You are on page 1of 38

Inženjerski materijali

SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ

Inženjerski materijali. Fizikalni parametri

Nositelj kolegija: doc. dr. sc. Natalija Bede


Inženjerski materijali
Inženjerski materijali staklo
▪ najvažnija primjena u građevinarstvu - konstrukcije aluminij
beton
čelik drvo

AB opeka
mort

kamen
mort
Inženjerski materijali
▪ primjena u ostalim granama građevinarstva
Inženjerski materijali

Zahtjevi za inženjerske materijale

 čvrstoća
 otpornost na vanjske utjecaje (voda, kiseline, lužine,…)
 estetika
 trajnost

 važnost ispitivanja materijala


 ispitivanje materijala prema standardima
Ispitivanje materijala
Ispitivanje materijala

 Norme ili standardi su dogovorena pravila prema kojima se određuju svojstva (željena ili tražena)
određenog materijala
 npr:
hrvatska norma – HRN
međunarodna norma – ISO
njemačka norma – DIN
američka norma – ANSI
britanska norma – BS

 Kvaliteta materijala ne smije biti ispod specificiranih standardom


Ispitivanje materijala

Zadaća ispitivanja materijala:

 određivanje osnovnih svojstava materijala


 usavršavanje postojećih i pronalaženje novih metoda ispitivanja
 poboljšavanje svojstava postojećih i pronalaženje novih materijala
 kontrola i reguliranje kvalitete materijala
Ispitivanje materijala
ISPITIVANJE
MATERIJALA
(namjena)

KONTROLNA ISTRAŽIVAČKA ZNANSTVENA

ISPITIVANJE
MATERIJALA
(mjesto)

TERENSKA LABORATORIJSKA
Ispitivanje materijala

ISPITIVANJE

(sadržaj)

KONSTRUKTIVNI
MATERIJAL MODEL KONSTRUKCIJA OBJEKT
ELEMENT
Ispitivanje materijala
ISPITIVANJE
MATERIJALA
(utjecaj na materijal)

RAZORNO NERAZORNO
UZORAK JE OŠTEĆEN NEMA OŠTEĆENJA NA
- NEUPOTREBLJIV UZORKU
Ispitivanje materijala
Zahtjevi za ispitivanje:

 jednostavnost
 točnost
 dobro poznavanje načina ispitivanja
 ponovljivost postupka
 ekonomičnost

APSOLUTNA TOČNOST ISPITIVANJA NIJE MOGUĆA

Pogreške:

 slučajne (oprema i ljudski faktor) → automatizacija i elektronika


 sistematske (oprema, postupak) → treba otkloniti uzroke
 grube (neopreznost u pripremi i pri ispitivanju) → rezultati nisu upotrebljivi
Ispitivanje materijala
Osnovna svojstva materijala:

 opća fizikalna (obliik, gustoća, poroznost, vlažnost, makro i mikrostruktura...)


 mehanička (tvrdoća, čvrstoća, elastičnost, lomljivost, žilavost ...)
 termička (vodljivost topline i zapaljivost)
 električna (vodljivost struje)
 akustička (vodljivost zvuka)
 kemijska (kemijski sastav)
 fizikalno - kemijska (skupljanje, bubrenje, upijanje vode, zavarljivost...)

 Ispitivanje svojstava materijala:  Uzroci pogrešaka:


postupak ispitivanja čovjek
tehnika ispitivanja moraju biti tehnička pomagala
uvjeti ispitivanja UVIJEK ISTI nehomogenost materijala
kvaliteta materijala
Ispitivanje materijala
Analiza rezultata ispitivanja:

 rezultati ispitivanja su slučajne vrijednosti – rezultat ponavljanja ispitivanja na istovjetnim uzorcima


 analiza točnosti dobivenih rezultata i otklanjanje uočljivih pogrešaka
 pretvaranje dobivenih vrijednosti u karakteristične veličine zbog zaključivanja „općeg zakona” kako se
ispitani materijal ponaša u zadanim uvjetima

 obrada rezultata ispitivanja je najčešće statistička


Fizikalni parametri materijala
Struktura materijala
nepravilna i složena
porozna
Opći fizikalni parametri:

 apsorbirana voda, ‫ܣ‬௪ %


 masa, m (݇݃)
 površinska vlažnost, ‫ܣ‬௦ %
 volume, V (݉ଷ )
 ukupna vlažnost, W %
 gustoća, ߩ ݇݃/݉ଷ
 poroznost, p %
 volumenska masa, ߩ௭ ݇݃/݉ଷ
 vodoupojnost, A ݇݃/݉ଶ
 nasipna gustoća, ߩ௦ ݇݃/݉ଷ
Masa, m (kg) - stanje materijala ovisno o vlažnosti

ma- masa NEZASIĆENOG


POVRŠINSKI SUHOG materijala
md - masa suhog materijala

mzps- masa ZASIĆENOG mw- masa VLAŽNOG materijala


POVRŠINSKI SUHOG materijala
Volumen, V (m3) - stanje materijala ovisno o temperaturi i pritisku

 materijali sadrže veći ili


manji postotak prostora
neispunjenog čvrstom tvari
(šupljine-međuprostor i
pore)

 u najvećem broju
slučajeva ove prostore
ispunjava zrak i/ili voda, pa
njihovo prisustvo bitno
utječe na pojedina
svojstva materijala
Volumen, V (m3)
 praškasti ili rastresiti + =
materijali bez pora
 metoda piknometra

 pravilno geometrijsko tijelo


 mjerenjem dimenzija

 nepravilno geometrijsko
tijelo sa/bez pora i/ili
šupljina
 Arhimedov zakon
Volumen, V (m3)
Arhimedov zakon

݉௪௜ ݉௪௜
∆ܸ =
ߩ௪
ߩ௪ - gustoća vode [kg/m3]
݉௪௜ - masa istisnute vode
݉௪௜ = ݉௭ − ݉௭௪
݉௭ - masa mzps - vaganje na zraku
݉௭௪ - masa mzps - vaganje u vodi
Gustoća (kg/m3)
Gustoća, ρ (kg/m3)

 omjer mase suhog materijala i volumena čvrste


tvari (bez pora i šupljina)

md
ρ=
V
md
ρ=
V
 volumen materijala nepravilnog oblika određuje se
VAGANJEM POD VODOM – ARHIMEDOV ZAKON – tijelo
uronjeno u tekućinu gubi na svojoj težini onoliko koliko teži
tijelom istisnuta tekućina

masa masa
݉୸ ݉୸୵

Uzorak nepoznatog ߩ௪
volumena ܸ

ߩ௪ ݉ୢ
ߩ=
݉ୢ −݉୸୵
Gustoća, ρ (kg/m3)

 volumen rastresitih ili praškastih materijala


određuje se u PIKNOMETRU

 uzorak materijala se stavi u piknometar, prelije se


vodom i promiješa
 do označenog nivoa se dolije voda i izvaže
Volumenska masa, ρΖ (kg/m3)

 omjer mase i volumena materijala s porama

m
ρz =
V + Vp

 volumenska masa suhog materijala md


ρz (d) =
V + Vp

 volumenska masa zasićenog površinski suhog


mz
ρz (ZPS) =
materijala V + Vp
Nasipna gustoća, ρS (kg/m3)

 omjer mase suhog materijala i ukupnog


volumena materijala

mr
ρs(r) =
Vg
Nasipna gustoća, ρS (kg/m3)

 omjer mase suhog materijala i ukupnog


volumena materijala

 nasipna gustoća u RASTRESITOM stanju

mr mr - masa suhog materijala


ρs(r) = sipanog s visine 5 cm iznad
ruba posude
Vg
Vg
Nasipna gustoća, ρS (kg/m3)

 omjer mase suhog materijala i ukupnog


volumena materijala

 nasipna gustoća u ZBIJENOM stanju


mn – masa nabijanjog
materijala u 3 nivoa metalnom
mn šipkom φ16 mm, duljine 60 cm
ρs(n ) =
Vg

Vg
Apsorbirana voda, Aw (%
% mase ili volumena)

 voda sadržana u zasićenom površinski suhom


materijalu

mz − md
Aw = × 100 % m
md

Vw (m z − m d ) ⋅ρ
Aw = = ×100 % V
V m d ⋅ρw
Površinska vlažnost, As(%
% mase ili volumena)

 voda koja u vidu filma obavija materijal

mw − mz
As = × 100% m
md
Vw (m w − m z ) ⋅ρ
As = = ×100% V
V m d ⋅ρw
Ukupna vlažnost, W (%
% mase ili volumena)

 ukupni sadržaj vode u vlažnom materijalu

m w − md
W= ×100% m
md
Vw ' (m w − m d ) ⋅ρ
W= = × 100% V
V m d ⋅ρw
Poroznost, p (%)
%)

 dio volumena materijala koji zauzimaju pore tj. prostor koji nije ispunjen čvrstom tvari

Vp V - volumen čvrste tvari


p= Vp - volumen pora
V + Vp

ρ − ρz(d)
p= ×100%
ρ
Poroznost, p (%)
%)

 pore - sve praznine u materijalu


veće od dimenzija molekula
 obzirom na veličinu:
 zatvorene pore (šupljine) -
odgovorne za termička i
akustička svojstva
 otvorene pore (kapilare) -
odgovorne za propusnost
Vodoupojnost, A[kg/m2]

 prodiranje vode u (građevinski) materijal zbog kapilarnog upijanja kada je jedna ploha materijala u
kontaktu s vodom

 ispitivanje vodoupojnosti

silikon

voda 2-3 mm o
ruba uzorka
Vodoupojnost, A[kg/m2]

 posljedica kapilarne elevacije tj. zbog kuta


močenja dolazi do penjanja tekućine u
kapilarnim porama

 penjanje vode dovodi do vlaženja i onog dijela


materijala koji nije u kontaktu s vodom.
Vodoupojnost, A[kg/m2]
 Kapilarno upijanje vode u uzorak
materijala je sve sporije, kako raste
kapilarna elevacija, dok se na nekoj
visini potpuno ne zaustavi.

W – koeficijent vodoupojnosti
(kg/m2×s-1/2)
t – vrijeme (s)
Vodoupojnost, A[kg/m2]
 Primjeri vodoupojnosti različitih vrsta betona
3,5

3
kapilarno upijanje vode (kg/m 2)

2,5

1,5

0,5

0
0 5 10 15 20
1/2 0.5
t (h )

You might also like