SADRŽAJ:

1. OSNOVE TEHNIČKOG CRTANJA................................................................................................ 3

1.1. Tehničko crtanje ........................................................................................................................ 3
1.2. Uloga poznavanja (čitanja) nacrta za graditelja – izvođača u procesu pripreme za ..... 6
izvođenja dijela ili cijele građevine ................................................................................................. 6
1.3. Važnost dobrog razumijevanja nacrta za svakog graditelja-izvođača .............................. 7
1.4. Sposobnosti odnosno znanja potrebne za razumijevanje (čitanje) nacrta....................... 7
2. OPREMA I PRIBOR ZA CRTANJE ............................................................................................... 9
2.1. Pribor za crtanje......................................................................................................................... 9
2.2. Tehničko pismo........................................................................................................................ 10
2.3. Formati papira .......................................................................................................................... 11
3. OSNOVNE GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE....................................................................... 13
3.1. Simetrala dužine i kuta ........................................................................................................... 13
3.2. Crtanje kutova .......................................................................................................................... 14
3.3. Tangenta na kružnicu ............................................................................................................. 16
3.4. Konstrukcije nekih pravilnih mnogokuta .............................................................................. 17
3.5. Lukovi i krivulje......................................................................................................................... 19
3.6. Konstrukcija elipse prema definiciji....................................................................................... 21
4. ORTOGONALNA PROJEKCIJA .................................................................................................. 22
4.1. Projiciranje ................................................................................................................................ 22
4.2. Osnove ortogonalnog projiciranja ......................................................................................... 23
4.3. Prostorna projekcija ................................................................................................................ 30
5. IZRADA ARHIREKTONSKO GRAĐEVINSKE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE .............. 33
5.1. Redoslijed izrade arhitektonsko-građevinske projektne dokumentacije......................... 33
6. Osnove crtanja i označavanja u arhitektonsko – građevinskim nacrtima.............................. 36
6.1 Vrste i širina crta ....................................................................................................................... 36
6.2. Mjerilo ........................................................................................................................................ 37
6.3. Kotiranje nacrta........................................................................................................................ 39
7. GRAFIČKE OZNAKE MATERIJALA I ELEMENATA................................................................ 43
7.1. Grafičke oznake materijala .................................................................................................... 43
7.2. Grafičke oznake opreme i namještaja.................................................................................. 45
7.3. Simboli raznih instalacija ........................................................................................................ 48
7.4. Simboli plinskih instalacija ..................................................................................................... 49
7.5. Grafičke oznake otvora........................................................................................................... 50
8. SADRŽAJ NACRTA ....................................................................................................................... 52
8.1. Tlocrt.......................................................................................................................................... 52
8.2. Presjek ...................................................................................................................................... 54
8.3. Prevaljeni presjeci ................................................................................................................... 57
8.4. Pročelja ..................................................................................................................................... 59
8.5. Detaljni nacrti ........................................................................................................................... 60
8.6. Planovi oplate........................................................................................................................... 63
8.7. Konstrukcijski nacrti ................................................................................................................ 65
9. VRSTE PROJEKATA..................................................................................................................... 67
9.1. Idejni projekt ............................................................................................................................. 67
9.2. Glavni projekt ........................................................................................................................... 68
9.3. Izvedbeni projekt ..................................................................................................................... 72
9.4. Detaljni nacrti ........................................................................................................................... 78
10. Literatura

2
 1. OSNOVE TEHNIČKOG CRTANJA

1.1. Tehničko crtanje

POVIJEST I ZNAČENJE TEHNIČKOG CRTEŽA

Crteži su u povijesti ljudskog roda važan vid međusobne komunikacije još prije nego se razvilo
pismo.
Tehnički crtež se razvija tokom renesanse kada se razvijaju tehničke znanosti i kasnije
postaje sve složeniji I složeniji.Tehnički nacrti danas su standardni način prikazivanje proizvoda svih
mogućih tehničkih disciplina a među njima su i graditeljski nacrti.
Graditeljski nacrti moraju se pridržavati međunarodnih pravila za crtanje nacrta te moraju biti
jasni, dobro označeni i pregledni. Takve nacrte su sposobni “pročitati “ svi stručnjaci koji sudjeluju u
procesu projektiranja, izvođenja I održavanja objekta.
Dijelovi nacrta I sam crtež mora biti tako jasan da se njima znaju služiti investitori, korisnici
graditeljskih objekata i svi zainteresirani građani. Poznavati I znati čitati nacrte je kao da govorimo još
jedan strni jezik jer ista pravila vrijede i u Kini i u Americi..

PROBLEMI KOD GRAFIČKOG PRIKAZIVANJA GRADITELJSKIH OBJEKATA

Kod crtanja predmeta za graditeljske nacrte vrlo se brzo uoče dva problema.
Prvi problem je kako složen predmet poput zgrade prikazati tako da svima bude
razumljiv.Jednostavan i mali predmet vrlo se lako dade opisati riječima ili predočiti jednostavnom
skicom.

Problem nastaje kod opisivanja predmeta koji složen od više elemenata kao što je ovaj na
slici. Dakle imamo problem kako predmet ili zgradu koja ima tri dimenzije ( dužinu, širini i visinu)
smjestiti na papir koji ima samo dvije dimenzije(dužinu i širinu)

Prvi problem se rješava tako da se predmet crta na način zovemo ortogonalno projiciranje
predmeta.Svaka projekcija predmeta crta se na svojoj ravnini, pa govorimo o ravnini I (ravnini tlocrta),
ravnini II (ravnini nacrta) i ravnini III (ravnini bokocrta).

3
 Na te ravnine projiciramo pod pravim kutom strane predmeta.
Takve projekcije prikazuju se na jednoj ravnini kao tlocrt, nacrt i bokocrt takvog predmeta.

Da bi takav crtež bio potpuno razumljiv na kraju određujemo dimenzije, kote (odnosno
kotiramo stvarne veličine u centimetrima).

4
 Drugi problem je kako velik građevinski objekt čija se veličina mjeri u desecima metara
smjestiti na list papira veličine nekoliko desetaka centimetara. Da bi prikazali takav objekt crtamo ga u
mjerilu.
Crtati građevinu u mjerilu znači je smanjiti tako da je možemo prikazati na našem listu papira.
Mjerilo na nacrtu označujemo s dva broja I znakom jednakosti između dva broja.
Na primjer: 1 : 100
Prvi broj označava stvarnu dimenziju predmeta.
Drugi broj označava za koliko smo smanjili dimenzije tog predmeta.
Znači jedan metar u stvarnosti je u nacrtu sto puta manji to jest iznosi samo jedan centimetar.
U slijedećim crtežima je prikazan jedan te isti tlocrt prostorije u raznim mjerilima. Svaki crtež je razne
veličine ali kote tj zapisane dimenzije su iste.

MJ 1:200 MJ 1:100 MJ 1:50

5
1.2. Uloga poznavanja (čitanja) nacrta za graditelja – izvođača u procesu pripreme za
izvođenja dijela ili cijele građevine

Da uspješno izgradi dio ili cijelu građevinu graditelj-izvođač osim znanja o građevinskim
konstrukcijama i manualne vještine mora imati još jednu važnu sposobnost.
Ta sposobnost zove se poznavanje odnosno čitanje nacrta.
Znati pročitati nacrte odnosno shvatiti sto je nacrtano to je kao da se zna jedan jezik. Tehnički nacrti
se po istom sistemu crtaju u cijelom svijetu od Kine do Amerike.
Kod pripreme za izvođenje dijele ili cijele građevine treba pripremiti:
1. Izvođač treba dobro poznavati pravila čitanja nacrta jer tek kad shvati nacrte odnosno
protumači projekt odnosno projektnu dokumentaciju može pristupiti slijedećoj fazi.
2. Slijedeća faza u realizaciji građenja je priprema materijala, alata i opreme potrebnog za
izvođenje dijela ili cijele konstrukcije. Za cijelu građevinu ponekad se taj proces zove priprema
gradilišta.
3. U toj fazi izvođač također odlučuje o odabiru ljudi s odgovarajućom manualnom vještinom
odnosno o potrebnoj radnoj snazi koji će takvu konstrukciju i izvoditi.
Tek kad su svi ovi uvjeti ispunjeni može se pristupiti izvođenju dijela ili cijele konstrukcije.
Kad su svi ovi uvjeti ispunjeni možemo govoriti o uspješnom izvođenju dijela ili cijele
građevine.
Ovaj proces se odnosi na izvedbu dijela građevine na primjer kod zidanja jednog malog zida
koji izvodi jedan čovjek. Takav isti proces događa se kod izvedbe cijele građevine npr. kod izvedbe
kompletne stambene zgrade.
Samo onaj graditelj–izvođač koji je u shvatio ulogu poznavanja odnosno čitanja nacrta i
uspješno je povezao s ostalim aktivnostima prilikom izvođenja dijela ili cijele građevina može biti
dobar u svom zanimanju.
U takvom slučaju govorimo o uspješnim graditeljima – reproduktivnim umjetnicima (ako su
projektanti primarni umjetnici) koji su savladali sve tajne graditeljskog zanata.

ULOGA POZNAVANJA (ČITANJA) NACRTA ZA GRADITELJA -

IZVODITELJA U PROCESU IZGRADNJE DIJELA ILI CIJELE
GRAĐEVINE
POSTUPAK JE ISTI BEZ OBZIRA DALI SE RADI O ZIDANJU
JEDNOG ZIDA ILI UZVEDBI CIJELE ZGRADE

ORGANIZACIJSKA PRIPREMA ZA IZVOĐENJE DIJELA ILI

CIJELE GRAĐEVINE

ODABIR POZNAVANJE ODABIR ALATA,

DJELATNIKA (ČITANJE) STROJEVA,
(RADNE SNAGE) NACRTA OPREME,
KOJI ĆE ODNOSNO MATERIJALA,
OBAVLJATI DOBRO ORGANIZACIJA
PREDVIĐENE RAZUMIJEVANJE TRANSPORTA,
RADOVE KOMPLETNE ORGANIZACIJA
PROJEKTNE DIJELA ILI
DOKUMENTACIJE CJELOKUPNOG
UKLJUČUJUČI GRADILIŠTA
TROŠKOVNIKE
GRADITELJSKIH
RADOVA
OBRTNIČKIH

USPJEŠNO IZVOĐENJE DIJELA ILI CIJELE GRAĐEVINE

6
1.3. Važnost dobrog razumijevanja nacrta za svakog graditelja-izvođača

Tehnički nacrti odnosno projektna dokumentacija je jedan nacrt ili skup nacrta koji su direktna
uputa tj radni zadatak po kome izvođač treba da izvodi dio ili cijelu zgradu.
Ako izvođač dobro razumije projekt i po takvom projektu izvodi zgradu onda govorimo o
uspješnom izvođenju dijela ili cijele građevine.
Problemi nastaju ako izvođač ne razumije projekt odnosno ne shvati što je nacrtano na
papiru. Tada se prilikom pripreme i izvođenja dijele ili cijele građevine događaju neugodnosti,
nepravilnosi i komplikacije. Kao rezultat nerazumijevanja nacrta i ostalih tehničkih uputa imamo čitav
niz problema za sve sudionike u procesu građenja a to najviše pogađa korisnike takvih zgrada.
Da bi dobro razumio nacrt izvođač treba tokom školovanja i kasnije u praksi da razvije
određene sposobnosti odnosno znanja koje će mu pomoći da dobro shvati projekte.

1.4. Sposobnosti odnosno znanja potrebne za razumijevanje (čitanje) nacrta

Sposobnosti i znanja koje su potrebni za dobro razumijevanje nacrta su prostorni zor, pravila
crtanja nacrta i poznavanje građevinskih konstrukcija.

A) Prostorni zor je sposobnost ljudskog mozga da na temelju nacrta na papiru crtanog na dvije
dimenzije (dužina i širina) predoči kako će taj predmet izgledati u prostoru u tri dimenzije( dužina
širina i visina). Isto takav proces se odvija i u suprotnom smjeru to jest stvari predmet (tri dimenzije)
nacrtati na papiru u dvije dimenzije.
To je važna ljudska sposobnost jer izvođači po nacrtima koji su projektanti crtali u dvije
dimenzije mogu sebi predočiti kako će dio ili cijela konstrukcija izgledati na kraju radova.
Ta sposobnost uvježbava se tokom školovanja na modelima predmeta na kojima se crtaju
tlocrti, nacrti, bokocrti, presjeci i na temelju takvih nacrta dobivamo sliku predmeta. Kasnije se crtaju
tlocrti i ostale projekcije zgrada u određenom mjerilu a sposobnost se dalje razvija tokom prakse.
Prostorni zor pomaže i kod boljeg snalaženja tokom izvedbe kompliciranijih objekta. Ponekad
na jednom nacrtu (tlocrtu) zgrade nisu dati svi podaci pa je izvođač prisiljen tražiti i na drugom
projekcijama ili čak konzultirati projektanta.
Svaki put kad izvođač dobije više nacrta jedne zgrade (tlocrte, presjeke i pročelja) pomalo se
automatski uključuje ta sposobnost koja pomaže da izvođač sebi predoći kako će izgledati budući
objekt.
Tako i izvoditelji postaju sudionici zamišljenog projekta i lakše uspješno izvode dio ili cijelu
građevinu.

B) Pravila crtanja nacrta su pravila koja se moraju pridržavati svi sudionici u procesu izrade
projekta da bi mogli razumijevali ono što je nacrtano (simboli graditeljskih materijala, pokretne i fiksne
opreme, simboli instalacija, pravila kotiranja pojedinih nacrta, mjesta određivanja tlocrta i presjeka,
razumijevanje mjerila itd,)

7
 C) Poznavanje građevinskih konstrukcija u stvarnosti - je važan uvjet. Kad izvođač poznaje
stvarni izgled i dimenzije konstrukcije u stvarnosti u pravoj veličini onda može shvatiti što je nacrtano
u nacrtu.

SPOSOBNOSTI ODNOSNO ZNANJA POTREBNA ZA

RAZUMIJEVANJE - POZNAVANJA (ČITANJA) NACRTA ZA
GRADITELJA - IZVODITELJA

Prostorni zor - Pravila crtranja Poznavanje

sposobnost nacrta su pravila građevinskih
ljudskog mozga koja se moraju konstrukcija i
da na temelju pridržavati svi dijelova građevine
nacrta na papiru sudionici u u stvarnosti
(crtanog na dvije procesu izrade
dimenzije) predoči projekta da bi
kako će taj mogli razumijevali
predmet izgledati ono što je
u prostoru nacrtano( simboli
( prikazan u graditeljskih
prostoru u tri materijala,pokretn
dimenzije). e i fiksne opreme,
simboli
instalacija, pravila
k i j

USPJEŠNO IZVOĐENJE DIJELA ILI CIJELE GRAĐEVINE

8
 2. Oprema i pribor za crtanje

2.1. Pribor za crtanje

Za izradu dobrog tehničkog crteža potrebna je i odgovarajuća oprema, pribor i papir.

3D prikaz građevine u računalnom programu

pribor za crtanje

Tu se ubrajaju crtaći stol, crtaća daska i crtaća ploča, te računala s programima (CAD) za
crtanje i različita crtala (ploteri) koji omogućuju brže i preciznije iscrtavanje nacrta.
Crtaći pribor potreban za izradu tehničkog crteža čine trokuti, T-ravnalo, razmjernik (mjerilo,
trobridno ravnalo), šestar, kutomjer, različiti krivuljari i šablone. Šablone mogu biti za tehničko
pismo, opće s geometrijskim likovima ili namjenske za pojedine struke (za arhitekte,
elektrotehničare, strojare…)

9
2.2. Tehničko pismo

Za opise uz tehnički crtež koristi se tehničko pismo. Razlikujemo koso i uspravno tehničko
pismo, a oba mogu biti uska i srednje široka po čemu razlikujemo tipove A i B tehničkog
pisma.

10
Npr. za tip B – uspravno srednje široko tehničko pismo su iskazane mjere u tablici

2.3. Formati papira

Pri izradi tehničkih crteža koriste se različiti formati papira. Širine i duljine formata papira
određene su međunarodnim normama npr. odnos stranica je 1: 2 = 1 :1,414 i omjer
površina susjednih formata je 2 : 1 (A0 formatu je površina 1m 2 , a formatu A1 je 0,5 m 2 , itd.)
(sl. )

odnos različitih formata papira

11
Građevinski nacrti veći od formata A4 svode se na njegovu veličinu presavijanjem zbog
lakšeg rukovanja i uvezivanja u projekt.

primjer sastavnice

Osnovni format obrezanog nacrta mora imati pravokutni oblik veličine 210/297 mm.
Nacrti većeg formata moraju se previti tako, da potpuno složeni nacrt ima veličinu osnovnog
formata.
Okvir se mora iscrtati punom linijom na svakom nacrtu. On je udaljen 5 mm od
gornjeg, desnog i donjeg ruba, a 25 mm od lijevog ruba nacrta.
Sastavnica se stavlja u desni donji kut nacrta i sadrži sve potrebne podatke o
investitoru, projektantu, vrsti građevine i mjestu gradnje, sadržaju nacrta, mjerilu... Veličina
sastavnice ovisi o veličini nacrta.

Papir za tehničke crteže mog biti i različitih vrsta: tvrdi crtaći papir, paus papir, prozirni tanki
papir za skiciranje, ozalit papir, transparent papir…
Na tržište se isporučuju u rezanim arcima i u rolama.

12
 3. Osnovne geometrijske konstrukcije
Različite geometrijske konstrukcije potrebno je znati pri projektiranju i u izradi
tehničkih crteža, ali često je potrebno i neke od njih izvesti na gradilištu. Te konstrukcije je
jednostavnije izvesti pomoću pribora za crtanje ili računala, ali mogu se i često moraju
izvesti na gradilištu. Tada se koriste pomagala kojima tamo raspolažemo, a to su zidarska
olovka, čavli, užad, daske, letve, šablone i sl.

3.1. Simetrala dužine i kuta

Simetrala je pravac koji dijeli neku geometrijsku tvorevinu na dva jednaka dijela, pa tako
imamo prikaz konstrukcije simetrale dužine i simetrale kuta.

konstrukcija simetrale dužine

konstrukcija simetrale kuta

13
 podjela dužine na jednake dijelove

3.2. Crtanje kutova

14
određivanje pravog kuta na gradilištu

Podjela pravog kuta na tri jednaka dijela

- konstruira se kut od 60° koji se zatim simetralom raspolovi

konstrukcija kutova različitih veličina pomoću dva trokuta

15
 Konstrukcija kuta proizvoljne veličine moguća je uz
pretpostavke:

kut punog kruga je 360°…….360cm

O
O=2 r Π ⇒ r=
2Π
360
r= =57,3 cm
2 ⋅ 3,14

3.3. Tangenta na kružnicu

Tangenta je pravac koji dodiruje kružnicu u jednoj točki, koju zbog toga i nazivamo diralištem
i tangenta je uvijek okomita na polumjer kružnice u toj točki.

konstrukcija tangente na kružnicu u određenoj točki na kružnici

konstrukcija tangente na kružnicu iz određene točke izvan kružnice

16
3.4. Konstrukcije nekih pravilnih mnogokuta

jednakostraničan trokut kvadrat iz zadane stranice

kvadrat iz zadane dijagonale

konstrukcija šesterokuta

17
 Konstrukcija dvanaesterokuta iz šesterokuta

određivanje središta opisane kružnice pravilnog mnogokuta i njegove konstrukcija iz zadane

stranice

konstrukcija osmerokuta
18
 konstrukcija peterokuta iz zadanog polumjera opisane kružnice

3.5. Lukovi i krivulje

Spoj dva pravca pravilnom krivuljom S oblika

19
 spoj dvije kružnice jednim lukom

r, s, h s, h
konstrukcija kružnog odsječka iz različitih zadanih elemenata

20
3.6. Konstrukcija elipse prema definiciji

Elipsa je skup točaka u ravnini za koje je zbroj udaljenosti od dvije čvrste točke te ravnine
konstantan i jednak velikoj osi elipse. Te čvrste točke su fokusi ili žarišta elipse.
Elipsa ima dvije osi simetrije, a to su ujedno njezina velika AB i mala os CD koje se dijele na
velike a i male b poluosi.
Stoga prema definiciji vrijedi: r 1 + r 2 = 2a za bilo koju točku elipse.

konstrukcija elipse prema definiciji

konstrukcija elipse iz koncentričnih kružnica čiji su promjeri jednaki osima elipse.

21
 4. ORTOGONALNA PROJEKCIJA

4.1. Projiciranje

U graditeljstvu, a i u ostalim tehničkim strukama važno je znati prostorne oblike

predočiti na crtežu u ravnini kao i iz crteža spoznati izgled predmeta, građevine ili njezinog
dijela u prostoru.
Da bismo dobili prikaz nekog predmeta u ravnini vršimo zamišljeni postupak
projiciranja toga predmeta na ravninu pomoću zraka projiciranja.
Dva osnovna načina projiciranja koja se koriste u praksi su centralno i paralelno projiciranje.
Kod centralne projekcije sve zrake projekcije prolaze jednom točkom ( centrom projiciranja),
a kod paralelnog projiciranja zrake su međusobno paralelne i ovisno o položaju prema
ravnini projekcije razlikujemo koso i ortogonalno (okomito) projiciranje.

centralno projiciranje koso paralelno projiciranje

ortogonalno paralelno projiciranje

Ortogonalnim projiciranjem nastaju različite projekcije ovisno o položaju i broju ravnina

projekcije.
To su:
- Kotirana projekcija (na horizontalnu ravninu)
- Mongeova projekcija (na dvije ili više međusobno okomitih ravnina)
- Ortogonalna aksonometrija

U tehničkoj praksi najčešće se koristi ortogonalna projekcija na dvije (tlocrt i nacrt) ili tri
međusobno okomite ravnine (tlocrt, nacrt, bokocrt ili stranocrt).
Ortogonalnim projiciranjem na dvije ili tri međusobno okomite ravnine koristi se u graditeljstvu
za prikaz tlocrta, presjeka i pročelja građevine, pojedinih detalja…

22
4.2. Osnove ortogonalnog projiciranja

Svi geometrijski oblici u prostoru sastoje se od točaka, stoga da bismo znali odrediti u ravnini
sliku (projekciju) tih oblika potrebno je znati odrediti projekciju točke.

4.2.1. Ortogonalna projekcija točke

Ravnine projekcije su dvije međusobno okomite ravnine označene velikim grčkim

slovima Π 1 i Π 2 i one

Zraka projiciranja koja prolazi točkom A okomito na horizontalnu ravninu Π 1 određuje tlocrt
A' točke A, a ona okomita na ravninu Π 2 određuje nacrt A" točke A.
Tlocrtom i nacrtom potpuno je određen položaj točke u prostoru.
Na slici a) dan je prostorni prikaz, a na sl. b) nakon prevaljivanja ravnine Π 1 u Π 2 prikaz
projekcija tlocrta i nacrta točke A u ravnini slike (papira).

U graditeljstvu projekcije tlocrta i nacrta (presjek) građevine najčešće se prikazuju odvojeno.

Točke su zadane koordinatama koje predstavljaju udaljenost točke od po volji odabrane

točke ishodišta u smjeru koordinatnih osi A(Ax, Ay, Az).

Možemo proučit položaj točaka u prostoru na primjeru zadanih točaka A(2,4,4), B(6,-6,8),
C(10,-8,-8), D(8,8,-6), E(4,6,0), F(12,0,6)

23
Ponekad, za potpuno jasnu predodžbu predmeta nisu dovoljne dvije projekcije i tada se
uvodi i treća ravnina projekcije Π 3 postavljena okomito na ravnine Π 1 i Π 2 kroz ishodište
koordinatnog sustava i naziva se bokocrtnom ravninom.

4.2.2. Ortogonalna projekcija dužine

Dužina je ravna crta omeđena dvjema točkama i njima je potpuno određena. Ortogonalna
projekcija dužine je dužina, pa su projekcijama krajnih točaka određene i projekcije dužine.

Promatrajući projekcije dužina na slici i pravokutnog trokuta Α ′ PA može se uočiti da je

ortogonalna projekcija dužine na ravninu slike općenito kraća od prave duljine te dužine.
Ako je dužina paralelna s ravninom projekcije npr. CD II Π 1 tada se u tlocrtnoj ravnini
projicira u pravoj veličini, a u nacrtu se vidi da su sve njezine točke jednako udaljene od
Π 1 tako što su sve točke nacrta jednako udaljene od osi x, tj. nacrt dužine je paralelan s osi
x.
Ako je dužina okomita na ravninu projekcije npr. EF ⊥ Π 1 u tlocrtu njezina projekcija će biti
točka E ′ = F ′ , A u nacrtu će se projicirati u pravoj veličini jer je paralelna s Π 2 .

Kada u projekciji ne vidimo pravu veličinu dužine potrebno ju je odrediti, a određuje se

postupkom prevaljivanja oko projekcije u ravninu projekcije, npr. oko tlocrta Α′ B′ u ravninu
Π 1 , na slici je dan prostorni prikaz postupka prevaljivanja (a) i prikaz u tlocrtu i nacrtu (b).

24
4.2.3. Ortogonalna projekcija pravca

Dužina je dio pravca, pa kada imamo određenu dužinu imamo određen i pravac na kojem se
ona nalazi. Pravac može biti u paralelnom položaju prema ravnini, u njoj ili je probadati. Ako
probada ravninu s njom ima jednu zajedničku točku koja se naziva probodištem.

Na sl. se vidi probodište pravca p (pravac se označava malim slovima abecede) s ravninom
Π 1 i ono se naziva prvim probodištem i označava s indeksom jedan uz slovo Ρ1 , te
probodište pravca s ravninom Π 2 , drugo probodište Ρ2 . Ako neka točka pripada pravcu, u
tlocrtu i nacrtu mora biti na projekcijama pravca i mora se nalaziti na istoj ordinali.

Dva pravca u prostoru mogu biti:

a) paralelni
b) ukršteni
c) mimosmjerni

25
Paralelni pravci se projiciraju u paralelne pravce.
Ukršteni se sijeku u jednoj točki i ta točka pripada i jednom i drugom pravcu, pa se i u
projekcijama mora nalaziti u sjecištu pravaca i mora se nalaziti na istoj ordinati.
Mimosmjerni pravci nisu ni paralelni ni ukršteni i nemaju niti jednu zajedničku točku.

Do sada je dan prikaz projekcija osnovnih geometrijskih elemenata, a oni su sastavni dio
svakog lika i tijela.

4.2.4. Ortogonalna projekcija tijela

Ako načinimo ortogonalnu projekciju tijela na tri ravnine projekcije dobiti ćemo njegov tlocrt,
nacrt i bokocrt. Bokocrt može biti desni i lijevi ovisno s koje strane gledamo.

Ortogonalna projekcija tijela (piramida) na tri ravnine

26
 Prikaz tijela u tlocrtu, nacrtu i bokocrtu

Razvijeni plašt piramide kojoj prave veličine bridova i stranica saznajemo iz tlocrta i nacrta

27
 prikaz krova u tlocrtu, nacrtu i bokocrtu, s određivanjem prave duljine grebena

Cilj je znati i moći prostorni oblik prikazati u tlocrtu nacrtu i bokocrtu, kao i iz njegovog tlocrta i
nacrta znati predočiti i nacrtati prostorni prikaz. Isto tako moći odrediti pravu veličinu
prikazanih elemenata.

28
primjeri za vježbu određivanja tlocrta, nacrta i bokocrta

29
4.3. Prostorna projekcija

Iz tlocrta i nacrta i (ili) bokocrta možemo odrediti izgled predmeta u prostoru koji nam
pruža jasnije objašnjenje građevine.
U tu svrhu se koristimo metodama kosog projiciranja na ravninu slike gdje su predmeti
vezani uz prostorni koordinatni sustav tako da su glavni bridovi i osnovne plohe paralelne s
ravninama projekcija, a onda ga zajedno s koordinatnim sustavom projiciramo koso na jednu
ravninu. U tu svrhu najčešće se koristi aksonometrijski (grč: akson = os i metron = mjera)
prikaz koji nam omogućuje mjerenje, tj. kotiranje građevine.
Kako bismo dobili što zorniju sliku predmeta, predmet u uspravnom položaju os⎯z
odabiremo «vertikalno», a osi ⎯x i ⎯y zatvaraju s njom kutove 90+α i 90+β. Kutovi α i β
odabiru tako da slika bude što manje izobličena, pa je uobičajena vrijednost
15°≤ α ≤ 30° i 30°≤ β ≤ 60°. Najčešće se odabiru kutovi od 30° i 60°, jer se na taj način
zadrži pravi kut.
Ako nema prikrata u smjeru koordinatnih osi govorimo o izometriji, ili ako prikrate postoje
onda se radi o dimetriji ili trimetriji

30
crtanje aksonometrijske slike predmeta

31
32
 5. IZRADA ARHIREKTONSKO GRAĐEVINSKE PROJEKTNE
DOKUMENTACIJE
SUDIONICI U PROCESU PROJEKTIRANJA ODNOSNO IZRADE ARHITEKTONSKO
GRAĐEVINSKE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE

Arhitektonsko–građevinska projektna dokumentacija je skup nacrta i prateće dokumentacije

koje naručuju investitori i po kojoj izvođači izvode građevinu.
Osobe koje sudjeluju u izgradnji zovu se sudionici u izgradnji
Investitori su pravne ili fizičke osobe koje naručuju arhitektonsko – građevinsku projektnu
dokumentaciju i financiraju gradnju.
Projektanti su diplomirani ing. građevine ili arhitekture koji po uputama investitora izrađuju
arhitektonsko-građevinsku projektnu dokumentaciju.
Revidenti su pojedine ovlaštene osobe ili tvrtke koje kontroliraju projektnu dokumentaciju za
zgrade veće od 500 m2.
Izvoditelji ili izvođači su obrtnici pojedinci iili tvrtke koje po projektnoj dokumentaciji izvode
dio ili cijelu građevinu.
Nadzorni inženjeri obavljaju nadzor nad kvalitetom radova i brinu da se građevina izvodi po
projektu.

ŠTO JE TO PROJEKTIRANJE
Projektiranje je složeni postupak u kojem se počinje od izrade jednostavnih skica koje crta
projektant a završava se sa izradom detaljnih nacrta po kojima svaki sudionik izvođač odnosno
obrtnik u izgradnji može pripremiti i izvesti svoj dio radova na građevini. Završne dijelove projektne
dokumentacije za složene objekta crtaju čitavi timovi arhitekata, građevinskih i strojarskih
diplomiranih inžinjera.
Ponekad je za izradu arhitektonsko građevinske dokumentacije potrebno dva ili tri tjedna za
male objekta a za velike građevine to je proces koji može trajati mjesecima, pa i godinu dvije za
izuzetno složene objekte.

ODGOVORNOST PROJEKTANTA
Izrada arhitektonsko građevinske projektne dokumentacije je izrazito zahtjevan,odgovoran i
važan posao u sklopu velike aktivnosti i napora kod izvedbe građevinskog objekta. Greške u
projektiranju i izradi kompletne tehničke dokumentacije vide se odmah prilikom izdavanja građevinske
dozvole, tokom izvođenja zgrade, preuzimanja zgrade od strane investitora na tehničkom pregledu a
naročito tokom godina prilikom korištenja građevine. Ukoliko ima grešaka kod projektiranja onda
govorimo o teškom održavanju zgrade kad su se stanari i korisnici uselili u zgradu.

5.1. Redoslijed izrade arhitektonsko-građevinske projektne dokumentacije

Proces projektiranja počinje izradom planova za urbanistička rješenja u mjerilu 1:5000. U

tom mjerilu se određuju zone izgradnje, zone poljoprivrednog zemljišta, položaj prometnica i velikih
građevinskih zahvata kao što su tvornice, brane za hidrocentrale itd.
Slijedeća faza je izrada situacije u mjerilu 1: 1000 ili 1:500 u kojem se definira osnovna
namjena, veličina i položaj objekta u prostoru s obzirom na situaciju prilaznih prometnica.
Zatim se crta idejni projekt u mjerilu 1:200 za velike objekte ili u mjerilu 1:100 za male zgrade.
Tu se već daju osnovna funkcionalna, oblikovna i konstrukcijska rješenja cijele građevine.Crtaju se
tlocrti, presjeci i pročelja buduće građevine. Na temelju tog nacrta dobiva se lokacijska dozvola.
Nakon toga se izrađuje glavni projekt u mjerilu 1:100 (stotka) potreban za dobivanje
građevinske dozvole. U tim nacrtima moraju biti definirana funkcija, izgled i konstrukcija buduće
zgrade.Crtaju se tlocrti, presjeci i pročelja buduće građevine. Uz tu dokumentaciju ide i prateća
dokumentacija koja je potrebna za dobivanje građevinske dozvole(tehnički opis,osnovni troškovnik,
sve isprave i potvrde za organ državne uprave koji će izdati građevinsku dozvolu)
Uz te nacrte izrađuju se i instalacijski nacrti u mjerilu 1:100 u kojima su nacrtana rješenje za
sve instalacije.
Slijedeći nacrt koji se izrađuje je onaj koji je najinteresantniji izvoditeljima na gradilištu i po
kojem se građevina izvodi. To je izvedbeni ili palirski nacrt u mjerilu 1:50 (pedesetka). Crtaju se vrlo
detaljno tlocrti, presjeci i pročelja buduće građevine sa svim detaljima i tehničkim specifičnostima za
svaki dio zgrade.U tlocrte se ucrtava plan oplate ploča po kojem se izvode svi tesarski radovi na

33
zgradi. Izrađuju se detaljni troškovnici po kojima se ugovaraju i prati dinamika radova. Ako je
potrebno crtaju se i izvedbeni nacrti instalacija. Paralelno sa izvedbenim projektom izrađuje se
konstrukcijski projekt.
On sadrži statički račun, i vrlo važne tlocrte s pozicijama armature u mjerilu 1:50. Definirana je
svaka pozicija armature sa brojem, veličinom i položajem svake šipke u konstruktivnom elementu. Na
temelju takvog nacrta vrši se narudžba armature, transport i ugradnja armature na gradilištu.
Detaljni nacrti koji se crtaju u mjerilu 1:50 za sheme stolarije ii 1:25, 1;10 , 1:5 i 1: 1 za ostale
detalje su vrlo važan dio projektne dokumentacije. Oni definiraju pojedine detalje na građevini i tako
dobivamo razrađene upute za koordinaciju građevinskih i preciznu izvedbu obrtničkih radova.
Tokom izvedbe na jednom primjerku izvedbenog nacrta u mjerilu 1:50 izvoditelj prati radove i
taj nacrt se zove obračunski nacrt. On služi za mjesečni i na kraju za završni obračun između
investitora i izvoditelja.
Uz te osnovne nacrte mogu se u arhitektonsko građevinskoj projektnoj dokumentacije pojaviti
čitav niz raznih projekata kao što su geomehanički projekti, projekti specijalnih konstrukcija ili
tehnologija koji su sastavni dio takve dokumentacije. To ovisi naravno o složenosti građevine i
tehnološkim zahtjevima svakog pojedinog projekta.
U našim razmatranjima najviše ćemo se baviti onim nacrtima koji su graditeljima izvoditeljima
najinteresantniji a to su glavni nacrti u mjerilu 1:100 i izvedbeni nacrti u mjerilu 1:50.

REDOSLIJED IZRADE, OSNOVNI SADRŽAJ, NAMJENA I MJERILO PROJEKTNO GRAĐEVINSKE

DOKUMENTACIJE
B NAZIV I SADRŽAJ PROJEKTA NAMJENA PROJEKTA MJERILO
1 IDEJNA SKICA Rad na osnovnom urbanističkom 1:5000
rješenju 1:1000

2 SITUACIJSKI NACRT NAMJENA PROJEKTA MJERILO

Tlocrt objekta sa definiranim Služi za dobivanje lokacijske dozvole 1:1000
položajem objekta i prilaznim cestama 1:500

3 IDEJNI NACRT NAMJENA PROJEKTA MJERILO

Tlocrti svih etaža, presjeci , pročelja Daje osnovna (okvirna) funkcionalna, 1:200(velike zgrade)
objekta konstrukcijska i oblikovna rješenja 1:100(male zgrade)

4 GLAVNI NACRT NAMJENA PROJEKTA MJERILO

Tlocrti svih etaža, presjeci, Daje konačna funkcionalna, 1:100 (stotka)
pročelja objekta. konstrukcijska i oblikovna riješenja.
Ostala prateća dokumentacija Služi za dobivanje građevinske dozvole.

5 INSTALACIJSKI NACRTI NAMJENA PROJEKTA MJERILO

Tlocrti svih etaža sa ucrtanim Daje konačna funkcionalna rješenja svih 1:100 (stotka)
instalacijama instalacija

6 IZVEDBENI (PALIRSKI) NACRT NAMJENA PROJEKTA MJERILO

Tlocrti svih etaža sa prevaljenim Služi svim izvođačima (građevincima i 1.50 (pedesetka)
presjecima ucrtanim na tim tlocrtima, obrtnicima) za izvedbu cijele zgrade.
presjeci , pročelja objekta

7 KONSTRUKCIJSKI (ARMIRAČKI) NAMJENA PROJEKTA MJERILO

NACRT
Tlocrti svih etaža sa definiranim Služi izvođačima- armiračima za izvedbu 1.50 (pedesetka)
pozicijama armature svakog konstrukcijskog elementa.

8 DETALJNI NACRT NAMJENA PROJEKTA MJERILO

Detalji svih građevinskih obrtničkih i Služi izvođačima za koordinaciju 1:50 1:20
završnih radova građevinskih s obrtničkim radovima i 1.10 1.5
obrtnicima za izvedbu dijelova zgrade. 1.1

9 OBRAČUNSKI NACRT NAMJENA PROJEKTA MJERILO

Tlocrti svih etaža, presjeci, pročelja Služi za konačni obračun između 1:50
Ostala prateća dokumentacija izvoditelja i investitora
Izmjena građ. dokumentacije tokom
izvedbe građevine

34
ŽIVOTNI VIJEK ARHITEKTONSKO –GRAĐEVINSKE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE

Već smo rekli da je za projektiranje potrebno od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci rada.
U fazi izvođenja zgrade koja je obično godinu do dvije godine projektna dokumentacija je jako
važna za izvoditelje. Onog trenutka kad je građevina završena važnost dokumentacije ne završava.
Dokumentacija još mora poslužiti za čitav niz poslova koji se odvijaju iako je fizički proces
izrade gotov. Tako dokumentacija služi kod etažiranja prostora (određivanja vlasnika), kod
određivanja komunalne nadoknade, kod ponude za kabelsku televiziju, kod adaptacije i rekonstrukcije
pojedinih dijelova ili cijele građevine, za održavanje građevinskog dijela i za održavanje svih
instalacija.
Za to je potrebno takvu dokumentaciju arhivirati pa tako se danas pohranjuju u državne,
gradske arhive i u arhive tvrtki koje su projektirale i izvele zgradu i koje održavaju zgradu na račun
stanara. To vremensko razdoblje mjeri se stotinama godina a često kad građevine nema uslijed rata
ili katastrofe po projektnoj dokumentaciji može se napraviti rekonstrukcija zgrade. Sigurno je da će
netko za sto godina tražiti nacrte zgrada koje upravo izvodimo kao što mi danas tražimo po
arhivama nacrte zgrada koje su izgrađene prije trideset ili više godina.
Nekad je sva dokumentacija bila na papiru pa je za to trebao veliki prostor.
Danas je dokumentacija u elektronskom obliku pa ju je lakše arhivirati ali s obzirom na golemu
izgradnju i za takvu dokumentaciju je potrebno osigurati prostor i određene uvijete pohrane podataka.
Možemo dakle reći da život građevine počinje , održava se i završava s
projektnom dokumentacijom.

ŽIVOTNI VIJEK ARHITEKTONSKO –GRAĐEVINSKE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE

PROJEKTIRANJE AGP NAMJENA AGP DOKUMENTACIJE VRIJEME IZRADE AGP

DOKUMENTACIJE DOKUMENTACIJE I
situacija mj 1:500 rješavanje zahtjeva investitora, 3-4tjedna ili mjeseca
glavni nacrt mj 1:200. 1:100 dobivanje lokacijske, građ. dozvole

IZVOĐENJE PO AGP NAMJENA AGP DOKUMENTACIJE VRIJEME KORIŠTENJA AGP

DOKUMENTACIJE
izvedbeni (palirski) nacrt mj 1:50
konstrukcijski nacrt mj 1:50
detaljni nacrti 1:50, 1:25, 1:10, 1:5,
1:2, 1:1
DOKUMENTACIJE
izvođenje svih građevinskih, 1-2 godine
obrtničkih i instalaterskih nacrta

POHRANA (ARHIVIRANJE) AGP NAMJENA AGP DOKUMENTACIJE VRIJEME KORIŠTENJA AGP

DOKUMENTACIJE DOKUMENTACIJE
Svi nacrti u papirnatom ili Za etažiranje, komunalnu nadoknadu, 100-300 godina odnosno dok
elektronskom obliku adaptaciju, održavanje zgrade traje građevina pa i dulje

35
6. Osnove crtanja i označavanja u arhitektonsko – građevinskim nacrtima
Arhitektonsko – građevinskim nacrtima svrha je da posluže kao uputa za izgradnju
građevine. Prikaz građevine dan je određenim nacrtima i točnim izmjerama (kotama) u im
nacrtima. Stoga sve mora biti prikazano prema određenim pravilima: određene su vrste i
širine crta, mjerila, načini označavanja i opisivanja konstrukcija i pojedinih njihovih dijelova.

6.1 Vrste i širina crta

Preglednost i jasnoća arhitektonsko – građevinskih nacrta postiže se različitim vrstama i

širinama crta koje moraju biti pravilno primijenjene. Slijedi prikaz crta koje se koriste pri izradi
tehničkih crteža i njihovim debljinama, te najčešćom primjenom.

Primjeri primjene nekih vrsta crta

36
6.2. Mjerilo

Mjerilo predstavlja odnos veličina predmeta u stvarnosti i na crtežu, a može bit

uvećano (M 5:1), u stvarnoj veličini (M 1:1) ili umanjeno (M 1:100). Građevine se prikazuju u
umanjenom mjerilu, a samo ponekad neki detalji i u stvarnoj veličini. Bez obzira na mjerilo u
kojem je nacrt u njega se uvijek unose stvarne mjere (o mjerilu ovisi duljina crta na crtežu, a
ne veličina objekta u stvarnosti)
Mjerilo se predočuje u obliku omjera dvaju brojeva (1: 50) od kojih je jedan uvijek broj 1.
Između tih brojeva je znak dijeljenja, pa je prvi broj djeljenik (predstavlja stvarnu veličinu), a
drugi djelitelj (umanjenje te veličine na crtežu).
Npr. ako duljina nekog zida iznosi 350 cm u mjerilu M 1:50 on će biti nacrtan kao dužina
duljine 350:50=7cm, ali će na kotnoj crti biti označena njezina stvarna duljina od 350cm.

Prikazi dijela konstrukcije u tlocrtu ili presjeku u mjerilu idejnog, glavnog i izvedbenog nacrta.

37
Prikaz presjeka stubišta

prikaz tlocrta zidova

38
 Prikaz prozora u različitim mjerilima

6.3. Kotiranje nacrta

Kotiranje je unošenje mjera u tehnički nacrt, koje moraju biti točne, jasne, čitljive,
postavljene na određenom mjestu i upisane tako da se svaka dimenzija može očitati bez
preračunavanja.
Mjere su u građevinskim nacrtima dane u centimetrima (osim apsolutnih visinskih kota koje
su dane u metrima nadmorske visine). Površine prostorija izražavaju se u četvornim metrima
m 2 . Ako se unose u nekim drugim mjernim jedinicama to mora biti istaknuto posebnom
napomenom (npr. sve mjere su u mm).
Sve veličine osim u detaljnim nacrtima kotiraju se u zidarskim mjerama tj. bez završne
obrade (žbuka, obloge i sl).
Kotni brojevi u detaljnim nacrtima stolarskih, bravarskih, metalnih konstrukcija iskazuju se u
milimetrima.
Kotne crte moraju biti paralelne s dijelom koji se kotira, a pomoćne kotne crte okomite
na njih i dio koji se kotira. Crtaju se punim tankim crtama.
Na mjestu njihovog sjecišta postavljaju se kotna ograničenja koja se mogu crtati na više
načina. Najčešći u graditeljstvu je kratka, deblja, kosa crtica pod kutom od 45° na kotnu crtu.

39
 načini ograničavanja kotnih crta i upisivanja kotnih brojeva

kotiranje u tlocrtu

Kotne crte postavljaju se sa svih strana tlocrta ako je to potrebno. Kod višestrukog
kotiranja uz nacrt na kotnim crtama (ne više od pet crta) bližim nacrtu kotiraju se manji
dijelovi, a na udaljenijima veći i cjelokupna veličina. Međusobna udaljenost kotnih crta i
udaljenost od crteža ovise o mjerilu i formatu papira. Unutarnje kotne crte crtaju se tako da
povežu što više elemenata i da idu kroz cijelu građevinu.
Kotni brojevi moraju biti čitki, upisuju se iznad kotne crte i to kao na sl. 6.3.1. zbog lakšeg
očitavanja s nacrta, koje gledamo prema gore i s desna na lijevo.

Veličine pravokutnih presjeka (drvena građa, dimnjaci) otvora (prozori, vrata) i usponi
stubišnih krakova označavaju se u obliku razlomka u kojemu je uvijek brojnik širina, a
nazivnik visina elementa.

40
Okrugli presjeci označuju se oznakom ∅ i mjerom promjera

visinske kote u tlocrtu i presjeku

Visinske kote u tlocrtu označavaju se horizontalnom crtom i dvama pravokutnim

trokutima, proziran lijevo iznad crte, a crni desno ispod crte, sl.. Uz njih se upisuju iznad crte
visinska kota gotovog poda, a ispod visina gornje površine nosive konstrukcije.
Visinske se kote daju u odnosu na visinsku kotu ±0,00 koja predstavlja kotu gotovog poda
stubišnog prostora prizemlja i unose se u metrima.
Visinske kote u presjeku označavaju se dvama pravokutnim trokutićima (jedan u drugom
upisan) lijevo ispod crte. Manji, zatamnjeni vrhom određuje kotu gotovog poda, a veći kotu
gornje površine nosive konstrukcije.
Također se visinske kote određuju i samo jednim zatamnjenim pravokutnim trokutićem kojem
vrh dodiruje ravninu čija visinska kota se upisuje uz njega.

oznake visinskih kota

Različiti računalni programi imaju različite simbole za označavanje visinskih kota npr.

tlocrt presjek

41
U presjeku je potrebno iskotirati različite visine zbog jasnoće prikaza u nacrtima i radi što
jednostavnijeg praćenja uputa iz nacrta pri gradnji.

Pri prikazivanju i kotiranju otvora (stolarije) u nacrtima je potrebno znati i različite

mjere kojima se označavaju prozori i vrata. Modularna mjera je osnovna i prema njoj se
određuju ostale dvije. Zidarska je u odnosu na modularnu veća 10mm, a proizvodna je
10mm manja od modularne mjere. (u graditeljstvu se kao jedinica dužine koristi osnovni
modul, obilježava se slovom M, a to su dužinski pomaci od 100mm=10cm ; 1M = 100mm)

42
 7. GRAFIČKE OZNAKE MATERIJALA I ELEMENATA
7.1. Grafičke oznake materijala

U glavnim i izvedbenim arhitektonskim projektima obavezno se označavaju vrste materijala.

To se može izvesti iscrtavanjem (šrafiranjem) na određeni način ili bojanjem određenom
(njemu prirodnom) bojom prema pravilima.

43
44
7.2. Grafičke oznake opreme i namještaja

Najčešće dimenzije pojedinih dijelova opreme

45
46
47
7.3. Simboli raznih instalacija

Simboli elemenata različitih instalacija i njihove sheme ucrtavaju se u postojeće nacrte i kao
samostalne sheme.
Ti simboli ucrtavaju se u tlocrtima građevine i uz nacrt daje se legenda oznaka.

Primjer s projektima rasvjete i utičnica

48
7.4. Simboli plinskih instalacija

primjer prikaza plinskih instalacija sa shemom plinskih instalacija

aksonometrijski prikaz
plinskih instalacija

49
7.5. Grafičke oznake otvora

50
u nacrtima se koriste i različite oznake za dimnjake i ventilacijske kanale

51
 8. SADRŽAJ NACRTA

Osnovni nacrti sadržani u projektima su tlocrti, presjeci i pročelja.

8.1. Tlocrt

Tlocrt nastaje tako da građevinu presiječemo horizontalnom ravninom na približno 1m od

poda i crtamo ono što vidimo odozgo. Visina presijecanja građevine je tako određena tako
da bi se vidio položaj i veličina prozora i vrata.

presjek kroz građevinu horizontalnom ravninom - tlocrt

Ukoliko se tlocrt prikazuje na nekoj drugoj visini to treba biti označeno na vertikalnom
presjeku

52
Primjeri prikaza tlocrta građevine u različitim projektima ( idejni, glavni)

legenda: 1- ulazni prostor 5,8m 2 ; 2- ulazni prostor i stubište 6,5m 2 3- dnevni boravak i
blagovanje 32,1m 2 ………

53
8.2. Presjek

Presjek prikazuje projekciju presjeka građevine vertikalnom ravninom kroz karakteristična

mjesta građevine, a obavezno kroz stubište i ulaz u zgradu.

presjek kroz građevinu vertikalnom ravninom - presjek

Primjeri prikaza presjeka građevine u različitim projektima: idejnom, glavnom, izvedbenom

presjek u idejnom nacrtu

54
 Presjek u glavnom nacrtu

presjek u izvedbenom nacrtu

55
Mjesto presjeka mora biti označeno u tlocrtu širokom crta-točka crtom. Ako je presjek u
pravcu označava se samo početak i kraj ravnine presjeka, a ako je crta presjeka lomljena
onda se u tlocrtu označuje i mjesto loma. Uvijek u tlocrtu mora bit naznače i smjer gledanja
presjeka (položajem slova ili strelicama)

U presjecima i tlocrtima se svi

presječeni konstruktivni dijelovi
građevine crtaju punim širokim
crtama, svi nepresječeni vidljivi
dijelovi crtaju se punim uskim crtama,
a zaklonjeni i nevidljivi dijelovi,
potrebni za točno čitanje nacrta, crtaju
se uskim crtkanim crtama.

prikaz položaja presjeka u tlocrtu

56
8.3. Prevaljeni presjeci

Da bi projektiranu konstrukciju bilo lakše izvesti i da bi nacrt bio što jasniji u tlocrtima
izvedbenih nacrta se prikazuju dijelovi presjeka konstrukcije sa svim visinskim kotama.
Takvi presjeci se nazivaju prevaljenim presjecima, a nastaju tako da presjek prevalimo u
ravninu tlocrta.

Prikaz prevaljenih presjeka temelja

57
prikaz prevaljenih presjeka međukatne konstrukcije s nadvojem i kutijom za rolete

58
8.4. Pročelja

Pročelje prikazuje projekciju vanjskog izgleda građevine na ravninu paralelnu sa stranom

građevine koju promatramo. Kod prikaza pročelja crtaju se svi vidljivi dijelovi građevine bez
obzira u kojoj ravnini se nalaze (prozori, vrata, podnožje (sokl), dimnjaci, balkoni, ograde…).
Crtaju se sva pročelja neke zgrade, a označavaju se položajem prema stranama svijeta.

prikaz pročelja zgrada u nizu

JUŽNO PROČELJE

59
8.5. Detaljni nacrti

Detaljni se nacrti rade kao nadopuna i razrada izvedbenih nacrta, te za izvedbu obrtničkih
građevinskih radova.
Izbor mjerila ovisi o vrsti radova, a uobičajena su 1:20, 1:10, 1:5, 1:2, 1:1. Sadrže tlocrte,
karakteristične presjeke i poglede, te prema potrebi i aksonometrijske prikaze. Detaljni nacrti
crtaju se sa svim dijelovima konstrukcije: obloge, žbuke, načini ugradnje, sidrenja…

Detalj dilatacije na ravnom krovu

M 1:5

detaljni nacrt stolarskih radova

60
Detalj stolarije

61
M 1:20

62
8.6. Planovi oplate

Planovi oplate predstavljaju nacrt nosive AB konstrukcije i dio su izvedbenih nacrta crtanih u
mjerilu 1:50.
Tlocrt se crta kao horizontalni presjek na oko 1m od stropa s pogledom prema gore. Za svaki
element označavaju se glavni smjerovi armature i broj pozicije iz statičkog proračuna. Preko
tlocrta ucrtavaju se svi karakteristični presjeci u prevaljenom položaju ( otvori u stropnoj ploči,
nadvoji, počeci i završeci stubišnih krakova…)

Primjeri planova oplate

63
64
8.7. Konstrukcijski nacrti

Konstrukcijski nacrti su dio projektne dokumentacije potrebne za izvođenje pojedinih radova.

To su radionički nacrti čeličnih i drvenih konstrukcija i planovi savijanja armature koji se rade
prema glavnom projektu i planovima oplate.

Plan armature

65
66
 9. VRSTE PROJEKATA

Projektnu dokumentaciju za građenje čine:

- idejni projekt,
- glavni projekt,
- izvedbeni projekt

9.1. Idejni projekt

Idejni projekt, ovisno o vrsti građevine, sadrži:

1. izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom građevine i ucrtanim susjednim
građevinama, a za građevine koje se grade na većem području situacija građevine
može se prikazati na osnovnoj državnoj karti, odnosno na geodetskoj podlozi
odgovarajućega mjerila,
2. arhitektonsko-građevinsko projektna dokumentacija u mj. 1:200 za veće objekte i
1:100 za manje objekte
3. tehnički opis,

Sadržaj projekta Mjerilo za Mjerilo za Namjena projekta

veće objekte manje objekte
Izvadak iz katastarskog plana Mj 1:1000 Mj 1:1000 Projekt daje osnovno
-situacija objekta funkcionalno,
Tlocrti svih etaža Mj 1:200 Mj 1:100 konstrukcijsko i
Karakteristični presjek MJ 1:200 Mj 1:100 oblikovno rješenje.
Pročelja objekta Mj 1:200 Mj 1:100 Služi kao podloga za
glavni projekt.

67
9.2. Glavni projekt

Sadržaj projekta Mjerilo za Namjena projekta

manje objekte
Izvadak iz katastarskog plana Mj 1:1000 Projekt daje konačno funkcionalno,
-situacija objekta konstrukcijsko i oblikovno
Tlocrti svih etaža Mj 1:100 rješenje.
Karakteristični presjeci Mj 1:100 Služi za izdavanje građevinske
Pročelja objekta Mj 1:100 dozvole i kao podloga za izvedbeni
Okvirni troškovnik projekt.

Ovisno o tehničkoj strukturi građevine, glavni projekt može sadržavati više vrsta projekata:
- arhitektonski projekt (u arhitektonskom projektu mora biti fizika zgrade i sve suglasnosti koje su
navedene u lokacijskoj dozvoli /Elektra, Vodovod, Kanalizacija, Promet, MUP, Plinara,
Elektroprivreda, Suglasnost sanitarne inspekcije itd./),
- građevni projekt,
- projekt konstrukcije (statika),
- projekt vodovoda i kanalizacije
- strojarski projekt ako grijanje nije na kruta goriva i ako se traži prisilna ventilacija ili klimatizacija,
- projekt zaštite na radu,
- projekt instalacija,
- projekt ugradnje opreme,
- druge potrebne vrste projekata (projekt temeljenja, tehnološki projekt, projekt krajobraznog uređenja

Projekti i njihovi dijelovi moraju biti uvezani tako da se onemogući zamjena sastavnih dijelova.
Projekti, odnosno njihovi dijelovi (tehnički opis, proračuni, svaki list nacrta i dr.) moraju imati
naznačenu:
- osobu koja ih je izradila,
- naziv građevine,
- ime ili naziv investitora,
- oznaku ili broj projekta, odnosno njegova dijela, datum izrade i ime i potpis te pečat projektanta,
odnosno glavnoga projektanta.

Glavni odnosno idejni projekt, koji je prilog i sastavni dio građevne dozvole, odnosno lokacijske
dozvole, zajedno s dozvolom trajno čuva nadležno državno tijelo koje je izdalo građevnu, odnosno
lokacijsku dozvolu.

68
69
70
71
9.3. Izvedbeni projekt

Sadržaj projekta Mjerilo za Namjena projekta

manje objekte
Tlocrti svih etaža Mj 1:50 Projekt služi za izvedbu svih
Karakteristični presjeci Mj 1:50 građevinskih radova.
Pročelja objekta Mj 1:50 Projekt služi za usuglašavanje svih
Troškovnik svih građevinskih građevinskih i obrtničkih radova.
radova

Izvedbeni nacrti dalja su razrada glavnih nacrta i služe na gradilištu za izvedbu građevinskih
radova i usklađivanje grubih građevinskih radova sa završnim zanatskim radovima.
Oni mogu ujedno služiti i za obračun grubih i završnih radova.

Izvedbeni nacrti sadržavaju :

- tlocrte katova, podruma, temelja, krovišta i terasa
- karakteristične presjeke
- sve poglede (fasade).

Izvedbeni nacrti crtaju se u mjerilu 1 : 50. U tlocrtima i presjecima označuju se kod svih
konstruktivnih elemenata vrste materijala i po potrebi njegova marka u kojoj se element
izvodi, kao i vrste podova. Ovi podaci mogu biti uneseni i u tabelama uz nacrt s numeracijom
prostorija.
Mjere, koje se unose u tlocrte i presjeke, zidarske su mjere elemenata bez završne obrade, a
služe za izvođenje objekta.
Visinske kote podova, odnosno stropova u tlocrtima i presjecima upisuju se u
karakterističnim prostorijama u vidu razlomka, tako da brojnik predstavlja kotu gotovog poda,
a nazivnik kotu gornje površine gotove konstrukcije.

72
73
74
75
76
77
9.4. Detaljni nacrti

Detaljni nacrti služe za nadopunu i dalju razradu izvedbenih nacrta, za jasnije

prikazivanje stanovitih konstrukcija i za izradu zanatskih građevinskih radova.

Detaljni nacrti crtaju se prvenstveno u mjerilima 1 : 20, 1 : 10, 1 : 5, 1 : 2, 1 : 1, a po

potrebi i u drugim mjerilima. lzbor mjerila ovisi o vrsti konstrukcija ili radova koji se prikazuju.
Detaljni nacrti crtaju se i kotiraju kao i palirski nacrti, s nadopunom da se moraju
prikazati i svi dijelovi koji se inače u izvedbenim nacrtima ne crtaju, kao npr. žbuke, obloge,
usidrenja, ugrađivanja itd.
Detaljni nacrti čeličnih konstrukcija, kao i detalji građevinske stolarije mogu se kotirati u
mm. Detaljni nacrti u mjerilu 1 : 1 ne moraju se kotirati.

78
79
80
81
10. IZRADA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE

Bez obzira na vrstu projekata, u današnje vrijeme brzo i kvalitetno projektiranje se ne može zamisliti
bez informatičke tehnologije.
Projektanti u izradi projekata koriste programe (najpoznatiji programi za crtanje: CAD), koji osim što
olakšavaju crtanje omogućuju pregled projekata u 3D, te brzo i lako izračunavanje dokaznice mjera,
kao što su površine zidova, podova, opločenja, kao i potrebnih količina materijala po vrstama radova i
ostalo.

Projektna dokumentacija izrađena na računalu se može korisniku poslati preko interneta u

elektronskom obliku ili isprintati (iscrtati) uz pomoć odgovarajuće informatičke opreme (printer,
plotter).

82
LITERATURA:

1. Zvonimir Vrkljan: Oprema građevinskih nacrta, GI Fakultet građevinskih znanosti,Zagreb, 1980.

2. Ivo Kordiš: Izvedbeni nacrti, GI Fakultet građevinskih znanosti, Zagreb, 1980.
3. Lana Lipošinović: Nacrtna geometrija za graditeljske tehničke škole, Element, Zagreb 1998.
4. Vlasta Szirovicza i Ana Sliepčević: Nacrtna geometrija I dio, Element, HDKGIKG, Zagreb, 1995.
5. Vlasta Szirovicza i Ana Sliepčević: Nacrtna geometrija II dio, Element, HDKGIKG, Zagreb,
1996.
6. Vilko Niče: Deskriptivna geometrija, Školska knjiga, Zagreb,1992.
7. Heinrich Brauner i Walter Kickinger: Geometrija u graditeljstvu, (Paula Kurilj i Božica Hajsig,
prijevod s njemačkog) Školska knjiga, Zagreb,1980.
8. Đuro Peulić: Konstruktivni elementi zgrade I i II, Tehnička knjiga, Zagreb, 1976.
9. Tatjana Neidhardt: Građevne konstrukcije, Omega al d.o.o. Zagreb,2003.
10. Martin Mitag: Građevinske konstrukcije, Građevinska Knjiga, Beograd,2000.
11. Nikola Klem, Željko Koški i Irena Otkovic: Tehničko crtanje i CAD, Građevinski fakultet u
Osijeku, Osijek, 2006.
12. Bert Bielefeld i Isabella Skiba: Technical Drawing, Birkhäuser – Publishers for Architecture
Basel·Boston·Berlin
13. Katalozi: Rotring, Stadler,
14. Ariana Štulhofer: Crtanje arhitektonskih nacrta
15. Arhitektonsko građevinska dokumentacija tvrtke Tehnika

83