rečen ica koja nas zan i ma .
U tekstu i u zadacima z a čitatelja koristi la sam primjere, jed
nostavne rečen ice poput "Henry je u kuhinji" i l i " Pada kiša". Vjeru
jem da će čitate lj shvatiti da je rješavajući te zadatke samo vježbao,
1350
Pogovor .
2
Analytica Priora, knjiga I , d rugi odjeljak, The Works of Aristot/e, engl es
ki prijevod W. D. Ross, u r. (Oxford : Clarendon P r ess 1 9 28), str. 2 5 a .
,
351
• Logika
352
Pogovor .
(svi ) 1 5 9, 1 6 1 , 1 7 2
formule, 2 4 8
( n e k i ) vidi egzistencijal n i iskaz, 1 60
formule, 2 4 8
3'<;1 / '<;1 3 razl i kovanje, 2 4 9 , 2 6 1 - 2 6 4
355
• Logika
356
Kazalo .
357
• Logika
istinosna stabla, 1 2 , 94- 1 1 9, 1 99, Lei bn iz, Gottfried Wilhelm von '
2 7 1 , 3 0 5 - 3 1 7 , 3 1 9- 3 4 7 1 24 , 2 9 3 , 3 5 0
istinosna vrijednost, 82 Leutz, E ma n u e l Gottlieb, 1 02
istinosne fu n kcije, 8 2 , 1 5 7 LS (Leibn izov zakon za i stinosna
istinosne tabl ice, 8 2 - 9 4 , 1 1 2 stabla), 307
358
Kazalo .
359
• LDgih
pre m i se, 1 0- 1 1 , 1 7 , 1 9, 2 6 s i m bo l i , 1 0, 2 1 , 2 3 , 8 1 , 1 2 2 , 3 5 0-
premise u igri , 2 6 , 3 9 -35 1
360
Kazalo .
u n iverza l n i iskazi, 1 5 9, 1 6 6
US ( p ravi l o za isti nosna stabla za
u n iverzalne iskaze) , 2 0 1
valjanost, 9, 1 1 - 1 2 , 1 5 , 1 9, 5 3 ,
8 1 , 1 08
vi šeznačnost, 3 8 , 4 8 , 68-69, 2 3 2 ,
2 4 8 , 2 6 1 - 2 6 2 , 3 2 0 , 3 3 7-340-
-350
za klj učak, l l , 1 9, 8 1
zaključivanje, 1 0 , 1 3
ZAMjena e kvivalenata, 4 6 , 5 9-6 1 ,
1 63 , 1 7 9
zastavica, 1 69 , 1 7 1
361
CIP - Katalo g iza c i ja u publikacij
Nacionalna i sveučmšna knpžnica - Zag reb
UOK 1 64
CAUMAN. leigh S.
Uvod u logiku prvog reda I Le i gh S. Cauman ; <preveo
Ognjen Strpić>. Zagreb : Naklada Jesenski i Turk 2004 .
- .
44 1 0 1 B 1 56
Prikazi knjiga / Book Reviews 117