Vampir

Prijeđi na navigacijuPrijeđi na pretraživanje

 Ovo je glavno značenje pojma  Vampir. Za druga značenja, pogledajte Vampir (razdvojba).

vampirica

Vampir (prasl. ǫpyrь), u pučkom vjerovanju, mrtvac koji ustaje noću iz groba i siše

ljudima krv[1], a također posjeduje čarobne i nadnaravne moći. Vampirom postaje zao
čovjek ili onaj kome je vampir sisao krv. Skoro sve kulture i civilizacije posjeduju
nekakav mit o nemrtvim krvopijnim stvorenjima ili vampirima. No, sam
izraz vampir potječe s Balkana i Istočne Europe, gdje su mitovi o vampirima bili česti
i odakle su se u 18. stoljeću proširili na Zapadnu Europu.
Prva dokumentirana uporaba riječi vampir jest za osobu pod imenom Arnold
Paole (vjerojatno: Arnaut Pavle?) iz sela Medveđa kod Kruševca u Srbiji 1725. u
izvješću lokalnog liječnika Beču u vrijeme kada Srbijom vlada Austrija (1717.-1739.).
U prirodi postoje životinje i organizmi koji žive na tekućinama drugih životinja, od
kojih je jedna i krv te se termin vampirizam ili krvopijstvo u zoologiji koristi za, na
primjer: pijavice, komarce i neke vrste šišmiša.
U popularnoj kulturi termin vampirizam ili krvopijstvo koristi se i kao pogrdan naziv za
amoralno i bezgranično iskorištavanje pojedinaca ili društva. Isto tako vampirstvo,
vampirizam, povampirenje su termini koji se rabe za demoniziranje pojedinaca ili
skupina jer se vampiri, prema nekim narodnim vjerovanjima, smatraju demonima i
oličenjem zla, jednaki Sotoni.

Sadržaj

 1Etimologija
 2Podrijetlo legende
 3Vampiri u popularnoj kulturi
 4Povezani članci
 5Bilješke
 6Literatura
 7Vanjske poveznice

Etimologija[uredi VE | uredi]
Riječ "vampir" potječe iz slavenskih jezika. Smatra se da je prvobitni oblik riječi bio
"upir" i da se kao takav proširio s istoka prema Zapadu, slavenskim zemljama,
Balkanom, dinarskim i jadransko-panonskim krajevima, gdje je prilagođen različitim
jezicima.[2]
U engleskom jeziku je riječ "vampire" prvi put zabilježena 4. svibnja 1732. kada je
časopis "London Journal" objavio članak o navodnoj
vampirskoj epidemiji u beogradskoj okolici.[3]

Podrijetlo legende[uredi VE | uredi]

Mitovi o krvožednim stvorenjima poput vampira postojali su još u drevnim
civilizacijama Egipta, Mezopotamije, Perua, Indije i Kine,[4] sudeći
prema mitovima i božanstvima koja su imala vampirske karakteristike. Na
području Europe mit o vampirima najrašireniji je među slavenskim narodima i
njihovim bliskim susjedima (Albanija, Grčka, Litva). Vjeruje se da je nastanak predaja
o vampirima povezan sa slavenskim animističkim kultovima.

Vampiri u popularnoj kulturi[uredi VE | uredi]

Vampiri ulaze u književnost u 18. stoljeću. Prvo prozno djelo o vampirima napisao
je 1816. John Polidori ("The Vampyre"), ali opću popularnost postižu tek nakon
objave gotičkog romana "Drakula" Brama Stokera 1897. godine.[5] Od tada je napisan
niz književnih djela o vampirima.
Na filmskom platnu vampiri se pojavljuju 1922. u
kultnom njemačkom nijemom filmu redatelja Murnaua "Nosferatu" u kojem je
zapaženu ulogu vampira ostvario glumac Max Schreck. Svjetsku popularnost
ulogom grofa Drakule u nizu filmova postigli su Bela Lugosi i Christopher Lee.

 Popis filmova o vampirima

 Popis knjiga o vampirima

Povezani članci[uredi VE | uredi]

 Vampirski šišmiši
 Elizabeta Báthory
 Vlad III. Drakula
 Vukodlak
 Jure Grando

Bilješke[uredi VE | uredi]
1. ↑ Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 190.
2. ↑ Faust, Viktoria, str. 9.
 3. ↑ Faust, Viktoria, str. 10.
4. ↑ Faust, V., str. 12.
5. ↑ Faust, Viktoria, str. 11.-12.

Literatura[uredi VE | uredi]
 Faust, Viktoria, Vampiri, legenda koja ne umire, Zagrebačka naklada, Zagreb,
1999. ISBN 953-6234-56-4
 Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka , sv. XX., Pro Leksis, Zagreb,
2007. ISBN 978-953-7224-20-5 nevaljani ISBN

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Na Zajedničkom poslužitelju postoje
datoteke na temu: Vampir.

 Jim Steinman-Michael Kunze: "Dance of the Vampires" musical  (mađ.)

 Nedovršeni članak Vampir koji govori o mi