ELEMENTI ZA PRIPREMU NASTAVNOG ČASA/SATA

ŠKOLA: JU Treća gimnazija Sarajevo

ŠKOL. GODINA: 2019/2020

PREDMET: Filozofija s logikom

RAZRED: četvrti (IV6)

DATUM: 19. 12. 2019

NASTAVNA JEDINICA: „Svijet ideja“ i učenje o državi.

TIP ČASA: obrada novog sadržaja (utvrđivanje, vježbanje, sistematizacija)

NASTAVNE METODE: metoda izlaganja, razgovora, rada na tekstu,

NASTAVNA SREDSTVA: tekst udžbenika, slike, filmoprojekcije,

OBLICI RADA: frontalni, individualni, rad u parovima

LOKACIJA: u učionici

CILJEVI ČASA:

OBRAZOVNI: Upoznavanje učenika sa Platonovom filozofijom. Cilj časa je upoznavanje sa

koceptom ideja kod Platona te sa njegovim uređenjem države.

FUNKCIONALNI: podsticanje učenika na kritičko razmišljanje

VASPITNI/ODGOJNI: međusobno poštivanje i uvažavanje, upoznavanje sa vrlinom koja ima etički

značaj, jer je najveća ideja u hijerarhiji ideja dobra.

ARTIKULACIJA ČASA:

UVODNI DIO ČASA: do 5 minuta

Na samom početku časa prije realizovanja nastavne jedinice ću se predstaviti učenicima, objasniti im
ko sam, koja je svrha mog predavanja, te nakon toga objasniti im temu nastavnog sata. Prije nego što
im kažem da je tema nastavne jedinice Platon, pitaću ih šta su zapamtili sa prethodne nastavne jedinice
o Sokratu, te im reći da je tema nastavnog sata Platon i to da je on bio Sokratov učenik. Planiram da
im prikažem portret Platona kako bi im ostala slika u glavi.
GLAVNI DIO ČASA: 35 minuta

Nakon što završi uvodni dio časa već počinjem sa izlaganjem. Plan je da počnem sa bazičnim
informacijama o Platonu poput datum i mjesto rođenja, da još jedanput istaknem da je bio Sokratov
učenik ali i Aristotelov učitelj i naravno da je osnivač Akademije. Iste podatke zapisujem na tabli.

Akadademija je bila filozofska škola koja je bila osnovana u Akademovu vrtu, pa odatle potiče i naziv
Akademija.

Nakon toga, dolazimo do temelja Platonove filozofije a to je njegovo učenje o idejama. Prema Platonu
ideje su vječne i nepromjenljive dok su osjetna bića prolazna i nesavršena. Ideje su prava zbilja dok je
svijet osjetilnih stvari samo njihova slika. Ideje svemu daju oblik i život. Kod Platona u svijetu ideja
postoji hijerarhijski niz pa je tako najveća ideja zapravo ideja dobra. Sve druge ideje se svrstavaju u tu
ljestvicu na osnovu toga koliko imaju uticaja na ideju dobra. Tu vidimo da ideje imaju i etički značaj.

(Nakon toga na tabli ispisujem da su ideje te koje svemu daju oblik i život, te da je vrhovna ideja ideja
dobra.)

Nasuprot svijetu ideja stoji svijet materije, koji je u potpunosti nesređen. Čovjek po duši pripada
svijetu ideja, a po tijelu prolaznom svijetu materije. Nakon smrti tijela, duša nastavlja da živi u svijetu
ideja. Čovjek, dakle, nakon svoje smrti ne prestaje postojati, tj. on nastavlja živjeti tamo gdje je i prije
boravio a to je u svijetu vječnih ideja. Cilj filozofa prema Platonu se sastoji u oslobađanju duše od
tijela jer je tijelo neprestani izvor bolesti, bijede, straha, požude svakojakih varljivih slika. Poznata je
Platonova izjava da je „tijelo grob i tamnica duše“.

Ideje ne smijemo poistovjetiti sa dušom jer duša je ona koja spoznaje a ideje su ono što se spoznaje.
Iako su i ideje i duša vječne i nepromjenljive, one nisu identične. Ideja dobra, prema Platonu, svim
predmetima daje njihovu istinu, a onome koji ih zna daje moć spoznavanja. Mnogi tumači smatraju da
je ideja dobra istovjetna sa bogom.

U dijalogu Menon kod Platona vidimo teoriju o anamnesis što znači znanje kao sjećanje. Tu Platon
započinje govoreći o tome da je duša postojala prije tijela. Svo znanje koje postoji je u nama samo ga
moramo otkriti. Obzirom da je naša duša već živjela u svijetu ideja koji je jedini pravi svijet te kao
takav on sadrži istinu pa je naša duša nakon toga došla u naše tijelo gdje je izgubila znanje koje je
posjedovala. Duša to znanje može vratiti i to prisjećanjem (anamnesis).

Platon nije poštovao umjetnost jer je on umjetnost vidio kao reprodukciju ovog svijeta, a s obzirom da
je ovaj svijet sjena svijeta ideja, umjetnost je sjena sjene. Zato je veoma visoko uzdizao ideju lijepog,
koju je povezivao s ljubavlju, a ne s umjetnošću. On nam to objašnjava na primjeru 3 kuće: Prva kuća
je zapravo ideja kuće, druga kuća je ona koju zidar sagradi a treća je ona koju umjetnik nacrta na
platnu. Prva kuća je model za drugu kuću, a druga je model za treću. Tako vidimo da za svaku stvar
postoji ideja.

Sada dolazimo do Platonovog učenja o Državi. Obzirom da se Platon bavio problemom ljudske sreće i
istinski dobrog života bilo je potrebno da utvrdi pravu prirodu i funkciju države. Platon nije mogao da
prihvati stanoviše po kojem jedan moral važi za pojedinca a drugi za državu.
Po njegovom mišljenju država postoji da bi u njoj mogao da se vodi dobar život. U svom dijalogu
„Država“ Platon traga za pravom prirodom pravednosti. Država postoji da bi ispunila potrebe ljudi.

Ljudima je pomoć potrebna pa zajedničkom suradnjom učestvuju u proizvodnji životnih potrepština.

Tako je prvobitni cilj polisa bio ekonomski cilj.

Duša se sastoji od 3 dijela, pa je tako podijelio i 3 osnovne klase u državi:

-RAZUMSKI DIO- filozofi/vladari- MUDROST

-VOLJNI DIO – vojnici- HRABROST

-POŽUDNI DIO- proizvođači- UMJERENOST.

Ako preovladava razumski dio duša je ispravna a ako preovladavaju voljni ili požudni dio duša je
neispravna. Pravednost u državi postiže se kada svi ljudi rade ono za šta imaju predispoziciju za šta su
sposobni. Država je nepravedna odnosno politička nepravda pokazuje se kada preovladava
buntovnički duh i kada se klase počnu mješati u posao druge klase.

Demokratsko načelo vladavine je prema Platonu nerazumno, jer upravljač treba da vlada s obzirom na
znanje, a znanje treba da bude znanje o istini. Čovjek koji posjeduje znanje o istini je pravi filozof.
Filozofija je najveći plod obrazovanja koji nam može dati država.

Na kraju ovog dijela bih pustila video snimak sa youtuba koji govori o Platonovoj alegoriji pećine koji
traje 7 minuta, naravno, ukoliko ostane vremena za to.

ZAVRŠNI DIO ČASA: 5 minuta

Nakon završenog izlaganja o Platonu, postavila bih bazična pitanja o Platonu kako bih provjerila šta su
zapamtili. Ta pitanja su:

Ko je bio Platon ? Kada i gdje je rođen ? Šta je temelj njegove filozofije ? Šta su ideje ? Koja je
vrhovna ideja kod Platona ? Koje su 3 klase u Platonovoj državi ?

Planiram da im podijelim ukratko najvažnije o Platonu i nakon toga se zahvaljujem učenicima na

saradnji i završavam nastavni sat.

PLAN TABLE:

-Sokratov učenik, Aristotelov učitelj

-Osnivač Akademije

- Atena 428 god. prije Krista-347. god. prije Krista

-Teorija ideja: ideje daju svemu oblik i život

-Ideja dobra je vrhovna ideja u hijerarhiji ideja

-Anamnesis (znanje kao sjećanje)

-Besmrtnost duše: Duša je postojala prije tijela i to u svijetu ideja

-Duša: razumski dio (filozofi il vladari), voljni dio (vojnici), požudni dio (proizvođači)

Student: Hasković Almina

DOMAĆI RAD:

Nastavnik: Pregledao: