63. Širenje požara preko otvora u zidovima – opasnosti i mjere zaštite?

Posebnu pozornost treba posvetiti zatvaranju svih otvora u zidovima. Energetski otvori najčešće se zatvaraju
materijalima koji na povišenim temperaturama ekspandiraju. Ventilacijski i slični kanali izrađuju se od materijala
preko kojeg se ne može širiti požar, a kao zapreka širenju požara kroz kanale ugrađuju se automatske zaklopke
otporne na požar. Tehnološki otvori se zatvaraju poklopcima i zaklopkama otpornim na požar.
64. Horizontalno širenje požara preko prozora – opasnosti i mjere zaštite?
Plamen koji izlazi kroz prozor, zbog velike razlike u temperaturidiže se i ugrožava etažu iznad. Međutim, ako
vjetar puše usporedno sa fasadomm vrući plinovi i plamen zaokreću i mogu zahvatiti susjedne nosače i prozore.
Najbolja mjera zaštite je povećati međusobni razmak prozora, odnosno izvući požarni zid prko fasadnog zida. Na
izuzetno opasnim mjestima ugrađuju se prozori otporni na požar.
65. Širenje požara preko otvora u međukatnim konstrukcijama – opasnosti i mjere zaštite?
Kroz njih se požar vrlo brzo vertikalno širi, jer se topli (lakši) plinovi dižu u vis i šire požar. Treba izbjegavati
otvore, a ako su nužni treba ih pravilno zatvoriti.
66. Širenje požara preko stubišta i okna dizala – opasnosti i mjere zaštite?
U stubišnim prostorima i oknima dizala pojavljuje se ''efekt dimnjaka'', tj. vertikalno strujanje zraka. Kada dođe
do požara, dim i toplina se lako dižu do gornjih katova kroz navedena okna što omogućuje širenje požara.
Najsigurnije je predvidjeti i izgraditi stubišni prostor kao zasebni požarni odjeljak, bez ugrađenih gorivih
materijala, kao i bez naknadno odloženog namještaja i sličnih gorivih predmeta.
67. Vertikalno širenje požara preko prozora – opasnosti i mjere zaštite?
Mnogo je veća vjerojatnost nego horizontalno jer se vrući plinovi i plamen dižu i mogu zahvatiti gorive obloge na
fasadi. Uslijed velike temperature dolazi do pucanja stakla na prozorima te paljenja gorivih materijala i širenja
požara. Vjetar može pospješiti izlaženje vrućih plinova i povećati dužinu plamena. Maksimalne temperature
javljaju se na gornjim rubovima otvora. Treba odmaknuti otvore na etaži iznad, odnosno ne koristiti gorive
materijale u neposrednoj blizini. Radi spriječavanja vertikalnog prenošenja požara preko otvora potrebno je
graditi vertikalni građevinski element između otvora (parapet) čija prekidna udaljenost koja razdvaja etaže mora
biti duljine najmanje 1,20m ili duljine koju čini zbroj vertikalnih i horizontalnih dijelova, propisane otpornosti na
požar.Najbolja mjera zaštite su konzole koje služe kao balkoni ili lođe, a izvlače se 1,0 do 1,2m od vanjskog lica
zida.
68. Što je to požarni zid te njegove osnovne karakteristike?
To je posebna vrsta pregradnih konstrukcija otpornosti na požar najmanje REI-M 90 i izveden je od negorivih
građevnih proizvoda (najmanje A2 po HRN EN 13501-1) koji presjeca konstrukciju građevine od temelja do krova
s posebno izvedenim krovnim završetkom koji onemogućuje prijenos požara. Spriječava prijenos vatre i dima na
druge građevine i/ili požarne odjeljke u istoj građevini.
On treba biti samostalna konstrukcija s vlastitim temeljem, dovoljno odmaknuta od druginh nosivih konstrukcija
zbog temperaturnog rastezanja materijala. U njemu se ne izvode nikakvi otvori osim ako to zahtjeva tehnološki
proces, a u tom slučaju izvode se što manji otvori sa vratima otpornim na požar ili zaklopkama sa automatskim
zatvranjem. Podna obloga 1m ispred i 1m iza vrata mora biti od negorivih materijala. U ventilacijske kanale koji
prolaze kroz protupožarni zid treba ugraditi automatske zaklopke otporne na požar. Protupožarni zidovi mogu
biti unutarnji i vanjski.
69. Gdje se moraju izvesti požarni zidovi?
- kod građevina kod kojih je završni zabatni zid udaljen manje od 3m od susjedne zgrade (postojeće ili predviđene
planom)
- kod građevina velike duljine i zgrada u nizu (duljine veće od 60m), osim kod onih kod kojih to nije moguće iz
funkcionalnih razloga (sportske, koncertne dvorane, industrijske građevine i sl.)
- kod građevina različite visine koje se spajaju preko različitih požarnih odjeljaka
- kod građevina različite namjene
70. Na koji način požarni zid završava na kosom krovu građevine?
Požarni zidovi grade se najmanje 0,30m iznad krovne plohe s negorivim pokrovom (reakcije na požar A1 ili A2-
s1d0) ili 0,50m kod krovne plohe s gorivim pokrovom, reakcije na požar od E do B Kada je opšav krova od gorivog
materijala požarni zid treba presjeći i takav opšav.
71. Na koji način požarni zid završava na ravnom krovu građevine?
Kod građevina s ravnim krovom, koji sadrži gorive dijelove, požarni zid mora nadvisiti krov za najmanje 30 do 50
cm ili se 50 cm lijevo i desno od protupožarnog zida mora izvesti ploča otporna na požar.
72. Što je to požarni, a što dimni odjeljak (sektor)?
Požarni odjeljak je prostor ograničen građevinskim konstrucijama i elementima određene otpornosti na požar.
Dimni odjeljak je dio građevine koji je odijeljen od ostalih dijelova građevine pregradnom konstrukcijom i
elementima određene propusnosti dima.
73. Što je to otpornost na požar požarnog odjeljka te što ona znači?
Otpornost na požar požarnog odijeljka predtavlja vrijeme za koje se požar neće proširiti na okolne požarne
odijeljke niti s okolnih područja na promatrani požarni odijeljak. Pretpostavlja se da će požar u tom vremenu biti
lokaliziran.
74. Što se izdvaja u posebne požarne odjeljke?
Požarni odjeljak može biti jedna prostorija, grupa prostorija ili cijela građevina. Kod višekatnih građevina, bez
međukatnih konstrukcija otpornih na požar, u požarni sektor spadaju sve etaže.
75. Kako bi trebalo formirati požarne odjeljke u stambenoj gradnji, a kako kod građevina velike tlocrtne
površine?
U stambenoj gradnji treba predvidjeti da jedan stan bude jedan požarni sektor. Kada je građevina velike tlocrtne
površine odnosno duljine, treba je podijeliti na više požarnih odjeljaka i predvidjeti požarne zidove na
maksimalnom razmaku od 60m. Preporučeni razmak između požarnih zidova kod javnih građevina je 30m, a kod
skladišta 20m.
76. Što se izvodi u kazalištima i sportskim dvoranama te na svim mjestima gdje se ne može izvesti požarni zid?
Postavljaju se mobilne prepreke širenju požara, npr. Metalne zavjese u kazalištima. Kada se zbog tehnološkog
procesa ne može izvesti požarni zid, prostor se može razdijeliti vodenom zavjesom – denčer sustavom, koji nema
učinkovitost potpunog razdvajanja prostora na dva požarna odjeljka.
77. O čemu ovisi veličina požarnih sektora?
- požarnom opterećenju
- otpornost građevine na požar
- katnost objekta
- vrste tehnološkog procesa
- postojanje uređaja za automatsko gašenje požara
- postojanje uređaja za automatsko otkrivanje požara
78. Opišite načine zaštite prodora instalacija kroz požarni zid (samo nabrojati načine).
Brtvljenje se može izvesti:
- ekspandirajućim vrećicama ili požarnim jastučićima
- specijalnim premazima za izolaciju kablova
- specijalnim panelima otpornim na požar
- posebnim mortovima otpornim na požar
- silikonima otpornim na požar
79. Što su to ekspandirajuće vrećice te kako one funkcioniraju (ukratko)?
Koriste se za zatvaranje otvora u protupožarnim zidovima kroz koje prolaze instalacije koje se moraju često
mijenjati. Vrećice se sastoje od nepropusne obloge u gustom tkanju, punjene kombinacijom mineralnih vlakana,
negorivih komponenti, ekspandirajućim sredstvom netopivim u vodi i specijalnim aditivima u obliku usporivača
razvoja požara (retardanti). Pružaju otpornost na požar do 4 sata. Povećanjem temperature različite
komponente u vrećici se počinju lijepiti da sadržaj vrećice ne izađe van, zatim se sadržaj počinje ekspandirati
kako bi otvori bili gusto zatvoreni, a daljnjim porastom temperature sadržaj postane čvrst kao zidani blok.
80. Što su to specijalni premazi te njihova zadaća, odnosno kako djeluju?
To je zaštitni premaz posebno razvijen za zaštitu od vatre grupiranih električnih kabela i spriječavanje prodora
vatre i širenja vatre preko kabela. Spriječava nastanak kratkog spoja. Djeluje tako što se toplina vatre troši u
razgradnji premaza što spriječava zagrijavanje samog kabela. Nakon raspada svih organskih komponenti u
premazu, čvrsta struktura anorganskih komponenti pruža daljnju zaštitu putem izolacije.
81. Na koji način se provodi zaštita prolaza cjevovoda?
- ugradnjom cijevnih barijera (protupožarnih obujmica) i pregrada na mjestu ulaska cjevovoda ili kabelskog
kanala u konstrukciju koja omeđuje požarni odjeljak
- oblaganjem cjevovoda ili kabelskog kanala oblogom čija je reakcija na požar i otpornost na požar i/ili dim ista
kao i konstrukcija kroz koju prolazi
- polaganjem cjevovoda u okna i kanale čije stjenke imaju otpornost na požar i/ili dim kao i konstrukcija kroz koju
prolazi
82. Što su to protupožarne obujmice?
Obujmice se sastoje u osnovi od čeličnog kućišta, koje se sastoji od dvije polovice unutar kojih se nalazi plašt koji
se širi na toplini, a u slučaju posebnog tipa M, imaju i dodatni mehanički uređaj koji se stišće. Plašt proizvodi
debelu i jaku pjenu koja na kraju ispuni čitav otvor u zidu ili stropu i napravi nepropusni čep.

Prijenos požara s građevine na građevinu

83. Koji čimbenici utječu na prijenos požara s građevine na građevinu?

- međusobni razmak građevina
- vrsta materijala od kojih su izgrađeni vanjski zidovi i materijala za oblaganje unutarnjih površina tj. stupanj
otpornosti na požar građevine koja gori i građevine na koju se požar prenosi
- površina otvora na pročelju susjedne zgrade
- duljina i visina građevine
- prostorni kut između građevine koja gori i susjedne građevine
- požarno opterećenje
- vrsta pokrova
84. Na koji način se postiže sprječavanje prijenos požara s građevine na građevinu?
Primjenom mjera kao što su:
- određivanje sigurnih udaljenosti i drugih mjera na razini dokumenta prostornog uređenja
- određivanje sigurnosnih udaljenosti na razini predmetne lokacije
- izvedba požarnih zidova najmanje otpornosti na požar REI-M 90
- izvedba vanjskih zidova određene otpornosti na požar i zidnih obloga i izolacija, reakcije na požar A1 ili A2-s1d0
- ograničenje površine nezaštićenih površina otvora
- ugradnja sustava za automatsku dojavu i gašenje požara
85. Osnovne mjere zaštite od prijenosa požara letom iskri i gorućih ugaraka?
- pokrov od negorivog materijala i građevinska konstrukcija otporna na požar
- sadnja visokog bjelogoričnog drveća između građevina
- u naseljima s gorivim građevinama na mjestu dotrajale građevine može se izgraditi nova građevina otporna na
požar koja će biti tampon između gorivih građevina
- instaliranje gradske hidrantne mreže
86. Koje su osnovne i dodatne mjere zaštite od prijenosa požara zračenjem topline (ukratko)?
Osnovne:
- dovoljan razmak između građevina
- zatvaranje otvora na pročelju prema građevini odakle prijeti požar ili gradnja vanjskog zida otpornog na požar
Dodatne:
- izgradnja slobodno stojećih zodva između građevina minimalne otpornosti na požar REI-M 90
- ostakljenje otvora armiranim staklom u metalnim okvirima
- izvedba stijena od staklenih prizmi otpornosti na požar 60 minuta
- izvedba raznih žaluzina za zatvaranje otvora
- instaliranje sprinkler uređaja

Evakuacijski put, zaštita spašavatelja

87. Što je to evakuacijski put (prema Zakonu o zaštiti od požara)?

Evakuacijski put je posebno projektiran i izveden put koji vodi od bilo koje točke u građevini do vanjskog prostora
ili sigurnog prostora u građevini, čije značajke (otpornost i reakcija na požar, širina, visina, označavanje,
protupanična rasveta i dr.) omogućuju da ososbe zatečene u požaru mogu sigurno napustiti građevinu.
88. Što je to evakuacija?
Evakuacija je pravovremeni, organizirano, brzo i sigurno napuštanje građevine ili dijela građevine dok još nije
nastupila neposredna opasnost za osobe.
89. Koliko moramo imati minimalno evakuacijskih putova i kako se oni oblikuju (ovisno o broju ljudi i visini
građevine)?
- najmanje 2 – broj korisnika manji od 500
- najmanje 3 – broj korisnika od 500 do 1000
- najmanje 4 – broj korisnika veći od 1000
Iznimno može biti 1 evakuacijski put za prodajno- uslužne prostore unutar građevine ako je broj korisnika manji
od 50, površina prostora manja od 280m2, požarno opterećenje manje od 1000MJ/m2 i dužina zajedničkog dijela
evakuacijskog puta manja od 23m, odnosno 30m s ugrađenim sustavom za dojavu i gašenje požara.
90. Na koji način se određuje broj i širina evakuacijskih putova?
Koristi se podatak o broju korisnika, odnosno zaposjednutost prostora.
91. Što je to ukupna duljina evakuacijskog puta te dijelovi evakuacijskog puta?
Ukupna duljina evakuacijskog puta je duljina puta koji vodi od najudaljenije točke u kojoj se osoba može naći u
prostoriji do vanjskog prostora, odnosno sigurnog mjesta.
Dijelovi: zajednički dio, slijepi hodnik, prostor udaljavanja
92. Što je to protupanična, a što nužna rasvjeta?
Protupanična rasvjeta se uključuje automatski nakon nestanka struje ili isključenja sklopke. Nužna rasvjeta
osigurava rasvetu kada nestane struje u gradskoj mreži.
93. Na koji način se može provesti zaštita stubišta od zadimljavanja?
Odimljavanje stubišnog prostora može se izvesti preko otvora na najvišem mjestu stubišnog prostora, veličine
1m2 što se osigurava izvedbom dimnih kupola na vrhu stubišta ili izvedbom sustava koji stvaraju nadtlak u
stubištu.
94. Što su to izlazi kao segmenti evakuacijskog puta, o čemu ovisi potrebna širina izlaza, odnosno vrata?
Pod izlazima podrazumijevaju se izlazi iz građevine i izlazi na stubišta. Svjetla širina vrata mora biti najmanje od
0,90m, osim u prostorima u kojima se okuplja manje od 50 osoba, kad mora iznositi najmanje 0,80m. Vrata ne
smiju smanjivati efektivnu širinu puta, a otvorena ne smiju blokirati niti jedan dio puta.
95. Kakav je tlocrtni razmak kad imamo dva izlaza iz građevine?
Oni moraju biti na razmaku minimalno ½ dijagonale građevine.
96. Osnovne značajke hodnika kao segmenta evakuacijskog puta?
Širina evakuacijskog puta ne može biti manja od 1,10m, a kod visoke zgrade 1,25m. Kod prostora s kapacitetom
zaposjednutosti do 50 osoba širina može biti 0,90m. Gabariti hodnika se ne smiju smanjivati građevinskim
konstrukcijama i elementima kao što su grede, stupovi i slično, niti odlaganjem opreme, namještaja. Podovi ne
smiju biti skliski, ne smiju imati promjene u visini i ne smiju se pomicati. Treba izbjegavati slijepe hodnike.
Hrvatski propisi:
Evakuacijski put mora biti širok najmanje 0,80m, uvijek slobodan i nezakrčen. Putovi za evakuaciju moraju biti
označeni oznakama na podu skladišta i praćeni odgovarajućim znacima na vidljivim mjestima. Skladišta i
podrumskim prostorima moraju imati najmanje jedan od izlaza izravno na vanjski prostor. Podovi ne smiju biti
skliski, ne smiju imati promjene u visini i ne smiju se pomicati (tepisi).Treba izbjegavati slijepe hodnike.
97. Koliko minimalno moramo imati stubišta te kako se ona izvode (ukratko uvjeti)?
Ovisno o duljini i visini građevine utvrđuje se broj stubišta, međutim svaka građevina bi u pravilu trebala imati
barem dva stubišta. Stubište treba voditi do prizemlja, a za podrum treba biti posebno stubište na drugom
mjestu. Ulaz na stubište treba omogućiti na svakom katu, a izlaz u prizemlju ili katu gdje je osigurano sigurno
mjesto. Širina kraka ne bi smjela biti manja od 1,10m, odnosno 1,25m kod visokih objekata. Kod zaposjednutosti
prostora manje od 50 osoba širina može biti 0,90m. Širina podesta ne smije biti manja od širine kraka. Visina
jednog kraka ne smije prijeći 2,70m, a maksimalni nagib 30°. Minimalna visina stubišta je 2,30cm. Minimalna
širina gazišta je 25cm, a maksimalna visina 19cm. Gazišta moraju imati hrapavu površinu.
98. Gdje se mogu koristiti prozori za spašavanje i kako se oni oblikuju?
U građevinama kod kojih katovi nisu isključivo stambene namjene i građevina koje se pretežno sastoje od
podzemnih etaža ili u kojima borave nepokretne i osobe smanjene pokretljivosti, te osobe koje se ne mogu
samostalno evakuirati (bolnice, domovi za stare i nemoćne, vrtići i jaslice, psihijatrijske ustanove), odnosno u
kojima borave osobe kojima je ograničeno kretanje iz sigurnosnih razloga (kaznene ustanove) kao i zgrada u
kojima postoje pojedinačni prostori za okupljanje više od 300 osoba. Taj prozor je dimenzija najmanje
0,80x1,20m, s visinom parapeta ili zaštitne ograde ne nižom od 0,90m i ne višom od 1,20m. Moraju biti obilježeni
s vanjske strane kako bi ih lako uočili vatrogasci i u slučaju fiksnih staklenih elemenata treba biti upotrebljeno
sigurnosno staklo kako bi ga vatrogasci lako razbili.
99. Što su to rampe kao segment evakuacijskog puta, gdje ih nalazimo te kako ih treba oblikovati?
Rampe služe za savladavanje visine. Izvode se u hodnicima i prolazima kada stubište ima manje od 3 stube,
odnosno gdje stube nisu uočljive, da ne dode do spoticanja i padanja. Optimalni nagib je 5% (za invalide), a
izvode se pod nagibom od uključivo 1:20. Izvode se u gotovo svim javnim ustanovama kako bi se omogućilo
kretanje invalidima. U nižim građevinama se mogu izvesti i spiralne rampe.
100. Kakvo je to sigurnosno dizalo?
To je dizalo čiji prostor mora biti zasebni požarni odjeljak (sektor) otpornosti na požar najmanje 90 minuta, a za
pogon mora imati vlastiti generator. Mora se onemogućiti zadimljenje dizala. Jedna od dimenzija najmanje
2,10m. Dizalo se u slučaju požara mora automatski spustiti u prizemlje te se nakon toga ne smije moći pokrenuti.
Trebale bi ga imati građevine više od 75m.

Zaštita građevina od zadimljenja i ventilacijski sustavi

101. Gdje treba predvidjeti sustavi za odvodnju dima i/ili topline?

Potrebno ih je predvidjeti:
- sigurnosnim stubištima
-podrumskim prostorima bez podrumskih prostora ili drugih otvora kada je:
a) kapacitet tog prostora veći od 100 osoba
b) etaža koju koriste ljudi na više od 9, 10 m ispod najnižeg nivoa prostora za udaljavanje ili kada ima više od
jednog nivoa za boravak smještenog ispod najnižeg nivoa prostora za udaljavanje
- zatvorenim atrijskim prostorima
- požarnim odjeljcima bez prozora ili vrata na pročelju građevine koji se daju otvoriti s požarnim opterećenjem od
600 do 999 MJ/m2 te površinom požarnog odjeljka većom od 200m2, odnosno površinom požarnog odjeljka
većom od 400m2 kod požarnih odjeljaka u kojima je ugrađen sustav za automatsku dojavu i gašenje požara
- požarnim odjeljcima bez prozora ili vrata na pročelju građevine koji se daju otvoriti s požarnim opterećenjem od
1000 do 1999 MJ/m2 te površinom požarnog odjeljka većom od 100m2, odnosno površinom požarnog odjeljka
većom od 200m2 kod požarnih odjeljaka u kojima je ugrađen sustav za automatsku dojavu i gašenje požara
- u drugim slučajevima požarnih odjeljaka bez prozora ili vrata na pročelju građevine koji se daju otvoriti, te
požarnim opterećenjem iznad 2000MJ/m2 i površinom odjeljka većom od 50m2, odnosno 100m2 ako je ugrađen
sustav za automatsku dojavu i gašenje požara
102. Koji cilj se želi postići izvođenjem građevinskih mjera zaštite od dima te kako se on postiže?
Cilj je spriječiti prodor dima u puteve za evakuaciju, odnosno zadimljavanje drugih dijelova građevine ili istih
prostora (primjerice kod velikih industrijskih hala).
Ostvaruje se:dijeljenjem građevina na požarne i/ili dimne odjeljke (sektore)
odvajanjem evakuacijskih putova pregradama otpornim na požar i dimonepropusnim
odvajanjem stubišta i njegovim odimljavanjem
ugradnjom tampon zona
izvedbom sustava koji stvaraju nadtlak u evakuacijskim putovima
kontroliranim usmjeravanjem dima prema dimovodnim kanalima i šahtovima
izvedbom uređaja za odvod dima i topline
ugradnjom uređaja za detekciju dima i dr.
103. Što je to sustav za odvođenje dima i topline nastalih u požaru (ODT-sustav), gdje se može primijeniti, a
gdje ne?
ODT-sustav je skup svih uređaja koji su namijenjeni da u slučaju požara u određenom trenutku, uslijed termike
požara, osiguraju odvođenje dima i vrućih požarnih plinova pomoću odvodnika.
Tim sustavom se treba osigurati bezdimna zona iznad poda, koja ne bi smjela iznositi manje od 2m.
Primjenjuje se kod jednoetažnih građevina čije su prostorije s velikim tlocrtnim površinama i visinom većom od
4m. Ne primjenjuju se u prostorima koji se štite sustavima za gašenje požara inertnim plinovima.
104. Što je to dimna zavjesa i od čega se izvodi?
Dimna zavjesa je građevinski element koji okomito dijeli prostor od donje strane krova do određene visine iznad
poda i spriječava širenje dima i topline nastalih u požaru izvan dimnog sektora. Izvodi se od građevinskog
materijala klase A ili mora odgovarati klasi otpornosti na požar F30.
105. Gdje se smještaju odvodnici dima, kako se mogu aktivirati te kakvi mogu biti detektori?
Kod industrijskih objekata otvori za odvođenje dima i topline postavljaju se na krovu hala pri čemu se veliki
prostori dijele u više dimnih sektora. Odvodnici se u slučaju požara moraju automatski aktivirati u svim uvjetima.
Mehanizmi za aktiviranje moraju biti izvedeni ili za pojedinačno ili za skupno aktiviranje. Kod mehanizma za
pojedinačno aktiviranje temperatura aktiviranja toplinski osjetljivog detektora mora biti oko 30°C iznad najviše
očekivane okolne temperature, a mora iznositi najmanje 70°C. Ako se za mehanizme za skupno aktiviranje koriste
detektori dima, tada se na svakih 400m2 tlocrtne površine mora postaviti najmanje jedan takav detektor, ako se
pak za isto koriste termički detektori tada se takav jedan detektor postavlja na svakih 200m2.
106. Što su to uređaji za odvod dima i topline?
To su uređaji koji su namjenjeni da u slučaju požara u određenom trenutku uslijed termike požara osiguraju
odvođenje dima i vrućih požarnih plinova pomoću odvodnika.
107. Kombinacija ODT sustava s drugim protupožarnim sustavima?
ODT-sustavi i automatski vatrodojavni sustavi:
U pravilu se ODT-sustav uključuje preko vatrodojavnog sustava.
ODT-sustavi i stabilni sustavi za gašenje požara:
U takvim je slučajevima kod nadležne ustanove potrebno zatražiti dodatna obrazloženja zbog odrednica kojih se
treba pridržavati.

Ventilacijski sustavi i zaštita od požara

108. Što je to ventilacija, koja je njena osnovna zadaća te kakva može biti?
Ventilacija je izmjena zraka u određenom prostoru, odnosno odvođenje zraka iz zatvorenog prostora i dovođenje
svježeg zraka prirodnim ili prisilnim putem. Osnovna zadaća ventilacije je izmjena zraka da bi se izbjegla
koncentracija eksplozivnih plinova, para ili prašina sa zrakom. Može biti prirodna ili prisilna ventilacija.
109. Vrste prisilne ventilacije (samo nabrojati)?
Vrste prisilne ventilacije: odsisna, tlačna i kombinirana (odsis-tlak).
110. Mjere zaštite od požara kod prisilne ventilacije?
Kao mjera zaštite od širenja požara preko tih kanala je ugradba automatskih zaklopki otpornih na požar. One se
obavezno ugrađuju na granicama požarnih odjeljaka u sredinu debljine zida ili međukatne konstrukcije.
111. Što je to zaklopka, kako funkcionira (ukratko) te tražene vatrootpornosti?
Zaklopka se sastoji od kućišta, zapornog dijela, mehanizma za zatvaranje, elementa za aktiviranje i pokazivača
položaja zapornog dijela. Ona spriječava širenje požara i dima iz jednog požarnog odjeljka u drugi. Zaporni dio
zaklopke mora biti u otvorenom položaju. Element za aktiviranje proradi na temperaturi od 70 do 75°C iznad
temperature okoline. Nakon aktiviranja zaklopka spriječava prolaz požara i dima te porast temperature na požaru
neizloženoj strani preko dozvoljene granične vrijednosti (180°C), onoliko vremena kolika joj je vatrootpornost.
Definirane vatrootpornosti zaklopki su 30, 60 i 90 minuta.

Procjena ugroženosti od požara

112. U koliko kategorija ugroženosti su razvrstane građevine te za koje kategorije građevina je potrebno
izraditi procjenu ugroženosti od požara te plan zaštite od požara?
Postoje 4 kategorije ugroženosti od požara. Za I. i II. kategoriju ugroženosti obavezno je donijeti plan zaštite od
požara koji je izrađen na temelju procjene ugroženosti od požara.
113. Što je to procjena ugroženosti od požara?
To je postupak utvrđivanja razine ugroženosti od požara i/ili tehnološke eksplozije i zaštitnih mjera.
114. Tko izrađuje procjenu ugroženosti od požara?
Procjenu ugroženosti izrađuje tim stručnjaka ovisno o namjeni i vrsti građevine ili postrojenja. Tim stručnjaka
čine najmanje 3 djelatnika od kojih dva moraju imati visoku stručnu spremu tehničkog smjera različitog profila.
Djelatnici moraju imati najmanje 2 godine iskustva na poslovima zaštite od požara, a voditelj tima najmanje 5
godina iskustva i položen stručni ispit.
115. Koje numeričke metode se primjenjuju za izradu procjene ugroženosti od požara?
Za izradu procjene ugroženosti primjenjuju se hrvatske numeričke metode ili (u njihovom nedostatku) u svijetu
prihvaćene numeričke metode:
TRVB 100, Euralarm, Gretener, DOW Index i slične, kao i preuzete norme s obaveznom primjenom koje uređuju
to područje
116. Što može sadržavati prijedlog mjera za poboljšanje stanja zaštite od požara (ukratko)?
-mjere za sanaciju postojećeg stanja, razvojne mjere , promjenu namjene građevine ili prostora, izvođenje novih
instalacija za gašenje i dojavu požara, izgradnju novih izvora i instalacija za opskrbu vodom za gašenje požara,
osnivanje novih postrojba za gašenje požara, mjere u svezi s loženjem vatre i spaljivanjem korova na otvorenom
prostoru, izgradnja novih motrilačkih mjesta za otkrivanje požara, izmjenu ili dogradnju sustava veza
117. Za koje građevine nije primjenjiva austrijska metoda TRVB 100?
Metoda je neprimjenjiva za građevine veće od 25 m kao ni za građevine kod kojih katovi ispod zemlje nisu
vatrootpornom konstrukcijom odvojeni od nadzemnih katova.
118. Tko sve mora donijeti plan zaštite od požara te od čega se on sastoji?
Plan szaštite od požara se izrađuje za područje županije, grada i općine te za građevine, građevinske dijelove i
druge nekretnine te prostore razvrstane u I. i II. kategoriju ugroženosti od požara.
Plan se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela.

Pravilnik o sadržaju elaborata zaštite od požara

119. Za koje skupine građevine se mora izraditi Elaborat zaštite od požara

Elaborat zaštite od požara izrađuje se samo za građevine skupine 2 – zahtjevne građevine.
120. Čemu služe podaci iz Elaborata zaštite od požara?
Podaci iz elaborata služe za projektiranje mjera zaštite od požara pri izradi glavnog projekta građevine glede
ispunjavanja bitnog zahtjeva zaštite od požara.
121. Što su to grafički prilozi Elaborata i što oni sadrže?
Grafički prilozi elaborata moraju biti usklađeni s tekstualnim dijelom, a sadrže shematski prikaz značajki načina
uporabe građevine, požara koji može nastati u građevini te načina napuštanja odnosno spašavanja osoba iz
građevine.