HEP VJESNIK

TEHNIÈKI UVJETI ZA IZBOR I

POLAGANJE ELEKTROENERGETSKIH
KABELA NAZIVNOG NAPONA
1 kV DO 35 kV
 TEHNIÈKI UVJETI ZA
IZBOR I POLAGANJE
ELEKTROENERGETSKIH
KABELA NAZIVNOG
NAPONA 1 kV DO 35 kV
Prve izmjene i dopune
(Klas. br. 4.37/03, N.033.01)
I. UVODNI DIO
1.1. Uvod
1.1.1. Odredbama ovih granskih normi
propisuju se tehnièki uvjeti i osno-
vne smjernice za izbor, izvedbu,
projektiranje, polaganje, spajanje,
završavanje, ispitivanje i održa-
vanje elektroenergetskih kabelskih
vodova.
1.1.2. Tehnièkim uvjetima obuhvaæeni su
kabelski vodovi nazivnog napona:
do 1 kV, 10 kV, 20 kV i 35 kV.
U sluèaju kada se primjenjuje kabel
nekog drugog nazivnog napona
manjeg od 35 kV, treba postupiti
prema odredbama za prvi viši
nazivni napon.
Tehnièki uvjeti odnose se i na:
- signalne i kontrolne kabele s pet ili
više vodièa jednakog ili razlièitog
presjeka za prijenos signala
strujom, frekvencije do najviše 105
Hz.
1.1.3. Tehnièki uvjeti ne odnose se na:
- elektroenergetske kabele za nazi-
vne napone iznad 35 kV,
- elektroenergetske kabele na bro-
dovima, vozilima, motorirna s unu-
HEP GRUPA
trašnjim sagorijevanjem i avionima,
- elektroenergetske kabele za pola-
ganje u atmosfere eksplozivnih
smjesa,
- instalacijske kabele i izolirane vo-
dove za elektriène instalacije
nazivnog napona do 1 kV,
- telekomunikacijske kabele svih vr-
sta,
- elektroenergetske kabele s izo-
lacijom od papira i metalnim
plaštem, punjenim uljem ili neutra-
lnim plinom pod pritiskom,
- elekroenergetske kabele za pod-
morsko polaganje,
- veæ izgraðene objekte,
- objekte za koje je izdano odobre-
nje za graðenje ili je pokrenut postu-
pak ishoðenja odobrenja za graðe-
nje,
- nabavljenu opremu prije donoše-
nja odluke o primjeni, ako to nije
utvrðeno posebnom odredbom.
II. TEHNIÈKA OBILJEŽJA
ENERGETSKIH KABELA
2.1. Definicije pojmova
2.1.1. Kabelski vod ili kraæe »kabel« je
1
 vrsta voda s jednim ili više vodièa.
Svaki od vodièa je po cijeloj svojoj
duljini prekriven slojem izolacijskog
materijala, a potom svi zajedno su
obuhvaæeni s jednim ili više zaštitnih
slojeva.U kabelski vod ubraja se,
osim kabela u užem smislu, i
posteljica, kabelska kanalizacija,
kabelske spojnice i završeci i sve
ostalo što je potrebno za siguran rad
kabela.
2.1.2. Jednožilni kabel sastoji se od jedne
žile i odgovarajuæih zaštitnih slo-
jeva.
2.1.3. Višežilni kabel sastoji se od dvije do
pet žila ukljuèujuæi i žile upotrije-
bljene kao neutralni ili zaštitni vodiè
s odgovarajuæim zaštitnim sloje-
vi ma . M no go ži ln i k ab el im a
najmanje šest žila jednakog presje-
ka.
2.1.4. Žila je osnovni sastavni element
kabela, koji se sastoji od vodièa i
pripadne izolacije te poluvodljivih
slojeva, ako postoje.
2.1.5. Vodiè je vodljivi dio žile izveden od
jedne ili više žica, èija je funkcija da
provodi elektriènu struju.
Može biti: jednožièni, višežièni,
okrugii, sektorski, kompaktirani ili
nekompaktirani vodiè.
2.1.6. Nazivni presjek vodièa kabela je
vrijednost izražena u mm2, koja
služi za oznaèavanje vodièa.
2.1.7. Izolacija postavljena na vodiè ili po-
luvodljivi sloj oko vodièa može biti:
- ekstrudirana izolacija (izolacija od
umjetnih masa kao primjerice od
polivinil klorida, termostabilnog-
umreženog polietilena, kopolimera
i sliènog.
- vulkanizirana izolacija na temelju
gume ili toploskupljajuæih materi-
jala.
2.1.8. Poluvodljivi sloj (zaslon) èini sloj od
poluvodljivog materijala, a služi za
kontrolu elektriènog polja u izolaciji i
za uklanjanje neravnina na vanj-
2 HEP GRUPA
skim površinama izolacije.
2.1.9. Zaštitni slojevi kabela sastoje se
od:
- elektriène zaštite - ekrana (metalni
sloj iz bakrenih žica ili bakrenih
traka, a u posebnim sluèajevima i iz
upletenih bakrenih žica),
- armature od metalne košuljice (od
okruglih žica ili èeliène trake, a služi
kao mehanièka zaštita od vanjskog
djelovanja,
- vanjskog plašta, izraðenog od
ekstrudirane termoplastiène mase i
postavljenog preko elektriène zaš-
tite ili armature kabela,
- ispune, ekstrudirane ili omotane,
koja služi za oblikovanje kabela i
ukl anj anj e með uso bno š tet nih
utjecaja izmeðu razlièitih sastavnih
elemenata kabela, kao primjerice
izmeðu izolacije i plašta.
2.1.10. Kabelski pribor, kao nužni sastavni
element za pogon kabela saèinjava:
- pribor za spajanje vodièa,
- kabelska spojnica i
- kabelski završetak.
2.1.11. Spojna èahura je kovinski dio koji
služi za meðusobno spajanje vodi-
èa, te se razlikuje:
- èahura za lemljenje,
- èahura za prešanje i
- vijèana èahura.
2.1.12. Kabelska stopica je kovinski dio
koji služi za spajanje vodièa na drugi
elektrièni ureðaj, a može biti:
- stopica za lemljenje,
- stopica za prešanje i
- vijèana stopica.
2.1.13. Kabelska spojnica je pribor koji
meðusobno spaja dva kabela jed-
nake ili razlièite konstrukcije te na
mjestu spajanja preuzima elektriènu
i mehanièku funkciju kabela.
2.1.14. Kabelski završetak je sklop posta-
vljen na kraju kabela koji omoguæuje
elektrièni spoj s drugim dijelom ele-
ktriène mreže i koji održava jednaku
razinu izolacije na mjestu spoja.
2.1.15. Utièni pribor je vrsta kabelskog pri-
bora koji svojom konstrukcijom
omoguæ uje spajan je kabela na
metalno-oklopljena postrojenja.
Prema funkciji i terminu postoji:
sklopna uvodnica, kabelski utikaè,
rastavljivi završetak.
2.1.16. Dopušteno strujno optereæenje ka-
bela je struja, koja može trajno
proticati vodièem kabela, odre-
ðenog tipa u normalnim uvjetima,
bez opasnosti da æe se kabel preko-
mjerno ugrijati.
2.1.17. Lutajuæa struja je struja, koja izlazi
iz vodièa u okolni prostor. Može teæi
vodljivim (metalnim) predmetima,
koji su u okolnom prostoru posta-
vljeni u druge svrhe (metalne cijevi,
armature kabela i drugo). Svojim
proticanjem lutajuæa struja može
prouzroèiti korozijska ošteæenja.
2.1.18. Podruèje lutajuæih struja je prostor
oko istosmjernih postrojenja, u ko-
jem lutajuæe struje mogu prelaziti iz
istosmjernih postrojenja na metalne
predmete. Velièina podruèja ovisi o:
- srednjoj godišnjoj razlici potenci-
jala izmeðu ulaznih i izlaznih mjesta
lutajuæih struja,
- vodljivosti tla,
- otporu zemlje kod ulaza i izlaza lu-
tajuæih struja i
- otporu izmeðu povratnog vodièa i-
stosmjerne struje i zemlje.
2.1.19. Ugroženo podruèje je prostor u ko-
jemu lutajuæe struje izlaze iz cijevi ili
kabela u okolinu.
2.1.20. Zaštiæeno podruèje je prostor u ko-
jem su cijevi i kabeli zaštiæeni od
lutajuæih struja katodnom zaštitom.
2.2. Oznaèavanje kabela
2.2.1. Oznaka kabela ( L-1) sastoji se od
grupe slovnih i brojèanih simbola,
kojima se redom oznaèavaju:
- vrsta materijala upotrijebljenog za
izolaciju i plašt,
HEP GRUPA
- obilježja konstrukcije znaèajne za
primjenukabela,
- oznaka za zaštitni vodiè (ako po-
stoji),
- vrsta materijala, oblik presjeka i sa-
stav vodièa,
- broj žila i nazivni presjek vodièa,
- nazivni napon kabela.
2.2.2. Slovni simboli za vrstu izolacije,
plašta kabela i poluvodljive slojeve
su:
P - polivinilklorid ( PVC )
X - umreženi polietilen ( XLPE )
H - zaslon vodièa i zaslon izolacije
(poluvodljivi XLPE ) za ogranièenje
elektriènog polja u izolaciji
E - termoplastièni polietilen ( PE )
h - poluvodljivi plašt.
2.2.3. Oznaèavanje zaštitnih obilježja ko-
nstrukcije kabela brojèanim simbo-
lima:
00 - konstrukcija bez posebne mehani-
èke zaštite,
44 - armatura od pocinèane okrugle èe-
liène žice, obavijena u suprotnom
smjeru pocinèanom èeliènom tra-
kom, nalazi se ispod vanjskog
plašta od termoplastiène mase,
49 - elektrièna zaštita u obliku omota ili
opleta od bakrenih žica ili traka,
postavljenih oko svake žile posebno
i izvedbom uzdužne vodonepro-
pusne zaštite ispod vanjskog plašta
od termoplastiène mase,
91 - elementi konstrukcije kabela jed-
naki su kao i kod brojèanog simbola
49, s tim da se na vanjskom (polu-
vodljivom) plaštu koncentrièno na-
lazi dodatna elektrièna zaštita.
2.2.4. Oznaka za vrstu materijala vodièa,
njegova oblika i prisustvo zaštitnog
vodièa oznaèava se tako da se prvo
oznaèi materijal, a potom oblik
vodièa (L-1):
- za vodièe iz bakra oznaka se izo-
stavlja,
- za vodièe iz aluminija stavlja se si-
mbol »A«,
3
 - za višežiène vodièe okruglog pre- Tablica br. 1: Izbor kabela u ovisnosti o
sjeka simbol je »OV«, naponu mreže Un
- za višežiène vodièe sektorskog
presjeka stavlja se simbol »SV«,
- za jednožiène vodièe sektorskog
presjeka stavlja se simbol »SJ«,
- za jednožiène okrugle vodièe sim-
bol je »OJ«.
2.2.5. lzolirani vodovi i kabeli, koji sadrže
zaštitni vodiè obilježen zeleno/žu-
tom bojom, oznaèavaju se slovnim 2.2.8 Obilježavanje žila bojama izvodi se
simbolom »Y«. na kabelima nazivnog napona 0,6/1
2.2.6. Broj žila i nazivni presjek vodièa oz- kV radi meðusobnog raspozna-
naèavaju se brojem žila puta nazivni vanja žila, a izvodi se(L2):
presjek vodièa u mm2 kako slijedi: - bojom mješavine za izolaciju, ili
- oznaka presjeka (u mm2) stavlja se - bojenjem površine izolacije, ili
poslije oznake tipa vodièa, - obojenom trakom.
- presjek koncentriènog vodièa ili e- Boje izolacije moraju biti postojane,
lektriène zaštite izražava se u mm2, odnosno ne smiju se lako brisati i
a razdvaja se kosom crtom od oz- moraju se uoèavati.
nake presjeka faznih vodièa, Žile višežilnih kabela nazivnog
- èetverožilni kabeli, kod kojih jedna napona Uo/U = 0,/1 kV obilježavaju
žila ima smanjeni presjek vodièa se bojama, koje su sastavni dio
(neutralni ili zaštitni vodiè), oznaèa- iz ol ac ij sk og ma te ri ja la , pr em a
vaju se tako da se iza presjeka Tablici br. 2.
faznih vodièa stavlja znak plus (+), a
potom presjek neutralnog ili Tablica br. 2: Oznaèavanje žila višežilnih
zaštitnog vodièa. kabela Uo/U = 0,6/1(1,2) kV
2.2.7. Nazivni napon energetskog kabela
oznaèava se brojem i izražava se u
kV, prema L-5 I L-7.
Nazivni napon kabela se oznaèava
naponom izmeðu vodièa i zemlje
(Uo-fazni napon) naponom izmeðu
dva vodièa (U - linijski napon), koji
se razdvajaju kosom crtom Uo/ U i
najvišim naponom (Um), a izražavaju
se u kV.
Najviši napon kabela je za 20 posto
viši od linijskog napona i oznaèava
se oznakom Um. 2.2.9. Žile kabela nazivnog napona je-
Vrijednosti za nazivne napone dnakog ili veæeg od 6/10(12) kV
kabela prikazane su u Tablici br. 1. izraðuju se u izolaciji prirodne boje
i nije potrebno njihovo dodatno
tvornièko obilježavanje.
2.2.10. Standardna boja vanjskog plašta od
PVC je crna, za sve kabele naziv-

4 HEP GRUPA
 nog napona Uo/U = 0,6/1(1,2) kV.
2.2.11. Standardna boja vanjskog plašta od
PE je crna za sve kabele nazivnih
napona Uo/U(Um) od 0,6/1(1,2) kV
do 20,8 /36(42) kV.
2.2.12. Na vanjskom plaštu kabela je obi-
lježje (L 5 i L 7):
- naziv proizvodaèa kabela ili njegov
zaštitni znak,
- godina proizvodnje,
- konstrukcijska oznaka kabela pre-
ma važeæem standardu,
- broj žila, nazivni presjek vodièa i
elektriène zaštite,
- nazivni napon kabela Uo/U za 0,6/1
kV kabele i U0/U(Um) za kabele višeg
nazivnog napona, u kV.
Oznake se moraju ponavljati naj-
manje svakih 50 cm.
2.2.13. Kabeli vanjskog promjera veæeg od
10 mm sadrže, uz spomenute
oznake, i oznaku duljine u metrima.
Oznaèavanje se izvodi u razmaku
po 1 m slijedom rasta prirodnih
brojeva.
2.2.14. Boja plašta i oznake na plaštu mo-
raju biti postojane, odnosno ne
smiju se lako brisati i moraju se
uoèavati.
2.2.15. Kabeli prema ovim granskim nor-
mama oznaèavaju se grupom
simbola prema (L-1) koja sadrži:
- slovni simboi za vrstu izolacije i
plašta,
- brojèani simbol za konstrukciju ka-
bela,
- slovni simbol za materijal i oblik
vodièa,
- slovni simbol za oznaèavanje pri-
sustva zeleno/žute žile (ako
postoji),
- broj žila i nazivni presjek vodièa i
- brojèani simbol za nazivni napon.
2.2.16. Primjeri oznaèavanja kabela:
a) Èetverožilni kabel s izolacijom i
plaštom od polivinilklorida, konstru-
kcije bez posebne mehanièke
HEP GRUPA
zaštite; aluminijskim faznim vodièi-
ma presjeka 50 mm2 klase 2,
sektorskog oblika i neutralnim vodi-
èem jednakog presjeka, za nazivni
napon 0,6/1 kV oznaèava se:
PP00-A, 4 x 50/SV mm2 0,6/1 kV.
Alternativno oznaèavanje prema
HRN HD 603 S1, Poglavlje 3G-
2.....NAYY- 4x50 SM mm2 0,6/1 kV.
Primjenjuje se u distribucijskim
trofaznim mrežama za polaganje u
zemlju, u kabelske kanale, u zraku
na policama i drugim nosivim
konstrukcijama, u suhim i vlažnim
prostorijama i slièno.
b) Èetverožilni kabel s izolacijom od
umreženog polietilena i plaštom od
polivinilklorida, konstrukcije bez
posebne mehanièke zaštite,
aluminijskim faznim vodièima
sektorskog presjeka 150 mm2 i
neutralnim vodièem jednakog
presjeka, za nazivni napon 0,6/1 kV,
oznaèava se:
XP 00-A, 4 x 150/SV mm2, 0,6/1 kV.
Alternativno oznaèavanje prema
HRN HD 603 S1, Poglavlje 5G-2
..NA2XY- 4x150 mm2 SM 0,6/1 kV.
Primjenjuje se u distribucijskim
trofaznim mrežama za polaganje u
zemlju, u kabelske kanale, u zraku
na policama i drugim nosivim kon-
strukcijama, u suhim i vlažnim pro-
storijama i slièno, kod veæih strujnih
opteretljivosti kabelskog voda.
c) Èetverožilni kabel s izolacijom i
vanjskim plaštom od polivinilklorida,
mehanièkom zaštitom od okruglih
pocinèanih èeliènih žica, obavijenih
u suprotnom smjeru pocinèanom
èeliènom trakom, aluminijskim faz-
nim vodièima sektorskog presjeka
185 mm2 i neutralnim vodièem je-
dnakog presjeka, za nazivni napon
0,6/1 kV, oznaèava se:
PP 44 - A, 4 x 185/ SV mm2, 0,6/1 kV
Primjenjuje se za polaganje u
5
 zemlju, kabelske kanale, vodu i primjena kabela za nazivne napone
slièno. To je mehanièki zaštiæeni 12/20(24) kV i 20,8/36(42) kV, oz-
kabel. Posebno je pogodan za kosa nake: XHEh 91-A, koji je jednake
i okomita polaganja, kao i kod tere- konstrukcije kao i XHE 49-A, s tim
na koji poniru ili klize. da ima vanjski plašt od polu-
d) Kabel s izolacijom od umreženog vodljivog polietilena, a preko plašta
polietilena (XLPE) i vanjskim pla- dodatnu elektriènu zaštitu/uzemlji-
štom od polivinilklorida (PVC), me- vaè od bakrenih žica.
hanièkom zaštitom od okruglih 2.2.17.Uporedba oznaèavanja kabela
pocinèanih èeliènih žica, obavijenih prema HRN N.C0.006 i HRN HD
u suprotnom smjeru pocinèanom 603 S1, odnosno HRN HD 620 S1
èeliènom trakom, aluminijskim prikazana je u Tablici br. 3.
faznim vodièima sektorskog
presjeka 185 mm2 i izoliranim Tablica br. 3: Naèin oznaèavanja
neutralnim vodièem jednakog energetskih kabela
presjeka, za nazivni napon 0,6/1 kV,
oznaèava se:
XP 44 - A, 4 x 185/ SV mm2, 0,6/1
kV. Primjenjuje se na mjestima kao i
kabel iz prethodne toèke c.
e) Jednožilni kabel s izolacijom od
umreženog polietilena, poluvodlji-
vim slojem oko vodièa i oko
izolacije, uzdužno vodonepropu-
snom elektriènom zaštitom u obliku
omota od bakrenih žica presjeka
25mm2, plaštom od polietilena,
aluminijskim okruglim vodièem
presjeka 150 mm2, za nazivni npon
U0/U = 12/20 kV, oznaèava se:
XHE 49-A, 1 x 150 OV/25 mm2,
12/20(24) kV.
Alternativno oznaèavanje prema
HRN HD 620 S1, Poglavlje 5C-1,
NA2XS(F)2Y 1x150/25 RM mm2, 2.2.18.Konstrukcija odabranih tipova
12/20(24) kV, odnosno za napon kabela mora odgovarati zahtjevima
20,8/36(42) kV - HRN HD 620 S1, utvrðenim u literaturi (L-5) za tip 3G-
Poglavlje 5B-1. 2 i 5G-2, odnosno (L-7) za tip 5C-1 i
Primjenjuje se u distribucijskim tro- 5B-1, te (L-37) i (L-38) za armirane
faznim mrežama za polaganje u kabele.
zemlju, u kabelske kanale, u zraku
na policama i drugim nosivim 2.3. Izbor tipskih kabela
konstrukcijama i slièno. 2.3.1. Upotreba
f) U posebnim sluèajevima, kada se 2.3.1.1.Kabeli nazivnog napona Uo/U=
kabel polaže u iznimno grmljavi- 0,6/1 kV upotrebljavaju se u mre-
nskim zonama ili podruèju visokog žama izmjeniène struje, u kojima
izolacijskog otpora tla, preporuèa se najviši napon pod normalnim
uvjetima rada (pogona) nije veæi od

6 HEP GRUPA
 nazivnog napona kabela povišen za
20 posto, odnosno Um = 1,2 x U kV.
2.3.1.2.U mrežama nazivnog napona Un=10
kV i Un=20 kV, upotrebljava se kabel
nazivnog napona U o /U(U m )=
12/20(24) kV, u mrežama nazivnog
napona Un=30 kV i Un=35 kV koriste
se kabeli nazivnog napona
Uo/U(Um)= 20,8/36(42) kV, prema
Tablici br. 1.
2.3.2. Vodiè kabela
2.3.2.1.Vodièi kabela se izraðuju iz bakra i
aluminija, a mogu biti okrugli
jednožièni ili višežièni zbijeni te
sektorski jednožièni ili višežièni
zbijeni, u skladu s Tablicom br. 4 i
zahtjevima u (L- 4), (L-5) i (L-7).
2.3.2.2.Prekidna èvrstoæa sektorskog alu-
minijskog vodièa nakon použenja
iznosi:
2 2
- za 50 mm od 80 N/ mm do 110 N/
mm ,2
- za 70 mm2 i iznad od 60 N/ mm2 do
Tablica br. 4: Svojstva vodièa energetskih
kabela
HEP GRUPA
90 N/ mm2.
2.3.2.3.Prekidna èvrstoæa aluminijskih žica
višežiènog zbijenog vodièa prije
použenja treba biti izmeðu 130
N/mm2 i 200 N/ mm2.
- okrugli jednožièni (oznaka OJ) na-
zivnog presjeka 6 do 16 mm2 za
2
bakar i 25 -150 mm za aluminij,
- sektorski jednožièni (SJ) nazivnog
presjeka 50-300 mm2 za aluminij.
2.3.2.4.Vodièi kabela klase 2 (prema L-4)
mogu biti:
- okrugli višežièni (oznaka OV) ko-
mpaktirani nazivnog presjeka 25-
300mm2 za bakar i aluminij,
- sektorski višežièni (oznaka SV) ko-
mpaktirani, nazivnog presjeka 50-
300 mm2 za bakar i aluminij.
2.3.2.5. Za distribucijske kabele su tipizirani
vodièi iz aluminija dok su vodièi iz
bakra prema posebnom zahtjevu.
2.3.2.6.Osnovni podaci okruglih i sektorskih
vodièa, prikazani su u Tablici br. 4.
2.3.2.7.Nazivni presjek tipiziranog faznog
7
 aluminijskog vodièa u ovisnosti o
nazivnom naponu kabela je prema
Tablici br. 5
Tablica br. 5: Tipizirani presjeci vodièa
na po ne od 6/ 10 /1 2) kV do
20,8/36(42) kV. Poluvodljivi sloj
mora biti èvrsto zaljepljen za
izolaciju i mora se moæi lako odvajati
od vodièa.

2.3.3. Izolacija kabela Tablicabr.6: Debljina izolacija energetskih

2.3.3.1. Izolacija vodièa energetskih kabela kabela
se izraðuje u obliku brizganog sloja
od termoplastiène mase na temelju
polivinil klorida (PVC) ili od ter-
mostabilne mase na temelju umre-
ženog polietilena (XLPE), koja mora
odgovarati zahtjevima utvrðenim u
(L-5) za Tip DIV 4 (PVC) i Tip DIX 3
(XLPE) odnosno (L-7) za Tip DIX 8
(XLPE). Nazivne debljine izolacije,
(ti) ,ovisno o nazivnom naponu
kabela prikazane su u Tablici br. 6.
Srednja vrijednost debljine izolacije
ne smije biti manja od nazivne
vrijednosti. Debljina izolacije na
najtanjem mjestu ne smije biti manja
od nazivne vrijednosti za više od
(0,1+(0,1 x ti).
2.3.3.2. Poluvodljivi sloj
Izraðuje se u obliku brizganog sloja
od poluvodljive mase na temelju
kopolimera polietilena, preko vodièa
i preko izolacije kabela za nazivne

8 HEP GRUPA
2.3.4. Zajednièka ispuna
2.3.4.1.Ispuna se primjenjuje kod višežilnih
kabela 0,6/1 kV u svrhu popunjenja
prostora izmeðu žila i postizanja
okruglog vanjskog oblika kabela.
2.3.4.2.Ispuna može biti izvedena oma-
tanjem trakama od nehigro-
skopnog materijala ili brizgana ili
kombinacijom oba naèina. Brizgana
ispuna se mora lako odvajati od
izolacije žila kabela.
2.3.4.3.Materijali za zajednièku ispunu
moraju odgovarati za najvišu
dopuštenu temperaturu vodièa i ne
smiju štetno utjecati na svojstva
ostalih ugradbenih materijala.
2.3.4.4.Debljina zajednièke ispune prika-
zana je u Tablici br.7.
Tablica br.7: Debljina ispune za kabele
0,6/1 kV
HEP GRUPA
2.3.5. Elektrièna zaštita
2.3.5.1.Elektrièna zaštita ogranièava elek-
trièno polje u kabelima nazivnih
napo na U o /U(U m )=12 /20( 24) do
20,8/36(42) kv, odvodi struju
kratkog spoja te štiti kabel od
vanjskih elektriènih utjecaja.
Izraðuje se od bakrenih okruglih
žica najmanjeg promjera 0,5 mm i
ukupnog presjeka prema Tablici
br.8, i jedne ili dvije protuspirale od
bakrene trake, najmanje debljine
0,1mm i ukupnog presjeka najma-
nje 1mm2.
9
Tablica br. 8: Presjek elektriène zaštite
kabela
2.3.6. Armatura
2.3.6.1. Armatura kabela je sloj okruglih èe-
liènih pocinèanih žica spiralno
obavijenih oko ispune kabela.
Kvaliteta i promjer èeliènih žica je
prema (L-37) i (L-38).
Promjer žice armature ovisno o
promjeru kabela prikazan je
Tablicom br.9.
Tablica br. 9: Promjer èeliène žice
2.3.7. Vanjski zaštitni plašta
2.3.7.1. Vanjski zaštitni plašt kabela je briz-
gani sloj od polivinil klorida PVC
prema odredbama iz (L-5), za Tip
DMV 5 i od polietilena prema odre-
dbama iz (L-7), za Tip DMP 2, svo-
jstava odgovarajuæih najvišoj dopu-
štenoj temperaturi vodièa.
10 HEP GRUPA
2.3.7.2.Nazivna debljina plašta odreðuje se
izrazom: tp=0,035 Di+ 1 mm, gdje
je Di fiktivni promjer ispod plašta
prema (L-37) i (L-38).
Nazivna debljina plašta ne smije biti
manja od 1,8 mm, a za kabele
nazivnog napona od Uo/U(Um) =
12/20(24) kV do 20,8/36(42) kV
nazivna debljina plašta ne smije biti
manja od 2,5 mm.
Srednja vrijednost debljine plašta
zaokružena na 0,1 mm ne smije biti
manja od nazivne vrijednosti.
Debljina plašta na najtanjem mjestu
ne smije biti manja od nazivne
vrijednosti za više od (0,1+15%) x tp.
2.3.7.3.Plašt je crne boje, za sve tipove i za
sve nazivne napone kabela.
2.4. Dopuštene trajne struje
2.4.1. Strujna optereæenja kabela treba ta-
ko ogranièiti da na svim mjestima
duž kabela razvijena toplinska
energija bude odvedena u okolni
prostor. Geometrijske znaèajke
kabela neznatno ovise o dopuštenoj
radnoj temperaturi prema Tablici
br.10, pa se mogu smatrati konsta-
ntama za jedan odreðeni kabel.
Tablica br. 10: Najviše dopuštene radne
temperature vodièa
Najviše dopuštena
2.4.2. Strujno optereæenje najviše ovisi o (odreðenog trajanja).
promjeni uvjeta okoline u koju je Od no s iz me ðu op te re æe nj a i
kab el p olo žen a od reð uje se maksimalnog dnevnog optereæenja
izrazom: naziva se stupanj distribucijskog
It = Cn x In (A) optereæenja.
gdje je: Stupanj distribucijskog optereæenja
Cn - umnožak korekcijskih faktora, (m) prema (L-40) je koliènik
In - nazivno strujno optereæenje pri- površine manji od dijagrama
kazano u tablicama broj 13 i broj 14. dnevnog optereæenja i ukupne
2.4.3. Nazivno strujno optereæenje u površine pravokutnika odreðenog s
normalnom pogonu vrijedi za maksimalnim optereæenjem unutar
izravno položene kabele u zemlju 24 sata (vidi prilog 8-2.).
specifiènog toplinskog otpora 2,5 Za tako odreðeni stupanj distribu-
Km/W, temperature 200C, na dubini cijskog optereæenja, ne smije
0,7 m te na posteljicu od pijeska ili nazivno optereæenje za odabrani tip
usitnjene zemlje bez ili s meha- i presjek kabela kod polaganja u
nièkom zaštitom od: opeke, pla- zemlju ili u zraku (iz tablica nazivnih
stiènih štitnika i sliènog te prolazom strujnih optereæenja uzimajuæi u
kabela kroz cijevi u zemlji duž trase, obzir i sve potrebne korekcijske
u najveæoj duljini do 10 m, uz odre- faktore), prijeæi maksimalno
ðene nazivne uvjete okoline prema optereæenje.
Tablici br.11 2.4.6. Nazivni uvjeti polaganja kabela u ze-
2.4.4. Kod slobodnog polaganja kabela u mlju, prikazani su u Tablici br.11 i
zraku temperature 300C vrijedi Tablici br.12.
odgovarajuæe nazivno strujno
optereæenje za normalni pogon, uz
ispunjenje nazivnih uvjeta za
polaganje kabela u zraku prema
Tablici br.12. Pri tomu se podra-
zumijeva: da se ne sprijeèava
ohlaðivanje kabela putem
konvekcije i zraèenja, da nema
porasta temperature okoline i da
nema stranih izvora topline.
2.4.5. Nazivno strujno optereæenje definira
dopuštenu trajnu struju optereæenja
za pojedinaèno položene kabele,
odnosno za kabelske sustave (tri
pojedinaèna kabela) pri tzv.
distribucijskom dijagramu optere-
æenja.
Distribucijsko optereæenje kabela je
pogonsko stanje, kod kojeg se na
dnevno razdoblje od punog
(maksimalnog) optereæenja
(odreðenog trajanja) nadovezuje
razdoblje manjeg optereæenja

HEP GRUPA 11
Tablica br.11: Nazivni uvjeti polaganja
kabela u zemlju (prema
L-40)

12 HEP GRUPA
Tablica br. 12: Nazivni uvjeti polaganja
kabela u zraku (prema
L-40)
2.4.7. Nazivna strujna optereæenja (prema
L-40)
Za nazivne uvjete polaganja kabela
(u zemlji i u zraku) odredene su i
nazivne struje optereæenja, ovisno o
nazivnom naponu kabela Uo/U,
HEP GRUPA
konstrukciji kabela te o mjestu
ugradnje kabela.
2.4.8. Strujno optereæenje kabela Uo/U =
0,6/1 kV s aluminijskim vodièem za
polaganje u zemlju ili zrak prikazano
je u Tablici br.13, (prema L-40).
13
Tablica br.13: Strujna opteretljivost
tipiziranih energetskih
kabela napona 0,6/1 (1,2)
kV
2.4.9. Strujno optereæenje kabela Uo/U (Um)
= 12/20(24) i 20,8/36(42)kV s alu-
minijskim vodièem, za polaganje
u zemlju ili zrak u obliku trokuta,
prikazano je u Tablici br.14, (prema
L-40).
14 HEP GRUPA
2.4.10. Korekcijski faktori
Pri pogonskim uvjetima koji
odstupaju od nazivnih uvjeta za
polaganje kabela, odreðenih u
t.2.4.6, potrebno je strujno
optereæenje iz Tablica br.14 množiti
s korekcijskim faktorima kako
slijedi.
Tablica br.14: Strujna opteretljivost tipizi-
ranih energetskih kabela
napona napomena
2.4.10.1.Korekcijski faktor (f1) za preraèuna-
vanje strujnog optereæenja kabela
položenih u zemlju, u ovisnosti o:
specifiènom toplinskom otporu i
temperatur izemljišta te faktoru dis-
tribucijsko g optereæenja za sve
konstrukcije kabela, prikazan je u
Tablicibr.15.
2.4.10.2.Korekcijski faktor (f2) za preraèu-
navanje strujnog optereæenja
èetrižilnih kabela položenih u
zemlju, u ovisnosti o: broju kabela u
istom rovu, specifiènom toplinskom
otporu zemljišta te faktoru
distribucijskog optereæenja, uz
meðusobni svijetli razmak od 7 cm,
prikazan je u Tablici br.16.
HEP GRUPA
2.4.10.3.Korekcijski faktor (f3) za preraèu-
na va nj e st ru jn og op te re æe nj a
jednožilnih kabela položenih u
zemlju, u trofaznom sustavu,
položenih u trokut, uz meðusobni
svijetli razmak od 25 cm u ovisnosti
o: broju sustava u istom rovu,
specifiènom toplinskom otporu
zemljišta te faktoru distribucijskog
optereæenja, prikazan je u Tablici
br.17.
2.4.10.4.Korekcijski faktor za preraèunava-
nje strujnog optereæenja kabela kod
polaganja u zraku (na policama,
nosaèima itd.) vidljiv je u L - 40.
15
Tablica br.15: Korekcijski faktor f1

16 HEP GRUPA
Tablica br.16: Korekcijski faktor f2

HEP GRUPA 17
Tablica br.17: Korekcijski faktor f3

18 HEP GRUPA
2.5. Dopuštene struje kratkog spoja
2.5.1. Gustoæe struje kratkog spoja u
vodièima kabela, ovisno o poèetnoj
temperaturi vodièa i presjeka
vodièa, a za trajanje kratkog spoja
od 1 sekunde, prikazane su u Tablici
br.18
Tablica br.18: Nazivne gustoæe struje
kratkog spoja
2.5.2. Za vrijeme trajanja kratkog spoja
razlièitog od 1 sekunde, potrebno je
vrijednosti u tablici 18 množiti s
faktorom 1/(t, gdje je:
t - vrijeme stvarnog trajanja kratkog
spoja
Pri tomu je maksimalno dopušteno
vri jem e tra jan ja kra tko g spo ja
ogranièeno na 5 sekundi.
III. POLAGANJE KABELA
Kabeli obuhvaæeni ovim granskim
normama namijenjeni su trajnom
polaganju: u zemlju, u vodu, na
HEP GRUPA
otvorenom prostoru, u kabelske ka-
nale i u zatvorene prostorije.
3.1. Opæe odredbe o polaganju kabela
3.1.1. Prigodom polaganja postupak s
kabelom treba biti, da se njegove
nazivne osobine bitno ne mijenjaju.
Posebno treba skrenuti pozornost
na:
- dimenzioniranje presjeka vodièa
prema oèekivanom strujnom opte-
reæenju,
- utjecaj grupiranja kabela ili nekog
drugo g susje dnog izvor a topli -
ne,specifiènu toplinsku vodljivost
medija u koju je kabel položen,
zštitu od Sunèevog zraèenja i drugo,
- dopuštenu struju kratkog spoja,
- zaštitu od lutajuæih struja i korozije,
- stabilnost terena i vibracije,
- zaštitu od mehanièkih ošteæenja
kabela,
- zaštitu od kemijskih utjecaja, a ako
je potrebno odabirom posebne kon-
19
 strukcije kabela i
- glatkoæu i èvrstoæu podloge na koju
se kabel polaže.
3.1.2. Kabeli potrebni za opskrbu potro-
šaèa elektriènom energijom, kao i
za izgradnj u mjesnih kabelski h
mreža, mogu se polagati (ovisno o
njihovoj konstrukciji) u suhim i
vlažnim prostorijama, u zemlji, u
javno-prometnim površinama, u
vodi i na otvorenom prostoru.
3.1.3. Pod javno prometnim površinama
podrazumijevaju se opæenito: javno
prometni putovi, raskrižja, trgovi,
vodotoci, mostovi, prolazi, nadvo-
žnjaci, podvožnjaci i slièno.
3.1.4. Naèin izrade i sadržaj investicijsko-
tehnièke dokumentacije za
polaganje kabela propisan je
važeæim zakonom za izgradnju
objekata.
3.1.5. Trasa kabela, odreðena položajem
krajnih toèaka koje kabel treba
povezati, mora ispuniti uvjet
najekonomiènijeg i najsvrsisho-
dnijeg pravca u skladu sa zahtje-
vima projektiranja, graðenja i
eksploatacije.
3.1.6. Trasa kabela mora biti usklaðena s
po st oj eæ im st an je m ra zl iè it ih
opskrbnih postrojenja, uz potpuno
pridržavanje propisa, uvjeta i
planova mjerodavnih organa i
zainteresiranih organizacija
(primjerice: organizacija za prosto-
rno planiranje, vodovodnih instala-
cija, kanalizacije, plina, telefona,
toplovo da, - mjesnog prometa ,
el ek tr od is tr ib uc ij e, že lj ez ni ce ,
uprave za puteve, vodoprivrede).
3.1.7. Kod planiranja i izgradnje javno-
pro met nih put eva te ugr adn je
razlièitih instalacija, preporuèa se
prid ržav ati rasp ored a elek troe -
nerge tskih kabel skih v odova u
odnosu na razlièita opskrbna
postrojenja (prilog 8.3 i 8.4). Moguæi
je i drukèiji raspored, uvažavajuæi
20 HEP GRUPA
meðusobni razmak instalacija.
3.1.8. U skladu s prethodnom toèkom, pre-
poruèuju se daljna naèela za
smješta podzemnih instalacija na
urbaniziranom podruèju:
- u pravilu postrojenja za opskrbu
trebaju biti izvan kolnika, a kanaliza-
cija i plinovod visokog tlaka u
kolniku,
- ako prostor izvan kolnika nije
dovoljan za smještaj veæeg broja
instalacija, u kolnik treba predvidjeti
toplo vod te ostal e magis traln e
vodove,
- kod podjele treba uzeti u obzir
uzajamni utjecaj razlièitih postro-
jenja, te nužni prostor za rad,
izgradnju i eksploataciju postro-
jenja,
- za smještaj vodova i postrojenja
izvan kolnika, treba raspoloživi
prostor u pješaèkom hodniku, stazi
za bicikliste, zelenilu, živici -
rasporediti u zone,
- u naèelu, spomenute zone treba
predvidjeti na objema stranama
ulice,
- od oznaèenih širina zone može se
u sluèaju potrebe odstupiti,
- pješaèki hodnik dijeli se poèevši od
li ni je gr an ic e u li ce na zo ne
(uvažavajuæi dubinu polaganja
prilog8.5.):
E - zonu (elektrovodovi)
PV - zonu (plin)
V - zonu (vodovod)
PTT - zonu (pošta),
- vodovi ne smiju biti voðeni pa-
ralelno ispod šinjskih postrojenja, a
með uso bno kri žan je se mož e
izvesti pod kutem ne manjim od 30°.
- vodovi, koji ne služe u javnom
opskrbljivanju, smiju biti smješteni u
javne površine samo u sluèaju da ne
ometaju postrojenja javnog opskr-
bljivanja.
3.1.9. Uobièajeni naèin polaganja po-
jedinaènih vrsta vodova:
a) Instalacije pošte (PTT - zona):
- uobièajena širina zone 0,7 m,
- pokrivaè kod upotrebe cijevi 0,5 m,
- pokrivaè kod polaganja kabela u
zemlji 0,6 m. Kod polaganja ispod
dubine od 1,1 m mora se do iduæeg
položaja ostaviti meðuprostor
najmanje od 0,3 m, da bi se
omoguæilo križanje drugih vodova
(primjerice, kuænih prikljuèaka).
b) Vodovi za opskrbu elektro-energijom
(E - zona):
prometnih sredstava, kabela uliène
rasvjete te dovode javne sigurnosti.
Ovdje ubrajamo: srednjenaponske
(do 35 kV) i niskonaponske kabele,
signalne kabele, kabele za opskrbu
javno -prometnih sredstava, kabele
uliène rasvjete, te dovode javne
sigurnosti:
- uobièajena širina zone 0,7 m,
- pokrivaè 0,6 m,
- dubina do 1,6 m.
Unutar zone kabeli mogu biti
rasporeðeni u okomitom smjeru
prema svrsi primjene i razini
napona.
Kod p rije laza treb a pre dvid jeti
rezervne cijevi za kasnije potrebe.
c) Plinovod (PV - zona) ( 100 do ( 500
mm
- uobièajena širina zone 0,7 m - 1,2
m,
- srednji pokrivaè 1,1 m,
Plinovod visokog tlaka voditi u
kolniku, ako nema mjesta u PV -
zoni.
d) Vodovod (V - zona) ( 100 do ( 1200
mm
- uobièajena širina zone 0,7 m - 2,5
m,
- pokrivaè 1,0 m do približno 1,8 m
ovisno o stanju.
e) Kanalizacija (K - zona):
širina zone ovisi o promjeru kanala i
dubine polaganja. Ovdje ubrajamo:
kuænu odvodnju, uliènu odvodnju te
kanalski kolektor.
HEP GRUPA
Kanalska okna moraju biti tako
rasporeðena da zauzimaju najviše
jednu prometnu traku. Kod ulica sa
zel eni m poj aso m u sre din i ili
odv oje nim pro met nim tra kam a
treba svaka strana ulice imati svoj
kanal.
f) Toplovod (T - zona):
- uobièajena širina zone 2,0 m,
- srednji pokrivaè 1,2 m.
Kod polaganja toplovoda u kolnik
nije ga preporuèljivo smjestiti u
sredinu kolnika. Okna toplovoda
treba tako rasporediti da je kod
popravka promet ogranièen najviše
na jednu prometnu traku.
Ko d pr ib li ža va nj a il i kr iž an ja
toplovoda s energetskim kabelskim
vo do m tr eb a za dr ža ti ta kv e
razmake, koji onemoguæuju nedo-
puštene toplinske utjecaje. Ako se
takav razmak normalno ne može
postiæi, treba primijeniti dodatne
mjere za izolaciju.
3.1.10. U sluèaju nedostatka toènih poda-
taka o položaju podzemnih in-
stalacija, potrebno je predvidjeti
mjestimièno kopanje probnih jama
duž projektirane (planirane) trase.
3.1.11. Prenošenje trase s plana na zemlji-
šte treba izvoditi u odnosu na stalne
orijentire (regulacijske linije, zgrade
i slièno), a na neizgraðenim mjesti-
ma trasiranje provesti korištenjem
geodetskih instrumenata.
3.1.12.Prije poèetka radova na trasi,
izvodaèka organizacija treba imati
kopiju katastarskog plana podze-
mnih instalacija tog podruèja te
pisano mišljenje i uvjete radnih
organizacija èije se podzemne
instalacije nalaze na tom podruèju.
Bez takve prethodne dokume-
ntacije, ulice smiju biti prekopane
samo u sluèaju kvara, uz poduz-
imanje propisanih sigurnosnih mje-
ra za zaštitu postojeæih podzemnih
instalacija.
21
3.2. Polaganje kabela na
slobodnim površinama
3.2.1. Zemljane radove treba obavljati,
izvoditi u skladu s opæim zahtjevima
graðevinskih normi i drugih
postojeæih propisa, koji se odnose
na ovu vrstu radova.
3.2.2. Širina i dubina kabelskog rova prema
ili u pravilu se odreðuju prema
nazivnom naponu i broju paralelno
polaganih kabela.
3.2.3. Normalna dubina rova u zemlji gdje
nema ostalih instalacija prema
pravilu iznosi za:
- Uo/U = 0,6/1 i 12/20 kV - kabel,
dubina rova 0,8 m,
- Uo/U = 20/35 kV - kabel, dubina
rova 1,0 m,
- signalni - kabel, dubina rova 0,6 -
0,8 m.
Tablica br. 19: Najmanje dopuštene
meðusobne udaljenosti
kabela
Moguæi su manji razmaci, s tim da se uzmu
u obzir korekcijski faktori.
22 HEP GRUPA
Moguæe su i manje dubine ako se
poduzmu posebne zaštitne mjere,
odnosno posebni uvjeti polaganja.
Kod prijelaza cesta i ulica s
frekventnim prometom, potrebno je
poveæati dubinu ukapanja na
najmanje 1,2 m.
3.2.4. Odstupanje od normalne dubine
ukapanja kabela dopušteno je na
mjestima križanja s drugim
podzemnim instalacijama te kod
paralelnog polaganja kabela
razlièitih naponskih razina u
zajednièkom rovu i slièno.
3.2.5. Za smanjenje meðusobnog utjecaja
paralelno položenih kabela,
potrebno je pridržavati se najmanje
dopuštene medusobne udaljenosti
kabela prema Tablici br.19 i Tablici
br. 20.
Tablica br. 20: Najmanje dopuštene
meðusobne udaljenosti
kabela
1) Nemetalni svjetlovodni kabel može
se položiti neposredno uz energe-
tski kabel.
2) Vidi objašnjenje u poglavlju 3.8. ovih
granskih normi.
3.2.6. Rov u koji se polažu podzemni kabeli
kopa se kao otvoreni rov.
U sluèajevima prijelaza trase kabela
ispod želježnièk ih i tramvajski h
pruga ili kolnika važnih prometnica,
na kojima se promet ne smije
ometati, obavlja se bušenje ili
probijanje otvora s naknadnim
provlaèenjem kabela kroz cijev.
3.2.7. Zidovi (strane) rova mogu imati
okomiti ili kosi oblik.
Rovovi s okomitim zidovima kopaju
se u zemljištu koje nije podložno
osipanju i odronjavanju.
U rastresitom zemljištu rov treba
kopati s kosim zidovima ili ga treba
odgovarajuæe uèvrstiti. Velièina
nagiba ovisi o vrsti zemljišta, vla-
žnosti i vrsti optereæenja koje djeluje
na rubove rova.
3.2.8. Kopanje rova izvodi se ruèno ili ko-
riš ten jem odg ova raj uæe meh a-
nizacije, ako mjesni uvjeti rada to
omoguæavaju.
3.2.9. Kod iskopa zemlje ulièni žlijeb za od-
vod vode mora biti slobodan. Mogu
se postaviti cijevi ili se ploènik pokri-
HEP GRUPA
je žlijebovima, mosnicama ili sliènim
materijalom.
3.2.10. Slivnici, zaporci za plin i vodu, zde-
nci u sluèaju požara, hidranti, ka-
belski zdenci pošte i sva druga po-
strojenja sliène vrste ne smiju biti
zatrpavani zemijom.
3.2.11. Za sigurnost pješaka i vozila isko-
pani rov, kao i sve druge graðe-
vinske jame, potrebno je propisano
oznaèiti. Noæu je potrebno rasko-
pani rov oznaèiti svjetleæim signa-
lima za upozorenje, ako nema
uliène rasvjete.
Ulaz u kuæe i poslovne prostorije
treba omoguæiti mostovima za
odgovarajuæa optereæenja, na
kojima je izvedena i zaštitna ograda.
3.2.12. Prepreke u kabelskim rovovima (zi-
dovi, druge podzemne instalacije,
povijesni nalazi I drugo) moraju se
oprezno zaobiæi i eventualno zašti-
titi, ako je potrebno.
Granièni kameni i toèke za izmjeru
ne smiju biti nikako uklonjeni.
3.2.13. Naiðe li se na gradilištu na zalutali
metak, municiju, oružje i slièno, od-
mah treba obustaviti radove na tom
mjestu i u bližoj okolici. Opasno po-
druèje treba vidljivo oznaèiti, zatvo-
riti i prijaviti najbližoj policijskoj po-
staji Ministarstva unutrašnjih pos-
lova.
23
3.2.14. Postojeæa postrojenja i objekte, kao:
uliènu rasvjetu, stupove, razvodne
ormare i slièno, èija bi stabilnost pri
iskopavanju bila ugrožena, treba
struèno osigurati prema važeæim
propisima.
3.2.15. Graðevine, zidove i slièno u èijoj se
neposrednoj blizini kopaju rovovi,
pot reb no j e op rez no o sig ura ti
podupiranjem. Preporuèljiva
udaljenost kabela od temelja ili
zidova zgrade pri paralelnom
vodenju iznosi 0,5 m, ako se ne
ugrožava stabilnost objekta.
3.2.16.Ako kabelska trasa prolazi uz
drvored, preporuèuje se meðusobni
svjetli razmak od najmanje 2,5 m,
raèunajuæi od površine najbližeg
stabla i unutrašnjeg ruba rova.
3.2.17.Sve vodove koji su slobodno
položeni duž rova, kao i one koji se
križaju s rovom, treba pri veæoj širini
rova za vrijeme radova osigurati od
ošteæenja.
3.2.18. U sluèaju da ipak doðe do ošteæenja
bilo kojeg podzemnog objekta duž
trase, potrebno je odmah izvijestiti
zainteresiranu organizaciju.
3.2.19. Sve objekte i postrojenja, investitor
je dužan vratiti u prvobitno stanje.
3.2.20. Lomljenje trase, odnosno rova ili
promjenu dubine rova zbog
zaobilaženja drugih podzemnih
obj eka ta, tre ba oba vit i bla go,
uz im aj uæ i u ob zi r mi ni ma ln o
dopušteni polumjer savijanja
kabela.
3.2.21. Dno rova treba izravnati i oèistiti od
kamenja i drugih oštrih materijala,
koji bi mogli izazvati ošteæenje
plašta kabela.
3.2.22. Na dno rova treba postaviti sloj usi-
tnjene zemlje debljine 10 cm (kao
posteljica za kabel), odnosno sloj
pijeska jednake debljine ili sloj
drugog odgovarajuæeg materijala
kada je to uvjetovano posebnim
zahtjevima terena.
24 HEP GRUPA
3.3. Transport kabela
3.3.1. Kabeli se transportiraju na bu-
bnjevim a. Kraæi komadi kabela
mogu se isporuèiti i u namotanim
kolutima, pridržavajuæi se
minimalno dopuštenog polumjera
savijanja kabela. Krajevi kabela
mo ra ju bi ti vo do ne pr op us no
zaštiæeni odgovarajuæim kapama.
3.3.2. Za transport kabelskih bubnjeva,
smiju se koristiti samo prikladna
vozila s osiguranjem bubnjeva za
prijevoz i niskim transportnim
nosaèem.
3.3.3. Kabelski bubnjevi se ne smiju pri
istovaru, odnosno utovaru, bacati.
Za istovar se može koristiti dizalica,
(kranovi) pomoæne rampe ili kosina,
osiguravajuæi i sprijeèavanje
gnjeèenjestranica bubnja.
3.3.4. Utovar i istovar bubnjeva na kosini
izvodi se samo ako ne postoji
dizalica. Kosinu treba izvesti iz jakih
greda (drvenih ili èeliènih) za
odgov araju æu težin u bubnj a, a
duljina kosine mora biti jednaka
naj man je èet ver ost ruk oj dul jin i
spojke bubnja. Osim toga, grede
mo ra ju im at i os ig ur an je od
pomicanja te napravu za
pridržavanje bubnja.
3.3.5. Kabeli smiju biti namotani na
bubnjeve tako da izmeðu zadnjeg
sloja kabela i vrha stranice bubnja
ostane razmak od najmanje 5 cm.
3.3.6. Transport kabela kotrljanjem do-
pušten je samo na kraæim uda-
ljenostima. Teren mora biti ravan i
bez kamenja. Kotrljanje bubnja do-
pušteno je samo u smjeru naz-
naèene strelice na vanjskoj ploèi
bubnja i to samo onda kada je kabel
na bubnju èvrsto namotan, a krajevi
kabela prièvršæeni na ploèi bubnja ili
ako je bubanj blindiran.
3.3.7. Ako je teren vlažan ili mekan, treba
isp od bub nja pos tav iti deb ele
daske.
3.3.8. Kabel u kolutima ne smije se kotr-
ljati, a takoder ni nositi na šipki.
3.3.9. Na mjestu izgradnje potrebno je
istovarene bubnjeve osigurati od
nehotiènog i neovlaštenog kotrljanja
(Prilog broj 8.30).
3.3.10. Kada uvjeti dopuštaju, kabele treba
uskladištiti na natkritom mjestu,
osi gur ati od izr avn og utj eca ja
Sunèevog svjetla, atmosferilija,
truljenja te nekontroliranog utjecaja,
nepoznatih osoba.
Svaki kabelski kolut ili kabelski
bubanj mora imati natpisnu ploèicu
s utisnutim podacima o kabelu: tip
kabela, broj i presjek žila, nazivni
napon, težinu i duljinu kabela,
godinu proizvodnje i broj kabelskog
koluta.
3.4. Zagrijavanje kabela
3.4.1. Najniža temperatura kabela s
vanjskim PVC plaštem pri polaganju
preporuèljiva je do +5°C odnosno
do -5°C za polaganje kabela s
vanjskim plaštem od polietilena
(PE), kao i za montažu spojnica i
završetaka.
3.4.2. Za sluèaj polaganja pri nižim
te mp er at ur am a, tr eb a k ab el
prethodno ugrijati kao primjerice:
a) ugrijavanje u toploj prostoriji - buba-
nj s kabelom ostavi se u toploj
prostoriji. Ako je temperatura pro-
storije:
+5°C do +10°C vrijeme zadržavanja
iznosi 72 sata,
+10°C do +20°C vrijeme zadrža-
vanja iznosi 48-40 sati i
+20°C do +25°C vrijeme zadrža-
vanja iznosi 36-24 sata.
b) ugrijavanje elektriènom strujom
izvodi se tako da se sve žile kabela
paralelno spoje, osim èetvrte žile
(neutralne), ako je manjeg presjeka
te se prikljuèe na aparat za varenje
ili poseban transformator napona
380/220/7 V.
HEP GRUPA
Struja zagrijavanja može iznositi
približno 1 A po mm2. Temperaturu
zagrijavanja treba kontrolirati
termometrom na površini kabela i
može maksimalno iznositi do:
25°C za kabele 30 i 35 kV,
35°C za kabele 20 kV i
40°C za kabele do 1 kV.
Vrijeme zagrijavanja ovisi o jakosti
struje, a kreæe se približno 50
minuta.
Za ovaj naèin zagrijavanja potrebno
je osigurati pristupaènost na oba
kraja kabela.
c) Postoji moguænost ugrijavanja kabe-
la pomoæu koksnih peæi. Kod ovog
postupka zahtijeva se dovoljna
ud al je no st ko ks ni h pe æi od
kabelskih bubnjeva, koje treba
povremeno okretati. Grijati treba
tako dugo dok se kabel ne ugrije sve
do jezgre bubnja.
3.5. Odmotavanje i polaganje kabela
3.5.1. Prije poèetka odmotavanja i ra-
zvlaèenja kabela, treba prekon-
trolirati: ispravnost zaštitnih kapa na
krajevima kabela, stanje plašta
kabela na vanjskim slojevima,
postojanost potenci-jalnog mjesta
ošteæenja plašta kabela prigodom
od mo ta va nj a te op æe st an je
kabelskog bubnja. Takoder treba
prekontrolirati: natpisnu ploèicu na
bubnju, oznake na vanjskom plaštu
kabela te ustanoviti podudarnost
tipa kabela pogonskog napona,
presjeka i tipa vodièa i duljine kabela
s projektiranim podacima za
odredenu kabelsku trasu.
3.5.2. Za odmotavanje kabela potrebno je
podignuti bubanj s tla na èvrsti
stalak, koji omoguæuje slobodno
okretanje bubnja, bez ošteæivanja
vanjskog sloja kabela.
Kabel se odmot ava lagan im i
jednolikim potezanjem s gornje
strane bubnja, tako da je smjer
25
 odm ota van ja s upr ota n sm jer u
strelice na bubnju (Prilog broj 8.31 ).
Kod odmotavanja, potrebno je
osigurati moguænost koèenja
bubnja.
3.5.3. Mjesto postavljanja kabelskog
bubnja, odnosno stalka, prilagodi se
okolnostima toga mjesta i pre-
dvi ðen om n aèi nu p ola gan ja u
neposrednoj blizini rova.
3.5.4. Postupak odmotavanja kabela s
bubnja te njegovo polaganje u
pripremljeni rov ovisi o: mjestu rada,
preprekama u i uz rov te o postoje-
æoj mehanizaciji, koja je na raspo-
laganju.
3.5.5. Polaganje kabela u rov može se
obaviti na više naèina.
Ruèno polaganje kabela (kod kraæih
dionica do 300 m i dionica s oštrim
skretanjima) i to:
- odmotani kabel radnici nose na
rukama - broj radnika treba odrediti
tako da optereæenje na jednog
radnika iznosi do 20 kg, a pri tomu
treba uvažiti minimalne dopuštene
polumjere savijanja kabela te se
kabel ne smije vuæi po tlu.
Na težim mjestima treba postaviti
veæi broj radnika. Kod ruènog
polaganja kabela moguæa je i
upotreba valjaka. Raspored valjaka
odreðuje trasa, odnosno uvjet da se
kabel ne smije vuæi po tlu, niti da se
smije smanjiti dopušteni polumjer
savijanja.
3.5.6. Odmotavanje kabela s pokretnog
vozila duž trase te ruèno polaganje
u rov dopušta se na prohodnim
terenima. Kod ovog postupka treba
uzeti u obzir sve napomene za
odmotavanje i polaganje kabela.
3.5.7. Kabel ne smije biti vuèen preko tvr-
dih oštrih predmeta ili bridova.
3.5.8. Polaganj e kabela pomoæu vitla
(strojno polaganje kabela) dopušta
se na trasi gdje nema prepreka i
zakrivljenja. Kabel se vuèe preko
26 HEP GRUPA
samorotirajuæih valjaka, koji su
postavljeni na dnu rova u razmaku
od 4 - 6 m, ovisno o tipu i težini
kabelapometru.
Potezno uže vezano je za kraj
kabela pomoæu zatezne èarapice
(koja se odabire prema promjeru
kabela). Nakon polaganja, duljina
kabela obuhvaæena èarapom mora
se odstraniti te ponovno zabrtviti
kraj kabela, ako se odmah ne
izraðuje završetak.
3.5.9. Kod polaganja kabela pomoæu vitla
na duljim ili težim trasama, gdje se
pojavljuju veæe zatezne sile, kabel
treba prihvatiti zateznom stezaljkom
za vodièe.
3.5.10. Za sluèaj polaganja kabela na izlo-
mljenoj trasi, treba koristiti kutne
valjke.
Na mjestima gdje se ne mogu
postaviti valjci, radnici nose kabel
na opisani naèin.
3.5.11.Prije strojnog polaganja kabela
potrebno je izraèunati silu potezanja
kabela s obzirom na: duljinu kabela,
koeficijent trenja, skretanje u trasi
nagib trase.
3.5.12.Kod mehaniziranog naèina po-
la ga nj a k ab el a p ot re bn o j e
kontrolirati poteznu vlaènu silu
pomoæu dinamo metra, a njenu
vrijednost treba snimati tijekom
polaganja.
3.5.13. Za sprijeèavanje torzijskog optere-
æenja kabela, ugraðuje se izmeðu
poteznog užeta i zatezne èarape -
antitorzijska spojnica.
3.5.14.Velièina naprezanja kabela na
istezanje i tlak proizveden od pote-
zne sile ovisi o:
- tipu i konstrukciji kabela,
- jediniènoj težini kabela, odnosno du-
ljini kabela za odreðenu trasu,
- koeficijentu trenja izmedu kabela i
samo roti raju æih valj aka, zido va
kanala ili cijevi,
- smjeru potezne sile i putanji kabela
 pri zakretanju u raznim razinama
trase i
- profilu i planu trase, odnosno polu-
mjeru zakrivljenosti u vodoravnoj,
okomitoj ravnini.
3.5.15. Vuèna sila ne smije prekoraèiti do-
pušte no mehan ièko napre zanje
kabela, odnosno vrijednosti u Tablici
br.21, gdje je:
D - vanjski promjer kabela (mm),
A - presjek vodièa (mm2),
n - broj vodièa (kabela).
3.5.16. Kod primjene vitla, mora biti ugraðen
osiguraè, koji æe popustiti kada se
Tablica br. 21: Dopuštene sile potezanja
3.5.18. Skidanje kabela s valjaka nakon
završenog polaganja treba zapoèeti
od bubnja u smjeru vuèenog kraja
kabela.
Tablica br.22: Dopušteni polumjeri
savijanja kabela kod
polaganja
Gdje je "D" vanjski promjer kabela (u mm).
HEP GRUPA
prekoraèi dopuštena potezna sila.
3.5.17. Za smanjenje zateznih sila, dopušta
se pri mje na mot orn o okr etn ih
valjaka, koji guraju kabel u vuèenom
smjeru. Oni se postavljaju duž trase
na razmaku od 20 do 30 m, ovisno o
težini kabela te na ulazu i izlazu
zakrivljene trase. Motorni valjci su
meðusobno povezani za sinkroni
rad i njima se upravIja s jednoga
mjesta.
3.5.19. Pri odmotavanju i transportu kabela
treba uzeti u obzir najmanji dopu-
šteni polumjer savijanja kabela
prema Tablici br. 22.
27
 Vrijednost polumjera savijanja
prikazane u tablici mogu biti manje
za 30 posto, ako se savijanje izvodi
preko šablona ili ako je savijanje
ispred kabelskih glava.
3.5.20. Kabel treba polagati u rov valovito -
vijugavo, osobito u rastresitom
zemljištu. Time je duljina položenog
kabela veæa približno za 2 posto od
duljine trase.
3.5.21.Kod para leln og pola ganj a više
ka be la , p ot re bn o j e z ad rž at i
paralelnost na odreðenom razmaku
duž zajednièke trase, bez meðuso-
bnog križanja.
3.5.22. Postavljanje spojnica duž trase ob-
av lj a s e i zv an pr av ca tr as e.
Minimalne dimenzije proširenja
rova za postavljanje spojnica
moraju zadovo ljavat i minima lne
polumjere savijanja kabela. Sve
kabelske duljine treba položiti s
obostranim preklapanjem krajeva
od 1 - 1,5 m u ovisnosti o vrsti i
presjeku kabela, da se omoguæi
izrada spojnica.
3.5.23. Nije dopušteno paralelno polaganje
spojnica. Razmak spojnica kod
paralelno položenih kabela treba biti
tak av da omo guæ i mon taž u i
pop rav ak s poj nic e, b ez v eæi h
poteškoæa.
Izmeðu spojnica i kabela vrijede
jednaki minimalni razmaci, kao i
izmeðu kabela.
3.5.24. Prije zatrpavanja kabela, potrebno
je obaviti :
- ispitivanje položenog kabela i -
snimiti toènu trasu kabela, oznaèiti
križanja s ostalim objektima, spojna
mjesta, toènu duljinu kabela.
3.5.25.Na krajeve položenog kabela
obvezno treba postaviti ploèice za
oznaè avanj e kabel a. Jedno žilni
kabeli ne smiju biti oznaèeni
obujmicama od fermomaterijala.
3.5.26.Ploèice za oz naèavanje ka bela
izraðene od nerðajuæeg materijala
28 HEP GRUPA
(primjerice: od olovne ili PVC -
trake) moraju sadržati oznake:
- oznake trase i
- podatke kabela.
3.5.27. Na položeni kabel treba postaviti sloj
usitnjene zemlje debljine najmanje
10 cm, sloj od pijeska jednake
debljine ili sloj drugog odgova-
rajuæeg materijala, ako se time
uspostavljaju bolji uvjeti hlaðenja
nego što veæ postoje (tereni nasuti
otpacima, graðevinskim materija-
lom i sliènim).
3.5.28. Iznad kabela treba postaviti meha-
nièko upozoravajuæu zaštitu kabela
- sintetièke štitnike ili mrežu ili štitni-
ke od drugih materijala (primjerice,
opeka) odgovarajuæ e kvalitete,
osobito u pogledu žilavosti. Dopun-
ska mehanièka zaštita postavlja se
iznad prvog sloja pokrivaèa kabela.
3.5.29. Iznad kabela 40-60 cm (ovisno o
dubini polaganja kabela) postavlja
se cijelom duljinom trase plastièna
upozoravajuæa traka.
3.5.30. Traka je izraðena od folije mekog
polivinilklorida ili polietilena crvene
boj e il i sl ièn og - pos toj ano g
materijala.
Uzduž jedne strane po sredini treba
otisnuti upozorenje velikim crnim
slovima:
POZOR. ENERGETSKI KABEL
Natpis se ponavlja nakon razmaka
od 100 mm, otisnut u obrnutom
smjeru na istoj strani trake.
Za traku iz dvije folije, natpis treba
biti otisnut na površini izmeðu folija,
ko je su me ðu so bn o te rm iè ki
spojene, tako da se natpis vidi s
vanjske strane.
3.5.31. Materijali za traku i boja za natpis
moraju biti otporni prema vodi,
kemikalijama u zemlji, postojani i
mehanièki izdržljivi te ne smiju
pucati na hladnoæi. Vijek trajanja
trake treba biti jednak trajanju
kabela.
3.5.32. Rov se zatrpava otkopom (nakon
prvog sloja usitnjene zemlje ili
pijeska), tako da se prvo baca 3.6.3.
ras tre sit a ze mlj a be z ko mad a
kamenja, betona, opeke i sliènog.
Zatrpavanje treba obaviti u slo-
jevima od 20 cm s opreznim nabi-
janjem i to osobito neposredno
iznad kabela. 3.6.4.
3.5.33.Nab ija nje mat eri jal a izv odi se
motornim nabijaèem pod uvjetom
da se njihovo dubinsko djelovanje
ne prenosi preko sloja od 30 cm. U
sluèaju primjene motornog nabi-
jaèa, sloj do 30 cm iznad kabela
mora se nabiti ruèno.
3.5.34. Ako je zemlja previše suha, treba je
navlažiti. Nije dopušteno zatrpa-
vanje rova sa smrznutom zemljom,
šljunkom, tresetom, ni sa zemljom 3.6.5.
koja sadrži organske primjese.
3.6. Križanje s prometnim putevima
3.6.1. Na prijelazima preko prometnica, 3.6.6.
kao i na svim onim mjestima gdje se
mogu oèekivati veæa rnehanièka
na pr ez an ja sr ed in e, od no sn o
moguænost mehanièkog ošteæenja,
kabelski vodovi polažu se u
kabelsku kanalizaciju, ako nisu
specijalne konstrukcije. Kabelska
kanalizacija izraðuje se od 3.6.7.
beto nski h, plas tièn ih, azbe stno
cementnih cijevi ili se može slagati
iz gotovih betonskih elemenata.
3.6.2. Zaštita kabela uvlaèenjem u cijevi
izvodi se u sluèajevima:
- pri križanju trase kabela s pute
vima, tramvajskim i željeznièkim
prugama,
- u sluèaju prekoraèenja dopušte-
nog minimalnog odstojanja kabela 3.6.8.
od odreðenih stranih objekata,
- pri moguæem mehanièkom ošte-
æenju kabela,
- pri približavanju elektroenergets-
kih vodova i postrojenja i
HEP GRUPA
- u cilju zaštite kabela od lutajuæih
struja.
Èeliène cijevii treba u pravilu
izbjegavati. One se upotrebljavaju
za zaštitu kabela kod križanja s
plinovodom visokog tlaka ili pri
mo gu æi m èe st im me ha ni èk im
ošteæenjima kabela.
Minimalni nazivni (unutrašnji) pro-
mjer cijevi mora biti za 1,5 puta veæi
od promjera kabela, a preporuèuju
se promjeri cijevi:
- 160 mm za kabele nazivnog napo-
naUo/U=0,6/1 kV,
- 200 mm za kabele nazivnog na-
pona Uo/U(Um)=12/20(24) kV i
20/36(42) kV i
- 110 mm za signalne kabele te za
uzemljivaèe.
Kabelsku kanalizaciju treba postaviti
pre ma p rav ilu oko mit o na os
prometnice u pravcu produžetka
trase kabela, a samo je iznimno
dopušteno odstupanje od 30°.
Kabelska kanalizacija dulja je sa
svake strane kolnika minimalno po
0,5 m od širine kolnika.
Ako trasa kabela presijeca i pješaèki
hodnik te se nastavlja u zelenom
pojasu , tada t reba ka belsku
kanatizaciju završ iti u zelenom
pojasu.
Širina i dubina rova za kabelsku
kanalizaciju ovisi o broju polaganih
kabela, odnosno cijevi, koje mogu
biti položene u jednoj ili više razina.
Ako su potrebna tri reda cijevi, tada
treba ugraditi kabelske zdence sa
svake strane prijelaza. Razmak
izmeðu gornjeg ruba najviše cijevi i
kote hodnika smije biti najmanje 80
cm.
Za kabelsku kanalizaciju od cijevi
postavi se najprije posteljica
(podloga) od mršavog betona (MB
10) debljine 10 cm, na koji se polažu
cijevi. Cijevi treba oprezno spojiti
(vodonepropusno i bez mehanièkih
29
 rubova), a spojeve zaliti cementnim
mlijekom. Ako se betonske i sliène
cijevi polažu u više redova, spojeve
cijevi treba meðusobno pomaknuti.
Nakon spajanja, cijevi treba pokriti
mršavim betonom debljine od
približno 10 cm. Ako se izvodi
prijelaz na veæ položenim kabelima,
tada se mehanièka zaštita izvodi
pomoæu odgovarajuæih polucijevi od
jednakog materijala kao što su i
cijevi. Ostali postupak ugradnje
polucijevi je jednak kao i za cijevi
(Prilog 8.26 i 8.27).
3.6.9. Kod ugradnje prolaznih cijevei treba
uzeti u obzir buduæe proširenje
mreže kroz ugradnju rezervnih
cijevi.
3.6.10. Ako se u kabelsku kanalizaciju
polažu kabeli razlièitih naponskih
razina, tada se kabeli nižeg napona
polažu na manjoj dubini, odnosno u
višim stojevima kanalizacije.
3.6.11. Kabeli koji se ranije polažu, zau-
zimaju najniže otvore u kanali-zaciji.
Otvore cijevi, koji se ne iskoriste,
treba zatvoriti i zaèepiti da ne doðe
do zamuljivanja.
3.6.12. Ugradnja prolaznih cijevi ispod ce-
ste u pravilu ne smije omesti
promet.
3.6.13. Polaganje cijevi ispod prometnica
dopušta se na više naèina: izravnim
kopanjem rova u prometnici,
bušenjem i tuneliranjem prome-
tnice.
Kod prvog naèina polaganja, radove
treba izvoditi u više etapa-veæinom
u dvije - tako da se promet izvodi po
slobodnoj polovici ceste.
3.6.14. Strojna ugradnja prolaznih cijevi o-
bavlja se u sluèajevima u kojima nije
dopušteno ni djelomièno ometanje
prometa, primjerice kod tramvajske
ili željeznièke pruge na autoputu i
sliè no, i li gd je bi razb ijan je i
uspostavljan je prvobitnog stanja
površine prouzrokovalo velike
30 HEP GRUPA
troškove, zbog njene visoke kvali-
tete.
Strojna ugradnja može se obavtjati
hidr auli èkim preš ama, èeli ènim
trnom, svrdlom za zemlju i sliènim.
3.6.15.Primjenu strojeva za potiskivanje
ze ml ja no g sl oj a za u gr ad nj u
prolaznih cijevi kod novoizgraðenih
prometnica - treba izbjegavati.
3.6.16. Strojna ugradnja prolaznih cijevi do-
puštena je samo u sluèaju, kada u
podruèju križanja s ulicom ili prugom
ne postoje podzemna postrojenja,
koja bi kod strojne ugradnje cijevi
mogla biti ošteæena.
3.6.17. Na mjestima prijelaza kabela sa
èvrste podloge na mekšu i supro-
tno, treba osigurati kabel od eve-
ntualnog ošteæenja postavljanjem i
nabijanjem »jastuèiæa« od zemlje
ispod kabela.
3.6.18. Ako se kabelska kanalizacija po-
stavlja na duljoj dionici, potrebno je
na odreðenim razmacima izgra-diti
kabelske zdence, koji se još izvode :
- na uglu skretanja kabelske kana-
lizacije i
- na krajevima kabelske kanaliza-
cije kod križanja s magistralnim
gradskim prometnicama.
3.6.19. Razmak izmeðu kabelskih zdenaca
na duljoj ravnoj dionici kabelske
kanalizacije odreðuje se relacijom:
L = Fd /(9,8 x f x g) (m)
gdje je:
L - razmak izmeðu kabelskih zde-
naca u (m),
Fd - dopuštena potezna sila kabela
u (N),
f - koeficijent trenja i
g - težina kabela u (kg/m).
3.6.20.Kabelski zdenci izraðuju se u
velièinama, ovisno o broju i presjeku
kabe la, napo nsko j razi ni mini -
malnim uvjetima rada, dopuštenom
polumjeru savijanja. Dubina zdenca
ovisi o stanju na terenu, ali ne smije
biti dublja od 4m.
3.6.21.Konstrukciji se kabelski zdenci
izvode prema statièkom proraèunu.
Minimalni ulazni otvor pokriven
željeznim poklopcem iznosi 65 x 65
cm. Na dnu treba postojati drenažni
otvor, a na boènom zidu postavljaju
se silazne stube od željeznih šipki ili
drugog materijala.
Boèni zidovi mogu biti od betona ili
opeke.
3.6.22. Za prijelaz kabela ispod važnih
prometnica, križanja i sliènog,
odnosno kod polaganja veæeg broja
kabela - mogu poslužiti prohodni i
neprohodni kanali, izvedeni prema
statièkomproraèunu.
3.6.23. Visina prohodnog kanala je najma-
nje 1,8 m, a slobodna širina za
prolaz je 65 cm. Ukupna širina kana-
la ovisi o naèinu polaganja kabela.
3.6.24. Kod uvlaèenja kabela u cijevi, od-
nosno u kabelsku kanalizaciju
moraju biti ispunjeni uvjeti:
- na zakrivljenjima trase mora se
održati odreðeni minimalni polumjer
savijanja kabeia,
- maksimalna dopuštena vuèna sila,
ovisna o konstrukciji kabela, ne
smije biti prekoraèena.
3.6.25. Ako se kabel provlaèi kroz ravne
cijevi ili blokove položene u
vodoravnoj ravnini, pojavljuje se
vuèna sila prema izrazu:
F = 9,8 x f x g x I (N)
gdje je:
f - koeficijent trenja koji se kreæe
0,150 - 0,200,
g - težina kabela po jedinici duljine
(kg/m),
I - duljina kabela (m).
3.6.26. U sluèaju da je kabel do ulaza u cijev
bio optereæen odreðenom silom F1,
onda se potrebna vuèna sila za
provlaèenje kabela izraèunava:
Fv = F1 + 9,8 x f x g x I (N)
3.6.27. Prije poèetka uvlaèenja kabela mo-
raju se obaviti sve pripreme, koje
osiguravaju normalne uvjete rada:
HEP GRUPA
- skidanje poklopaca s kabelskih zde-
naca,
- kontrola sadržaja štetnih plinova,
- ventilacija,
- osvjetljenje,
- èišæenje zdenca i ostranjivanje vo-
de i
- provjera prolaznosti cijevi.
3.6.28. Da bi se izbjeglo križanje kabela u
kabelskim zdencima, treba polagati
kab ele po oko mit im red ovi ma
odozdo prema gore. Kabele treba
po konzolama zdenca tako
rasporediti, da je otvor za silaženje u
zde nac slo bod an. Kab eli niž e
naponske razine zauzimaju u
pravilu gornje cijevi.
3.7. Približavanje i križanje kabela s
drugim objektima i instalacijama
3.7.1. Vodovodi kanalizacija
3.7.1.1.Polaganjem energetskih kabela po-
stojeæa postrojenja ne smiju biti
ometana ni ošteæena.
3.7.1.2.Za eliminiranje meðusobnih utjecaja
i ošteæenja, potrebno je pridržavati
se mi ni ma ln ih ra zm ak a ko d
križanja, približavanja i paralelnog
voðenja energetskih kabela s
ostalim objektima.
3.7.1.3. Polaganje energetskih kabela ispod
ili i zna d vod ovo dni h odn osn o
kanalizacijskih cijevi - osim križanja
- nije dopušteno.
3.7.1.4.Minimalni vodoravni razmak pri
paralelnom polaganju energetskog
kabela i vodovoda iznosi 0,5 m,
odnosno 1,5 m za magistralni vo-
doopskrbni cjevovod (razmak
izmeðu najbiižih vanjskih rubova
instalacija). Ovo rastojanje se može
i smanjiti do 30 posto ako se obje
instalacije zaštite specijalnom
mehanièkom zaštitom (Prilog broj
8.14.).
3.7.1.5.Na mjestu križanja kabel može biti
položen iznad ili ispod vodovoda,
ovisno o visinskom položaju cijevi.
31
 Okomit i svijet li razmak izmeðu
kabela i glavnog cjevovoda mora
iznositi najmanje 0,5 m, a kod
kr iž an ja ka be la i p ri kl ju èn og
cje vov oda spo men uti naj man ji
svijetli razmak treba iznositi 0,3 m.
3.7.1.6. Ako je u oba sluèaja križanja manji
razmak, potrebno je energetski
kabel zaštititi od mehanièkog
ošteæenja, postavljajuæi ga u
zaštitnu cijev tako da je cijev dulja za
1 m sa svake strane mjesta križanja
(Prilog broj 8.15 i 8.16.).
3.7.1.7.Minimalni vodoravni razmak pri
paralelnom polaganju energetskog
kabela i kanalizacije iznosi 0,5 m za
manje kanalizacijske cijevi ili kuæne
prik ljuè ke, o dnos no 1, 5 m za
magistralni kanalizacijski cijevovod
pro fil a jed nak og ili veæ eg od
promjera od 0,6 / 0,9 m (razmak
izmeðu najbližih vanjskih rubova
instalacije - Prilog broj 8.22).
3.7.1.8. Na mjestu križanja, kabel može biti
položen samo iznad kanalizacijskog
cijevovoda i to u zaštitnim cijevima
èija je duljina 1,5 m sa svake strane
mjesta križanja, a udaljenost od
tjem ena k anal izac ijsk og pr ofil a
najmanje 0,3 m.
3.7.1.9.U sluèaju kada se tjeme kanaliza-
cijskog profila nalazi na dubini od
minimalno 0,8 m, dodatna meha-
nièka zaštit a kabela izvodi se
postavljanjem TPE cijevi odgova-
rajuæeg promjera u sloju mršavog
betona.
Kada je tjeme kanalizacijskog
profila na dubini manjoj od 0,8 m,
dodatna mehanièka zaštita kabela
izvodi se postavljanjem èeliène
cijevi odgovarajuæeg promjera u
sloju mršavog betona (Prilog broj
8.23.).
3.7.1.10.U sluèaju da se minimalni razmaci
kod paralelnog voðenja kabela s
vodovodom ili kanalizacijom na
dijelu trase ne mogu postiæi, kabele
32 HEP GRUPA
je potrebno zaštititi polaganjem u
kabelsku kanalizaciju.
3.7.1.11. Provlaèenje kabela kroz, iznad i uz
vodovodne komore, hidranata te
kanalizacijskih okna ili slivnika - nije
dopušteno.
3.7.2. Plinovod
3.7.2.1.Nije dopušteno polaganje ener-
getskog kabela iznad ili ispod
plinovoda, osim na mjestu križanja.
3.7.2.2.Kod paralelnog polaganja energets-
kog kabela i plinovoda tlaka
jednakog ili manjeg od 4 bara te
kuænih plinskih prikljuèaka, najmanji
vodoravni svijetli razmak iznosi 0,5
m, odnosno minimalni svijetli raz-
mak kod paralelnog voðenja kabela
i magistralnog plinovoda (tlak veæi
od 4 bara) - iznosi 1,5 m. U iznimnim
sluèa-jevima, ako se spomenuti
razmak ne može ostvariti, dopušta
se za kraæe dionice razmak manji od
0,5 m, uz obveznu primjenu speci-
jalne mehanièke zaštite instalacije
(Prilog broj 8.17.).
3.7.2.3.Križanje plinovoda i kabela obavlja
se na razmaku od 0,5 m, a kod
križanja s prikljuècima najmanji
razmak iznosi 0,3 m. Ako je u oba
sluèa ja križa nja manji razma k,
energetski kabel treba zaštititi od
mehanièkog ošteæenja tako da je
zaštitna cijev dulja na svakoj strani
mjesta križanja za 1 m.
3.7.3. Toplovod
3.7.3.1.Pri paralelnom polaganju kabela i
to pl ov od a, mo ra se os tv ar it i
minimalni svijetli razmak od 2,0 m.
Ako se ovaj razmak ne može postiæi
na c ije loj dul jin i vo ðen ja, na
mjestima kraæim od 5 m dopušteni
su razmaci :
- 0,5 m za signalne kabele i kabele
do 1 kV,
- 0,7 m za 10 kV kabele,
- 1,1 m za 20 kV kabele i
 - 1,5 m za 35 kV kabele.
Razmak se raèuna od vanjskog
ruba toplovoda.
3.7.3.2. Ako toplovod u neposrednoj okolini
izaziva poveæanje temperature
okolne zemlje za više od 10°C,
odnosno ako na spomenutim ili
veæim razmacima postoji dodatno
zagrijavanje kabela, tada je
potrebno poveæati razmak ili izme-
ðu postaviti toplinsku izolaciju.
3.7.3.3. Polaganje energetskih kabela iznad
ili ispod toplovoda, osim kod
križanja - nije dopušteno.
3.7.3.4.Zabranjeno je polaganje kabela u
isti kanal gdje je i toplovod.
3.7.3.5.Kod križanja, kabel se u pravilu
postavlja ispod toplovoda. Ako je
postojeæi toplovod položen tako
duboko da bi dubina polaganja
kabela prelazila 2,5 m, tada je
pot reb no kab el pol oži ti izn ad
toplovoda uz primjenu dodatne
toplinske zaštite.
3.7.3.6.Dijelovi postrojenja toplovoda i
kabela koji se održavaju moraju bit
udaljeni od mjesta križanja
najmanje za 2,0 m.
3.7.3.7. Križanje toplovoda i kabela, ako ne
postoji termièka zaštita, izvodi se na
minimalnom svijetlom razmaku od:
- 0,5 m za signalni kabel i kabele do
1 kV,
- 0,6 m za 10 kV kabele,
- 0,8 m za 20 kV kabele i
- 1,0 m za 35 kV kabele.
3.7.3.8. Ako toplovod u neposrednoj okolini
izaziva poveæanje temperature
okolne zemlje za više od 10°C,
odnosno ako na svim ili veæim
razmacima postoji dodatno zagri-
javanje kabela, meðusobno odsto-
janje toplovoda i kabela treba
poveæati ili postaviti odgovarajuæu
toplinsku izolaciju ili primijeniti od-
govarajuæi tip i presjek kabela.
3.7.3.9. Ako predstoji opasnost od dodatnog
zagrijavanja na spomenutim ili
HEP GRUPA
veæim razmacima, potrebno je na
mjestu križanja izmeðu toplovoda i
kabela postaviti toplinsku izolaciju
najmanje debljine 20 cm - 50 cm šire
od vanjskih rubova toplovoda.
Toplinska izolacija pokriva toplovod
po 2 m dulje od svake strane
zaštitne cijevi kabela.
Kabel se postavlja na takvom
mjestu križanja u azbestno-ceme-
ntnu cijev odgovarajuæeg promjera,
èija je duljina veæa za 1,5 m od
vanjskog ruba toplovoda.
Mjesto križanja kabelskih vodova s
kanalom toplovoda prikazano je u
Prilogu broj 8.21.
3.7.4. Ostali cjevovodi i objekti
3.7.4.1.Najmanje dopušteno rastojanje iz-
meðu elektroenergetskog kabela
nazivnog napona zakljuèno do 35
kV i metalnog cjevovoda pri križanju
ili paralelnom voðenju iznosi 0,5 m.
3.7.4.2.Manje rastojanje od 0,5 m je
dopušteno samo ako je onemo-
guæeno prenošenje eventualnog
elektriènog luka s kabela na
cjevovod.
3.7.4.3.Pojedini primjeri križanja i pribli-
žavanja kabela objektima prikazani
su u prilozima.
3.8. Paralelno voðenje i križanje
energetskih kabela s
telefonskim instalacijama
3.8.1. Provjera utjecaja energetskih kabela
iznad 1 kV na telekomunikacijske
in st al ac ij e i zv od i s e p re ma
odredbama iz L41.
3.8.2. Ako nema utjecaja (bilo trajnog, bilo
kratkotrajnog), najmanje rastojanje
iz me du en er ge ts ki h ka be la i
telefonskih kabela odreðeno je
odgovarajuæom literaturom.
3.8.3. Križanje energetskih kabela sa tt
podzemnim kabelima treba izvesti u
pravilu pod kutem od 90°, a nikako
manjim od 45° s okomitim razma-
33
 kom od 30 cm i to za energetske
kabele 1 kV, a 50 cm za energetske
kabele izmedu 1 kV i 35 kV (prilog
broj 8.25a).
3.8.4. Ako se okomiti razmak od 50 cm ne
može održati, kabeli se na mjestu
križanja odvajaju materijalima
otpornim na termièki utjecaj,
primjerice, postavljanjem u zaštitne
cijevi, uz uvjet da svijetli razmak ne
bude manji od 30 cm. Duljina
zaštitnih cijevi, polucijevi ili štitnika,
ne smije biti manja od 1 m s obje
strane od mjesta križanja. Zaštitne
cijevi za energetske kabele moraju
biti od dobro vodljivog materijala
(primjerice, željezne), a za tt kabele
od nevodljivog materijala (betonske
ili plastiène - Prilog broj 8.25b).
3.8.5. Nije dopušten prolaz energetskih
kabela kroz zdence tt kabelske
kanalizacije, kao i prijelaz ispod,
odnosno iznad zdenca. 3.8.6.
Udaljenost najbližeg energetskog
kabela do 20 kV od najbližeg
telekomunikacijskog kabela kod
paralelnog približavanja iznosi
najmanje 50 cm, odnosno 1 m za
energetske kabele iznad 20 kV.
Ako se spomenute udaljenosti ne
mogu održati, na tim mjestima se
izmedu energetskih kabela i tt
kabela postavlja pregrada od
materijala otpornog na termièki
utjecaj.
3.8.7. Ako su energetski i tt kabeli
postavljeni u zajednièkom tunelu,
oni se prema pravilu postavljaju na
suprotne strane tunela, uvažavajuæi
spomenute udaljenosti pribli-
žavanja. Ako se iznimno energetski i
tt kabeli moraju postaviti na istu
str anu tun ela , oko mit i raz mak
izmeðu najbližeg energetskog i
najbližeg tt kabela mora iznositi
najmanje 50 cm.
Telekomunikacijski kabeli moraju
biti ispod energetskih.
34 HEP GRUPA
3.8.8. Ako se proraèunom utjecaja ele-
ktroenergetskih polja na teleko-
munik acijs ke vodov e utvrd i da
napon opasnosti ili smetnje prelaze
dopuštene vrijednosti, moraju se na
tt vodove primijeniti odgovarajuæe
zaštitne mjere.
3.8.9. Polaganje energetskog kabela u
blizini telefonskog stupa, podupore
ili zatege, dopušta se na razmaku
od najmanje 0,5 m, s tim da je
potrebno energetski kabel zaštititi
od mehanièkog ošteæenja, odnosno
položiti kabel na udaljenosti od
najmanje 1 m.
3.8.10.Telekomunikacijske kabele elektro-
privrede, koji se ne prikljuèuju na
javnu PTT mrežu, dopušteno je
polagati iznad energetskih kabela i
na rastojanjima manjim od 30 cm,
uz upotrebu pregrada od materijala
otpornog na termièki utjecaj.
3.8.11. Uvoðenje telekomunikacijskih vo-
dova u elektroenergetska po-
strojenja treba izvoditi prema
odredbama L-42.
3.8.12. U sluèaju da je potrebno energetski
kabel naknadno zaštititi, preporuèa
se ugradnja polucijevi i njihovo
meðusobno mehanièko spajanje
(Prilog broj 8.28).
3.9 Križanje energetskih kabela
sa željeznièkom, odnosno
tramvajskom prugom
3.9.1. Na mjestu križanja kabelskog voda
sa željeznièk om prugom, kabel
treba položiti u betonske, željezne,
azbestnocementne cijevi ili u cijevi
od plastiène mase, mehanièki
dovoljno otporne za zaštitu kabela.
3.9.2. Cijevi ili kanali trebaju biti ugraðeni
tako da se kabeli mogu izmijeniti
be z k op an ja do lj nj eg a s tr oj a
željeznièke pruge.
3.9.3. Pri križanju kabela s elektrificiranom
željeznièkom prugom, kabele treba
polagati samo u cijevima ili u
 kanalima od elektrièki nevodljivog
materijala odnosno u termopla-
stiènim ili azbestnocementnim
cijevima premazanim bitumenom s
vanjske i unutrašnje strane.
3.9.4. Kabel treba položiti najmanje na 1 m
ispod gornjih bridova traènica.
Ako postoj e paraleln o položeni
kabeli sa željeznièkom prugom -
en er ge ts ki il i s ig na ln i k ab el i
željeznice, potrebno je pri križanju
osigurati najmanje razmake izmeðu
kabela, kao i kod telefonskih kabela.
3.9.5. Svi krajevi cijevi s položenim
kabelima, kao i rezervne cijevi,
moraju se vodonepropusno zaštititi
odgovarajuæim kapama.
3.9.6. Položaj kabelskog voda na mjestu
križanja sa željeznièkom prugom
treba vidljivo oznaèiti betonskim,
kamenim ili drugim postojanim
oznakama.
3.9.7. Križanje energetskog kabela sa
željeznièkom, odnosno tramva-
jskom prugom treba izvesti prema
pravilu pod kutem od 90°.
3.9.8. Na mjestu križanja s tramvajskom
prugom, energetske kabele treba
polagati u elektrièki navodljivim
cijevima (primjerice, TPE cijevima),
koje se postavIjaju u sloj mršavog
betona. Na vrhu tako izvedenog
prijelaza postavlja se armirana
mreža radi poveæanja otpornosti na
vibracije. Kod izvedbe prijelaza
potrebno je osigurat i minimaln i
okomiti razmak izmeðu kabela i
gornjeg ruba traènica u iznosu od
1,0 m. Ovaj minimalni razmak vrijedi
za križanje i sa svakim drugim
pružnim postrojenjem.
3.10. Polaganje kabela u
prostorijama
3.10.1. Kod uvoðenja kabela u zgrade, rov
se ravnomjerno uzdigne prema
mjestu uvoda. Strme uvode
HEP GRUPA
podzemnih kabela u zgradu treba
izbjegavati.
3.10.2. Otvor za uvoðenje kabela u zgradu
tr eb a po st av it i iz na d ra zi ne
pod zem nih vod a. U otv or s e
po st av lj aj u za št it ne ci je vi -
plastiène, betonske, žeIjezne -
odgovarajuæeg promjera, koje se
uèvršæuju vodo i plino-nepropusnim
materijalom. Pri postavljanju cijevi
treba osigurati mali pad cijevi prema
vanjskom zidu.
Vidljive dijelov e željezn ih cijevi
trebazaštiti od korozije.
3.10.3. Uvoðenje kabela u zgradu treba
opr ezn o zat vor iti , pri mje nju juæ i
brtveno sredstvo (koje ne nagriza
vapno i cement) protiv ulaska plina i
vode.
Kod kabel a omotani h jutom il i
sliènim zapaljivim materijalom,
treba unutar zgrade skinuti zapaljivi
oplet i armaturu premazati
zašt itno m boj om od koro zije .
Alt ern ati vno , pre maz ati ant iko -
rozijski omot vatrostalnom bojom.
3.10.4. U prostorijama kabeli se polažu, s
obzirom na okolnosti, s posebnim
zaštitnim mjerama.
Na zidove kabeli se mogu
prièvršæivati na èeliènu konstrukciju
pomoæu odgovarajuæih obujmica.
Kabel ne smije biti ošteæen s
pr ej ak im pr it is ko m ob uj mi ca .
Razmak pojedinih obujmica jedne
od druge treba iznositi približno 0,5
do 1,5 m, ovisno o konstrukciji i
težini kabela.
3.10.5. Kod uèvršæenja jednožilnih kabela
trofaznog sustava ne smiju biti
primijenjene zatvorene èeliène
obujmice, veæ obujmice iz nema-
gnetskog materijala.
3.10.6. Svi metalni dijelovi, koji se koriste za
polaganje i uèvršæenje kabela,
moraju biti kvalitetno zaštiæeni od
korozije. Metalni nosaèi, police
morajubitiuzemljeni.
35
3.10.7. Unutar zgrade kabeli mogu biti po-
loženi i opremljeni u kabelski kanal.
Dimen zije k anala odreð uju se
prema broju polaganih kabela. Pri
tomu treba pripaziti da se kroz
gubitak snage kabela ne dopusti
nedopušteni porast temperature
zraka u kanalu, a time i porast
temperature kabela. Ako je
potrebno, može se primijeniti i
umjetna ventilacija. Kabelski kanali
po kr iv en i su de mo nt až ni m
ploèama.
3.10.8. Spojnice u kanalima treba izbjega-
vati.
3.10.9. Nije dopušteno obzidavati kabel u
zidove ili u konstruktivne dijelove
objekata.
3.10.10.Kabeli mogu biti položeni na kabel-
ske police prièvršæene na zid ili na
samostojeæe stalke. Pri tomu treba
omoguæiti dobro odvoðenje topline.
Razmak jednog nad drugim
poredanim stalkom treba kod
energetskih kabela iznositi
najmanje 20 cm, što ovisi o
konstrukciji kabela.
3.10.11.Razmak energetskih kabela meðu-
sobno treba iznositi najmanje dva
vanjska promjera kabela.
3.10.12.Kod polaganja kabela u prosto-
ri ja ma nu žn o je pr im ij en it i i
odgovarajuæe protupožarne mjere
za sluèaj pojave požara i njegovog
širenja.
3.11. Polaganje jednožilnih kabela za
izmjeniènu struju
3.11.1.Jednožilni kabeli sa èeliènom
armaturom ne smiju se koristiti za
izmjeniènu struju.
3.11.2. Prièvršæenje jednožilnih kabela za
izmjeniènu struju ne smije se
izvoditi obujmicama od magne-
tskog materijala.
One se mogu koristiti, ako se
uèvrste na izolacijsku podlogu, tako
da s podlogom ne èine zatvoreni
36 HEP GRUPA
galvanski krug.
3.11.3. Ako se jednožilni kabeli polažu u
èeliène cijevi, tada nikako nije
do pu št en o po la ga nj e je dn og
kabela u jednu cijev, nego za
razlièite sustave kako slijedi:
- kod jednofaznog izmjeniènog su-
stava u cijev se polažu oba kabela
zajedno,
- pri trofaznom sustavu ili pri tro-
faz nom sus tav u s neu tra lni m
vodièem sva tri kabela, odnosno
èetiri, dolaze u istu cijev.
3.11.4. Kada se za svaku fazu polaže po
nekoliko jednožilnih kabela
paralelno, treba formirati grupe
kabela s po jednim kabelom od
svake faze u svakoj grupi. Izmedu
poj edi nih gru pa tre ba ost avi ti
dovoljan razmak.
3.11.5. Jednožilni kabeli za trofazni sustav
mogu biti smješteni kod slobodnog
polaganja u obliku:
- trokuta ili
- vodoravnog rasporeda.
3.12. Polaganje kabela na kosim
terenima, klizištima te okomito
polaganje kabela
3.12.1. Ako je kabel položen u zemlju u ne-
prekidnoj duljini od 10 m i više pod
stalnim nagibom, tada se trasa
kabela smatra kosom.
3.12.2.Predviðeni tipski kabeli svojom
konstrukcijom te izolacijom od
krutog dielektrika, omoguæavaju
polaganje i na kosim terenima.
3.12.3. Na kosom terenu potrebno je kabel i
kabelske spojnice rasteretiti od
djelovanja težine kabela, kabelskih
spojnica i zemlje u koju su položeni.
3.12.4. Kod nagiba terena do 20°, kabel se
polaže valovito u prošireni rov od 90
cm, a za polaganje kabelske spo-
jnice teren se prethodno poravna
po duljini od najmanje 12 m i
znatnije proširi nego za normalne
 sluèajeve.
3.12.5. Za nagibe veæe od 20° i na klizištima
valja upotrijebiti kabele s
armaturom od èeliène žice, a
spajaju se specijalnim rasteretnim
spojnicama. Ako se u takvim
sluèajevima upotrijebi kabel s
armat urom o d èeli ène tr ake i
normalne spojnice, potrebno je oba
elementa rasteretiti od zateznih
naprezanja.
3.12.6. Kabelski kanal na kosim terenima
treba mjestimièno dodatno
osigurati od ispiranja posteljice
kabela (primjerice, postavijanjem
dijela suhozida).
3.13. Prijelaz kabelskog voda u
nadzemni
3.13.1. Kod prijelaza podzemnog kabel-
skog voda u nadzemni, potrebno je
još u zemlji formirati kabel tako da
polumjer zakrivljenosti ne prelazi
najmanje dopuštene vrijednosti.
3.13.2. Kabel mora biti zaštiæen od me-
hanièkih ošteæenja najmanje 0,3 m
u zemlji te najmanje 2,2 m iznad
zemlje.
3.13.3.Me ha ni èk a za št it a iz vo di se
plastiènim cijevima ili polucijevima
(štitnicima), odgovarajuæeg
promj era te prièv ršæen je obuj-
micama na najmanje dva mjesta.
3.13.4. Ako je zraèna duljina kabela veæa od
10 m, pri dimenzioniranju presjeka
kabela treba uzeti u obzir
zagrijavanje kabela zbog izlože-
nosti Suncu ili predvidjeti odgova-
rajuæu zaštitu.
3.13.5. Kod okomitog prijelaza potrebno se
pridržavati odgovarajuæih odredbi
ovih Tehnièkih uvjeta za okomito
polaganje kabela.
3.13.6. Na mjestu prijelaza nadzemnog
voda u kabelski treba primijeniti
odgovaraj uæu zaštit u od atmo-
sferskog pražnjenja.
HEP GRUPA
3.14. Polaganje kabela na mostovima
3.14.1. S obzirom na razlièite konstrukcije
mostova, potrebno je prilagoditi i
naèin prijelaza kabela samoj
konstrukciji mosta. Kod toga se
uvij ek mo ra vo diti raèu na o
usklaðenju eventualnih ostalih
komunalnih instalacija s kabelom
pr i mj er od av no j us ta no vi za
vodoprivredu.
3.14.2. Polaganje kabela preko kamenih,
ar mi ra no be to ns ki h i èe li èn ih
mostova obavlja se u pravilu u
dijelu pješaèke staze u kanalima ili
u posebnim cijevima vatrostalnog
materijala.
3.14.3. Meðusobni odnos kabela mora biti
takav da eventualni proboj jednog
kabela ne ugrožava susjedne
kabele.
3.14.4. Svaki kabel položen u kanalu ili
cijevi na mostu ne smije imati
zapaljivi plašt.
3.14.5. Ako se predviða polaganje kabela
na nosaèe - konzole, predmetni
ka be l mo ra im at i me ha ni èk u
zaštitu.
3.14.6. Montaža spojnica na mostovima u
pravilu nije dopuštena. Njih treba
polagati dalje od mosta ili drugih
objekata, koji izazivaju vibraciju tla.
Ta je udaljenost obièno približno 20
m. Spojnice mogu biti izvedene i u
ka be ls ki m zd en ci ma , ak o su
predviðeni sa strane mosta.
3.14.7. Prema izvedbi mosta, dopušteno je
i slobodno polaganje kabela na
mjestima koja nisu pristupaèna
nepozvanim osobama.
3.14.8. Upotreba kabela s olovnim plaštem
nij e do puš ten a ra di r azo rno g
djelovanja vibracija mosta na olovni
plašt.
Utjecaj vibracija može se umanjiti
uz pr im je nu ra zl iè it ih mj er a,
primjerice: polaganje kabela na
posteljicu od materijala koji
ublažuje vibracije, primjena kabela
37
 s mehanièkom zaštitom od žice,
po st av lj an je am or ti za ci js ki h
naprava.
3.14.9. Kod primjene slobodnog polaganja
kabela na mostu, potrebno je
kabele zaštititi od Sunèevih zraka, a
istodobno omoguæiti hlaðenje
kabelastrujanjem zraka.
3.14.10.Na mjestima dilatacije mosta, ka-
bel se mora polagati u blagom luku
ili petlji, kako bi se izbjegla dilata-
cijska naprezanja kabela.
3.14.11.Polaganje energetskih kabela pre-
ko drvenih mostova nije prepo-
ruèljivo. Ako ne postoje druge mo-
guænosti premošæenja vodene
prepreke, tada kabele treba
polag ati preko drven og mosta
ispod pješaèke staze u èvrstoj cijevi
od vatro-stalnog materijala.
Slobodno po laganje kab ela po
drvenoj konstruk ciji mosta nije
dopušteno.
3.14.12.Naèin prijelaza kabela preko ka-
menih i armiranobetonskih
mosto va ovi si o ko nstru kciji i
nosivosti mosta, kao i o unutra-
šnjem raspoloživom prostoru. Ako
nisu izgraðeni kanali ili postavljene
cijevi u mostu, može se izvesti
posebna èelièna konstrukcija koja
se prièvršæuje na most. Naèin
uè vr šæ en ja ka be la u n os iv e
konstrukcije ne smije poremetiti
èvrstoæu konstrukcije mosta.
3.14.13. Zabranjeno je uzidavanje kabela u
svodove mosta, osim ako su veæ
postavljene cijevi prigodom
izgradnje mosta.
3.14.14.U veæim armirano-betonskim mos-
tovima dopušta se polaganje
kabela u specijalnim tunelima ili
korištenje azbestno-cementnih te
plastiènih cijevi.
3.14.15.Kod mostova èeliène konstrukcije,
može se koristiti za prijelaz kabela i
sama konstrukcija mosta kao
nosaèa te drveni žljebovi pokriveni
38 HEP GRUPA
va tr os ta ln im ma te ri ja lo m il i
plastiène cijevi prièvršæene na
konstrukciju mosta.
Sv e me ta ln e ko ns tr uk ci je za
polag anje k abela potre bno je
uzemljiti.
3.14.16. Kabele na èeliènim ili na armirano-
betonskim mostovima s kolo-
sijekom elektriènog tramvaja ili
elektriène željeznice, treba izo-
lirano polagati tako da ne dodiruju
metalne dijelove mosta ili armaturu
armirano-betonske kon-strukcije.
Ova odredba u uskoj je svezi s
mjerom za smanjivanje štetnog
djelovanja lutajuæihstruja.
3.14.17.Ako na pravcu trase, odnosno
mjestu vodene prepreke ne postoji
most i!i postojeæi most ne može
nositi teret kabela i cijevi, a
svladavanje vodotoka polaganjem
kabela u njeno dno nije svrsishodno
ili je onemoguæeno, može se
položiti kabel u specijalnu
konstrukciju mosta ako su za to
dobivene potebne suglasnosti. Za
ovakav sluèaj polaganja kabela,
vrijede takoðer naprijed spomenute
napomene.
3.15. Podvodno polaganje kabela
3.15.1.Polaganje kabela pod vodom
propisano je granskom normom
HEP-a o znake N .034.03;
klasifikacijskog broja 4.35/02, od
12. lipnja 2002. , objavljeno u
BILTENU HEP-Vjesnika broj 100,
od 3. srpnja, 2002. godine.
IV. SPAJANJE I ZAVRŠAVANJE
KABELA
4.1 Opæe odredbe
4.1.1. Kabelski pribor za spajanje i
završavanje kabela èini:
- pribor za spajanje vodièa, stopice,
èahure, razlièite stezaljke,
 - kabelske spojnice: ravne, prijela-
zne, završne,
- kabelski završeci: za unutrašnju
montažu, za vanjsku montažu,
utièni pribor.
4.1.2. Kabelski pribor mora biti pogonski
siguran, kao i sam kabel. Mora biti
dimenzioniran, ne samo za
elektrièna i mehanièka naprezanja,
nego i za oèek ivan e utje caje
okoline kao što su: vlaga, korozija,
ozon, ultra-ljubièasto zraèenje,
razlièite neèistoæe.
4.1.3. Svaki kabelski pribor mora imati
odgovarajuæi atest o provedenom
ispitivanju.
4.1.4. Mont ažne rado ve na ugra dnji
kabelskog pribora mogu obavljati
samo kval ific iran e oso be ko je
poznaju funkcije pojedinih eleme-
nata kabela i kabelskog pribora.
4.1.5. Prije montaže kabelskog pribora
provjerava se prisutnost vlage u
kabelu.
Ako se ustanovi vlaga, mjere koje
treba poduzeti ocjenjuju se u
svakom pojedinom sluèaju
uzimajuæi u obzir troškove sanacije
kabela.
4.1.6. Pri spajanju i završavanju kabela
potrebno je izbjegavati višestruko
savijanje i ravnanje kabela, kao i
toplinsko pregrijavanje kabela.
4.1.7. Kod skidanja pojedinih slojeva
kabela, obvezno treba slijediti
uputstva proizvodaèa kabela,
kabelskog pribora te koristiti
odgovarajuæi alat.
4.2. Spajanje i završavanje vodièa
4.2.1. Spajanje i završavanje vodièa ka-
bela izvodi se jednom od metoda:
- prešanjem (šesterokutno preša-
nj e i li pr eš an je s d ub ok im
utiskivanjem),
- vijèanim spojevima,
- varenjem i
- lemljenjem.
HEP GRUPA
4.2.2. Nije dopušteno spajanje vodièa
kabela lemljenjem ako se na vodièu
kabela oèekuju temperature pri
kratkom spoju više od 160°C.
4.2.3. Pribor za spajanje vodièa preša-
njem, kao i pribor za vijèane spo-
jeve, mora imati tipski atest o ispiti-
vanjima nastarenje.
4.2.4. Kabelske stopice moraju biti izve-
dene tako da zajedno s kabelskim
završetkom èine uzdužnu
vodone propus nost ka bela. Z a
završavanje niskonaponskih
kabela za unutraš nju montažu
mogu se koristiti i cijevne stopice u
izvedbi uzdužne vodonepropu-
snosti. Stopice i èahure za spajanje
vo di èa mo gu bi ti u t eh ni ci :
lemIjenja, gnjeèenja ili vijèane.
4.2.5. Spojne èahure, stopice, stezaljke,
odnosno sav pribor za spajanje
vodièa mora sadržavati podatke:
- oznaku ili ime proizvodaèa,
- pripadajuæi presjek, oblik i vrstu
vodièa i
- kataloški broj.
Oznake moraju biti trajno nanešene
bez moguænosti brisanja ili ukla-
njanja.
4.2.6. Za spojne èahure i stopice
predviðene za ugradnju prešanjem,
zahtijeva se dodatna oznaka:
- broja alata za prešanje,
- oznaka mjesta prešanjai
- broj prešanja.
4.2.7. Kod izrade prijelaznih spojeva
izmeðu kabela s izolacijom od
umjetnih masa i kabela s izolacijom
od impregniranog papira, obvezna
je upotreba spojnih èahura s
pregradnom stijenkom.
4.2.8. Svi prijelazi aluminijskih vodièa na
ba kr en e, ka o i pr ik lj uè iv an je
aluminijskih vodièa na elektrièna
postrojenja i aparate, moraju biti
izvedeni odgovarajuæim AI-Cu
spojnim èahurama i stopicama.
4.2.9. Za prikljuèak vodièa kabela na vo-
39
 dièe nadzemne mreže koriste se
stezaljke, koje omoguæavaju kva-
litetan spoj i vodonepropusnost
kabela. Svi takvi spojevi moraju biti
rastavljivi radi kasnijih intervencija
na mreži.
4.2.10.Spajanje i završavanje vodièa
postupkom prešanja izvodi se
specijalnim hidraulièkim ili ruènim
prešama, uz primjenu odgova-
rajuæih alata propisanih od strane
proizvoðaèa pribora za spajanje
vodièa.
4.3. Spajanje kabela
4.3.1. Spajanje kabela izvodi se odgova-
rajuæim kabelskim spojnicama,
ovisno o konstrukciji i izolaciji
kabela.
4.3.2. Vrstu i tip spojnice odreðuje:
- nazivni napon kabela,
- k onstrukcija i vrsta izolacije kabe-
la i
- položaj spojnice u mreži.
4.3.3. Spojnica mora biti tako izvedena da
trajno osigura spojno mjesto od
prodora vlage, te da ga zaštiti od
eventualnih mehanièkih ošteæenja.
4.3.4. Oznaka na spojnici treba sadržavati:
- oznaku ili ime proizvodaèa,
- tipsku oznaku spojnice i
- oznaku standarda prema kojem je
spojnica izvedena.
Sve oznake moraju biti trajno po-
stojane.
4.3.5. Na omotu (pakiranju) spojnice mora
biti oznaèeno:
- oznaka ili ime proizvoðaèa,
- tipska oznaka spojnice,
- nazivni i najviši dopušteni napon
spojnice,
- primjenjivo podruèje presjeka vo-
dièa,
- kod vremenski ogranièene upo-
trebe spojn ice, m ora po stoja ti
podatak »primjenjive do...« i
- datum pakiranja.
4.3.6. Uz svako pakiranje kabelske spoj-
40 HEP GRUPA
nice treba postojati uputstvo za
montaž u na hrvats kom jeziku ,
podaci spojnice, montažni opis s
potrebnim crtežima i specifikacija
pripadajuæih elemenata koji èine
jedan komplet.
4.3.7. Svojom konstrukcijom kabelska
sp oj ni ca mo ra om og uæ av at i
ug ra dn ju pr i te mp er at ur i od
najmanje +5°C, a ispod ove te-
mper atur e ugra dnj a se izvo di
prema posebnim uputama proizvo-
ðaèa spojnica.
4.3.8. Ako kabelska spojnica ima metalno
kuæište, ono se u naèelu spaja s
neutralnim vodièem kabela ili s
me ta ln im pl aš to m, od no sn o
ekranom kabela, ako ne postoji
poseban zahtjev za iznošenje i
unošenje potencijala.
4.3.9. Za spajanje kabela s izolacijom od
umjetnih masa koriste se kabelske
spojnice s postupcima spajanja
kabela:
a) za niskonaponske kabele s PVC ili
PE-X izolacijom:
- toploskupljajuæe i hladnoskuplja-
juæe kabelske spojnice i
- kabelske spojnice s dvokompo-
nentnim zaljevnim masama;
b) za srednje naponske kabele s XLPE
izolacijom :
- toploskupljajuæe i hladnoskuplja-
juæe kabelske spojnice,
- spojnice u tehnici navlaèenja i
- spojnice na temelju elektroizola-
cijskih traka.
4.3.10. Kod izrade kabelske spojnice treba
osigurati i neprekinutost metalnih
plašteva elektriène zaštite kabela,
odgovarajuæim priborom za spa-
janje.
4.3.11. Za spajanje kabela sa sintetskom
izolacijom i kabela s izolacijom od
impregniranog papira, preporuèa
se koristiti prijelazne spojnice.
4.3.12. Kod prijelaznih spojnica preporuèa
se koristiti toploskupljajuæu tehno-
 logiju ili tehnologiju elektroizola-
cijskih traka.
4.3.13. Za popravke i manje intervencije u
mreži (do 50 m), gdje ugradnja
prijelazne spojnice nije ekonomski
opravdana, dopušta se ugradnja
postojeæeg tipa kabela (primjerice,
kabela s izolacijom od impregni-
ranog papira ili trožilnih kabela s
iz ol ac ij om od um je tn e ma se
jednakog tipa), dok je za sve ostale
ug ra dn je po tr eb no pr im ij en it i
tipizirani kabel uz upotrebu
odgovarajuæih spojnica.
4.4. Završavanje kabela
4.4.1. Zavr šava nje k abel a izv odi s e
odgovarajuæim kabelskim završe-
cima, ovisno o konstrukciji i izolaciji
kabela.
4.4.2. Vrstu i tip kabelskog završetka
odreðuje:
- nazivni napon kabela,
- konstrukcija i vrsta izolacije ka-
bela,
- mjesto ugradnje (unutrašnja ili va-
njska montaža),
- stupanj zagaðenosti okoline u ko-
joj se izvodi ugradnja i
naèin prikljuèka na elektrièno pos-
trojenje, ureðaje ili vodove.
4.4.3. Za završavanje kabela koriste se:
- kabelski završetak za vanjsku
montažu na slobodnom prostoru i u
prostorijama gdje se pojavljuje
relativna vlažnost s više od 90
posto u trajanju više od 10 dana
uzastopce i
- kabelski završetak za unutrašnju
montaž u u zatvor enim prosto -
rijama.
4.4.4. U neèistim atmosferama preporuèa
se koristiti kabelski završetak s
poveæanim stupnjem izolacije.
4.4.5. Podaci na kabelskom završetku
trebaju sadržavati:
- oznaku ili ime proizvoðaèa,
- tipsku oznaku završetka (iz koje je
HEP GRUPA
vidljivo podruèje primjene) i
- oznaku standarda prema kojem je
završetak izveden.
Sve oznake moraju biti trajno
postojane.
4.4.6. Na omotu (pakiranju) kabelskog
završetka mora biti oznaèeno:
- oznaka ili ime proizvoðaèa,
- tipska oznaka završetka,
- nazivni i najviši dopušteni napon
završetka,
- mjesto ugradnje (unutrašnja ili va-
njska montaža),
- primjenjivo podruèje presjeka vo-
dièa,
- kod vremenski ogranièene upotre-
be završetka, mora postojati poda-
tak »primjenjivo do...« i - datum
pakiranja.
4.4.7. Uz svako pakiranje kabelskog
završetka traba postojati: uputstvo
za montažu na hrvatskom jeziku,
podaci završetka, montažni opis s
potrebnim crtežima, specifikacija
pripadajuæih elemenata koji èine
jedan komplet.
4.4.8. Svojom konstrukcijom kabelski
za vr še ta k mo ra om og uæ av at i
ugradnju pri temperaturi od
naj man je +5° C, a isp od ove
temperature ugradnja se izvodi
prema posebnim uputama proi-
zvoðaèa završetaka.
4.4.9. Metalni plašt kabela, kao i sve
me ta ln e d ij el ov e k ab el sk og
za vr še tk a, ko ji u no rm al no m
pogonu nisu pod naponom - treba
uzemljiti.
4.4.10. Kod izrade kabelskog završetka,
spoj elektriène zaštite kabela s
uzemljenjem izvodi se bez prekida
s odgovarajuæom stopicom. Spojno
mj es to mo ra bi ti ra st av no i
pristupaèno na naponsko ispitiva-
nje plašta kabela.
4.4.11. Za završavanje kabela s izolacijom
od impregniranog papira, prepo-
ruèa se kabelski završetak sa
41
 migrirajuæom impregnacijskom
masom ili toploskupljajuæi kabelski
završetak.
4.4.12. Za završavanje kabela s izolacijom
od umjetne mase, koriste se
kabelski završeci:
a ) za niskonaponske kabele s PVC ili
PE-X izolacijom:
- toploskupljajuæi i hladnoskuplja-
juæi završeci,
- kabelski završeci s dvokompo-
nentnim zaljevnim masama,
- završeci na temelju elektroizola-
cijskih taka i
- gotovi elementi;
b) za srednjenaponske kabele sa PE-X
izolacijom :
- toploskupljajuæi i hladnoskuplja-
juæi završeci,
- završeci u tehnici navlaèenja i
- završeci na bazi elektroizolaci-
jskih traka.
4.4.13.Kab els ki zav rše tak sre dnj ena -
ponskih kabela montira se tako da
je ispod završetka osigurano
mehanièko uèvršæenje kabela
plastiènim ili nemagnetskim
obujmicama na najmanje dva
mjesta.
4.4.14. Utièni pribor (sklopna uvodnica i
kabelski utikaè) mora odgovarati
odredbama iz L-43 i L-44.
V. ZAŠTITA KABELA OD
KOROZIJE I LUTAJUÆIH
STRUJA
5.1. Opæa odredba
5.1.1. Kabeli odreðeni ovim Tehnièkim
uvjetima, svojom konstrukcijom
sprijeèavaju utjecaj kemijske i
elektrolitske (lutajuæe struje)
korozije na metalne dijelove
kabela.
5.1.2. Vanjski termoplastièni plašt smatra
se da je dovoljna zaštita od
korozije. Termoplastièni plašt mora
42 HEP GRUPA
odgovarati važeæim propisima u
po gl ed u: pr ek id ne èv rs to æe ,
izduženja, kemijske postojanosti i
otpornosti na vatru.
5.1.3. Kabelski pribor svojom konstru-
kcijom u potpunosti izolira metalne
dijelove kabela prema zemlji.
5.1.4. Za zaštitu postojeæih kabela u
zonama gdje je izraženo djelovanje
lutajuæih struja, a koji svojom
konstrukcijom nisu bili predviðeni
za ugradnju u takva podruèja,
potrebno je poduzeti odgovarajuæe
mjere štiæenja kabela.
5.2. Zaštita kabela od lutajuæih struja
5.2.1. Opæe odredbe
5.2.1.1.Lutajuæe struje stvaraju ona po-
strojenja istosmjerne struje koja
koriste odreðeni pogonski vodiè,
koji je na više mjesta uzemljen.
a) Elektrièna željeznica, elektrièni
tramvaj, elektrièna vozila u industriji
na istosmjerni pogon koja koriste
traènice za povratni vod.
b) Ureðaji za napajanje trolejbusnih
vodova, kod kojih je jedan vod
uzemljenna višemjesta.
c) Istosmjerne elektriène mreže i
industrijske mreže.
d) Aparati za zavarivanje istosmje-
rnom strujom osobito u brodogra-
dilištima.
e) Istosmjerne telekomunikacijske
mreže.
f) Ureðaji za zaštitu od korozije koji
sami uzrokuju lutajuæe struje.
g) Neuzemljena postrojenja isto-
smjerne struje kod istodobnih
zemnih spojeva na više mjesta.
5.2.1.2. Smanjenje utjecaja lutajuæih struja
preporuèa se smanjiti na izvoru
jednom od metoda.
a) Dobrim galvanskim povezivanjem
traènica.
b) Odcjepe i križanja uzdužno dobro
povezati.
c) Traènice po kojima ne prometuje
 istosmjerna vuèa treba elektrièki
odvojiti.
d) Što bolje izolirati traènice od okolne
zemlje.
e) Povratni vod izmedu traènica i
napojne stanice mora biti izoliran
barem za napon Uo 0,6 kV prema
zemlji.
f) Dovoljan broj pojnih stanica, što
kraæisektori napajanja.
5.2.2. Mjere za smanjivanje štetnog
djelovanja lutajuæih struja
5.2.2.1. Lokacija kabela:
- težiti za što veæim odstojanjem od
izvora lutajuæih struja,
- izbjegavati križanja i promjene od-
stojanja na mjestima gdje postoji
opasnost prolaza lutajuæih struja,
- metalne veze izmedu kabela i iz-
vora lutajuæih struja dopuštene su
samo u sluèaju katodne zaštite.
5.2.2.2. Polaganje kabela:
a) Preko metalnih mostova i vijadukata
kojima prometuje istosmjerna
elektrièna željeznica, kabeli moraju
biti položeni izolirano ako nisu veæ
traènice položene izolirano ili nije
provedena katodna zaštita.
b) U podruèju utjecaja lutajuæih struja
kabeli, koji su položeni u zemlju,
moraju imati izolirane plašteve ili
moraju biti zaštiæeni s katodnom
zaštitom.
c) Polaganje kabela s izoliranim
plaštem mora biti vrlo oprezno.
Svako ošteæenje plašta mora se
otkloniti prije zatrpavanja.
d) U podruèju zaštite, zaštitna cijev
mora biti izolirana od kabela.
5.2.2.3. Upotreba cijevi:
a) Kabele je moguæe zaštititi pola-
ganjem u kabelske kanale koji
moraju biti potpuno suhi. Spojeve
kan ala koj i su izr aðe ni o d
kanalskih blokova, treba zabrtviti
protiv vlage.
b) U kabelskim kanalima, u kojima su
položeni kabeli i od kojih jedan
HEP GRUPA
proizvodi lutajuæe struje, potrebno
je ostale kabele meðusobno
izolirati ili njihove plašteve kratko
spojiti ako se koristi katodna
zaštita.
c) Metalne zaštitne cijevi kabela mo-
raj u bit i u uzd užn om pra vcu
elektrièki dobro spojene.
d) Kabelske spojnice u zaštitnim
cijevima treba dobro spojiti s
armaturom kabela.
5.2.2.4. Zaštitno izoliranje
a) Zaštitna izolacija kabela treba se
primjenjivati na èitavom podruèju
kojega ugrožavaju lutajuæe struje.
b) Osim kabela potrebno je izolirati i
kabelske spojnice.
5.2.2.5. Katodna zaštita
a) Neposredno odvajanje lutajuæih
struja moguæe je ako je sigurno da
je mjesto prikljuèenja na traènice
uvijek negativnije od okolne zemlje i
da ne može doæi do promjene
polariteta.
Skica 1.
b) Kod usmjerenog odvoda lutajuæih
st ru ja d op uš ta s e ši ri i zb or
prikljuènih mjesta na traènicama
bez opasnosti promjene polariteta.
43
 Skica 2.
c) Kada ne zadovoljava zaštita prema
prvoj toèki ovog odjeljka, preporuèa
se korištenje istosmjernog izvora
koji usisava lutajuæe struje. Izvor
mo ra bi ti pr il ag oð en ok ol ni m
okolnostima i opremljen ureðajem
za mjerenje tih okolnosti.
Skica 3.
d) Katodna zaštita pomoæu ukopane
anode preporuèa se tamo gdje je
štiæeni vod vrlo dugaèak.
Istosmjerni izvor sa svojim nega-
tivnim polom prikljuèen je na štiæeni
kabel, a pozitivni pol je vezan na
uk op an u an od u. Vod ov i ko ji
povezuju pojedine elemente moraju
biti dobro izolirani od okolne zemlje.
Rastojanje izmeðu anode i štiæenih
kabela treba odrediti za svaki
primjer posebno.
44 HEP GRUPA
Skica 4.
5.2.3. Zaštita drugih podzemnih insta-
lacija
5.2.3.1. Kod primjene katodne zaštite može
doæi do ošteæenja ostalih podze-
mnih instalacija. Za izbjegavanje
spomenutih ošteæenja potrebno je:
- proširiti katodnu zaštitu na susje-
dne podzemne instalacije, ili
- primijeniti izolirane kabele kod pri-
bližavanja ili križanja podzemnih
instalacija sa štiæenim objektima, ili
- dodatno izolirati susjedne instala-
cije.
5.2.3.2.Za uvoðenje zaštitnih mjera i
provjeru efikasnosti, potrebno je
obaviti sva potrebna mjerenja: na
izvorima istosmjerne struje, na
štiæenim objektima i na zaštitnim
postrojenjima. Ta mjerenja mogu
obavljati ustanove koje posjeduju
odgovarajuæe ureðaje i kvalificirane
kadrove.
5.3. Postupak s kabelima u pogonu
5.3.1. Pri montažnim radovima u kabelskoj
mreži, potrebno je pridržavati se
uputa iz podruèja zaštite na radu, a
osobito tzv. pet pravila sigurnosti :
- iskopèati,
- osigurati od ponovnog ukapèanja,
- utvrditi beznaponsko stanje,
- uzemljiti i kratko spojiti i
- prekriti ili ograditi susjedne dijelo-
ve pod naponom.
5.3.2. Kod elektromontažnih radova na ze ml je na jm an je do do da tn e
kabelu izravno vezanim na TS mehanièke zaštite,
110/10(20) kV, nije potrebno izvoditi - prekrivanjem i ograðivanjem ka-
uzemljivanje kabela (niti ugraðenim bela pod napono m (primj erice
noževima za uzemljenje niti ugradnjom drvenih dasaka) i
prijenosnim uzemljivaèima) u - prekrivanjem kabela pod napo-
samoj TS 110/10(20) kV, veæ se nom specijalnim izolacijskim
uzemljenje izvodi na drugoj strani prekivaèem.
kabela i na mjestu rada. U TS
110/10(20) kV potrebno je - nakon
poduzimanja èetiri pravila sigurnost
na kabelskom izvodu, odspojiti
ekran kabela od uzemljenja i spojiti VI. UVJETI OSIGURANJA
ga s vodièima istog kabela. KVALITETE
5.3.3. Prije presijecanja postojeæeg kabe-
la, treba obaviti toènu identifikaciju Radi osiguranja kvaliteta ugraðene
kabela. opreme u kabelske distribucijske
Identifikacija se izvodi posebnim mreže Hrvatske elektroprivrede,
instrumentom za izbor kabela iz potrebno je tijekom proizvodnje
snopa koji radi prema naèelu kabela i kabelskog pribora, preu-
istosmjernih impulsa (prilog 8.33). zimanja i montaže, obaviti odre-
5.3.4. Presijecanje kabela (nakon pro- ðena ispitivanja i mjerenja.
vedene identifikacije) izvodi se 6.1. Obvezna (rutinska) ispitivanja
ureðajem s daljinskim aktiviranjem. kabela
5.3.5. Nije dopušteno presijecanje kabela 6.1.1. Provode se na svakoj proizvedenoj
ruènom pilom, krampom ili nekim duljini kabela i u stanju u kojem se
drugim sliènim postupkom. kabel isporuèuje da bi se provjerila
5.3.6. Prigodom presijecanja kabela, njeg ova i spra vnos t. Ob vezn a
obvez na je u spost ava iz ravne ispitivanja izvode se prema Tablici
radio-veze s dežurnim dispeèerom, br.23
koji poveæanom pozornošæu motri
na dogadaje u mreži.
5.3.7. Nakon aktiviranja ureðaja za
presijecanje kabela, potrebno ga je
zajedno s nožem ostaviti približno 5
minuta te ga nakon toga uz
upotrebu zaštitnih rukavica
demontirati, a ostatak kabela
prerezati.
5.3.8. Radi zaštite od moguæeg ošteæenja
ili kvara na kabelima koji su pod
naponom, a nalaze se u istom rovu
u kojem se nalazi i mjesto rada za
popravak jednog od kabela, potre-
bno je dodatno mehanièki zaštititi
ostale kabele i to:
- ostavljajuæi ih po cijeloj duljini pre-
krivene slojem pijeska ili usitnjene

HEP GRUPA 45
Tablica br. 23: Rutinska ispitivanja
kabela, prema L5 i L7
6.1.2. Proizvodaè i kupac meðusobno
ugovorom reguliraju prisustvo
predstavnika kupca obveznom
ispi tiva nju k abel a. Za svak u
isporuèenu duljinu kabela,
proizvoðaè je dužan dostaviti kupcu
atest o provedenom obveznom
ispitivanju.
6.2. Nadzorna ispitivanja kabela
(ispitivanja na uzorku)
6.2.1. Nad zor na isp iti van ja, tij eko m
proizvodnje ili pri preuzimanju
kabela izvode se na uzorcima
gotovog kabela ili na elementima
uzetim s gotovog kabela, za
provjeru standarda prema èijem je
zahtjevu kabel proizveden.
6.2.2. Ispitivanje se provodi na najviše 10
posto od ukupnog broja završenih
duljina jedne kolièine kabela istog
tip a i k ons tru kci je n aru èen e
ugovorom. Ako je rijeè o manjim
kolièinama kabela i manje od 4 km
za jednožilne kabele, ispitivanje se
46 HEP GRUPA
provodi na najmanje jednoj završe-
nojduljini kabela.
6.2.3. Ako pojedini od uzoraka ne zadovo-
lji pri ispitivanju, potrebno je
odabrati nova dva uzorka (s mjesta
koje je udaljeno najmanje 0,5 m od
krajeva kabela) iz iste kolièine za
isporuku i podvrgnuti ih onom
ispitivanju pri kojem prethodni
uzorak nije zadovoljio. Ako novi
uzorci zadovolje ispitivanje, smatra
se da cijela isporuèena kolièina
odgovara zahtjevima standarda
prema kojem je kabel izraden. Ako
bilo koji od novih uzoraka ne
zadovoljava te zahtjeve pri
ponovljenom ispitivanju, smatra se
da cijela kolièina kabela pripre-
mljena za isporuku ne odgovara
standardu.
6.2.4. Pregled nadzornih ispitivanja i
pripadajuæih propisa, ovisno o
konstrukciji kabela, prikazan je u
Tablici br.24.
Tablica br.24: Nadzorna ispitivanja
(ispitivanja na uzorku)
distribucijskih kabela,
prema L-5 i L-7

HEP GRUPA 47
6.2.5. Proizvodaè kabela dužan je dosta-
viti kupcu odgovarajuæe ateste o
obavljenim nadzornim ispitiva-
njima. Prisustvo predstavnika
kupca pri nadzornim ispitivanjima
kabela utvrðuje se meðuso-bnim
ugovorom.
6.3. Tipska ispitivanja kabela
6.3.1. Izvode se pri proizvodnji novog tipa
kabela, da bi se provjerile radne
osobine kabela za odgovarajuæu
namjenu.
Prikaz tipskih ispitivanja kabela,
ovisno o vrsti kabela, vidljiv je u
Tablici br.25. (elektrièna ispitivanja)
Tablica br. 25: Tipska ispitivanja distribuci-
jskih kabela (elektrièna)
prema L-5, L-7 i L-45
48 HEP GRUPA
i Tablici br.26 (neelektrièna ispitiva-
nja).
6.3.2. Tipska ispitivanja se ne moraju
ponavljati, osim ako se promijeni
po je di ni el em en t ko ns tr uk ci je
kabela ili neki od materijala koji
mogu prouzroèiti promjenu radnih
obilježja kabela.
6.3.3. Proizvodaè kabela dužan je na
zahtjev kupca dostaviti tipsku
atestnu dokumentaciju za pojedini
tip kabela.
Ako je proizvoðaè kabela izvan
Republike Hrvatske, potrebno je
ti ps ku at es tn u do ku me nt ac ij u
kabela nostrificirati u mjerodavnoj
ustanovi Republike Hrvatske.
Nastavak Tablice br. 25

HEP GRUPA 49
Nastavak Tablice br. 25

Tablica br.26: Tipska ispitivanja

distribucijskih kabela
(neelekrièna)

50 HEP GRUPA
Nastavak Tablice br. 26

0
PV slojeva 200 C pod naprezanjem 2-1, t.9

HEP GRUPA 51
Nastavak Tablice br. 26

52 HEP GRUPA
Nastavak Tablice br. 26

HEP GRUPA 53
6.4. Ispitivanja kabela poslije
polaganja
6.4.1. Ispitivanje istosmjerni naponom
6.4.1.1.Ispitivanje se izvodi na potpuno
ispitnim naponom treba obaviti s
vrijednostima napona iz Tablice
br.27 i redoslijedu prikljuèenja na-
pona prema prilogu br. 8.34.
6.4.1.2.Kod ispitivanja jednožilnih kabela
(položenih u trokut) ili trožilnih kabla
s pojedinaèno ekraniziranim žila-
ma, dopušteno je sve tri žile parale-
lno ispitivati, primijenivši pri tomu
vrijednosti napona iz Tablice br.27.
Tablica br.27: Naponsko ispitivanje
kabela nakon polaganja
6.4.1.3.Uzemljivanje i pražnjenje kabela
nakon ispitivanja dopušteno je
jedino preko zaštitnog otpora.
6.4.1.4.Kod ispitivanja kabela, koji je
spojen na transformator ili na
sklopno postrojenje (metalom
oklopljeno), visinu ispitnog napona
54 HEP GRUPA
instaliranom kabelu s njegovim
priborom, prije stavljanja u pogon.
Provjeru dielektrièke èvrstoæe
novopoloženih kabela istosmjernim
potrebno je sporazumno utvrditi s
pr oi zv oð aè em t ra ns fo rm at or a,
odnosno postrojenja te proizvo-
ðaèem kabela i kabelskog pribora.
6.4.1.5.Nakon završenog ispitivanja, ovla-
šteni ispit ivaè je dužan izdat i
odgovarajuæi protokol s rezultatima
ispitivanja.
6.4.2. Ispitivanje izmjeniènim naponom
6.4.2.1. Ako nije moguæe ispitivanje kabela
istosmjernim naponom prije
puštanja u pogon, dopušta se
ispitivanje izmjeniènim naponom
45 do 65 Hz, prema Tablici br.27.
a) Ispitivanje kabela izvodi se tako da
se izmedu vodièa i elektriène
zaštite spoji nazivni linijski napon
mreže u trajanju od 5 minuta.
Ispi tiva nje k abel a s na zivn im
naponom mreže dopušteno je
samo u iznimnim i opravdanim
 sluèajevima kada se istosmjerno
ispitivanje ne može provesti. Kabel
se kod ispitivanja stavlja pod nazivni
napon mreže u trajanju od 24 sata
(probni rad). Ako u tom vremenu nije
došlo do proboja, smatra se da je
kabel ispravan.
b) Za ispitivanje kabela nazivnog
napona Uo/U=0,6/1 kV, primjenjuje
se izmjenièni ispitni napon od 2,5 kV
za PVC, odnosno 1 kV za XLPE
kabele u trajanju od 15 minuta za
PVC kabele, odnosno 5 minuta za
XLPE kabele.
c) Ispitivanje kabela s nazivnim
naponom mreže dopušteno je u
iznimnim i opravdanim sluèajevima
kada se ne može provesti niti
istosmj erno ispitiv anje niti ispi-
ti va nj e i zm je ni èn im li ni js ki m
naponom prema toèki a). Kabel se
kod ispitivanja stavlja pod nazivni
napon mreže u trajanju 24 sata
(probni rad). Ako u tom vremenu nije
došlo do proboja, smatra se da je
kabel ispravan.
6.4.2.2.Nakon završenog ispitivanja iz-
mjeniènim naponom ili završenog
probnog rada ovlašteni ispitivaè je
dužan izdati odgovarajuæi protokol
s rezultatima ispitivanja.
6.4.3. Ispitivanje kabela izmjeniènim
naponom vrlo niske frekvencije
6.4.3.1. Preporuèa se ispitivanje postojeæih i
novopoloženih kabela s izolacijom
od umreženog polietilena (XLPE) s
izmjeniènim naponom vrlo niske
frekvencije (0,1 Hz), prema Tablici
br. 27 i uputstvu proizvodaèa
ureðaja.
6.4.3.2. Za vrijeme ispitivanja, dopušteno je
paralelno spajanje i istodobno
ispitivanje sve tri faze.
6.4.4. Ispitivanje vanjskog plašta kabela
6.4.4.1.Ispitivanje ispravnosti vanjskog
plašta kabela nazivnog napona
12/20(24) kV i 20,8/36(42) kV izvodi
se na položenom kabelu (zatrpanim
HEP GRUPA
slojem usitnjene zemlje ili pijeska) -
is to sm je rn im na po no m pr em a
Tab li ci br .2 7, pr ij e mo nt až e
spojnica. Ispitni napon se dovodi
izmeðu metalnog ekrana kabela
kao jedne elektrode i zemlje kao
druge elektrode (prema L-7 i L-40).
6.4.4.2.U sluèajevima kada izvor istosmje-
rnog napona za ispitivanje vanjskog
pl aš ta ka be la ni je do st up an ,
dopušta se upotreba mehanièkog ili
elektronskog induktora s vlastitim
napajanjem nazivnog napona 5 kV
(prilog 8.32). Ispravni plašt kabela,
kod ispitnog napona 5 kV, mora
imati otpor izolacije veæi od 5
Mohma.
6.4.4.3. Nakon završetka elektromontažnih
radova, potrebno je obaviti konaèno
ispitivanje ispravnosti vanjskog
plašta kabela istosmjernim
naponom 5 kV u trajanju od 5
minuta.
6.4.4.4.Ako rezultati ispitivanja nisu po-
zitivni, odnosno ako se pojavi jedan
ili više kvarova na vanjskom plaštu
kabela, potrebno je obaviti njihovo
lociranje te ih popraviti. Naèelo
mjerenja pogreške na vanjskom
plaštu kabela vidljivo je u prilogu
8.33.
6.4.4.5.Rezultati ispitivanja vanjskog plašta
kabela, zajedno s protokolom o
obavljenom ispitivanju dielektrièke
èvrs toæe izol acij e kabe la, èine
sastavni dio protokola o puštanju
kabela u pogon.
6.5. Ispitivanje izolacije kabela u
pogonu
6.5.1. Nakon završetka elektromontažnih
radova na popravku ili spajanju
postojeæih kabela, dopuštene su
reducirane vrijednosti, približno 90
posto istosmjernog ispitnog napona
u odnosu na vrijednosti ispitnih
napona za novopoložene kabele iz
55
 toèke 6.4.1.1.
6.5.2. Za redoslijed prikljuèivanja ispitnog
napona na kabel vrijede odredbe iz
poglavlja 6.4.1.
6.5.3. Ispitivanje kabela u pogonu s
izolacijom od umreženog
polietilena (XLPE) i mješovitih
kabelskih dionica, koje sadrže
XLPE kabele, preporuèa se izvoditi
i primjenom ureðaja izmjeniènog
napona vrlo niske frekvencije (0,1
Tablica br.28: Tipsko ispitivanje kabelskog
pribora nazivnog napona
0,6/1 (1,2) kV prema L-8
56 HEP GRUPA
Hz), prema odredbama iz poglavlja
6.4.3.
6.6. Ispitivanje pribora za spajanje
vodièa
6.6.1. Potrebna ispitivanja pribora za
spajanje vodièa kabela izvode se
prema odredbama iz (L-32) i (L-33).
6.7. Ispitivanje pribora za spajanje i
završavanje kabela
Nastavak Tablice br. 28

vodu dubine 1 m uzemljene kade s vodom

Tablica br. 29: Tipsko ispitivanje kabelskog

pribora nazivnog napona
12/20(24) kV do 20,8/36(42)
kV prema L-10

HEP GRUPA 57
Nastavak Tablice br. 29

58 HEP GRUPA
Nastavak Tablice br. 29
6.7.1. Ispitivanje kabelskih spojnica na
zivnog napona 1 kV izvodi se
prema Tablici br.28, (L-8).
6.7.2. Ispitivanje kabelskog pribora
(spojnica i završetaka) za spajanje i
za vr ša va nj e ka be la na zi vn og
napona 6/10 kV, 12/20(24) kV i
20,8/36(42) kV izvodi se prema
Tablicibr.29, (L-10).
VII. POPIS KORIŠTENIH NORMI
L-1, HRN N.C0.006/1983
- Oznaèavanje izoliranih vodièa i
kabela.
L-2, HRN HD 402 S2:2001
- Standardne boje izolacije nisko
frekventnih kabela i vodova.
L-3, HRN HD 361 S3:2001
- Naèin oznaèivanja kabela.
L-4, HRN HD 383 S2:2001
- Vodièi izoliranih kabela.
L-5, HRN HD 603 S1:2001 + A2/2003
- Distribucijski kabeli nazivnog
napona 0,6/1 kV.
L-6, HRN HD 605 S1:2001 + A2/2001
HEP GRUPA
+ A3/2002
- Elektrièni kabeli-Dodatne ispitne
metode.
L-7, HRN HD 620 S1:2001 + A1/2001
- Distribucijski kabeli s brizganom
izolacijom za nazivne napone od
3,6/6(7,2) kV do 20,8/36(42) kV.
L-8, HRN HD 623 S1:2001
- Specifikacija za spojnice i
kabelske završetke distribucijskih
kabela nazivnog napona 0,6/1 kV.
L-9, HRN HD 629.1 S1:2001
- Metode ispitivanja pribora
energetskih kabela nazivnog
napona od 3,6/6(7,2) kV do
20,8/36(42) kV. Kabeli s brizganim
izolacijom.
L-10, HRN HD 629.2 S1:2001
- Zahtjevi ispitivanja na priboru za
energetske kabele nazivnog
napona od 3,6/6(7,2) kV do
20,8/36(42) kV - Kabeli s izolacijom
od impregniranog papira.
L-11, HRN EN 811-1-1:2001
- Materijali za izolacije i plašteve
elektriènih kabela - Opæe metode
59
 ispitivanja - dio 1.: Opæa primjena -
odjeljak 1: Mjerenje debljine i
vanjskih dimenzija. Ispitivanja za
odreðivanje mehanièkih svojstava
L-12, HRN EN 811-1-2:2001
- Materijali za izolacije i plašteve
elektriènih kabela - Opæe metode
ispitivanja - dio 1.: Opæa primjena -
odjeljak 2: Toplinske metode
starenja.
L-13, HRN EN 811-1-3:2001
- Materijali za izolacije i plašteve
elektriènih kabela - Opæe metode
ispitivanja - dio 1.: Opæa primjena -
odjeljak 3: Metoda za odreðivanje
gustoæe - Ispitivanje upijanja vode -
Ispitivanje skupljanja
L-14, HRN EN 811-1-4:2001
- Materijali za izolacije i plašteve
elektriènih kabela - Opæe metode
ispitivanja - dio 1.: Opæa primjena -
odjeljak 4: Ispitivanja na niskoj
temperaturi.
L-15, HRN EN 811-2-1:2001
- Materijali za izolacije i plašteve
elektriènih kabela - Opæe metode
ispitivanja - dio 2-1.: Posebne
metode za elastomerne smjese -
Otpornost na ozon, umreživanje i
ispitivanje uranjanjem u mineralno
ulje.
L-16, HRN EN 811-3-1:2001
- Materijali za izolacije i plašteve
elektriènih kabela - Opæe metode
ispitivanja - dio 4.: Posebne meto-
de za PVC smjese - odjeljak
1:Ispitivanje na tlak pri visokim
temperaturama - Ispitivanje
otpornosti na pucanje.
L-17, HRN EN 811-4-1:2001
- Materijali za izolacije i plašteve
elektriènih kabela - Opæe metode
ispitivanja - dio 3.: Posebne metode
za Polietilen i Polopropilen smjese -
odjeljak 1: Otpornosti na pucanje
djelovanjem okoline, ispitivanje na
savijanje pri namatanju nakon
toplinskog starenja u zraku -
60 HEP GRUPA
Mjerenje indeksa taline - Sadržaj
èaðe.
L-18, HRN IEC 60287-1-1:2001
- Elektrièni kabeli - Proraèun strujne
opteretljivosti - dio 1: Jednadžbe za
izraèun struje (100% faktor opte-
reæenja) i proraèun gubitaka -
Odjeljak 1 : Opæenito.
L-19, HRN IEC 60287-1-2:2001
- Elektrièni kabeli - Proraèun strujne
opteretljivosti - dio 1: Jednadžbe za
izraèun struje (100% faktor
optereèenja) i proraèun gubitaka -
Odjeljak 2: Faktor gubitaka vrtložnih
struja plašta za dva kruga u ravnini.
L-20, HRN IEC 60287-2-2:2001
- Elektrièni kabeli - Proraèun strujne
opteretljivosti - dio 2: Toplinski otpor
-Odjeljak 2:Metode za proraèu-
nredukcijskog faktora grupe kabela
u zraku, zaštièeni od Sunèeva
svjetla.
L-21, HRN IEC 60287-3-1:2001
- Elektrièni kabeli - Proraèun strujne
opteretljivosti - dio 3: Radni uvjeti -
Odjeljak 1: Referentni radni uvjeti i
odabir tipa kabela.
L-22, HRN IEC 60287-3-2:2001
- Elektrièni kabeli - Proraèun strujne
opteretljivosti - dio 3: Radni uvjeti -
Odjeljak 2: Ekonomska optimi-
zacija energetskog kabela.
L-23, HRN IEC 60724:2001
- Upute za temperaturne granice
kod kratkog spoja kabela nazivnog
napona do 0,6/1 kV
L-24, HRN IEC 60840:2001
- Energetski kabeli s brizganom
izolacijom i njihov pribor za nazivne
napone iznad 30 kV do 150 kV -
Ispitne metode i zahtjevi.
L-25, HRN IEC 60853-1:2001
- Proraèun ciklièke vrijednosti struje
kabela i struje preoptereèenja - dio
1: Faktor ciklièke opteretivosti za
kabele do 18/30 kV.
L-26, HRN IEC 60853-2:2001
- Proraèun ciklièke vrijednosti struje
 kabela i struje preoptereèenja - dio
2: Ciklièka opteretljivost kabela
napona viših od 18/30 kV i velièine
preoptereèenja za kabele svih
napona.
L-27, HRN IEC 60885-1:2001
- Elektriène ispitne metode za
elektriène kabele - dio 1. Elektrièna
ispitivanja kabela , vodova i vodièa
za napone do 450/750 V.
L-28, HRN IEC 60885-2:2001
- Elektriène ispitne metode za elek-
triène kabele - dio 2. Ispitivanje par-
cijalnog izbijanja.
L-29, HRN IEC 60885-3:2001
- Elektriène ispitne metode za elek-
triène kabele - dio 3. Ispitne meto-
de za mjerenje parcijalnog izbijanja
na duljinama energetskih kabela s
brizganom izolacijom.
L-30, HRN IEC 60949:2001
- Proraèun termièki dopustivih stru-
ja kratkog spoja, uzimajuæi u obzir
uèinke neadiabatskog zagrijava-
nja.
L-31, HRN IEC 60986.2001
- Upute za graniène vrijednosti
temperatura kratkog spoja kabela
nazivnoig napona od 1,8/3 kV DO
18/30 kV
L-32, HRN IEC 61238-1:2001
- Tlaène i vijèane spojne èahure s
bakrenim ili aluminijskim vodièima -
dio1: Ispitne metode i zahtjevi.
L-33, HRN IEC 61238-2:2001
- Tlaène i vijèane spojne èahure s
bakrenim ili aluminijskim vodièi-
ma - dio 2: Stopice za energetske
kabele za prikljuèenje na opremu
do i ukljuèivo 1 kV - Vanjske mjere.
L-34, HRN IEC 61442:2001
- Elektrièni kabeli - Metode ispitiva-
nja pribora za energetske kabele
nazivnog napona od 6 kV do 30 kV.
L-35, HRN HD 628 S1:2001
- Metode ispitivanja pribora za ene-
rgetske kabele nazivnog napona
od 3,6/6(7,2) kV do 20,8/36(42) kV.
HEP GRUPA
L-36, HRN HD 48
- Ispitivanje kabela i pribora uda-
rnim naponom
L-37, IEC 60502-1:1997
- Energetski kabeli s brizganom
izolacijom i njihov pribor za nazivne
napone od 1 KV do 30 kV - dio 1:
Kabeli nazivnog napona od 1 kV do
30 kV.
L-38, IEC 60502-2:1997
- Energetski kabeli s brizganom
izolacijom i njihov pribor za nazivne
napone od 1 KV do 30 kV - dio 2:
Kabeli nazivnog napona od 6 kV do
30 kV.
L-39, IEC 60502-4:1997
- Energetski kabeli s brizganom
izolacijom i njihov pribor za nazivne
napone od 1 KV do 30 kV - dio 4:
Ispitni zahtjevi na kabelski pribor za
nazivne napone od 6 kV do 30 kV.
L-40, DIN VDE 0298:1990
- Verwendu ng von kabel und
isolierten Leitungen für Starkstrom
anlagen, Empfolene Werte für die
Strombelastbarkeit von Kabeln mit
Nennspannungen U0/U bis 18/30
kV.
L-41, HRN N.CO. 101/1988
- Zaštita telekomunikacijskih pos-
trojenja od utjecaja elektroenerge-
tskih postrojenja. Zaštita od opas-
nosti.
L-42, HRN N.CO 104/1983
- Zaštita telekomunikacijskih pos-
trojenja od utjecaja elektroener-
getskih postrojenja. Uvoðenje tele-
komunikacijskih vodova u elektro-
energetska postrojenja.
L-43, DIN 47 636-T1
- Starkstromkabel - Steckgarnitu-
ren für Aussenkonus - Geratean-
schlussteil Um bis 36 kV.
L-44, DIN 47 636
- Starkstromkabel - Steckgarnitu-
ren für Innenkonus - Geratean-
schlussteil Um bis 36 kV.
L-45, DIN VDE 0276-620/A2.2000
61
 - Kunstoffisolierte Energievertei-
lungskabel mit Nennspannungen Uo/U
3,6/6 kV bis 20,8/36 kV - Änderung 2.
L-46, PTT Vjesnik, Broj 4 - 1989
- Upute o polaganju i montaži optièkih
kabela.

Izradile:

Struène službe HEP Distribucije d.o.o.

62 HEP GRUPA
HEP GRUPA 63
64 HEP GRUPA
HEP GRUPA 65
66 HEP GRUPA
HEP GRUPA 67
68 HEP GRUPA
HEP GRUPA 69
70 HEP GRUPA
HEP GRUPA 71
72 HEP GRUPA
HEP GRUPA 73
74 HEP GRUPA
HEP GRUPA 75
76 HEP GRUPA
HEP GRUPA 77
78 HEP GRUPA
HEP GRUPA 79
80 HEP GRUPA
HEP GRUPA 81
82 HEP GRUPA
HEP GRUPA 83
84 HEP GRUPA
HEP GRUPA 85
86 HEP GRUPA
HEP GRUPA 87
88 HEP GRUPA
HEP GRUPA 89
90 HEP GRUPA
HEP GRUPA 91
92 HEP GRUPA
HEP GRUPA 93
94 HEP GRUPA
HEP GRUPA 95