DIONIČKO DRUŠTVO – pojam, dionice

 Dioničko društvo je trgovačko društvo u kojemu članovi (dioničari) sudjeluju s

ulozima u temeljnom kapitalu podijeljenom na dionice; dioničko društvo može imati i
samo jednog dioničara

 Osnivači - osnivači društva su dioničari koji usvoje statut; kod sukcesivnog osnivanja
osnivači su i dioničari čiji ulozi nisu u novcu, iako ne sudjeluju u usvajanju statuta;
statut društva mora usvojiti najmanje jedna osoba

 Temeljni kapital - temeljni kapital i dionice, osim onih bez nominalnog iznosa
moraju glasiti na nominalne iznose izražene u kunama; najniži iznos temeljnog
kapitala je 200.000,00 kuna

 Najniži nominalni iznos dionica - društvo može izdati dionice s nominalnim iznosom
ili dionice bez tog iznosa; nominalni iznos dionice ne može biti manji od 10,00 kuna.;
ništava je dionica čiji je nominalni iznos manji od 10,00 kuna (izdavatelji takvih
dionica solidarno odgovaraju imateljima za štetu koja im je pričinjena izdavanjem
dionica); nominalni iznosi dionica koji su veći od 10,00 kuna članka moraju glasiti na
iznose koji su višekratnici iznos od 10,00 kuna; dionice bez nominalnog iznosa
sudjeluju u temeljnom kapitalu društva u jednakom dijelu; iznos temeljnog kapitala
koji otpada na jednu dionicu ne može biti manji od 10,00 kuna; udio u temeljnom
kapitalu određuje se kod dionica s nominalnim iznosom odnosom njihova nominalnog
iznosa i nominalnog iznosa tog kapitala, a kod dionica bez nominalnog iznosa brojem
dionica; dionica je nedjeljiva

 Iznos za koji se izdaju dionice - dionice se ne mogu izdati za iznos koji je manji od
najnižeg iznosa temeljnoga kapitala; dionice se ne mogu izdati za iznos koji je niži od
nominalnog iznosa, odnosno iznosa temeljnog kapitala koji otpada na pojedinu
dionicu bez nominalnog iznosa (al pari); dopušteno je izdavanje dionica za viši iznos
od dijela temeljnog kapitala koji na njih otpada (super pari)

Dionice
 Vrste dionica s obzirom na koga glase (čl. 165. ZTD) - dionice mogu glasiti samo na
ime (do 2007. i dionice na donositelja); iznos djelomične uplate mora se naznačiti na
ispravi o dionici, a ako se dionica izdaje kao nematerijalizirani vrijednosni papir,
upisati na računu vrijednosnih papira u računalnom sustavu središnjeg klirinško
depozitarnog društva na kome je dionica elektronički zapisana

 Privremenice (čl. 166. ZTD) - dioničarima se prije potpune uplate dionica mogu
izdati potvrde o udjelima (privremenice) koje moraju glasiti na ime; na privremenice
primjenjuju se odredbe o najnižem nominalnom iznosu dionice

 Vrste dionica s obzirom na sadržaj prava - po sadržaju prava koja daju dionice
mogu biti redovne i povlaštene dionice; redovne dionice su dionice koje imatelju daju:
1. pravo glasa u glavnoj skupštini društva, 2. pravo na isplatu dijela dobiti društva
(dividenda), 3. pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske, odnosno stečajne mase
društva; povlaštene dionice su dionice koje imatelju daju neka povlaštena prava, npr.
pravo na dividendu u unaprijed utvrđenom novčanom iznosu ili u postotku od
nominalnog iznosa dionice, pravo prvenstva pri isplati dividende, isplati ostatka
 likvidacijske, odnosno stečajne mase i druga prava u skladu sa zakonom i statutom
društva

 Povlaštena dionica može biti kumulativna i participativna dionica; kumulativna

povlaštena dionica daje imatelju dionice, u skladu s odlukom o izdavanju dionica,
pravo naplate kumuliranih neisplaćenih dividendi prije isplate dividendi imateljima
redovnih dionica; participativna povlaštena dionica daje imatelju dionice, u skladu s
odlukom o izdavanju dionica, pravo da pored određene dividende naplati i dividendu
koja pripada imateljima redovnih dionica

 Rodovi dionica - dionice koje daju ista prava čine rod dionica

 Pravo glasa - svaka dionica daje pravo glasa u skupštini društva; bez prava glasa
mogu se izdati samo povlaštene dionice, ali ukupni iznos temeljnog kapitala koji se
odnosi na takve dionice ne može preći polovinu iznosa temeljnog kapitala društva;
zabranjeno je izdavanje dionica koje za isti iznos temeljnog kapitala koji se na njih
odnosi daju različito pravo glasa u skupštini društva

 Sastojci dionice - dionica koja nije izdana u nematerijaliziranom obliku mora imati
sljedeće sastojke: 1. oznaku da je dionica i njezin nominalni iznos ako društvo izdaje
dionice s nominalnim iznosom, 2. oznaku roda dionice, 3. tvrtku i sjedište izdavatelja
dionice, 4. tvrtku, odnosno ime i prezime osobe na koju glasi dionica na ime, 5. datum
izdavanja i broj dionice, 6. faksimil potpisa statutom ovlaštenih osoba izdavatelja
dionice; dionice izdane u nematerijaliziranom obliku ne sadrže broj ni faksimil potpisa
ovlaštene osobe izdavatelja

 Dijelovi isprave o dionici - isprava o dionici sastoji se od tri dijela:

1. plašt dionice mora sadržavati sve sastojke propisane ZTD-om za dionicu;
2. kuponski arak za naplatu dividendi; svaki kupon za naplatu dividende mora
sadržavati ove sastojke: a) redni broj kupona za naplatu dividende, b) broj dionice na koju se
kupon odnosi na temelju koje se isplaćuje dividenda, c) tvrtku izdavatelja dionice, d) faksimil
potpisa statutom ovlaštenih osoba izdavatelja dionice;
3. talon s kojim imatelj dionice ostvaruje pravo na nove kuponske arke ako su
iskorišteni svi kuponi za isplatu dividende; talon mora sadržavati broj dionice na koju se
odnosi

 Odluka o izdavanju dionica - odluku o izdavanju dionica donose glavna skupština ili
osnivači društva u skladu sa statutom; odlukom o izdavanju dionica utvrđuju se: 1.
tvrtka izdavatelja dionica, 2. ukupni iznos na koji se izdaju dionice i broj dionica, 3.
nominalni iznosi dionica, ako se izdaju dionice s nominalnim iznosom, 4. oznaka da
dionice glase na ime, 5. izdaju li se uz izdavanje isprava o dionici ili kao
nematerijalizirani vrijednosni papiri, 6. vrijeme upisa dionica, 7. način upisa dionica,
8. kod koga se, u kojem roku i na koji način uplaćuju dionice, 9. u kojemu se roku
vraćaju uplaćena sredstva ako se odustane od izdavanja dionica, 10. rod dionica, 11.
redoslijed ostvarenja prvenstva iz povlaštenih dionica ako se one izdaju u više serija;
pod uvjetima propisanim Zakonom o tržištu kapitala, statutom društva se određuje da
društvo izdaje isprave o dionicama ili dionice u nematerijaliziranom obliku

Nematerijalizirani vrijednosni papiri

  Obveza izdavanja nematerijaliziranih vrijednosnih papira (čl. 309. st. 3. i čl. 490.
st. 2. i 3. ZTK) –
1) vrijednosni papiri izdavatelja sa sjedištem u RH uvršteni u redovito tržište, uz
odobrenje burze;
2) vrijednosni papiri izdavatelja sa sjedištem u RH koji se izdaju ili nude javnom
ponudom na području RH;
3) obveza kreditnih institucija, investicijskih društava osnovanih kao dionička društva,
društava za osiguranje i zatvorenih investicijskih fondova

- Nematerijalizirani vrijednosni papiri (čl. 490. ZTK) - nematerijalizirani vrijednosni

papir je elektronički zapis na računu vrijednosnih papira u računalnom sustavu središnjeg
depozitorija kojim se njegov izdavatelj obvezuje zakonitom imatelju ispuniti obvezu sadržanu
u nematerijaliziranom vrijednosnom papiru
- Središnji depozitorij (čl. 488. ZTK) - središnji registar nematerijaliziranih
vrijednosnih papira u koji se upisuju prava iz nematerijaliziranih vrijednosnih papira, imatelji
tih prava i prava trećih osoba na vrijednosnim papirima; njime
upravlja središnje klirinško depozitarno društvo

- Računi nematerijaliziranih vrijednosnih papira (čl. 491. ZTK) – na njima se vode

podaci o vrstama, rodovima, količinama, stvarnim pravima i nosiocima tih prava,
ograničenjima stvarnih prava, te povijesti upisa nematerijaliziranih vrijednosnih papira; račun
nematerijaliziranih vrijednosnih papira može glasiti na jednu osobu, na više osoba koje mogu
biti imatelji, odnosno suovlaštenici nematerijaliziranih vrijednosnih papira (zajednički račun)

Račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira može glasiti i na:

1. na investicijsko društvo ili kreditnu instituciju koja pruža usluge pohrane i administriranja
financijskih instrumenata za račun klijenata (poslovi skrbništva, upravljanje novčanim
sredstvima ili instrumentima osiguranja), a može biti na ime, pod zaporkom i zbirni račun;
2. biti otvoren kao zastupnički račun;
3. biti otvoren kao račun portfelja;
4. biti otvoren kao račun povjerenika (to je račun čiji je nositelj središnje klirinško
depozitarno društvo ili operater središnjeg registra koje na tom računu, na temelju ugovora o
povjereništvu, vodi ubilježene vrijednosne papire u ime i za račun osobe određene ugovorom
o povjereništvu)

 Bitni sastojci nematerijaliziranog vrijednosnog papira (čl. 493. ZTK)

-nematerijalizirani vrijednosni papir mora imati sljedeće bitne sastojke upisane u
središnji depozitorij:
1. naznaku vrste vrijednosnog papira,
2. identifikacijske podatke o izdavatelju,
3. ukupan broj izdanih vrijednosnih papira upisanih u središnji depozitorij,
4. ako vrijednosni papir glasi na nominalni iznos, ukupni nominalni iznos izdanih
vrijednosnih papira upisanih u središnji depozitorij,
5. datum upisa vrijednosnog papira u središnji depozitorij
+
Nematerijalizirana dionica mora imati i sljedeće bitne sastojke upisane u središnji depozitorij:
1. oznaku roda,
2. nominalni iznos na koji glasi ili naznaku da se radi o dionici bez nominalnog iznosa,
3. podatak daje li imatelju pravo glasa,
4. ako dionica daje posebna prava, sadržaj tih posebnih prava
  Kome pripada pravo iz vrijednosnog papira (čl. 492. ZTK) – potraživanje/pravo iz
nematerijaliziranog vrijednosnog papira pripada njegovom zakonitom imatelju;
zakoniti imatelj je osoba na čije ime glasi račun vrijednosnih papira u središnjem
depozitoriju na kojem je ubilježen nematerijalizirani vrijednosni papir; u slučaju ako
račun glasi na investicijsko društvo ili kreditnu instituciju koja je skrbnik, ako je
otvoren kao zastupnički račun ili račun povjerenika zakoniti imatelj je osoba za čiji
račun se vrijednosni papiri drže ili se njima upravlja

 Stjecanje nematerijaliziranih vrijednosnih papira

(čl. 494. ZTK) - nematerijalizirani vrijednosni papir i prava koja proizlaze iz
nematerijaliziranog vrijednosnog papira stječu se u trenutku njegova upisa na račun
nematerijaliziranih vrijednosnih papira stjecatelja ili osobe koja drži nematerijalizirani
vrijednosni papir za račun stjecatelja, osim ako trenutak stjecanja nije drugačije
utvrđen posebnim propisom; nematerijalizirani vrijednosni papir i prava koja proizlaze
iz nematerijaliziranog vrijednosnog papira, stječu se na temelju valjanog pravnog
posla prijenosom s računa nematerijaliziranih vrijednosnih papira prenositelja na račun
nematerijaliziranih vrijednosnih papira stjecatelja, ili temeljem odluke suda, odnosno
druge nadležne vlasti, nasljeđivanja i na temelju zakona; ove odredbe se na
odgovarajući način primjenjuju i na otpuštanje nematerijaliziranog vrijednosnog
papira

 Založno pravo na nematerijaliziranim vrijednosnim papirima (čl. 495. ZTK) -

založno pravo na nematerijaliziranom vrijednosnom papiru osniva se na temelju
valjanog pravnog posla, odgovarajućim upisom tog prava na računu
nematerijaliziranih vrijednosnih papira, ili na temelju sudske odluke ili zakona;
neovisno o pravnom temelju prestanka, založno pravo na nematerijaliziranom
vrijednosnom papiru prestaje u trenutku njegovog brisanja; izvansudsko namirenje
osigurane tražbine

 Prijenos nematerijaliziranih vrijednosnih papira

(čl. 496. ZTK) - prijenos nematerijaliziranog vrijednosnog papira s računa prenositelja
na račun stjecatelja, na temelju transakcije sklopljene na uređenom tržištu, MTP
(multilateralna trgovinska platforma) ili izvan uređenog tržišta i MTP-a, a uz
posredovanje člana sudionika, provodi se putem sustava poravnanja i namire; prijenos
nematerijaliziranog vrijednosnog papira s računa prenositelja na račun stjecatelja kao i
prijenos prava na nematerijaliziranim vrijednosnim papirom na temelju valjanih
pravnih poslova sklopljenih izvan uređenog tržišta ili MTP-a, na temelju odluke suda,
odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanja i na temelju zakona, provodi se
odgovarajućim preknjižbama

 Dostupnost podataka iz središnjeg depozitorija (čl. 497. ZTK) –

1) imatelj nematerijaliziranih vrijednosnih papira, investicijsko društvo i kreditna institucija
koja je skrbnik, ima pravo uvida u podatke, a koji se odnose na njegove račune
nematerijaliziranih vrijednosnih papira, odnosno podatke o ostalim imateljima istih
nematerijaliziranih vrijednosnih papira istog izdavatelja;
2) izdavatelj nematerijaliziranih vrijednosnih papira ima pravo uvida u podatke kojih je
izdavatelj, i o imateljima tih vrijednosnih papira;
3) svakom imatelju nematerijaliziranih vrijednosnih papira na njegov zahtjev izdavatelj ili
središnje klirinško depozitarno društvo treba omogućiti uvid u podatke;
 4) svaka osoba koja dokaže pravni interes, uz razumnu naknadu, ima pravo uvida u
podatke, kao i pravo na presliku dokumentacije;
5) HANFA ima pravo uvida u podatke i dokumentaciju koja se vodi u središnjem
klirinškom depozitarnom društvu;
6) pravosudna i upravna tijela, na temelju zahtjeva i u okviru ovlaštenja u skladu s
odredbama posebnog zakona, imaju pravo uvida u podatke i dokumentaciju koja se vodi u
središnjem klirinškom depozitarnom društvu

 Obveza obavještavanja (čl. 498. ZTK) - središnje klirinško depozitarno društvo je

obvezno na način i u opsegu propisanom svojim pravilima obavještavati:
1. izdavatelje nematerijaliziranih vrijednosnih papira o nematerijaliziranim
vrijednosnim papirima koje su izdali i o imateljima tih vrijednosnih papira,
2. imatelje o stanju i promjenama na njihovim računima nematerijaliziranih
vrijednosnih papira,
3. članove o bitnim podacima o poslovima s nematerijaliziranim vrijednosnim
papirima koje su poduzeli za svoj ili za račun nalogodavca;
Središnje klirinško depozitarno društvo izrađuje i dostavlja HANFA-i mjesečno
izvješće o radu u roku i sa sadržajem koji propisuje HANFA

Izdavanje potvrda o deponiranim vrijednosnim papirima

 Izdavanje potvrda o deponiranim vrijednosnim papirima (čl. 532. ZTK) - potvrda

o deponiranim vrijednosnim papirima je vrijednosni papir koji sadrži pravo imatelja
tog vrijednosnog papira da od izdavatelja potvrde o deponiranju zahtijeva:
1. ispunjenje obveze iz vrijednosnog papira na kojeg se ta potvrda odnosi (osnovni
vrijednosni papir), ili
2. da za njegov račun ostvaruje prava iz osnovnog vrijednosnog papira prema
izdavatelju osnovnog vrijednosnog papira.

 Izdavatelj potvrde (čl. 533. ZTK) - izdavatelj potvrde o deponiranim vrijednosnim

papirima može biti:
1. izdavatelj osnovnog vrijednosnog papira, ili
2. investicijsko društvo ili kreditna institucija koja je u RH ovlaštena neposredno ili
preko podružnice pružati investicijsku uslugu provedbe ponude, odnosno prodaje
financijskih instrumenata bez obveze otkupa

 Izdavanje potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima kao

nematerijaliziranog vrijednosnog papira
(čl. 534. ZTK) - potvrda o deponiranim vrijednosnim papirima izdaje se kao
nematerijalizirani vrijednosni papir; za izdavanje potvrde o deponiranim vrijednosnim
papirima moraju biti ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. osnovni vrijednosni papiri su:
– izdani kao nematerijalizirani vrijednosni papiri upisani u odgovarajućem središnjem
depozitoriju, ili
– u zbirnoj pohrani u tom središnjem depozitoriju,
2. osnovni vrijednosni papiri su u središnjem depozitoriju upisani u korist računa
izdavatelja potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima,
3. izdavatelj potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima treba osigurati da se na
teret njegovog računa upiše zabrana raspolaganja
Tijela dioničkog društva
Uprava, nadzorni odbor, glavna skupština

Osnovni sustavi unutarnjeg ustrojstva

 Monistički sustav: upravni odbor, glavna skupština (USA, GB)
 Dualistički sustav: uprava, nadzorni odbor, glavna skupština (D)
 Mješoviti sustav: mogućnost izbora između monističkog i dualističkog sustava (F,
SLO, HR, SocietasUprava
Europae)

Monistički sustav
Nadzorni
odbor

Glavna
skupština

Upravni odbor
Izvršni i neizvršni
direktori

Dualistički sustav

Glavna skupština

Uprava – sastav i imenovanje

 Broj članova uprave određen statutom ( 1 član ili više, u slučaju više članova jedan se
imenuje predsjednikom)
 Član uprave može biti samo fizička osoba koje je potpuno poslovno sposobna i nije
kažnjena za određena kaznena djela ili joj je izrečena mjera sigurnosti zabrane
obavljanja zanimanja (čl. 239. ZTD), dodatni uvjeti se propisuju statutom društva
 Članove uprave i predsjednika imenuje nadzorni odbor na razdoblje od najviše 5
godina, uz mogućnost ponovnog imenovanja; mandat počinje danom donošenja
odluke o imenovanju bez obzira na upis u sudski registar (čl. 244. st. 1. ZTD)
 Nadzorni odbor može opozvati svoju odluku o imenovanju člana uprave i predsjednika
uprave zbog važnih razloga (npr. gruba povreda dužnosti, nesposobnost za uredno
obavljanje poslova, izglasavanje nepovjerenja na glavnoj skupštini)(čl. 244. st. 2.
ZTD)
 Mogućnost davanja pisane ostavke predsjednika i člana uprave nadzornom odboru (čl.
244.a ZTD)
 Imenovanje članova uprave od strane suda u hitnim slučajevima na zahtjev
zainteresirane strane, sve dok se ne imenuje član uprave na način propisan statutom
društva (čl. 245. ZTD)
  Obveza podnošenja prijave o promjeni sastava uprave i ovlasti za zastupanje (čl. 245.a
ZTD)

Uprava – ovlasti

 Vođenje poslova društva (čl. 240. ZTD):

a) na vlastitu odgovornost;
b) načelno se primjenjuje skupno vođenje, ali se statutom može odrediti drugačije;
c) u slučaju podjele glasova u upravi, odlučujući glas ima predsjednik uprave, osim ako
je drugačije određeno statutom;
d) donošenje poslovnika o radu uprave

 Zastupanje društva (čl. 241. ZTD):

a) uprava poduzima sve pravne radnje zastupanja u poslovima, pred sudom i tijelima
vlasti;
b) načelno se primjenjuje skupno zastupanje, ali se statutom može odrediti drugačije;
c) nije moguće ograničiti ovlast uprave da zastupa društvo

 Priprema i provedba odluka glavne skupštine (čl. 243. ZTD):

a) na zahtjev gl. skupštine priprema odluke i opće akte koje donosi gl. skupština;
b) priprema ugovore koji se sklapaju uz suglasnost gl. skupštine;
c) provedba odluka gl. skupštine
 Izrada izvješća koja se podnose nadzornom odboru o poslovnoj politici, rentabilnosti
poslovanja, tijeku poslovanja i stanju društva u propisanim rokovima (čl. 250. ZTD)
 Izrada godišnjeg izvješća o stanju društva (čl. 250.a ZTD) – prikaz razvoja i rezultata
poslovanja društva i njegovo financijsko stanje uz opis glavnih rizika i nesigurnosti
kojima je izloženo (financijski pokazatelji o pojedinim poslovima, obavijesti o zaštiti
okoliša i o radnicima); važnijih poslovnih događaja; očekivanog razvoja društva u
budućnosti;
djelovanja društva na području istraživanja i razvoja; obavijesti o stjecanju vlastitih
dionica društva; postojanja podružnica društva; podataka o upotrebi financijskih
instrumenata te podaci važni za prosudbu stanja imovine društva, obveza, financijskog
položaja, dobiti i gubitka, ciljeva upravljanja financijskim rizicima i politikama kao i
izloženost društva poslovnim rizicima; izjave o primjeni kodeksa korporativnog
upravljanja
 Izrada konsolidiranog godišnjeg izvješća društva (čl. 250.b ZTD)
 Obveza uprave da u slučaju pojave gubitaka sazove glavnu skupštinu, u slučaju pojave
insolventnosti ili prezaduženosti da zatraži otvaranje stečajnog postupka (najkasnije u
roku od 3 tjedna) i da ne obavlja plaćanja (čl. 251. ZTD)
 Sastavljanje godišnjih financijskih izvješća i izvješća o stanju društva i njihovo
utvrđenje zajedno s nadzornim odborom te podnošenje prijedloga odluke o upotrebi
dobiti (čl. 300.a-300.d ZTD)
 Sazivanje i utvrđenje dnevnog reda gl. skupštine (čl. 277. ZTD)

Uprava – dužna pozornost i odgovornost

 Obveza članova uprave da vode poslove društva s pozornošću urednog i savjesnog

gospodarstvenika i da čuvaju poslovne tajne društva; član uprave ne postupa protivno
obvezi o načinu vođenja poslova društva ako pri donošenju poduzetničke odluke smije
 na temelju primjerenih informacija razumno pretpostaviti da djeluje za dobrobit
društva (business judgement rule)(čl. 252. st. 1. ZTD)

 Članovi uprave koji povrijede svoje obveze odgovaraju društvu solidarno za nastalu
štetu, teret dokaza o primjeni dužne pozornosti pada na članove uprave (čl. 252. st. 2.
ZTD)

 Članovi uprave naročito su odgovorni za štetu ako: 1. vrate dioničarima ono što su
uložili u društvo, 2 isplate dioničarima kamate ili dividendu, 3. upišu, steknu, uzmu u
zalog ili povuku vlastite dionice društva ili nekog drugog društva, 4. izdaju dionice
prije nego što se za njih u cjelini uplati iznos za koji su izdane, 5. razdijele imovinu
društva, 6. obave plaćanja nakon što nastupi nesposobnost društva za plaćanje,
odnosno nakon što dođe do prezaduženosti društva, 7. dadu naknadu članovima
nadzornog odbora, 8. dadu kredit, 9. kod uvjetnog povećanja kapitala izdaju dionice
suprotno svrsi ili prije nego što se one u cjelini uplate (čl. 252. st. 3. ZTD)

 Moguće oslobođenje od odgovornosti ako se radnja temelji na odluci gl. skupštine;

društvo se može odreći zahtjeva za naknadu štete ili o tome sklopiti nagodbu po
proteku 3 godine od nastanka zahtjeva uz uvjet da se s time suglasi gl. skupština i da
se tome ne protive manjinski dioničari koji drže dionice koje čine najmanje 10 %
temeljnog kapitala društva (čl. 252. st. 4. ZTD)

 Zahtjev za naknadu štete postavlja društvo na temelju odluke gl. skupštine ili na
zahtjev manjinskih dioničara (čl. 273.a st. 1. ZTD); u tu svrhu gl. skupština može
imenovati posebnog zastupnika (čl. 273.a st. 2. ZTD); u slučaju ako gl. skupština ne
postavi zahtjev u roku od 6 mjeseci od održavanja gl. skupštine, manjinski dioničari
(oni koji drže dionice koje čine 5 % temeljnog kapitala ili iznos od najmanje
4.000.000,00 kuna) mogu zahtijevati od suda imenovanje posebnog zastupnika ako
postoji osnovana sumnja da je društvu nepoštenim djelovanjem ili grubom povredom
zakona/statuta pričinjena šteta

 Zahtjev za naknadu štete mogu postaviti i vjerovnici društva ako se ne mogu namiriti
iz imovine društva, u slučaju grube povrede dužne pozornosti člana društva (čl. 252.
st. 5. ZTD)

 Zahtjevi za naknadu štete zastarijevaju u roku od 5 godina (čl. 252. st. 6. ZTD)

Uprava - zabrana konkurencije i sukobi interesa

 Zabrana konkurencije (čl. 248. ZTD) - član uprave ne može bez suglasnosti
nadzornog odbora:
a) za svoj ni za tuđi račun obavljati poslove koji ulaze u predmet poslovanja društva;
b) ne može biti član uprave ni nadzornog odbora u drugome društvu koje se bavi poslovima iz
predmeta poslovanja društva;
c) ne može u prostorijama društva obavljati poslove za svoj niti za tuđi račun
d) ne može biti član trgovačkoga društva koji osobno odgovara za obveze toga društva
(komplementar), ako se ono bavi poslovima iz predmeta poslovanja društva.

 Ako član uprave postupi protivno zabrani konkurencije, društvo od njega može tražiti
naknadu štete ili da dopusti da se sklopljeni pravni poslovi za svoj račun smatraju
 sklopljenima za račun društva, a one koje je sklopio za tuđi račun, da primljene iznose
prenese na društvo ili mu ustupi zahtjeve za naplatu (čl. 248. st. 2. ZTD)

 Davanje kredita članovima uprave i prokuristima (čl. 249. ZTD) – društvo može
dati kredit članu uprave, prokuristu i članovima njihovih užih obitelji samo na temelju
odluke nadzornog odbora, a ugovor o kreditu se mora sklopiti u roku od 3 mjeseca od
davanja odobrenja, tako se postupa i u slučaju kredita u odnosima između vladajućeg i
ovisnog društva; ako je kredit dan bez suglasnosti postoji obveza vraćanja bez odgode
 Sklapanje ugovora sa samim sobom (čl. 41. st. 3. ZTD) – član uprave i prokurist ne
mogu bez suglasnosti nadzornog odbora ili posebne ovlasti sadržane u statutu društva
nastupati kao druga ugovorna strana i s društvom sklapati ugovore u svoje ime i za
svoj račun, u svoje ime, a za račun drugih osoba, ili u ime i za račun drugih osoba.

Uprava – naknade za rad

 Naknade za rad članova uprave (čl. 247. ZTD) – naknade za rad članova uprave
određuje nadzorni odbor sukladno poslovima koje obavlja član uprave i njegovoj
uspješnosti te stanju društva; nadzorni odbor može te naknade primjereno smanjiti ako
se naknadno bitno pogoršaju prilike društva, uz pravo člana uprave na raskid ugovora
u tom slučaju

 Sudjelovanje članova uprave u dobiti društva (čl. 246. ZTD) – varijabilni dio
naknade za rad članova uprave ovisan o uspješnosti društva

Nadzorni odbor – sastav i imenovanje

 Broj članova nadzornog odbora (čl. 254.) – najmanje 3 člana, a moguće je statutom
odrediti i veći broj, ali uvijek neparan, najveći broj članova nadzornog odbora ovisan o
iznosa temeljnog kapitala društva (do 12.000.000,00 kuna, 9 članova; do
80.000.000,00 kuna, 15 članova; preko 80.000.000,00 kuna, 21 član)

 Predstavnik radnika u nadzornom odboru (čl. 163. ZR) - u trgovačkom društvu ili
zadruzi, u kojima se sukladno posebnom propisu utemeljuje organ koji nadzire
vođenje poslova (nadzorni odbor, upravni odbor, odnosno drugo odgovarajuće tijelo)
te u javnoj ustanovi, jedan član organa društva ili zadruge koji nadzire vođenje
poslova, odnosno jedan član organa javne ustanove (upravno vijeće, odnosno drugo
odgovarajuće tijelo) mora biti predstavnik radnika; predstavnika radnika imenuje i
opoziva radničko vijeće; ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće,
predstavnika radnika, između radnika zaposlenih kod poslodavca, biraju i opozivaju
radnici na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, na način propisan
ZR-om za izbor radničkog vijeća koje ima jednog člana

 Za člana nadzornog odbora može se imenovati samo fizička osoba koja ima punu
poslovnu sposobnost, a statutom je moguće odrediti uvjete koje ona mora ispunjavati
(čl. 255. st. 1. ZTD)

 Za člana nadzornog odbora ne može se imenovati:

a) član uprave društva;
b) član nadzornog odbora u drugih 10 društava;
c) član uprave/izvršni direktor društva koje je ovisno u odnosu na dioničko društvo;
 d) član uprave/izvršni direktor drugog društva kapitala u čijem se nadzornom odboru
nalazi član uprave društva;
e) osoba koja ne ispunjava uvjete iz članka 239. stavka 2. ZTD (kažnjavanje za određena
kaznena djela i izricanje mjere sigurnosti).

 Član nadzornog odbora ne može biti istodobno i član uprave, trajni zamjenik člana
uprave, prokurist ni punomoćnik društva (čl. 261. st. 1. ZTD)
 Imenovanje i izbor članova nadzornog odbora (čl. 256. ZTD) – članove nadzornog
odbora izabire gl. skupština društva, a statutom je moguće predvidjeti da određeni
dioničari imenuju određeni broj članova nadzornog odbora, i to najviše 1/3 ukupnog
broja članova nadzornog odbora; pravo imenovanja mogu imati određeni dioničari ili
imatelji određenih dionica (dionice za čiji je prijenos potrebna vinkulacija)

 Prijedlog za izbor članova nadzornog odbora podnosi prethodni nadzorni odbor ili
dioničari društva

 Imenovanje članova nadzornog odbora od strane suda (čl. 257. ZTD) – sud
imenuje nedostajuće članove nadzornog odbora za valjano odlučivanje na zahtjev
uprave, člana nadzornog odbora ili dioničara

 Mandat članova nadzornog odbora (čl. 258. ZTD) – najviše 4 godine uz mogućnost
reizbora

 Opoziv članova nadzornog odbora (čl. 259. ZTD) – gl. skupština opoziva člana
nadzornog odbora prije isteka mandata odlukom koju donosi ¾ većinom, a
imenovanog člana onaj dioničar koji ga je imenovao; opoziv može obaviti i sud na
zahtjev nadzornog odbora ili manjinskih dioničara (oni koji imaju dionice koje čine 10
% temeljnog kapitala ili najmanje iznos od 8.000.000,00 kuna) kada za to postoje
važni razlozi (čl. 260. ZTD)

 Ostavka člana nadzornog odbora (čl. 260.a ZTD) – pisana ostavka podnosi se
upravi društva; glavna skupština ne mora donositi posebnu odluku

 Uprava i predsjednik nadzornog odbora prijavljuju svaku promjenu sastava nadzornog

odbora na upis u sudski registar bez odgode (čl. 262. ZTD)

Nadzorni odbor – ovlasti

 Nadležnosti nadzornog odbora (čl. 263. ZTD):

a) nadzor rada uprave;
b) pregled i ispitivanje poslovnih knjiga i isprava društva, blagajne, vrijednosnih papira i
drugih stvari;
c) davanje naloga revizoru za ispitivanje godišnjih financijskih izvješća;
d) podnošenje izvješća o obavljenom nadzoru glavnoj skupštini društva;
e) sazivanje gl. skupštine društva;
f) davanje suglasnosti za obavljanje određenih poslova ako je tako određeno statutom ili
odlukom nadzornog odbora (ako nadzorni odbor uskrati suglasnost, uprava je može zatražiti
od gl. skupštine koja odnosi odluku s većinom od ¾ danih glasova)

 Zastupanje društva prema članovima uprave (čl. 268. ZTD)

  Nadzorni odbor ne može sudjelovati u vođenju poslova društva, ali može na razdoblje
od najviše 1 godine imenovati određenog svojeg člana za zamjenika člana uprave koji
nedostaje ili ne može obavljati svoju funkciju (čl. 261. st. 2. ZTD) pri čemu mu miruje
funkcija u nadzornom odboru; na njega se ne primjenjuje zabrana konkurencije
 Način rada nadzornog odbora (čl. 264-267. ZTD) – nadzorni odbor izabire svojeg
predsjednika i zamjenika predsjednika; vođenje zapisnika o sjednicama nadzornog
odbora; mogućnost imenovanja posebnih komisija koje pomažu nadzornom odboru u
donošenju odluka i nadzoru nad njihovom provedbom; sjednice nadzornog odbora
saziva njegov predsjednik na zahtjev njegovih članova ili uprave društva (obveza
sazivanja sjednice u roku 15 dana, u protivnom to mogu učiniti sami); sjednice u
pravilu tromjesečne, a obvezatne jednom godišnje; sjednicama mogu prisustvovati
samo članovi nadzornog odbora i članovi uprave društva, odluke se donose većinom
glasova, ako statutom nije određeno drugačije

 Obveza ustanovljavanja revizorskog odbora u trgovačkim društvima od javnog

interesa (čl. 27. i 28. Zakona o reviziji) - trgovačka društva od javnog interesa
(trgovačka društva uvrštena na burzi u prvoj kotaciji ili kotaciji javnih dioničkih
društava, banke i druge financijske institucije, trgovačka društva od posebnog
državnog interesa čiji temeljni kapital prelazi 300.000.000,00 kuna prema Odluci
Vlade Republike Hrvatske o popisu trgovačkih društava od posebnog državnog
interesa) imaju obvezu imenovati revizorski odbor koji se sastoji od članova
nadzornog odbora i članova imenovanih od nadzornog odbora, a koji pomaže
nadzornom odboru u nadzoru nad postupkom financijskog izvještavanja i provedbom
revizije godišnjih financijskih i konsolidiranih izvještaja, te prati neovisnost vanjskog
revizora i daje preporuke skupštini za njegov izbor

Nadzorni odbor – dužna pozornost i odgovornost, sukobi interesa i naknada za rad

 Dužna pozornost i odgovornost (čl. 272. ZTD) – isto što i za članove uprave društva;
obveza da djeluju u interesu društva

 Na članove nadzornog odbora se ne primjenjuju odredbe o zabrani konkurencije

 U slučaju sklapanja ugovora između člana nadzornog odbora i društva izvan njegove
funkcije člana nadzornog odbora, treba pribaviti suglasnost nadzornog odbora (čl. 270.
ZTD), kao i u slučaju kada društvo daje kredite članovima nadzornog odbora i
članovima njihove uže obitelji (čl. 271. ZTD)

 Naknada za rad članova nadzornog odbora određuje se statutom društva, a može je

odobriti i gl. skupština, naknada se može odrediti i u obliku sudjelovanja u dobiti
društva (čl. 269. ZTD)

Upravni odbor – sastav i imenovanje

 Uvođenje mogućnosti da osnivači statutom društva izaberu osnivanje upravnog odbora

(čl. 272.a ZTD)

 Upravni odbor se sastoji od najmanje 3 člana, a najveći broj članova se određuje kao i
u slučaju nadzornog odbora; statutom se određuje konkretni broj članova upravnog
 odbora; uvjeti za imenovanje isti kao i za imenovanje članova nadzornog odbora (čl.
272.b ZTD)

 Na postupak imenovanja i izbora članova upravnog odbora primjena odredbi o

imenovanju članova nadzornog odbora, kao i za određivanje nagrada za rad, ugovore
sa samim sobom i davanje kredita iz sredstava društva; mandat članova upravnog
odbora iznosi najviše 6 godina (čl. 277.c ZTD)

 Opoziv, ostavka i upisi u sudski registar promjena u upravnom odboru i izvršnih

direktora primjena odgovarajućih odredbi ZTD-a o članovima nadzornog odbora

 Imenovanje članova upravnog odbora od strane suda (čl. 272.d ZTD) –

odgovarajuća primjena odredbi ZTD-a i imenovanju članova nadzornog odbora od
strane suda; prijedlog sudu može staviti svaki član upravnog odbora ili dioničar, a
dužni su ga staviti izvršni direktori društva, kao i radničko vijeće ako je u upravnom
odboru predstavnik radnika ili u njemu mora biti; ima li upravni odbor dulje od 3
mjeseca manje članova od broja predviđenog zakonom ili statutom društva, sud će na
prijedlog neke od navedenih osoba imenovati članove odbora koji nedostaju (u hitnom
slučaju sud će to na prijedlog neke od spomenutih osoba učiniti i prije isteka tog roka);
članu upravnog odbora kojeg je imenovao sud istječe mandat početkom trajanja
mandata člana izabranog odnosno imenovanog u skladu sa statutom društva umjesto
člana koji je nedostajao; član upravnog odbora kojeg je imenovao sud ima pravo na
naknadu troškova i nagradu za rad; iznos naknade i nagrade određuje sud na prijedlog
člana o kojemu je riječ

Upravni odbor – ovlasti

 Nadležnost upravnog odbora (čl. 272.h ZTD) –

(1) vodi društvo, postavlja osnove za obavljanje predmeta poslovanja, nadzire vođenje
poslova društva i zastupa društvo prema izvršnim direktorima društva (kada upravni odbor
zastupa društvo prema nekom od izvršnih direktora u tome ne može sudjelovati nitko od
izvršnih direktora društva)
(2) saziva gl. skupštinu kada je to potrebno radi dobrobiti društva (odluku donosi običnom
većinom glasova, obavljanje pojedinih radnji pripreme i vođenja gl. skupštine može povjeriti
izvršnim direktorima)
(3) brine o urednom vođenju poslovnih knjiga društva, poduzima mjere sustavnog nadzora
nad vođenjem poslova društva, ispituje poslovne knjiga i imovinu društva, daje nalog
vanjskom revizoru
(4) saziva gl. skupštinu i pokreće stečajni postupak (3 tjedna) u slučaju gubitka društva,
nesposobnosti društva za plaćanje i prezaduženost
(5) sastavlja i utvrđuje godišnja financijska izvješća (ono što je predviđeno za upravu društva
vrijedi za izvršne direktore, a što je predviđeno za nadzorni odbor vrijedi za upravni odbor)

 Način rada upravnog odbora

(čl. 272.i ZTD) - članovi upravnog odbora biraju između sebe predsjednika i najmanje
jednog zamjenika predsjednika (na te funkcije ne može biti izabrana osoba koja je
istodobno izvršni direktor); upravni odbor može donijeti poslovnik o radu; upravni
odbor može imenovati posebne komisije
  Sazivanje sjednica, sudjelovanje na njima i odlučivanje u upravnom odboru
(čl 272.j ZTD) – sjednice saziva predsjednik upravnog odbora na prijedlog članova
upravnog odbora; pravo sudjelovanja na sjednici imaju članovi upravnog odbora;
odluke se donose običnom većinom glasova uz sudjelovanje najmanje ½ članova
upravnog odbora, mogućnost glasovanja bez sastajanja ako se tome ne protive ostali
članovi; članovi upravnog odbora koji su i izvršni direktori u društvu ne sudjeluju u
odlučivanju o imenovanju i opozivu imenovanja izvršnih direktora, njihovoj
odgovornosti i odnosima s društvom

Upravni odbor – dužna pozornost i odgovornost

 Dužna pozornost i odgovornost članova upravnog odbora (čl 272.k ZTD) - na

dužnu pozornost i odgovornost članova upravnog odbora na odgovarajući se način
primjenjuju odredbe ZTD-a o dužnoj pozornosti i odgovornosti članova uprave i
nadzornog odbora

Izvršni direktori

 Izvršni direktori (čl. 272.l i 272.m ZTD) - upravni odbor imenuje jednog ili više
izvršnih direktora na razdoblje određeno u statutu, ali ne dulje od 6 godina; ako ih
imenuje više, jednog od njih mora imenovati glavnim izvršnim direktorom; izvršnim
direktorima mogu se imenovati i članovi upravnog odbora ali samo tako da većina
članova upravnog odbora budu neizvršni direktori; prijava imenovanja za upis u
sudski registar

 Izvršni direktori vode poslove društva, i to skupno ako ih ima više (statutom ili
poslovnikom o radu može se odrediti pojedinačno vođenje poslova), obvezni su
podnositi prijave za upis u sudski registar i podnositi odgovarajuće isprave

 Za vođenje poslova društva i za zastupanje društva i u povezanim društvima od strane

izvršnih direktora, njihove ovlasti, obveze i odgovornost u vezi s time vrijedi ono što
je ZTD-om propisano za upravu društva, ako odredbama o izvršnim direktorima nije
određeno što drugo

 Ako iz izrađenih godišnjih ili periodičnih financijskih izvješća ili iz slobodne procjene
izvršnih direktora proizlazi da društvo ima gubitak u visini polovine iznosa temeljnog
kapitala, o tome moraju bez odgađanja izvijestiti predsjednika upravnog odbora, kao i
u slučaju ako društvo postane nesposobno za plaćanje ili prezaduženo

 Mogućnost donošenja poslovnika o radu izvršnih direktora

 Upravni odbor može svojom odlukom u svako doba opozvati imenovanje izvršnih
direktora, ostavka izvršnog direktora

 Izvršni direktori su dužni izvješćivati upravni odbor o tijeku poslovanja i financijskom

stanju društva i pripremiti godišnje izvješće o stanju društva i konsolidirano godišnje
financijsko izvješće i 250.b ovoga Zakona
  Na izvršne direktore na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ZTD-a o zabrani
konkurencije, odobrenju kredita i naknadama za rad članova uprave, kao i odredbe o
dužnoj pozornosti i odgovornosti članova uprave

Glavna skupština – ovlasti

 Tijelo u kojem dioničari u stvarima društva ostvaruju svoja prava (samostalno ili
putem punomoćnika), osim ako zakonom nije drugačije određeno

 statutom se može predvidjeti ili ovlastiti upravu, odnosno upravni odbor da omogući
dioničarima da elektroničkom komunikacijom ostvaruju sva ili samo neka prava u
cijelosti ili djelomično i kada osobno ni putem punomoćnika na njoj ne sudjeluju u
mjestu gdje se održava (čl. 274. st. 1. ZTD)

 Statutom se može predvidjeti ili ovlastiti upravu, odnosno upravni odbor da omogući
dioničarima da smiju svoje glasove dati pisanim putem ili putem elektroničke
komunikacije kada ne sudjeluju na glavnoj skupštini (čl. 274. st. 2. ZTD)

 Članovi uprave, odnosno izvršni direktori i članovi nadzornog, odnosno upravnog

odbora moraju sudjelovati u radu glavne skupštine; statutom se mogu odrediti
slučajevi u kojima članovi nadzornog, odnosno upravnog odbora smiju sudjelovati u
radu glavne skupštine putem prijenosa zvuka i slike (čl. 274. st. 3. ZTD)

 Statutom ili poslovnikom o radu glavne skupštine može se dopustiti ili ovlastiti
upravu, odnosno upravni odbor da dopusti da se rad glavne skupštine smije prenositi
zvukom i slikom (čl. 274. st. 4. ZTD)

 Upotreba elektroničke komunikacije dopuštena je samo ako su ispunjeni ovi uvjeti:

1. da se komuniciranje obavlja u stvarnom vremenu održavanja glavne skupštine,
2. da je osigurano obostrano komuniciranje kojim se omogućuje dioničarima da se u stvarno
vrijeme njezina održavanja obraćaju glavnoj skupštini s mjesta koje nije mjesto na kome se
održava,
3. da je dioničarima omogućeno glasovanje za vrijeme ili prije održavanja glavne skupštine a
da za to nije potrebno njihovo sudjelovanje u radu glave skupštine u mjestu na kome se
održava putem punomoćnika,
4. da je osigurana identifikacija dioničara, sigurnost elektroničkog komuniciranja i
nepromjenljivost očitovanja volje izjavljene elektroničkim komuniciranjem, osim kad je to
zakonom dopušteno (čl. 274. st. 5. ZTD)

 Povreda ovih odredbi za posljedicu ima pobojnost odluke gl. skupštine

 Ovlasti – gl. skupština odlučuje u pitanjima koja su izričito određena zakonom i

statutom društva, a osobito o:
1. izboru i opozivu članova nadzornog odbora, osim ako ih se ne imenuje u taj odbor.
2. upotrebi dobiti (uvjet prethodno izvješće nadzornog odbora),
3. davanju razrješnice članovima uprave i nadzornog odbora,
4. imenovanju revizora društva.
5. izmjenama statuta,
6. povećanju i smanjenju temeljnoga kapitala društva (uvjet prethodno izvješće nadzornog
odbora).
7. imenovanju revizora za ispitivanje radnji obavljenih u osnivanju društva ili radnji vođenja
poslova društva i utvrđivanju naknade za njegov rad,
8. uvrštenju dionica društva na uređeno tržište radi trgovanja i o povlačenju dionica s tog
uvrštenja,
9. prestanku društva.

 o pitanjima vođenja poslova društva gl. skupština može odlučivati samo onda ako to
od nje zatraži uprava, odnosno izvršni direktori društva.

 Davanje razrješnice članovima uprave i nadzornog odbora, odnosno upravnog odbora

jednom godišnje pri predočenju godišnjih financijskih izvješća i donošenju odluke o
upotrebi dobiti (čl. 276.); razrješnicom se odobrava rad uprave i nadzornog odbora, ali
to ne utječe na zahtjeve za naknadu štete prema tim osobama; odvojeno glasovanje za
svakog pojedinog člana ako tako odredi gl. skupština ili to zahtijevaju manjinski
dioničari (drže dionice koje čine 10 % temeljnog kapitala društva)

Glavna skupština – sazivanje

 Glavnu skupštinu mora se sazvati u slučajevima određenim zakonom i statutom kao i

uvijek onda kada to zahtijevaju interesi društva; uprava, odnosno izvršni direktori
dužni su sazvati glavnu skupštinu bez odgađanja nakon što dobiju izvješće nadzornog,
odnosno upravnog odbora o godišnjim financijskim izvješćima, izvješću o stanju
društva i prijedlogu odluke o upotrebi dobiti, a kod društva majke koncerna i o
godišnjim financijskim izvješćima koncerna te izvješću o stanju koncerna; glavna
skupština se mora održati u prvih osam mjeseci poslovne godine (čl. 277. st. 1. ZTD)

 Glavnu skupštinu saziva uprava/izvršni direktori koja o tome odlučuje običnom

većinom glasova; za donošenje odluke o sazivanju glavne skupštine ovlaštene su
osobe koje su sudskom registru upisane kao članovi uprave/izvršni direktori; pri tome
se ne dira u pravo ostalih osoba koje su po zakonu i statutu ovlaštene sazvati glavnu
skupštinu (čl. 277. st. 2. ZTD)

 Odluka o sazivanju glavne skupštine mora sadržavati tvrtku i sjedište društva, vrijeme
i mjesto održavanja glavne skupštine i dnevni red; u pozivu se mora navesti sadržaj
odluke o sazivanju glavne skupštine i uvjete koji se moraju ispuniti za sudjelovanje u
glavnoj skupštini te za korištenje pravom glasa; pravo uvida dioničara u godišnja
financijska izvješća, izvješće o stanju društva, ako ga je društvo dužno izraditi,
izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora i prijedlog odluke o upotrebi dobiti,
kada su predmet razmatranja i/ili odlučivanja na glavnoj skupštini od dana objave
poziva za glavnu skupštinu u poslovnim prostorijama u sjedištu društva, kao i pravo
na presliku navedenih isprava na zahtjev svakog dioničara; to vrijedi i u pogledu
glavne skupštine društva majke u koncernu za godišnja financijska izvješća koncerna,
izvješće o stanju koncerna i izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora (čl. 277. st.
3. ZTD)

 Trguje li se dionicama društva na uređenom tržištu, uprava, odnosno izvršni direktori,

a ako glavnu skupštinu saziva nadzorni, odnosno upravni odbor, tada taj odbor mora u
pozivu navesti i:
1. pretpostavke za sudjelovanje na glavnoj skupštini i korištenje pravom glasa kao i prema
okolnostima dan do kada se društvu mora podnijeti dokaz o svojstvu dioničara,
2. postupak glasovanja putem punomoćnika s upućivanjem na formulare koje treba koristiti za
davanje punomoći za glasovanje i na način kako se dokaz o imenovanju punomoćnika može
elektroničkim putem dostaviti društvu i postupak glasovanja pisanim putem ili putem
elektroničke komunikacije ako se statutom za to predviđa odgovarajući oblik korištenja
pravom glasa,
3. prava dioničara na dopunu dnevnog reda, stavljanje prijedloga, stavljanje prijedloga o
izboru članova nadzornog/upravnog odbora i redovitog revizora, davanja posebnih obavijesti
od strane upravnih organa društva pri čemu se podaci mogu ograničiti samo na rokove za
korištenje pravima ako se u pogledu ostaloga upućuje na daljnja objašnjenja koja su dostupna
na internetskoj stranici društva
4. internetsku stranicu društva na kojoj su dostupne obavijesti (čl. 277. st. 4. ZTD)

 Ako u statutu nije drugačije određeno, glavna skupština se održava u sjedištu društva;
ako su dionice društva uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja, glavna skupština se,
ako statutom nije drugačije određeno, može održati i u sjedištu burze (čl. 277. st. 5.
ZTD)

 Poziv na glavnu skupštinu mora se objaviti u glasilu društva; ako su dioničari društvu
poimenično poznati, glavnu se skupštinu može sazvati preporučenim pismom pri čemu
se dan odašiljanja pisma smatra danom objave poziva (čl. 277. st. 6. ZTD)

 Uz poziv za glavnu skupštinu objavljuje se i prijedlog odluka koje na njoj treba

donijeti (čl. 277. st. 7. ZTD)

 Društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja koja nisu izdala
samo dionice koje glase na ime i nisu poziv za glavnu skupštinu poslala neposredno
dioničarima (preporučeno pismo), moraju poziv najkasnije u vrijeme njegove objave
dostaviti medijima za koje se polazi od toga da mogu obavijest prenijeti na cijelo
područje EU (čl. 277. st. 8. ZTD)

 Ako na glavnoj skupštini sudjeluju ili su zastupljeni svi dioničari, ona može donositi
valjane odluke i kada se ne postupi po odredbama ZTD-a o njezinom sazivanju, ako se
nijedan dioničar ne usprotivi donošenju odluka (čl. 277. st. 9. ZTD)

 Sazivanje gl. skupštine na zahtjev manjine (čl. 278. ZTD) – obrazloženi pisani zahtjev
mogu upravi podnijeti dioničari čije dionice čine 5 % temeljnog kapitala društva
(statutom je moguće odrediti i niži prag); pod istim uvjetima je moguće zatražiti i
dopunu dnevnog reda gl. skupštine uz obrazloženje; zahtjev za dopunu dnevnog reda
društvo mora primiti najmanje 24 dana prije održavanja skupštine, a društva dionice
kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja najmanje 30 dana prije održavanja
skupštine; u taj se rok ne uračunava dan prispijeća zahtjeva društvu; ako uprava ne
postupi po zahtjevu, nadležni sud može ovlastiti manjinske dioničare da sami sazovu
gl. skupštinu, odnosno dopune dnevni red; troškove sazivanja snosi društvo

 Glavnu skupštinu mora se sazvati najmanje 30 dana prije dana njezina održavanja; u
taj se rok ne uračunava dan objave poziva (čl. 279. st. 1. ZTD)

 U rokove i datume koji se računaju unatrag od dana održavanja glavne skupštine ne

uračunava se dan kada počinje njezino održavanje; ti se rokovi zbog nedjelje, subote
ili praznika ne prebacuju na radni dan koji prethodi ili slijedi nekom takvom danu; na
 računanje rokova ne primjenjuju se odredbe ZOO-a o računanju vremena; u društvima
dionice kojih nisu uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja statutom se može
predvidjeti i drukčije računanje rokova (čl. 279. st. 4. ZTD)

 Statutom se sudjelovanje na glavnoj skupštini ili korištenje pravom glasa može

uvjetovati s time da dioničari unaprijed prijave svoje sudjelovanje na glavnoj
skupštini; prijava mora prispjeti društvu na adresu navedenu u pozivu najkasnije šest
dana prije održavanja glavne skupštine, ako se za to statutom ne predvidi neki
kalendarskim danima određen kraći rok; u taj se rok ne uračunava dan prispijeća
prijave društvu; najkraći rok za sazivanje glavne skupštine od mjesec dana produljuje
se za dane određene za prijavu sudjelovanja ili za korištenje pravom glasa na glavnoj
skupštini (čl. 279. st. 2. ZTD)

 Za imatelje dionica koje glase na donositelja statutom se može odrediti kako se mora
dokazati pravo sudjelovanja na skupštini ili pravo glasa (tada se na odgovarajući se
način primjenjuje odredba st. 279. st. 2. ZTD-a za produljenje roka za sazivanje gl.
skupštine); kod društava dionice kojih su uvrštene na uređenom tržištu radi trgovanja
za to je dovoljan poseban dokaz u pisanom obliku o posjedovanju udjela putem
institucije koja vodi pohranu vrijednosnih papira; kod društava dionice kojih su
uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja dokaz se mora odnositi na početak 21. dana
prije održavanja skupštine i mora prispjeti društvu na adresu za to navedenu u pozivu
najmanje šest dana prije dana održavanja skupštine, ako za to statutom nije predviđen
neki kalendarskim danima određen kraći rok; u taj se rok ne uračunava dan prispijeća
prijave društvu; u odnosu prema društvu za sudjelovanje na skupštini ili za korištenje
pravom glasa vrijedi kao dioničar samo onaj tko je o tome društvu podnio potreban
dokaz (čl. 279. st. 3. ZTD)

 Objava zahtjeva za dopunom dnevnog reda i prijedlozi odluka (čl. 280. ZTD) - ako su
manjinski dioničari zatražili dopunu dnevnoga reda, to se mora objaviti zajedno s
pozivom na glavnu skupštinu ili na drugi način bez odgode nakon što taj prijedlog
prispije društvu; objava i dostava medijima radi prijenosa obavijesti moraju se učiniti
na isti način kao i u pogledu poziva na glavnu skupštinu; na gl. skupštini nije moguće
valjano odlučivati o točkama dnevnog reda koje nisu objavljene

 Objave na internetskoj stranici društva (čl. 280.a ZTD) - društva dionice kojih su
uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja dužna su odmah nakon sazivanja glavne
skupštine poduzeti sve da na njihovim internetskim stranicama budu dostupni:
1. sadržaj poziva na glavnu skupštinu,
2. objašnjenje ako glavna skupština ne treba donijeti odluku o nekoj točki dnevnog reda,
3. sva dokumentacija koju treba podastrijeti glavnoj skupštini,
4. ukupan broj dionica i prava glasa u vrijeme sazivanja glavne skupštine uključujući
odvojene podatke u pogledu svakog roda dionica,
5. prema okolnostima, formulare koji se moraju upotrijebiti u glasovanju putem punomoćnika
ili glasovanjem pisanim putem ili elektroničkom komunikacijom, ako ih se neposredno ne
dostavlja dioničarima

 ako formulari za glasovanje iz tehničkih razloga ne mogu biti dostupni na internetskoj

stranici društva, na njoj se mora navesti kako ih se može pribaviti; u tom slučaju
društvo je dužno poslati ih poštom na trošak društva svakom dioničaru koji to zatraži
  svaki zahtjev dioničara za dopunom dnevnog reda koji prispije društvu nakon što je
sazvana glavna skupština mora se odmah po prispijeću učiniti dostupnim dioničarima
na internetskoj stranici društva

 Ovdje se ne radi o objavi poziva nego o osiguranju dostupnosti informacija

dioničarima

 Uprava, odnosno izvršni direktori moraju najmanje 21 dan prije održavanja gl.
skupštine priopćiti poziv na skupštinu kreditnim odnosno financijskim institucijama i
udrugama dioničara koje su se na posljednjoj glavnoj skupštini koristili pravom glasa
u ime dioničara ili su zatražili da im se poziv priopći (u taj rok ne uračunava se dan
kad je dano priopćenje); ako je izmijenjen dnevni red gl. skupštine zbog dopune na
zahtjev manjinskih dioničara, društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi
trgovanja dužna su priopćiti izmijenjeni dnevni red gl. skupštine; u priopćenju se mora
navesti mogućnost da dioničari glasuju na gl. skupštini putem punomoćnika i putem
udruge dioničara; kod društava dionicama kojeg se trguje na uređenom tržištu u
prijedlogu za izbor članova nadzornog, odnosno upravnog odbora moraju se navesti i
podaci o njihovu članstvu u nadzornim, odnosno upravnim odborima drugih društava
te drugim nadzornim tijelima u zemlji i u inozemstvu (čl. 281. st. 1. ZTD).

 Isto priopćenje uprava, odnosno izvršni direktori moraju dati dioničarima koji to
zatraže; statutom se može odrediti da se način priopćavanja ograničava na priopćenje
dano elektroničkom komunikacijom (čl. 281. st. 2. ZTD)

 Svaki član nadzornog, odnosno upravnog odbora može zatražiti da mu uprava,

odnosno izvršni direktori pošalju navedeno priopćenje (čl. 281. st. 3. ZTD)

 Svakom članu nadzornog, odnosno upravnog odbora i svakom dioničaru moraju se na

njegov zahtjev priopćiti odluke gl. skupštine (čl. 281. st. 4. ZTD)

 Ista obveza priopćenja postoji i u pogledu prijedloga i protuprijedloga s obrazloženjem

dioničara ako ih je dao 14 dana prije održavanja gl. skupštine (čl. 282. ZTD); određeni
slučajevi kada nije potrebno obaviti priopćenje; tako se postupa i u slučaju prijedloga
dioničara za izbore i imenovanja članova nadzornog/upravnog odbora i redovitog
revizora (čl. 283. ZTD)

 Obveza skrbnika (i udruženja dioničara) koji na početku 21. dana prije održavanja gl.
skupštine ima u pohrani dionice koje glase na donositelja ili dionice koje glase na ime
i koje joj ne pripadaju, a upisane su u registru dionica, da proslijede dioničarima
priopćenja iz čl. 281. ZTD-a (moguće statutom društva odrediti samo elektronsku
dostavu); obveza da im proslijedi vlastite prijedloge glasovanja, da traži upute za
glasovanje, da izvijesti o mogućim sukobima interesa (njegovi udjeli u društvu, ili
ispreplitanja u članstvu uprave ili nadzornog odbora)

Glavna skupština – zapisnik i pravo na obaviještenost

 Gl. skupština može ¾ većinom usvojiti svoj pravilnik o radu (čl. 285. ZTD), na gl.
skupštini se sastavlja popis svih prisutnih i zastupanih dioničara kojeg potpisuje
predsjednik gl. skupštine
  O održanoj gl. skupštini javni bilježnik vodi zapisnik te mu se dostavlja popis
sudionika i dokaz o sazivanju gl. skupštine (čl. 286. ZTD); u zapisnik se mora navesti
svaka odluka gl. skupštine; uprava dostavlja zapisnik s prilozima registarskom sudu po
okončanju gl. skupštine; obveza uvrštenih d.d. da objave rezultate glasovanja iz
zapisnika na internetskim stranicama u roku od 7 dana nakon održavanja gl. skupštine

 Pravo dioničara na obaviještenost (čl. 287. ZTD) – obveza uprave da daje obavijesti
dioničaru na njegov zahtjev; u određenim slučajevima ona može uskratiti davanje
obavijesti; ako dioničaru bude uskraćena obavijest može tražiti da se to zabilježi u
zapisnik; predsjednik gl. skupštine može ograničiti vrijeme za postavljanje pitanja

 Dioničar kojemu je uskraćena obavijest može tražiti od suda da naloži upravi davanje
obavijesti (čl. 288. ZTD)

Glavna skupština – pravo glasa

 Kvorum (čl. 289. ZTD) – određuje se statutom; ako kvorum ne postoji potrebno je pri
sazivanju gl. skupštine odrediti kada će se održati naredna gl. skupština na kojoj se
može valjano odlučivati neovisno o broju dioničara koji su prisutni, osim ako statut to
isključuje

 Potrebna većina (čl. 290. ZTD) – odluke se donose običnom većinom, osim ako
zakon ili statut ne određuje drugačije

 Pravo glasa (čl. 291. ZTD) – određuje se prema odnosu nominalnog iznosa dionica,
odnosno broja dionica i iznosa temeljnog kapitala; statutom moguće ograničiti pravo
glasa na najviši broj glasova (to se ne primjenjuje na uvrštene dionice); uračunavanje
udjela; pravo glasa se stječe potpunom uplatom uloga (statutom je moguće odrediti i
drugačije, za djelomično uplaćenu dionicu stječe se pravo na jedan glas); zalaganjem
dionice ne gubi se pravo glasa; pravo glasa moguće ostvarivati i preko punomoćnika
(pisana punomoć (ili usmena punomoć određena statutom) koju čuva društvo
najmanje 3 godine); način glasovanja određuje se statutom

 Ostvarivanje prava glasa preko kreditnih/financijskih institucija i osoba koje

djeluju na odgovarajući način (čl. 292. ZTD) – kreditna/financijska institucija smije
ostvarivati pravo glasa na temelju dionica koje joj ne pripadaju i u pogledu kojih nije
kao njihov imatelj upisana u registru dionica samo ako je za to opunomoćena;
punomoć se može dati samo jednoj određenoj kreditnoj/financijskoj instituciji koja je
mora čuvati tako da se može ispitati; očitovanje volje kojim se daje punomoć mora biti
potpuno i smije biti povezano samo s očitovanjima volje koja se odnose na korištenje
pravom glasa; ne dade li dioničar izričite upute o glasovanju, opća punomoć može dati
ovlast kreditnoj/financijskoj instituciji da koristi pravo glasa samo onako kako je to
navedeno u prijedlozima te institucije kako će glasovati ili prijedlozima uprave,
odnosno izvršnih direktora, nadzornog, odnosno upravnog odbora društva a ako se ti
prijedlozi međusobno razlikuju, onako kako je navedeno u prijedlogu nadzornog,
odnosno upravnog odbora;
 ponudi li kreditna, odnosno financijska institucija da će glasovati za neki od navedenih
prijedloga, mora istodobno ponuditi i da će podloge potrebne za glasovanje do opoziva
proslijediti u mjeri u kojoj se pretpostavlja da je to potrebno udruzi dioničara ili
nekom drugom tko će zastupati dioničara u korištenju pravom glasa po njegovu
izboru; kreditna/financijska institucija je dužna godišnje jasno upozoriti dioničara na
 mogućnost svakodobnog opoziva punomoći i promjene opunomoćenika; dioničaru se
mora putem formulara olakšati davanje uputa za glasovanje o odlukama iz pojedinih
točaka dnevnog reda, davanje i opoziv opće punomoći i davanje naloga te njihovu
izmjenu (čl. 292. st. 1. ZTD)

 Kreditna/financijska institucija koja želi na temelju dobivene punomoći koristiti pravo

glasa u skladu s vlastitim istaknutim prijedlozima mora dioničaru te prijedloge u
pogledu odluka iz pojedinih točaka dnevnog reda pravodobno učiniti dostupnima; kod
tih prijedloga ona se mora voditi interesima dioničara i poduzeti sve organizacijske
pripreme da na to ne utječu njezini interesi iz drugih poslovnih područja; mora
imenovati jednog člana poslovodstva da nadzire pridržavanje tih obveza kao i uredno
korištenje pravom glasa i dokumentaciju o tome; zajedno s prijedlozima koje postavlja
kreditna/financijska institucija mora uputiti na to da će pravo glasa koristiti u skladu sa
svojim istaknutim prijedlozima, ako dioničar pravodobno za to ne dade neku drugu
uputu; ako je član uprave, odnosno izvršni direktor ili suradnik kreditne/financijske
institucije član nadzornog, odnosno upravnog odbora društva ili član njegove uprave,
odnosno izvršni direktor ili suradnik društva i obrnuto, kreditna/financijska institucija
mora na to uputiti; isto to vrijedi i ako kreditna/financijska institucija ima udio u
društvu koji po zakonu mora prijaviti nadležnom nadzornom tijelu ili je s društvom u
konzorciju koji je u vrijeme posljednjih pet godina preuzeo posljednju emisiju
vrijednosnih papira društva (čl. 292. st. 2. ZTD)

 Ako dioničar nije dao upute kreditnoj/financijskoj instituciji za korištenje pravom

glasa, ona ga je dužna koristiti u skladu s onim što je predložila, osim ako prema
okolnostima smije zaključiti da bi dioničar kad bi znao za stanje stvari odobrio takvo
glasovanje; odstupi li kreditna/financijska institucija pri glasovanju od upute koju je
dobila od dioničara ili, ako te upute nije bilo, od prijedloga što ga je sama bila
objavila, mora o tome izvijestiti dioničara i navesti razloge za taj svoj postupak; na
vlastitoj gl. skupštini opunomoćena kreditna/financijska institucija smije koristiti
pravo glasa na temelju punomoći samo ako je dioničar dao izričitu uputu za glasovanje
o odlukama o svakoj točki dnevnog reda; isto to vrijedi i za glasovanje na skupštini
društva u kome kreditna/financijska institucija neposredno ili posredno sudjeluje u
temeljnom kapitalu s više od 20% (čl. 292. st. 3. ZTD)

 Kreditna/financijska institucija koja na gl. skupštini želi koristiti pravo glasa na

temelju punomoći prema prijedlozima organa društva, mora dioničarima te prijedloge
učiniti dostupnima, ako to već nije učinjeno na neki drugi način (čl. 292. st. 4. ZTD)

 Ako to dopušta punomoć koju je dao dioničar, kreditna/financijska institucija smije u

postupanju na temelju nje dati punomoć za zastupanje osobama koje nisu njezini
zaposlenici; ako se u punomoći drukčije ne određuje, kreditna/financijska institucija
koristi pravo glasa u ime onoga koga se to tiče; ako je u društvu dopušteno glasovanje
pisanim putem ili elektroničkom komunikacijom, opunomoćena se
kreditna/financijska institucija pri glasovanju smije time koristiti; kao dokaz ovlasti za
glasovanje prema društvu kod uvrštenih društava dovoljno je podnošenje potvrde
SKDD-a; u ostalome moraju se ispuniti zahtjevi koji su u statutu društva propisani za
korištenje pravom glasa
  Kreditna/financijska institucija smije ostvarivati pravo glasa na temelju dionica koje
glase na ime i koje joj ne pripadaju ali su u registru dionica upisane na njezino ime
samo na temelju ovlasti koju za to dobije (čl. 292. st. 6. ZTD)

 Na učinak danog glasa ne utječe postupanje protivno odredbama prethodnih stavaka

osim ako kreditna/financijska institucija nema punomoć (čl. 292. st. 7. ZTD)

 Ove odredbe se na odgovarajući način primjenjuju na udruge dioničara i osobe koje se

na temelju posla koji obavljaju nude dioničarima da će za njih ostvarivati pravo glasa
na glavnoj skupštini društva (to ne vrijedi za one koji žele ostvarivati pravo glasa za
dioničara ako su njegovi zakonski zastupnici, bračni ili izvanbračni drugovi ili su s
njime u krvnom ili tazbinskom srodstvu do četvrtog stupnja srodstva)(čl. 292. st. 8.
ZTD)

 Obveza kreditne/financijske institucije da nadoknadi štetu nastalu zbog povrede ovih

odredbi ne može se unaprijed isključiti ni ograničiti (čl. 292. st. 9. ZTD)

 Isključenje prava glasa u slučaju postojanja sukoba interesa (čl. 293. ZTD); ništavost
ugovora o vezivanju glasova dioničara sukladno uputama društva i njezinih tijela

 Glasovanje o prijedlozima dioničara za imenovanja članova nadzornog odbora(čl. 294.

ZTD) – o tim prijedlozima se glasuje prije prijedloga prethodnog nadzornog odbora
ako to traže manjinski dioničari čije dionice čine 10 % temeljenog kapitala društva

Glavna skupština – posebne odluke

 Održavanje posebnih skupština na kojima odluke donose određeni dioničari, odnosno

donošenje odluka odvojeno na gl. skupštini društva (čl. 295. ZTD), sazivanje posebne
skupštine mogu tražiti samo dioničari koji imaju na to pravo i koji imaju dionice koje
čine 10 % svih udjela na temelju kojih se može glasovati

Povlaštene dionice bez prava glasa

 Statutom društva je moguće odrediti da povlaštene dionice ne daju pravo glasa

njihovim imateljima (čl. 296. ZTD), inače one daju sva članska prava koja imaju i
drugi dioničari

 Ukupni iznos izdanih povlaštenih dionica bez prava glasa ne smije biti veći od
polovice temeljnog kapitala društva (čl. 169. st. 2. ZTD)

 Imatelji povlaštenih dionica bez prava glasa stječu privremeno pravo glasa u slučaju
ako im se ne isplati ili djelomično isplati povlašteni iznos na ime dobiti sve dok im se
ne isplate zaostaci (čl. 296. st. 2. ZTD)
 Povlaštene dionice bez prava glasa društvo izdaje kada želi pribaviti potrebni kapital
za poslovanje, i to vlastiti kapital, a da se pritom ne mijenja struktura dioničara s
obzirom na njihovo pravo glasa u gl. skupštini

 Za donošenje odluke o ukidanju ili ograničavanju povlaštenosti potrebna je suglasnost

povlaštenih dioničara, kao i za njihovo izdavanje (čl. 297. ZTD); suglasnost se daje na
 posebnoj skupštini ili na odvojenom glasovanju na gl. skupštini i to ¾ većinom;
ukidanjem povlaštenosti dionice postaju dionice s pravom glasa

Posebna revizija

 Svrha provedbe posebne revizije je pribavljanje potrebnih informacija i dokaza koji su

potrebni za vođenje odgovarajućih postupaka protiv osnivača, uprave i nadzornog
odbora za štetu koju su nanijeli društvu; ona se provodi nakon ranije provedene
revizije osnivanja i redovite revizije godišnjih financijskih izvješća

 Odluku o imenovanju posebnog revizora donosi gl. skupština običnom većinom

glasova radi ispitivanja radnji pri osnivanju društva, vođenju poslova društva i
povećanja i smanjenja temeljnog kapitala društva (čl. 298. ZTD), u imenovanju
posebnog revizora ne može sudjelovati član uprave/izvršni direktor ili član n.o./u.o.
koji se nalazi u sukobu interesa

 Ako gl. skupština odbije imenovati posebnog revizora, to će učiniti sud na zahtjev
manjinskih dioničara koji drže dionice koje čine 5 % temeljnog kapitala društva ako
postoji opravdana sumnja da su počinjenje nepravilnosti ili grubo povrijeđen zakon ili
statut, uz uvjet da pohrane svoje dionice i učine vjerodostojnim da su najmanje 3
mjeseca prije održavanja gl. skupštine bili dioničari, zahtjev se mora podnijeti u roku
od 15 dana od održavanja gl. skupštine koja je odbila imenovati posebnog revizora, za
posebnog revizora se imenuje osoba koja ispunjava uvjete za ovlaštenog revizora i
koja se bavi tim poslom

 Manjinski dioničari koji drže dionice koje čine 10 % temeljnog kapitala ili najmanje
8.000.000,00 kuna mogu tražiti od suda imenovanje drugog posebnog revizora
umjesto onog kojeg je imenovala gl. skupština, ako se razlozi za to nalaze u osobi
imenovanog posebnog revizora (nema stručna znanja, prezauzetost, nepouzdanost),
zahtjev se podnosi u roku od 14 dana od održavanja gl. skupštine koja je obavila
imenovanje

 Pravo posebnog revizora na pregled svih poslovnih knjiga i dokumentacije društva,

obveza uprave na suradnju (čl. 299. st. 1. i 2. ZTD), posebni revizor izrađuje pisano
izvješće koje dostavlja upravi, a koja ga prosljeđuje nadzornom odboru i stavlja na
dnevni red sljedeće g. skupštine

 Pravo posebnog revizora na naknadu troškova i nagradu za obavljeni rad na teret

društva (čl. 300. ZTD)

Utvrđenje godišnjih financijskih izvješća

 Financijska izvješća sastavlja uprava/izvršni direktori društva (čl. 300.a ZTD)
 Uprava/izvršni direktori je dužna podnijeti godišnja financijska izvješća, izvješće o
stanju društva (kao i konsolidirana financijska izvješća i izvješće o stanju koncerna) i
prijedlog odluke o upotrebi dobiti na uvid nadzornom odboru/upravnom odboru (svaki
član nadzornog odbora/upravnog odbora ima pravo uvida u te dokumente, te se oni
dostavljaju svakom članu, odnosno članovima komisija nadzornog odbora/upravnog
odbora)(čl. 300.b ZTD)
  Nadzorni odbor/upravni odbor ima obvezu ispitati navedena izvješća i prijedlog
odluke, a u njegovom radu ima obvezu sudjelovati i revizor ako je objavio reviziju i
dati potrebna izvješća i objašnjenja (čl. 300.c ZTD)

 O obavljenom ispitivanju nadzorni odbor/upravni odbor sastavlja pisano izvješće koje

dostavlja gl. skupštini, u kojem zauzima stav o izvješću o reviziji, navodi da li ima
primjedaba i da li daje suglasnost na podnesena godišnja financijska izvješća

 Svoje izvješće nadzorni odbor/upravni odbor dostavlja i upravi/izvršnim direktorima u

roku 1 mjeseca od kada su mu dostavljena sva potrebna izvješća, ako to ne učini
uprava/izvršni direktori mu daje naknadni rok ne duži od 1 mjeseca, a ako ni tada ne
podnese izvješće smatra se da nije dao suglasnost na izvješća uprave/izvršnih direktora

 U slučaju ako nadzorni odbor/upravni odbor dade suglasnost na izvješća uprave,

smatra se da su godišnja financijska izvješća utvrdili uprava i nadzorni odbor, odnosno
izvršni direktori i upravni odbor te se to navodi u izvješću nadzornog odbora/upravnog
odbora gl. skupštini; obveza uprave/izvršnih direktora da preda financijska izvješća
radi upisa predaje i objave u sudski registar (čl. 300.d ZTD)

 Uprava/izvršni direktori je dužna sazvati gl. skupštinu odmah kada dobije izvješće
nadzornog odbora/upravnog odbora o obavljenom pregledu godišnjih financijskih
izvješća, izvješća o stanju društva i izvješća o reviziji te prijedlogu odluke o upotrebi
dobiti (čl. 277. st. 1. ZTD)

 Glavna skupština samo iznimno utvrđuje godišnja financijska izvješća kada joj to
prepuste uprava i nadzorni odbor/izvršni direktori i upravni odbor ili kada nadzorni
odbor/upravni odbor ne dade suglasnost na spomenuta izvješća (čl. 300.e ZTD), ako
gl. skupština izmijeni godišnja financijska izvješća koja su revidirana, potrebno je
obaviti novu reviziju i o tome podnijeti izvješće o reviziji u roku od 2 tjedna od
utvrđenja godišnjih financijskih izvješća od strane gl. skupštine

Obveza sastavljanja godišnjih financijskih izvješća (Zakon o računovodstvu)

 Primjena Zakona o računovodstvu (čl. 2. ZRač) - odredbe ZRač dužni su

primjenjivati poduzetnici; poduzetnici su:
1. trgovačko društvo i trgovac pojedinac određeni propisima koji uređuju trgovačka
društva,
2. poslovna jedinica poduzetnika iz točke 1. sa sjedištem u stranoj državi ako prema
propisima te države ne postoji obveza vođenja poslovnih knjiga i sastavljanja
financijskih izvještaja te poslovna jedinica poduzetnika iz strane države koji su
obveznici poreza na dobit sukladno propisima koji uređuju poreze
3. svaka pravna i fizička osoba, koja je obveznik poreza na dobit određena propisima
koji uređuju poreze

 odredbe ZRač ne primjenjuju se na državni proračun i proračunske korisnike državnog

proračuna, proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihove
proračunske korisnike, vjerske zajednice, političke stranke, sindikate i ostale
neprofitne organizacije
  Razvrstavanje poduzetnika
(čl. 3. Zakona o računovodstvu) -
mali, srednji i veliki poduzetnici ovisno o pokazateljima utvrđenim na zadnji dan poslovne
godine koja prethodi poslovnoj godini za koju se sastavljaju financijski izvještaji, prema
sljedećim uvjetima:
– iznos ukupne aktive,
– iznos prihoda,
– prosječan broj radnika tijekom poslovne godine.
1) mali poduzetnici su oni koji ne prelaze dva od sljedećih uvjeta:
– ukupna aktiva 32.500.000,00 kuna,
– prihod 65.000.000,00 kuna,
– prosječan broj radnika tijekom poslovne godine 50
2) srednji poduzetnici su oni koji prelaze dva uvjeta iz prethodne točke, ali ne prelaze dva od
sljedećih uvjeta:
– ukupna aktiva 130.000.000,00 kuna,
– prihod 260.000.000,00 kuna,
– prosječan broj radnika tijekom poslovne godine 250.
3) veliki poduzetnici su oni koji prelaze dva uvjeta iz prethodne točke
4) veliki poduzetnici u smislu Zakona o računovodstvu su i banke, štedne banke, stambene
štedionice, institucije za elektronički novac, društva za osiguranje, leasing društva, društva za
upravljanje investicijskim fondovima i zasebna imovina bez pravne osobnosti kojom oni
upravljaju, društva za upravljanje investicijskim fondovima i imovina investicijskih fondova s
pravnom osobnosti, društva za upravljanje obveznim odnosno dobrovoljnim mirovinskim
fondovima i zasebna imovina kojom oni upravljaju te mirovinska osiguravajuća društva

 Vrste godišnjih financijskih izvješća (čl. 15. ZRač) -

godišnje financijske izvještaje čine:
– bilanca,
– račun dobiti i gubitka,
– izvještaj o novčanom tijeku,
– izvještaj o promjenama kapitala,
– bilješke uz financijske izvještaje

 strukturu i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja propisuje ministar financija na

prijedlog Odbora za standarde financijskog izvještavanja i objavljuju se u »Narodnim
novinama«.
 godišnji financijski izvještaji sastavljaju se za poslovnu godinu koja je jednaka
kalendarskoj godini

 godišnje financijske izvještaje poduzetnik je dužan sastaviti i u slučajevima statusnih

promjena, otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije nad
poduzetnikom i to sa stanjem na dan koji prethodi danu upisa statusne promjene, danu
otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije

 za godišnje financijske izvještaje odgovorna je osoba ovlaštena za zastupanje

poduzetnika

 Javna objava (čl. 30. ZRač) - poduzetnik je dužan godišnje financijske izvještaje i
godišnje izvješće, te revizorsko izvješće ako njegovi godišnji financijski izvještaji
 podliježu reviziji, te konsolidirane godišnje financijske izvještaje ako ih je dužan
sastavljati dostaviti Financijskoj agenciji radi javne objave.

 Poduzetnik je dužan Financijskoj agenciji dostaviti i odluku o utvrđivanju godišnjih

financijskih izvještaja od strane nadležnog tijela te odluku o prijedlogu raspodjele
dobiti ili pokriću gubitka, ako one nisu sastavni dio godišnjih financijskih izvještaja ili
godišnjeg izvješća

 Poduzetnik je godišnje financijske izvještaje i godišnje izvješće dužan dostaviti

najkasnije u roku od šest mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine, a poduzetnik koji
sastavlja konsolidirane godišnje financijske izvještaje dužan ih je dostaviti najkasnije
u roku od devet mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine

 Poduzetnik koji sastavlja godišnje financijske izvještaje zbog statusnih promjena,

otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije nad poduzetnikom
dužan je godišnje financijske izvještaje dostaviti u roku devedeset dana od dana
nastanka statusne promjene, pokretanja postupka likvidacije ili otvaranja stečaja

 Danom dostave potpunih i točnih godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća

te izvješća revizora, te konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja Financijskoj
agenciji, smatra se da je poduzetnik ispunio obvezu javne objave

 Poduzetnik može izvještaje dostaviti na papiru ili u elektroničkom obliku.

Redovita revizija

 Revizija godišnjih financijskih izvještaja

(čl. 17. Zakona o računovodstvu)
- reviziji podliježu godišnji financijski izvještaji i konsolidirani godišnji financijski
izvještaji:
1) velikih poduzetnika, srednjih poduzetnika i poduzetnika čije dionice ili dužnički
vrijednosni papiri su uvršteni ili se obavlja priprema za njihovo uvrštenje na organizirano
tržište vrijednosnih papira.
2) poduzetnika kojima je to propisano posebnim propisima koji uređuju njihovo poslovanje.
Prijenos dionica manjinskih dioničara (squeeze-out)

 Postupak koji se provodi nakon uspješnog okončanja postupka preuzimanja, kada

glavni dioničar stekne više od 95 % udjela u temeljnom kapitalu društva

 Gl. skupština na zahtjev gl. dioničara (onaj koji ima najmanje 95 % udjela u
temeljnom kapitalu društva) donosi odluku o tome da mu se prenesu preostale dionice
manjinskih dioničara, a da im se zauzvrat plati primjerena otpremnina u novcu (čl.
300.g ZTD)

 Gl. dioničar određuje iznos otpremnine sukladno prilikama u društvu u trenutku

donošenja odluke gl. skupštine, na koji se obračunavaju kamate za vrijeme od upisa
odluke u sudski registar do isplate manjinskim dioničarima, gl. dioničar je dužan
upravi/izvršnim direktorima dostaviti jamstvo banke da će isplatiti otpremninu i
kamate (čl. 300.g ZTD); gl. dioničar podnosi izvješće u kojem navodi pretpostavke za
prijenos dionica i obrazlaže primjerenost otpremnine, primjerenost otpremnine ispituje
 i revizor, pravo uvida manjinskih dioničara u spomenuta izvješća i prijedloge (čl.
300.h ZTD); obveza gl. dioničara da objasni izvješća i prijedloge (čl. 300.j ZTD)

 Uprava/izvršni direktori podnosi prijavu odluke gl. skupštine o prijenosu dionica za

upis u sudski registar i dostavlja zapisnik i druge isprave, kao i izjavu uprave da
odluka gl. skupštine nije pobijana (čl. 300.j ZTD), upisom odluke o prijenosu dionica
manjinskih dioničara sve dionice prelaze na gl. dioničara

 Mogućnost sudskog ispitivanja primjerenosti otpremnine (čl. 300. k ZTD) - zahtjev se

mora podnijeti u roku od 2 mjeseca od dana upisa odluke o prijenosu dionica u sudski
registar, neprimjerenost otpremnine ne može biti osnova za pobijanje odluke o
prijenosu dionica; odluka suda djeluje prema svim manjinskim dioničarima neovisno o
tome da li su sudjelovali u postupku u kojme je određena otpremnina

Osnivanje dioničkog društva

 Osnovna radnja pri osnivanju dioničkog društva je usvajanje statuta društva (čl. 173
ZTD)

 Izjava osnivača o usvajanju statuta dioničkog društva se daje u obliku javnobilježničke

isprave; bitni elementi te isprave:
1. osnivači i njihova prebivališta,
2. ako društvo izdaje dionice s nominalnim iznosima ti iznosi, u protivnom broj dionica, iznos
za koji se izdaju i, ako se izdaju dionice više rodova, rod dionica koje preuzima svaki
dioničar,
3. uplaćeni iznos temeljnoga kapitala,
4. izjava osnivača da prihvaćaju statut.

 Bitni elementi statuta dioničkog društva:

1. tvrtka i sjedište društva,

2. predmet poslovanja,
3 iznos temeljnog kapitala,
4. podjela temeljnog kapitala na dionice s nominalnim iznosima ili na one bez tog iznosa, kod
dionica s nominalnim iznosima o tim iznosima i ukupnom broju dionica svakog nominalnog
iznosa, a kod dionica bez tog iznosa samo o njihovu broju ako se izdaju dionice više rodova,
rodu dionica i broju dionica svakoga roda,
5. podaci o tome da se izdaju dionice koje glase na ime,
6. broju članova uprave i nadzornog odbora,
7. načinu i obliku objave priopćenja društva,
8. vremenu trajanja i prestanku društva.

 Statutom se mogu urediti i druga pitanja, osim ako to ne isključuje Zakon, odnosno
može se odstupiti od zakonskih rješenja, osim ako su ona kogentne naravi

 Podatke i priopćenja društva objavljuju se u “Narodnim novinama”, a statutom se

mogu odrediti i druga javna glasila te elektronički informacijski mediji (Internet)(čl.
174. ZTD)
  Posebne pogodnosti i troškovi i naknade osnivanja koje se daju pojedinim dioničarima
moraju se navesti u statutu dioničkog društva (čl. 175. ZTD)

 Ako ulog čine stvari i prava, potrebno ih je navesti u statutu, osobu od koje se stječu te
stvari i prava i nominalni iznos, odnosno broj dionica koji se daje za ta prava i stvari
(čl. 176. ZTD)

 Vrste osnivanja dioničkog društva: simultano i sukcesivno osnivanje

 Osnovna razlika se očituje u trenutku preuzimanja dionica društva koje se osniva

Faze simultanog osnivanja

1. Usvajanje i potpisivanje statuta
2. Izjava o osnivanju d.d.
3. Preuzimanje svih dionica
4. Uplata uloga u skladu s čl. 179. st. 3.-5. prije upisa d.d. u sudski registar
5. Imenovanje prvog n.o./u.o., redovitog revizora te prve uprave/izvršnih direktora
6. Izvješće o provedenom osnivanju +
7. Revizija osnivanja
8. Upis d.d. u sudski registar

Faze sukcesivnog osnivanja

1. Usvajanje i potpisivanje statuta
2. Izjava o osnivanju d.d.
3. Preuzimanje dijela dionica
4. Upućivanje javnog poziva za upis preostalih dionica
5. Izvješće o provedenom osnivanju i reviziji osnivanja
6. Upis i uplata nepreuzetih dionica od strane budućih dioničara koji nisu i osnivači
7. Raspoređivanje upisanih dionica upisnicima
8. Održavanje osnivačke skupštine (imenovanje prvog n.o./u.o., redovitog revizora)
9. Imenovanje prve uprave/izvršnih direktora
10. Upis d.d. u sudski registar

Simultano osnivanje

 Pojam (čl. 177. ZTD) – osnivači preuzimaju sve dionice društva, usvajaju i potpisuju
statut i izjavu o osnivanju društva

 Preuzimanje dionica (čl. 178. ZTD) – izjava dana kod javnog bilježnika o osnivanju
i preuzimanju obveze uplate dionica (određenje nominalnog iznosa/broja dionica, rodu
dionica te kada će se i kako uplatiti)

 Uplata dionica (čl. 179. ZTD) – uplata u novcu ili ulaganjem stvari i prava na račun
dioničkog društva; prije upisa društva u registar, potrebno je uplatiti najmanje ¼
iznosa dionice, ako se radi o ulaganju stvari i prava, oni se moraju unijeti u cjelini

 Imenovanje prvog nadzornog odbora, odnosno upravnog odbora i revizora za prvu

poslovnu godinu, čiji mandat traje do održavanja prve redovite gl. skupštine društva
(čl. 180. ZTD); nadzorni, odnosno upravni odbor imenuje prvu upravu društva,
odnosno izvršne direktore
  Obveza osnivača da izrade pisano izvješće o osnivanju (čl. 181. ZTD)

 Obveza uprave i nadzornog odbora, odnosno upravnog odbora da provjere provedeno

osnivanje i obveza revizora da obavi reviziju (imenuje ga sud) u slučaju (čl. 182.
ZTD):
1. ako je neki član uprave ili nadzornog odbora, odnosno izvršnih direktora ili člana upravnog
odbora ujedno i osnivač društva,
2. ako su u osnivanju preuzete dionice za račun nekog člana uprave ili nadzornog odbora,
odnosno izvršnog direktora ili člana upravnog odbora,
3. ako je neki član uprave ili nadzornog odbora, odnosno izvršni direktor ili član upravnog
odbora u osnivanju dobio posebnu pogodnost ili je za osnivanje, odnosno za pripremu
osnivanja dobio obeštećenje ili naknadu,
4. ako je osnivanje društva bilo ulaganjem ili preuzimanjem stvari, odnosno prava, u kojem
slučaju se za procjenu vrijednosti stvari odnosno prava koristi nalazom neovisnog stalnog
sudskog procjenitelja odgovarajuće struke

 U slučaju nesuglasnosti između osnivača i revizora osnivanja, odlučuje sud (čl. 184.
ZTD)

 Osnivanje društva ulaganjem ili preuzimanjem stvari i prava bez revizije

osnivanja (čl. 185.a ZTD) – društvo se može osnovati ulaganjem ili preuzimanjem
stvari, odnosno prava a da se ne obavi revizija osnivanja ako se to čini kada u društvo
treba unijeti:
1. vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca ako se njihova vrijednost odredi kao
ponderirana prosječna cijena uz koju se njima trguje na jednom ili više uređenih tržišta u
posljednja tri mjeseca prije dana njihova stvarnog unošenja u društvo,
2. druge stvari i prava ako njihovu vrijednost procijeni neovisan stalni sudski procjenitelj
odgovarajuće struke prema općepriznatim načelima vrednovanja uz priloženi elaborat o
procjeni u kome je naveden dan na koji se odnosi procjena koji nije stariji od šest mjeseci
prije dana stvarnog unošenja stvari, odnosno prava u društvo
- izuzeće od obavljanja revizije osnivanja pri ulaganju stvari i prava neće se primijeniti
ako su na ponderiranu prosječnu cijenu vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca
znatno utjecale izvanredne okolnosti ili ako se mora uzeti da je u elaboratu o procjeni
utvrđena vrijednost stvari, odnosno prava na dan njihova stvarnog unošenja u društvo na
temelju novih okolnosti koje su kasnije postale poznate bila znatno niža od one koju je utvrdio
procjenitelj
 Prijavu za upis društva podnose svi članovi uprave i nadzornog odbora, odnosno svi
izvršni direktori i članovi upravnog odbora (čl. 186. ZTD); minimalni sadržaj prijave
(čl. 187. ZTD); sud ispituje da li je društvo uredno osnovano i da li je prijava potpuna
(čl. 188. ZTD), sud će odbiti upis u slučaju ako revizor osnivanja dade negativno
mišljenje ili ako statut nema bitne elemente, ograničava ili smanjuje prava vjerovnika,
te sadrži odredbe koje ga čine ništavim

 Ako društvo ima samo jednog dioničara, upisuju se u registar i podaci o njemu (čl.
189.a ZTD)

 Odgovornost osnivača (čl. 191. ZTD) – solidarna odgovornost osnivača prema

društvu zbog nedostataka i pogreški u postupku osnivanja, pojedini osnivač se može
osloboditi odgovornosti ako nije znao ili nije mogao znati za te nedostatke
  Odgovornost trećih osoba (čl. 192. ZTD) te članova uprave i nadzornog odbora,
odnosno članova upravnog odbora (čl. 193. ZTD)

 Zabrana izdavanja dionica i prijenosa prava sudjelovanja u društvu prije upisa društva
u sudski registar (čl. 194. ZTD)

 Nastavak osnivanja društva (čl. 194.a ZTD) – obveza provedbe posebnog postupka
u slučaju naknadnog sklapanja ugovora s osnivačima ili s dioničarima na čije dionice
otpada više od 10 % iznosa temeljnog kapitala kojima društvo stječe stvari i prava
(utvrđenje roka sklapanja ugovora (2 godine od upisa) i vrijednosti stvari i prava koje
se stječu (1/10 temeljnog kapitala); time se sprečava izbjegavanje strogih propisa o
reviziji pri osnivanju društva ulaganjem stvari i prava (suglasnost gl. skupštine i upis
ugovora u sudski registar)

Sukcesivno osnivanje

 Pojam (čl. 195. ZTD) – osnivači usvajaju statut, preuzimaju dio dionica i upućuju
javni poziv (prospekt) za upis dionica

 Bitni elementi javnog poziva za upis dionica (čl. 196. ZTD)

 Sadržaj i postupak izdavanja prospekta detaljnije uređeni Zakonom o tržištu kapitala,

nadzor nad postupkom provodi Agencija za nadzor financijskih usluga

 Upisivanje i uplata dionica, izvješće o osnivanju i revizija osnivanja identični kao i

kod simultanog osnivanja (čl. 197. ZTD)

 Izdavanje upisnica koje potpisuje upisnik o preuzimanju obveze uplate dionica (čl.
198. ZTD)

 Neuspjeli upis (čl. 199. ZTD) – rok za upis dionica ne može biti dulji od 3 mjeseca;
ako u tom roku sve dionice nisu upisane i uplaćene, osnivači mogu sami u daljnjem
roku od 15 dana upisati ili uplatiti dionice; ako to ne učine, osnivanje nije uspjelo, a
upisnike treba pozvati da podignu uplaćene iznose
 Raspoređivanje upisanih dionica (čl. 201. ZTD) – u slučaju uspjelog upisa dionica,
osnivači ih moraju rasporediti u roku od 15 dana upisnicima

 Uplate dionica pripadaju društvu, a njima uprava, odnosno izvršni direktori mogu
raspolagati nakon upisa društva u sudski registar (čl. 202. ZTD)

 Održavanje osnivačke skupštine (čl. 203. ZTD) – rok od 2 mjeseca od isteka roka za
upis dionica; ako se ona ne održi u propisanom roku, smatra se da osnivanje nije
uspjelo; osnivačkoj skupštini prisustvuje javni bilježnik koji vodi zapisnik; osnivačka
skupština utvrđuje da li su upisane, tj. preuzete i raspoređene sve dionice te uneseni
ulozi, utvrđuje troškove osnivanja na teret društva, te imenuje tijela društva

 Svaka dionica daje pravo na jedan glas, a odluke se donose većinom glasova, kvorum
od većine svih dionica (čl. 208. ZTD)
Pravni odnosi između društva i dioničara

 Načelo jednakog položaja svih dioničara (čl. 211. ZTD)

 Temeljna obveza dioničara je uplata iznosa na koji je izdana dionica ili da prenesu
stvar ili pravo na društvo (čl. 212. ZTD)

 U slučaju zakašnjenja s uplatom, dioničar plaća društvu zakonsku zateznu kamatu

(moguće je odrediti kamatnu stopu i statutom, kao i plaćanje ugovorne kazne)(čl. 213.
ZTD)

 Davanje naknadnog roka za uplatu dionica uz prijetnju oduzimanja dionica i uplaćenih

iznosa (dioničarima koji pravodobno ne uplate iznos koji se od njih traži da uplate
može se preporučenim pismom dati naknadni rok s prijetnjom da će im se po proteku
toga roka oduzeti dionice i ono što su već uplatili (objava davanja naknadnog roka u
glasilu društva); dioničarima koji ne uplate iznos koji se od njih traži javnom se
objavom u korist društva oduzimaju dionice i ono što su do tada uplatili; umjesto
starih isprava o dionicama koje su oduzete izdaju se nove u kojima se naznačuju
uplaćeni iznosi i iznosi koje još treba uplatiti; isključeni dioničar odgovara društvu za
iznos koji nije plaćen ako mu kasnije taj iznos ne bi bio uplaćen na način određen u čl.
215. ZTD-a (čl. 214. ZTD)

 Odgovornost prednika isključenog dioničara koji je upisan u registar dionica da

plati preostali dio iznosa (čl. 215. ZTD): svaki prednik isključenog dioničara koji je
upisan u registru dionica odgovara društvu za plaćanje zaostalog iznosa uplate ako se
plaćanje ne može ostvariti od njegovih sljednika (o pozivu za uplatu upućenom
ranijem dioničaru društvo mora obavijestiti njegova neposrednog prednika); smatra se
da se plaćanje ne može ostvariti ako ono ne uslijedi u roku od mjesec dana od kada je
postavljen zahtjev za plaćanjem i od kada je o tome obaviješten prednik isključenog
dioničara; kada se plati preostali dio uplate, izdat će se nova isprava o dionicama;
svaki prednik je u obvezi da plati samo one iznose koje je društvo tražilo da se uplate
u roku od 2 godine od dana kada je zatražen prijenos dionice u registru dionica; ako se
plaćanje zaostalog iznosa ne može ostvariti od prednika, društvo mora dionicu odmah
prodati na uređenom tržištu ili na drugi uobičajeni način
 Zabrana upisa vlastitih dionica (čl. 219. ZTD)

 Upotreba dobiti društva (čl. 220. ZTD) – zakonom propisani redoslijed ostvarene
dobiti društva:
1. za pokriće gubitka prenesenog iz ranijih godina,
2. za unos u zakonske rezerve,
3. za unos u rezerve za vlastite dionice, ako ih je društvo steklo ili ih namjerava steći,
4. za unos u statutarne rezerve, ako ih društvo ima.

 Unos dodatnih iznosa dobiti u rezerve nakon utvrđenja godišnjih financijskih izvješća
od strane uprave i nadzornog odbora, odnosno upravnog odbora (najviše do ½ iznosa
dobiti), viši iznos se može odrediti statutom društva te se unos vrši dok rezerve ne
dosegnu visinu od ½ temeljnog kapitala društva; to može odlučiti i gl. skupština ako
ona utvrđuje godišnja financijska izvješća
  Gl. skupština pri donošenju odluke o uporabi dobiti može odrediti i dodatne uplate u
rezerve

 Pravo dioničara na udio u dobiti nakon pokrića gubitaka i popunjavanja rezervi

društva

 Plaćanje predujma dividende (čl. 221. ZTD) – statutom se može ovlastiti uprava
odnosno izvršni direktori da isplate dioničarima predujam na ime dividende i uz
suglasnost nadzornog odbora, odnosno upravnog odbora (isplata najviše ½ iznosa
dobiti umanjenog za iznose koji se po zakonu i statutu moraju unijeti u rezerve
društva)

 Zakonske rezerve i rezerve kapitala (čl. 222. ZTD) – u njih se mora unijeti 5 %
dobiti koja je umanjena za gubitke iz prethodne godine, sve dok te rezerve zajedno s
rezervama kapitala (vezane rezerve) ne dosegnu visinu od 5 % temeljnog kapitala
društva ili veći iznos određen statutom; rezerve kapitala čine dijelovi uplaćenih iznosa
za koji se izdaju dionice koje prelaze nominalni iznos dionica (super pari), dijelovi
iznosa uplaćenog društvu za stjecanje zamjenjivih obveznica ili obveznica s opcijom
kupnje dionica koje prelaze nominalni iznos obveznica, iznos za koji je
pojednostavnjeno smanjen temeljni kapital da bi se sredstva unijela u rezerve kapitala
i iznosi drugih dodatnih uplata dioničara u vlastiti kapital društva

 Zakonske rezerve i rezerve kapitala koje ne prelaze iznos od 5 % temeljnog kapitala

društva se upotrebljavaju:
1. za pokrivanje gubitka iz tekuće godine, ako se on ne pokrije iz dobiti prethodne godine niti
se to može učiniti korištenjem drugih rezervi,
2. za pokrivanje gubitka iz prethodne godine, ako se on ne pokrije iz dobiti tekuće godine niti
se to može učiniti korištenjem drugih rezervi

 Dio zakonskih rezervi i rezervi kapitala koje prelaze iznos od 5 % temeljnog kapitala
društva se upotrebljavaju:
1. za pokrivanje gubitka iz tekuće godine, ako se to ne može učiniti iz dobiti iz prethodne
godine,
2. za pokrivanje gubitka iz prethodne godine, ako se to ne učini iz dobiti tekuće godine,
3. za povećanje temeljnog kapitala iz sredstava društva

 Zakonske rezerve i rezerve kapitala ne mogu se koristiti za pokrivanje gubitka iz

tekuće ili prethodne godine ako se istovremeno rezerve društva koriste za isplatu
dividende

 Rezerve za vlastite dionice, statutarne i ostale rezerve (čl. 222. ZTD) –

1) u rezerve iz dobiti smiju se unositi samo iznosi koji proizlaze iz neto dobiti poslovne
godine ili iz prenesene dobiti iz ranijih godina.
2) ako je društvo u poslovnoj godini steklo vlastite dionice, mora u rezerve za te dionice u toj
godini unijeti i iskazati iznose koji odgovaraju iznosima plaćenim za stjecanje vlastitih
dionica; u te se rezerve mogu unositi i iznosi iz statutarnih rezervi, ako je statutom određeno
da ih se može koristiti za tu namjenu, kao i iznosi iz drugih rezervi iz dobiti koji prelaze
iznose prenesenog gubitka koje nije bilo moguće pokriti iz neto dobiti poslovne godine;
rezerve za vlastite dionice smiju se ukinuti samo ako se te dionice otuđe ili povuku ili ih
smanjiti za iznos za koji one prelaze iznos niže iskazane vrijednosti vlastitih dionica
3) Predvidi li se statutom da društvo ima statutarne rezerve, statutom se mora odrediti:
1. visina tih rezervi u apsolutnom iznosu ili dijelom temeljnog kapitala ili ukupnoga
vlastitog kapitala društva,
2. dio iznosa neto dobiti, umanjen za iznos korišten za pokriće prenesenog gubitka,
iznos unesen u zakonske rezerve i iznos unesen u rezerve za vlastite dionice ako ih društvo
ima, koji se u pojedinoj poslovnoj godini namjenjuje za stvaranje statutarnih rezervi,
3. namjene za koje se mogu koristiti te rezerve
4) Statutarne rezerve mogu se koristiti samo za namjene određene statutom
5) ostale rezerve društvo može koristiti u bilo koju svrhu ako nisu korištene za unos u rezerve
za stjecanje vlastitih dionica i ako se statutom drukčije ne odredi

 Podjela dobiti (čl. 223. ZTD) – obavlja se razmjerno veličini udjela pojedinih
dioničara u temeljnom kapitalu društva; ako ulozi u temeljni kapital nisu plaćeni u
cijelosti ili nisu uplaćeni za sve dionice u istom omjeru, dioničari sudjeluju u podjeli
dobiti u omjeru onoga što su uplatili; ulozi učinjeni u tijeku poslovne godine uzimaju
se u obzir prema vremenu koje je proteklo od uplate; statutom se može odrediti i
drugačiji način podjele dobiti; ako gl. skupština ne odredi odlukom o upotrebi dobiti
dan kada dioničari stječu tražbine za isplatu dividende, koji ne smije biti kasniji od 30.
dana nakon dana donošenja odluke, dioničari stječu prema društvu tražbine na isplatu
dividende istekom dana kada je zaključena glavna skupština na kojoj je odluka
donesena; u odluci o isplati dividende može se odrediti dan dospijeća tih tražbina koji
ne može biti po isteku roka od 30 dana od dana kada su ih dioničari stekli; ne odredi li
glavna skupština dan dospijeća tražbina, one dospijevaju istekom 30. dana od dana
kada su stečene

 Ograničenja pri isplati dividende (čl. 220. st. 6-8. ZTD)

1. dioničari imaju pravo da im se podijeli dobit osim ako je odlukom glavne skupštine u
skladu sa zakonom ili sa statutom određeno da se dobit uporabi za unos u ostale rezerve iz
dobiti ili da se ne dijeli dioničarima (prenesena dobit),
2. osim ako se smanjuje temeljni kapital društva, dioničarima se ne smije isplatiti dividenda
ako je u godišnjim financijskim izvješćima za posljednju poslovnu godinu neto aktiva manja
od iznosa temeljnog kapitala uvećanog za iznos rezervi koje se po zakonu ili statutu ne smiju
isplatiti dioničarima ili bi postala manjom takvom isplatom (pritom se uzima u obzir iznos
temeljnog kapitala umanjen za iznos koji nije uplaćen, ako taj neuplaćeni dio nije iskazan u
aktivnoj strani izvještaja o financijskom položaju); iznos koji se isplaćuje dioničarima ne
smije biti veći od iznosa dobiti iskazane u godišnjim financijskim izvješćima za posljednju
poslovnu godinu uvećanog za zadržanu dobit iz ranijih godina i sredstava rezervi koje se
mogu koristiti za isplate dioničarima, umanjen za gubitke iz ranijih poslovnih godina te iznose
koji su po zakonu ili statutu bili uneseni u rezerve društva
3. prije prestanka društva dioničarima se može podijeliti samo dobit koja proizlazi iz računa
dobiti i gubitka i dio zadržane dobiti kada u skladu s propisima ne proizlazi iz tog računa,
4. statutom se može predvidjeti da glavna skupština može donijeti odluku o isplati dobiti
dioničarima u stvarima

 Registar dionica (čl. 226. ZTD) – dioničko društvo ga vodi i u njega upisuje podatke
o dionicama na ime i o njihovim imateljima, prema društvu se dioničarima smatraju
samo one osobe koje su upisane u registar dionica
  Prijenos dionica (čl. 227. ZTD) – prenose se indosamentom, statutom je moguće
predvidjeti i vinkulaciju za prijenos dionica koja nije izdana kao vrijednosni papir u
nematerijaliziranom obliku, suglasnost daje uprava odnosno izvršni direktori

 Više ovlaštenika na dionici (čl. 228. ZTD) – svoja prava ostvaruju putem
zajedničkog zastupnika

 Amortizacija mjenice (čl. 230. ZTD)

Vlastite dionice

 Društvo može stjecati vlastite dionice i bez za to dobivene ovlasti gl. skupštine:
1. ako je to potrebno da bi se od društva otklonila teška šteta koja neposredno predstoji
(najviše 10 % i ako su u cijelosti uplaćene),
2. ako dionice treba ponuditi da ih steknu zaposleni u društvu ili u nekome od društava koje je
s njime povezano s time da ih u roku od 1 godine od dana stjecanja mora prenijeti tim
osobama predstoji (najviše 10 % i ako su u cijelosti uplaćene),,
3. ako se dionice stječu zato da bi se po odredbama ZTD-a obeštetilo dioničare društva ili
manjinske dioničare o njemu ovisnih društava predstoji (najviše 10 %),
4. ako je stjecanje nenaplatno ili ako stjecanjem financijska institucija kupuje dionice
komisiono predstoji (ako su u cijelosti uplaćene),,
5. ako ih stječe od dioničara zbog toga što nije u potpunosti uplatio iznos za koji su izdane
predstoji (najviše 10 %),
6. na temelju univerzalnog pravnog sljedništva,
7. na temelju odluke gl. skupštine o povlačenju dionica po propisima o smanjenju temeljnog
kapitala društva,
8. nadmetanjem provedenim od strane suda da bi društvo namirilo neku svoju tražbinu prema
dioničaru (najviše 10 % i ako su u cijelosti uplaćene)

 Primjena načela jednakog položaja dioničara pri stjecanju vlastitih dionica (smatra se
da je tako postupano ako se dionice stječu, odnosno ako se s njima raspolaže na
organiziranom tržištu vrijednosnih papira, a za drukčije raspolaganje dionicama
potrebna je odluka gl. skupštine); gl. skupština može ovlastiti upravu da povuče
vlastite dionice uz smanjenje temeljnog kapitala društva, a da za to nije potrebna
njezina posebna odluka

 Na vlastite dionice ne smije otpasti više od 10% temeljnog kapitala društva; takvo
stjecanje je dopušteno samo onda ako društvo stvori propisane rezerve za vlastite
dionice; u određenim slučajevima je stjecanje dionica dopušteno samo onda ako su za
njih u cjelini uplaćeni iznosi za koje se izdaju

 U slučaju stjecanja vlastitih dionica uz odobrenje gl. skupštine ili radi otklanjanja štete
uprava društva mora izvijestiti prvu sljedeću glavnu skupštinu društva o razlozima i
svrsi stjecanja dionica, njihovu broju i udjelu u temeljnom kapitalu te o
protuvrijednosti onoga što je društvo dalo za te dionice

 Stjecanje dionica protivno odredbama ZTD-a o svrsi i načinu stjecanja je valjano, a

obveznopravni posao o prijenosu dionica je ništav
  Ništavost pravnih poslova kojima društvo daje predujam, zajam ili osiguranje za
stjecanje vlastitih dionica (čl. 234. ZTD) – u određenim slučajevima je moguće
odobriti davanje predujma, zajma ili osiguranja za stjecanje vlastitih dionica pod
određenim uvjetima (fair uvjeti, suglasnost gl. skupštine (2/3 većina), financijsko
stanje društva)

 Mirovanje prava iz vlastitih dionica (čl. 235. ZTD)

 Obveza otuđenja i povlačenja vlastitih dionica (čl. 236. ZTD) – obveza otuđenja u
roku od 1 godine ako su stečene protivno zakonu, a ako premašuju dopušteni iznos,
višak u roku od 3 godine; ako se u navedenim rokovima ne otuđe, društvo ih mora
povući

Izmjene statuta društva

 Odredbe statuta mogu se mijenjati samo na temelju odluke glavne skupštine (čl. 301.
ZTD), gl. skupština može ovlastiti nadzorni odbor da uskladi tekst statuta

 Odluka o izmjeni statuta donosi se ¾ većinom, a statutom je moguće odrediti i veću

većinu i dodatne pretpostavke

 Ako se izmjenom statuta zadire u postojeće odnose između različitih rodova dionica,
potrebna je posebna suglasnost onih dioničara koji imaju rod dionica na čiju štetu ide
izmjena statuta, oni svoju suglasnost donose na posebnoj skupštini ili u odvojenom
glasovanju na gl. skupštini

 Ako se dioničarima nameću dodatne obveze, potrebno je pribaviti suglasnost svih

dioničara na koje se takva odluka donosi, isto se traži i u slučaju ako se radi o
prijenosu dionica i privremenica za koje se traži suglasnost društva (vinkulacija),
odluka mora biti jednoglasna (čl. 302. ZTD)

 Upis izmjene statuta u sudski registar (čl. 303. ZTD) – prijavi za upis izmjene
statuta mora se priložiti potpuni tekst statuta koji je ovjeren od javnog bilježnika, a
koji potvrđuje autentičnost učinjenih izmjena; ako je za izmjenu potrebno odobrenje
nadležnog državnog tijela, potrebno je priložiti i njegovu odluku; ako se izmjena
statuta ne odnosi na bitne elemente koji se upisuju u sudski registar, dovoljno je pri
predlaganju upisa pozvati se na isprave pohranjene u registru; ako se izmjena odnosi
na podatke koji se moraju objaviti, objavljuje se i izmjena statuta; upis izmjene statuta
ima konstitutivni učinak

Povećanje temeljnog kapitala dioničkog društva

 Pri osnivanju dioničkog društva u statutu se određuje iznos temeljnog kapitala,

njegovoj podjeli na dionice s nominalnim iznosima i njihovom broju, rodovima i broju
dionica svakog roda; svaka naknadna promjena temeljnog kapitala društva zahtijeva
izmjenu statuta društva

 Povećanje temeljnog kapitala – odluka o povećanju temeljnog kapitala se donosi u

slučaju kada društvo treba dodatna novčana sredstva koja pribavlja izvana, a koja su
potrebna za širenje opsega poslovanja; drugi mogući oblik pribavljanja kapitala je
 uzimanje kredita kada dioničko društvo ulazi u dužničko-vjerovnički odnos (tuđi
kapital), izdavanjem obveznica

 Vrste povećanja temeljnog kapitala:

1) Efektivno povećanje kapitala (izdavanjem novih dionica temeljem dodatnih uplata)
2) Nominalno povećanje kapitala (povećanje kapitala iz vlastitih sredstava društva)

 Efektivno povećanje kapitala:

a) Povećanje kapitala ulozima (čl. 304. ZTD)
b) Uvjetno povećanje kapitala (čl. 313. ZTD)
c) Odobreni kapital (čl. 323. ZTD)

 Nominalno povećanje kapitala : mogućnost pretvorbe zadržane dobiti, ostalih

rezervi i kapitalnih rezervi društva u temeljni kapital društva, koju mora potvrditi
revizor

Povećanje temeljnog kapitala ulozima (čl. 304-312. ZTD)

 Odluka o povećanju temeljnog kapitala ulozima donosi se 3/4 većinom, a statutom je

moguće odrediti i drugačija većina (moguće i manja, ali ne manja od 2/3 glasova), a
ako se radi o izdavanju povlaštenih dionica bez prava glasa može se odrediti samo
veća većina, kao i ispunjenje dodatnih pretpostavki; povećanje temeljnog kapitala
ulozima moguće je samo izdavanjem novih dionica

 U slučaju ako je društvo izdalo više rodova dionica, za izdavanje novih dionica
potrebna je posebna suglasnost dioničara svakog roda dionica koje daju pravo glasa
(održava se posebna skupština ili odvojeno glasovanje na gl. skupštini)

 U slučaju ako se kao ulog daju stvari i prava, u odluci o povećanju kapitala ona se
moraju navesti, kao i osobe ulagatelja te broj dionica koje dobivaju za te uloge, ako se
tako ne postupi bez učinka su ugovori o unosu stvari i prava; ako se u sudski registar
upiše povećanje kapitala ulaganjem stvari i prava, a ona nisu određena u odluci, niti su
objavljena, povećanje kapitala je valjano; obveza provedbe revizije vrijednosti stvari i
prava (čl. 305. ZTD)

 Povećanje temeljnog kapitala ulozima u stvarima i pravima bez revizije povećanja

temeljnog kapitala (čl. 305.a ZTD) - pri povećanju temeljnog kapitala ulaganjem
stvari, odnosno prava nije potrebna revizija povećanja temeljnog kapitala ako su za to
ispunjene pretpostavke iz čl. 185.a ZTD-a; uprava, odnosno izvršni direktori moraju u
glasilu društva objaviti datum odluke o povećanju temeljnog kapitala i podatke iz čl.
187.a st. 1. ZTD-a; u sudski se registar ne može upisati da je temeljni kapital povećan
prije isteka četiri tjedna od spomenute objave

 ako su ispunjene pretpostavke iz čl. 185.a st. 2. ZTD-a, sud će na zahtjev dioničara
koji su u vrijeme donošenja odluke o povećanju temeljnog kapitala zajedno imali
dionice na koje se odnosi najmanje pet posto temeljnog kapitala i još ih drže na dan
podnošenja zahtjeva imenovati jednog ili više revizora; zahtjev treba postaviti do dana
upisa u sudski registar da je temeljni kapital povećan (prije donošenja odluke sud će
saslušati članove uprave, odnosno izvršne direktore društva)
  Upis u sudski registar (čl. 306. ZTD) - odluka o povećanju temeljnog kapitala mora
se podnijeti sudu radi upisa u sudski registar zajedno s izvješćem revizora iz st. 3. čl.
305.a ZTD-a; ako se u društvo ulaže stvar, odnosno pravo a nema obveze da se
provede revizija povećanja temeljnog kapitala i ako je unaprijed objavljen datum
odluke o povećanju kapitala, podnositelji prijave moraju u njoj samo izjaviti da im nije
poznato da bi nakon objave odluke o povećanju temeljnog kapitala nastupile okolnosti
iz čl. 185.a st. 2. ZTD-a

 u prijavi moraju se navesti ulozi u dotadašnji temeljni kapital koji još nisu uplaćeni i
zašto se ne može postići da se oni uplate; prijavi treba priložiti izvješće revizora iz čl.
305. st. 3. ili isprave iz čl. 187.a st. 3. ZTD-a; sud će odbiti upis odluke u registar ako
je vrijednost uloga u stvarima i pravima znatno manja od temeljnog kapitala koji se
odnosi na dionice koje se za to daju

 Način upisivanja novih dionica (čl. 307. ZTD) – nove dionice upisuju se putem
pisane izjave (upisnice) koja identificira osobu upisnika, broj i rod novih dionica, vrstu
i opis uloga (stvari, prava) kao i rok u kojem valja i obvezuje upisnica; upisnicom se
upisnik obvezuje preuzeti i uplatiti dionice; ako je povećanje kapitala upisano u
registar, a upisnik je ostvarivao dioničarska prava ili ispunjavao obveze na temelju
upisnica, ne može se pozivati na ništetnost ili neobveznost upisnice; upisnica se ne
primjenjuje u slučaju primjene odredbi Zakona o tržištu kapitala (ZTK se ne
primjenjuje na izdavanje dionica pri osnivanju dioničkog društva)

 Pravo prvenstva (čl. 308. ZTD) – svaki postojeći dioničar ima pravo prvenstva pri
upisu novih dionica ako postavi takav zahtjev, rok za postavljanje takvog zahtjeva
iznosi najmanje 14 dana; na taj način postojeći dioničari stječu dionice pod
povoljnijim uvjetima te čuvaju svoje postojeće udjele u temeljnom kapitalu društva;
pravo na upis novih dionica može se dati trećim osobama samo ako je očuvano pravo
postojećih dioničara na upis; u glasilu društva se objavljuje iznos za koje se dionice
izdaju i rok za postavljanje zahtjeva za ostvarivanje prava prvenstva; pravo prvenstva
se može isključiti u cijelosti ili djelomično u odluci o povećanju temeljnog kapitala i
to ¾ većinom (statutom se može propisati i veća većina i ispunjenje dodatnih
pretpostavki), uz uvjet da je to isključenje uredno objavljeno; uprava podnosi gl.
skupštini izvješće o razlozima za isključenje prava prvenstva; isključenjem prava
prvenstva ne smatra se slučaj kada nove dionice preuzima kreditna/financijska
institucija uz obvezu da ih ponudi dioničarima

 Prijava za upis povećanja kapitala i konstitutivnost upisa, te njegova objava (čl. 309.,
310. i 311. ZTD)

 Prije upisa povećanja kapitala u sudski registar dioničari ne mogu prenositi svoja
prava iz novih dionica, a dioničko društvo izdavati dionice ni privremenice (one su
ništave ako su izdane prije toga), čime se sprečavaju moguće manipulacije, izdatnici
takvih prijevremenih ništetnih dionica je njihova solidarna odgovornost za štetu koja
je nastala imateljima takvih dionica i privremenica (čl. 312. ZTD)

Uvjetno povećanje temeljnog kapitala (čl. 313-322. ZTD)

 Odlika uvjetnog povećanja kapitala je ta da se njime ne utvrđuje unaprijed iznos novih
dionica koje treba izdati, budući da to ovisi o tome da li svoje pravo na upis tih
uvjetnih dionica žele ostvariti osobe kojima su namijenjene te dionice
  Odluka o uvjetnom povećanju kapitala se može donijeti zbog:
1. ostvarivanja prava vjerovnika društva na zamjenu zamjenjivih obveznica u dionice i prava
prvenstva pri upisu novih dionica društva,
2. pripreme za pripajanje više društava,
3. ostvarenja prava na dionice zaposlenika i članova uprave društva ili nekog s njim
povezanog društva na temelju odluke glavne skupštine,
4. davanja dionica vladajućeg društva dioničarima odnosno članovima ovisnoga društva ako
je sklopljen ugovor o vođenju poslova društva ili ugovor o prijenosu dobiti ili dionica
glavnoga društva dioničarima odnosno članovima priključenog društva.

 Nominalni iznos uvjetnog kapitala ne smije prijeći polovicu, a u slučaju ostvarenja

prava zaposlenika i članova uprave društva na dionice 10 % temeljnog kapitala
društva u trenutku donošenja odluke o uvjetnom povećanju kapitala društva

 Ako je odluka gl. skupštine protivna ovoj odredbi, ona je ništava; pravo prvenstva na
upis novih dionica pored postojećih dioničara imaju i vjerovnici koji imaju zamjenjive
obveznice

 Odluka o uvjetnom povećanju kapitala društva donosi se ¾ većinom, a statutom je

moguće odrediti i veću većinu i ispunjenje dodatnih pretpostavki; u odluci se mora
naznačiti svrha, osobe koje imaju pravo prvenstva pri upisu, iznos novih dionica ili
mjerila za njegovo određenje te posebnosti vezane za zaposlenike i članove uprave
društva kao ovlaštenike kod uvjetnog povećanja kapitala društva (čl. 314. ZTD)

 Moguće davanje uloga u stvarima i pravima (čl. 315. ZTD), ulaganjem prava ne
smatra se davanje obveznice u zamjenu za dionice, ovo se ne primjenjuje u slučaju ako
se uvjetno povećanje temeljnog kapitala provodi zbog zaposlenika i članova uprave
društva, obveza revizije
 Prijava i objava upisa odluke o uvjetnom povećanju kapitala u sudski registar (čl. 316.
i 317. ZTD)

 Ništetnost dionica koje su izdane prije upisa odluke o uvjetnom povećanju kapitala
društva u sudski registar (čl. 318. ZTD)

 Pravo upisa se ostvaruje pisanom izjavom (čl. 319. ZTD)

 Uprava može izdati uvjetne dionice samo zbog svrhe određene u odluci gl. skupštine i
nakon što se uplati puni iznos koji proizlazi iz odluke (čl. 320. ZTD)

 Temeljni kapital je povećan izdavanjem dionica (čl. 321. ZTD)

 Obveza prijave izdanih uvjetnih dionica po okončanju poslovne godine registarskom

sudu (čl. 322. ZTD)

Odobreni temeljni kapital (čl. 323-327. ZTD)

 Odobreni temeljni kapital predstavlja pojednostavljeni postupak povećanja temeljnog

kapitala društva u odnosu na redovito povećanje, gdje uprava donosi samostalno
odluku o povećanju temeljnog kapitala; ono omogućava brzu reakciju uprave na
 prilike koje se javljaju u poslovanju; ova ovlast uprave je vremenski i kvantitativno
(najviši iznos odobrenog kapitala) ograničena te uprava mora pribaviti suglasnost
nadzornog odbora za izdavanje novih dionica

 Statutom se može ovlastiti uprava/upravni odbor da u roku od najviše 5 godina od

upisa društva u sudski registar izdavanjem novih dionica uz uplate uloga poveća
temeljni kapital do određenog nominalnog iznosa (čl. 323. ZTD); ovlast
upravi/upravnom odboru se može dati i izmjenom statuta za vrijeme od najviše 5
godina od upisa izmjene statuta u sudski registar, o čemu odluku donosi gl. skupština
¾ većinom (statutom je moguće odrediti i veću većinu te ispunjenje dodatnih
pretpostavki)

 Nominalni iznos odobrenog kapitala ne smije preći polovicu nominalnog iznosa

temeljnog kapitala društva u vrijeme davanja ovlasti, a nove dionice se mogu izdati
samo uz suglasnost nadzornog odbora; statutom se može odrediti da se nove dionice
izdaju zaposlenima (naknadna mogućnost da i zaposlenici postanu dioničari društva u
kojem rade)

 Odgovarajuća primjena odredbi o upisu, pravu prvenstva na nove dionice, prijavi i

objavi upisa odluke o odobrenom kapitalu u sudski registar, te zabrani izdavanja
prijevremenih dionica propisanih kod redovitog povećanja temeljnog kapitala društva
(čl. 324. ZTD)

 Uprava/upravni odbor odlučuje o sadržaju prava iz dionica i o uvjetima za izdavanje

dionica i isključenju prava prvenstva, ako to nije određeno u ovlasti za povećanje
temeljnog kapitala, uz suglasnost nadzornog odbora; mogućnost izdavanja novih
povlaštenih dionica bez prava glasa na temelju ovlasti za odobreni temeljni kapital,
ako je uprava/upravni odbor na to ovlaštena statutom (čl. 325. ZTD)
 Nove dionice se mogu izdavati za uloge u stvarima ili pravima samo ako je to
predviđeno u ovlasti uprave/upravnog odbora (čl. 326. ZTD)

 U slučaju ako su prije upisa društva u sudski registar sklopljeni ugovori o unosu stvari
ili prava za odobreni temeljni kapital, statutom se moraju utvrditi uvjeti za izdavanje
dionica za takve udjele (čl. 327. ZTD)

Povećanje temeljnog kapitala iz sredstava društva (čl. 328-340. ZTD)

 Radi se o nominalnom povećanju temeljnog kapitala društva bez dodatnih uplata

društvu, već se vlastiti izvori sredstava društva pretvaraju u temeljni kapital (tzv. gratis
dionice)

 Odluku o pretvorbi rezervi kapitala, rezervi iz dobiti i zadržane dobiti u temeljni

kapital društva donosi glavna skupština ¾ većinom (statutom je moguće predvidjeti i
drugačiju većinu, kao i ispunjenje dodatnih pretpostavki)(čl. 328. ZTD)

 Odluka o povećanju temeljnog kapitala donosi se nakon utvrđenja računa dobiti i

gubitka za proteklu poslovnu godinu i na temelju godišnjih financijskih izvješća (mora
ih pregledati revizor); društvo s dionicama bez nominalnog iznosa može povećati
temeljni kapital bez izdavanja novih dionica kao u odluci gl. skupštine opiše način na
koji je to obavljeno
  Rezerve kapitala i rezerve iz dobiti koje se pretvaraju u temeljni kapital moraju biti
prikazane u financijskim izvješćima; rezerve kapitala se mogu pretvoriti ako zajedno
sa zakonskim rezervama prelaze 5 % iznosa temeljnog kapitala društva (statutom je
moguće odrediti i veći dio); ako je u računu dobiti i gubitka prikazan gubitak društva,
nije moguća pretvorba rezervi kapitala i rezervi iz dobiti, već ona služe za pokriće
gubitaka; namjenske rezerve se smiju pretvoriti samo ako je to u skladu s njihovom
svrhom (čl. 329. ZTD)

 Odluka o povećanju temeljnog kapitala mora se upisati u sudski registar (čl. 331.
ZTD); konstitutivnost upisa (čl. 332. ZTD)

 Pravo na dionice imaju postojeći dioničari razmjerno njihovim dotadašnjim udjelima u

temeljnom kapitalu; u slučaju ako raspodjelom novih dionica pojedini dioničar stekne
dio nove dionice, iz dijela dionice ne može ostvarivati prava, ali ga može prenositi i
nasljeđivati (čl. 334. ZTD)

 Objava poziva za preuzimanje dionica (čl. 335. ZTD) – poziv vrijedi 1 godinu, a
nakon toga društvo prodaje nepreuzete dionice na uređenom tržištu za račun
ovlaštenika

 U povećanju kapitala sudjeluju i vlastite dionice te djelomično uplaćene dionice,

povećanje se obavlja povećanjem nominalnog iznosa dionica ili izdavanjem novih
dionica (čl. 336. ZTD)

 Nove dionice sudjeluju u dobiti za cijelu poslovnu godinu u kojoj je donesena odluka
o povećanju temeljnog kapitala, osim ako je drugačije odlučeno u odluci gl. skupštine
(čl. 338. ZTD)

 Zabrana izdavanja dionica i privremenica prije upisa odluke gl. skupštine o povećanju
temeljnog kapitala u sudski registar (čl. 340. ZTD)

 Izdavanje zamjenjivih obveznica i obveznica s promjenjivom kamatom (čl. 341. ZTD)

– odluku o izdavanju obveznica koje vjerovnicima daju pravo da iz zamjene za dionice
ili pravo prvenstva pri upisu dionica, kao i one koje pravo vjerovnika stavljaju u vezu
s pravom dioničara u dobiti donosi gl. skupština ¾ većinom (statutom je moguće
odrediti i drugačiju većinu i ispunjenje dodatnih pretpostavki); također je moguće
upravi dati ovlast za izdavanje zamjenjivih obveznica i to najviše za 5 godina, odluku
o izdavanju zamjenjivih obveznica potrebno je upisati u sudski registar te je objaviti;
isto vrijedi i za užitnička prava (posebno pravo na sudjelovanje u dobiti društva;
užitnice daju samo imovinska prava dioničarima ili nedioničarima); dioničari imaju
pravo prvenstva pri stjecanju zamjenjivih obveznica, dividendnih obveznica i užitnica
na njihov zahtjev (čl. 341. ZTD)

Smanjenje temeljnog kapitala dioničkog društva

 Razlozi za smanjenje temeljnog kapitala mogu biti:
a) Smanjenje pasive društva, budući da se temeljni kapital iskazuje u pasivi (ako je
pasiva veća od aktive)
b) Smanjenje temeljnog kapitala radi oslobađanja sredstava koja će se staviti u rezerve
društva ili će se isplatiti dioničarima (u slučaju ako su pasiva i aktiva jednake)
 c) Olakšanje isplate dividende ili oslobođenje od obveze uplate neuplaćenog dijela
preuzetih dionica
d) Omogućavanje podjele dioničkog društva
e) Istodobno smanjenje i povećanje temeljnog kapitala u slučaju smanjenja iznosa
temeljnog kapitala ispod zakonskog minimuma, radi pokrivanja gubitaka ili smanjenje
prava dioničara
f) Vrste smanjenja temeljnog kapitala:
a) Redovno smanjenje temeljnog kapitala (čl. 342-348. ZTD)
b) Pojednostavnjeno smanjenje temeljnog kapitala (čl. 349-351. ZTD)
c) Smanjenje temeljnog kapitala povlačenjem dionica (čl. 352-354. ZTD)
Redovno smanjenje temeljnog kapitala
 Odluku o redovnom smanjenju temeljnog kapitala donosi gl. skupština ¾ većinom;
statutom je moguće odrediti i veću većinu i ispunjenje dodatnih pretpostavki (čl. 342.
ZTD)
 Ako je društvo izdalo više rodova dionica, suglasnost za smanjenje temeljnog kapitala
moraju dati dioničari svakoga roda posebno na posebnoj skupštini ili na odvojenom
glasovanju na gl. skupštini
 U odluci o smanjenju mora se navesti svrha smanjenja temeljnog kapitala, a osobito
ako se dijelovi tog kapitala vračaju dioničarima, iznos smanjenja temeljnog kapitala i
način smanjenja temeljnog kapitala
 Temeljni kapital se smanjuje smanjenjem nominalnih iznosa dionica, ako je društvo
izdalo dionice s nominalnim iznosima; ako bi smanjenjem temeljnog kapitala
nominalni iznos pojedine dionice pao ispod zakonskog minimuma, smanjenje se
provodi spajanjem dionica; ako je društvo izdalo dionice bez nominalnih iznosa
smanjenje se provodi bez zadiranja u broj dionica, ali valja voditi računa o najnižem
nominalnom iznosu dionice
 Odluka o smanjenju temeljnog kapitala se podnosi na upis u sudski registar, te se
prijavi prilažu prijepisa zapisnika s gl. skupštine i primjerak izmijenjenog statuta, koji
su ovjereni od javnog bilježnika (čl. 343. ZTD); upis u sudski registar ima
konstitutivni učinak (čl. 344. ZTD)
 Zaštita vjerovnika društva (čl. 345. ZTD) – smanjenjem temeljnog kapitala mogu se
ugroziti interesi vjerovnika, pa ZTD vjerovnicima čije su tražbine nastale prije objave
upisa odluke u sudski registar i koji ne mogu tražiti da ih se podmiri daje pravo da
traže osiguranje; vjerovnici takav zahtjev moraju podnijeti u roku od 6 mjeseci od
objave odluke te ih se na to pravo mora upozoriti u objavi; osiguranje ne mogu tražiti
vjerovnici koji u slučaju stečaja imaju pravo prvenstvenog namirenja iz stečajne mase
dužnika (oni su već osigurani, tako i u slučaju ako vjerovnik ima zalog pokretnine,
hipoteku, jamstvo, bankarsku garanciju, fiducijarno vlasništvo i sl.)
 Na temelju smanjenja temeljnog kapitala moguće su isplate dioničarima po proteku 6
mjeseci od objave upisa odluke o smanjenju u sudski registar i nakon što su vjerovnici
na svoj zahtjev dobili osiguranje ili su im plaćene tražbine; dioničare nije moguće
osloboditi obveze uplate uloga prije navedenog vremena ni prije podmirenja
vjerovnika ili davanja osiguranja na temelju pravovremenog zahtjeva; pravo
vjerovnika na osiguranje ne ovisi o eventualnim plaćanjima dioničarima na temelju
smanjenja temeljnog kapitala (čl. 345. st. 2. i 3. ZTD)
 Oglašavanje isprava o dionicama nevažećim (čl. 346. ZTD) – u slučaju ako pri
smanjenju temeljnog kapitala dođe do spajanja dionica (zamjenom, pečatiranjem i sl.),
društvo može oglasiti nevažećim one dionice koje mu nisu predane unatoč
postavljenom pozivu, kao i u slučaju ako se radi o predanim dionicama čiji broj nije
dovoljan za zamjenu s novim dionicama, a ako te predane dionice nisu stavljene na
 raspolaganje društvu da ih ono unovči za račun ovlaštenika; u pozivu za predaju mora
se upozoriti na posljedice nepredaje te se on oglašava u glasilu društva (prethodno
davanje naknadnog roka za predaju putem preporučenog pisma); dionice se oglašavaju
nevažećim u glasilu društva; nove dionice koje treba izdati umjesto nevažećih dionica
društvo mora odmah prodati za račun ovlaštenika na burzi ili javnim nadmetanjem
vodeći računa o najpovoljnijoj cijeni
 U sudski registar se podnosi prijava za upis smanjenja temeljnog kapitala zajedno s
prijavom odluke o smanjenju temeljnog kapitala; ovaj upis ima deklaratorni značaj (čl.
347. ZTD)
 Mogućnost smanjenja temeljnog kapitala ispod zakonskog minimuma, uz uvjet
istodobnog povećanja temeljnog kapitala na zakonski minimum, osim ako se to
povećanje ne ostvaruje ulozima u stvarima i pravima (čl. 348. ZTD); odluka o
smanjenju i povećanju temeljnog kapitala se mora upisati u sudski registar u roku od 6
mjeseci od donošenja odluke o povećanju, inače su ništave; u taj rok se ne računa
vrijeme trajanja spora povodom tužbe za pobijanje ili oglašavanje ništavom odluke gl.
skupštine; odluke i povećanje temeljnog kapitala se mogu upisati samo zajedno u
sudski registar; ovime se odstupa od pravila da se smanjenjem temeljnog kapitala ne
smije ići ispod zakonskog minimuma radi saniranja dioničkog društva
Pojednostavnjeno smanjenje temeljnog kapitala
 Pojednostavnjeno smanjenje temeljnog kapitala je moguće radi saniranja društva i to
onda kada je već potrošen dio zakonskih rezervi i rezervi kapitala društva u visini
većoj od 5 % temeljnog kapitala koji preostane nakon smanjenja kapitala i potrošenih
statutarnih rezervi i rezervi iz dobiti; smanjenje nije dopušteno dok društvo ima
neraspoređenu dobit
 Kapitalne rezerve čine svote ostvarene kod emitiranja dionica super pari, svote
ostvarene kod izdavanja zamjenjivih obveznica za stjecanje prava prvokupa i zamjenu
za dionice, svote od dodatnih uplata koje uplaćuju dioničari kao jamstvo za
povlaštenost njihovih dionica i svote drugih dodatnih uplata koje uplaćuju dioničari u
vlastiti kapital
 Svrha smanjenja temeljnog kapitala na pojednostavnjeni način može biti samo:
a) pokriće (izravnavanje) smanjenja imovine društva,
b) pokrivanje gubitaka, i
c) prijenos sredstava u rezerve kapitala i zakonske rezerve (čl. 349. ZTD)
 Odluku o smanjenu donosi gl. skupština ¾ većinom (statutom je moguće odrediti i
veću većinu i dodatne pretpostavke) uz posebnu suglasnost imatelja dionica različitih
rodova; smanjenje se provodi smanjenjem nominalnih iznosa dionica ili njihovim
spajanjem; smanjenje nije dopušteno dok društvo ima zadržanu dobit
 Odgovarajuća primjena odredbi čl. 343-344. i 346-348. ZTD
 Iznosi dobiveni pojednostavnjenim smanjenjem temeljnog kapitala ne smiju se isplatiti
dioničarima i ne mogu se koristiti za to da ih se oslobodi od uplate uloga (čl. 350.
ZTD), čime se štite vjerovnici društva
 Zabrana isplate dobiti dioničarima sve dok zakonske rezerve i kapitalna dobit ne
dosegnu iznos od 5 % temeljnog kapitala (temeljni kapital je nominalni iznos koji
proizlazi iz smanjenja kapitala ali ne manji od zakonskog minimuma) čime se
financijski jača društvo i štite vjerovnici (čl. 351. st. 1. ZTD)
 Zabrana isplate dividende koja bi prelazila iznos od 4 % temeljnog kapitala koji
otpada na dionicu prije isteka 2 godine od proteka poslovne godine u kojoj je
donesena odluka o smanjenju temeljnog kapitala (čl. 351. st. 2. ZTD); isplata preko
tog iznosa je moguća ako je vjerovnicima dano osiguranje ili su im podmirene tražbine
uz uvjet da su tražbine nastale prije upisa odluke o smanjenju u sudski registar i da su
 podnijeli zahtjev za osiguranje u roku od 6 mjeseci od objave financijskih izvješća na
temelju kojeg je donesena odluka o isplati dividende; ovime se štite vjerovnici, s
obzirom na činjenicu da smanjenjem temeljnog kapitala olakšava isplata dividende
Smanjenje temeljnog kapitala povlačenjem dionica
 Kod ovog načina smanjenja temeljnog kapitala uvijek dolazi do promjene dioničarske
strukture, budući da se povlače točno određene dionice; za nominalni iznos povučenih
dionica dolazi do smanjenja temeljnog kapitala
 Svrha ovog načina smanjenja temeljnog kapitala može biti saniranje društva, vraćanje
dioničarima njihovih uplata, prijenos uplata iz temeljnog kapitala u rezerve društva,
isključenje dioničara, eliminacija određenog roda dionica ili vinkuliranih dionica i sl.
 Povlačenje dionica treba razlikovati od isključenja dioničara zbog nepravodobne
uplate i stjecanja vlastitih dionica, budući da u tim slučajevima one i dalje egzistiraju
 Dioničko društvo može povući dionice prisilno ili nakon što ih samo stekne; prisilno
povlačenje je dopušteno ako je to bilo naređeno ili dopušteno u statutu društva ili
njegovoj izmjeni i dopuni do koje je došlo prije preuzimanja ili upisa dionica, kao i
kada se radi o vlastitim dionicama koje je steklo društvo (čl. 352. ZTD)
 Odluku o povlačenju dionica donosi gl. skupština ¾ većinom (primjena odredbi o
redovnom smanjenju temeljnog kapitala); u statutu ili odluci gl. skupštine određuju se
pretpostavke za prisilno povlačenje i način njegove provedbe; dioničarima pripada
pravo na naknadu za povučene dionice, ali tek po proteku 6 mjeseci od objave upisa
odluke o povlačenju dionica u sudski registar i uz prethodno davanje osiguranja i
isplate tražbina vjerovnicima društva
 Odredbe o redovnom smanjenju temeljnog kapitala ne primjenjuju se ako su dionice u
cijelosti uplaćene te su besplatno dane na raspolaganje društvu, ili su povučene na
teret dobiti ili ostalih rezervi, ili se radi o dionicama bez nominalnog iznosa te je
odlukom gl. skupštine određeno da se povlačenjem dionica povećava udio preostalih
dionica u temeljnom kapitalu društva; tada odluku o smanjenju temeljnog kapitala
povlačenjem dionica donosi gl. skupština običnom većinom (čl. 352. st. 3. i 4. ZTD); u
tim slučajevima se u kapitalnu dobit društva unose iznosi koji otpadaju na povučene
dionice te se oni ne smiju isplatiti dioničarima, čime se štite vjerovnici (čl. 352. st. 5.
ZTD)
 Ako je prisilno povlačenje dionica naređeno statutom, odluku o povlačenju dionica
donosi uprava/upravni odbor društva (čl. 352. st. 6. ZTD)
 Upisom odluke o smanjenju temeljnog kapitala u sudski registar, a ako su dionice
povučene nakon toga, njihovim povlačenjem dolazi do smanjenja temeljnog kapitala;
za povlačenje je dovoljno poništenje prava iz određenih dionica (čl. 353. ZTD)
 Obveza podnošenja prijave smanjenja temeljnog kapitala u sudski registar, prijavu
smanjenja i odluke o smanjenju moguće obaviti istovremeno (čl. 354. ZTD)
Ništetnost i pobojnost odluka glavne skupštine
 Razlozi za ništetnost odluka gl. skupštine (čl. 355. ZTD) –
a) nepoštivanje odredbi o uvjetnom povećanju kapitala;
b) nepoštivanje odredbi o sudjelovanju novih dionica u dobiti društva;
c) nepoštivanje odredbi o istodobnom upisu odluke o povećanju i smanjenju kapitala;
d) nepoštivanje odredbi o reviziji godišnjeg financijskog izvješća koje utvrđuje gl.
skupština;
e) nedostaci u sazivanju gl. skupštine (ovlaštenje uprave, objava poziva), osim ako su
sudjelovali svi dioničari na gl. skupštini;
f) neunošenje odluke u zapisnik na način propisan zakonom;
g) neusklađenost odluke s biti društva ili se njome vrijeđaju propisi o zaštiti interesa
vjerovnika ili javni interes;
 h) odluka je suprotna moralu;
i) ništavost odluke na temelju presude povodom tužbe za pobijanje odluke
 Mogućnost konvalidacije ništetne odluke (čl. 356. ZTD) – upisom odluke u sudski
registar, ako nije prethodno unesena u zapisnik, ona konvalidira; na ništetnost odluke
se nije moguće pozivati po proteku 3 godine od njezina upisa u sudski registar zbog
formalnih nedostataka u donošenju, neskladu s biti društva ili interesima vjerovnika i
javnom interesu ili nemoral; ako se s odlukom suglase svi dioničari koji nisu bili
uredno pozvani (poimence poznati dioničari kojima se šalje preporučeno pismo); ovo
se primjenjuje i u slučaju nepravodobnog upisa odluka o povećanju i smanjenju
temeljnog kapitala
 Na ništetnost se može pozivati tužbom i na bilo koji drugi način (primjena odredbi o
tužbi za pobijanje); ništetna odluka nema pravni učinak, osim u slučajevima kada
može konvalidirati; obveza povrata društvu onoga što je stečeno na temelju ništetne
odluke (čl. 357. ZTD)
 Ništetnost odluke o izboru članova nadzornog/upravnog odbora (čl. 358. ZTD) –
razlozi za to mogu biti formalni nedostaci u donošenju odluke, pravomoćna presuda u
povodu tužbe za pobijanje, njegov sastav protivan zakonu ili statutu, izbor osobe koja
nije bila predložena sukladno zakonu ili statutu, izbor većeg broja članova od
propisanog, ili ako izabrana osoba ne ispunjava zakonske uvjete za tu dužnost
 Ništetnost odluke o utvrđivanju godišnjih financijskih izvješća (čl. 359. ZTD) –
razlozi: sadržaj godišnjih financijskih izvješća suprotan propisima koji štite interese
vjerovnika društva, neobavljanje revizije ili neovlaštena osoba koja je obavila reviziju,
nepoštivanje odredbi o unosu sredstava u rezerve i korištenju sredstava iz njih;
ništetnost odluke o utvrđenju godišnjih financijskih izvješća uprave i nadzornog
odbora/izvršnih direktora i upravnog odbora, odnosno gl. skupštine dovode i do
ništetnosti odluke o upotrebi dobiti
 Razlozi za pobojnost odluka gl. skupštine (čl. 360. ZTD) –
a) odluka je donesena protivno zakonu ili statutu,
b) odlukom je određeni dioničar pribavio za sebe ili trećega korist na štetu društva ili
drugih dioničara (ovaj razlog je isključen ako su ostali dioničari obeštećeni)
c) ako se odluka pobija zbog uskraćenog davanja obavijesti (odluka gl. skupštine može
se pobijati zbog toga što su dane netočne, nepotpune obavijesti ili je davanje obavijesti
bilo uskraćeno, ako bi dioničar koji objektivno prosuđuje smatrao davanje obavijesti
bitnom pretpostavkom za očuvanje prava sudjelovanja na gl. skupštini i drugih
članskih prava, tužba se ne može temeljiti na davanju netočnih, nepotpunih ili
nedovoljnih obavijesti o utvrđivanju visine ili primjerenosti naknade, otpremnine,
dodatnih plaćanja ili drugih oblika naknade, ako je ZTD-om propisano da se prigovori
o tome ostvaruju u izvanparničnom postupku)

d) Odluka gl. skupštine ne može se pobijati (čl. 360. st. 3. ZTD):

1. što je zbog tehničke smetnje povrijeđeno pravo korištenja elektroničkog puta za
ostvarenje prava glasa i ostalih prava dioničara te ostvarenja prava glasa putem punomoćnika,
osim ako se u vezi s time društvu može predbaciti gruba nepažnja ili namjera s time da se u
statutu može za društvo predvidjeti i strože mjerilo krivnje,
2. što su povrijeđene odredbe o objavi poziva na gl. skupštinu(upućenju preporučenog
pisma), objavi podataka o gl. skupštini na Internet stranicama uvrštenog društva i priopćenju
putem financijskih/kreditnih institucija i udruženja dioničara
 Mogućnost naknadne potvrde pobijane odluke (čl. 361. ZTD) – ne može se pobijati
odluka koju je gl. skupština potvrdila novom odlukom, a ta nova odluka se ne pobija u
propisanom roku ili je tužba za pobijanje te odluke pravomoćno odbijena; mogućnost
da tužitelj koji ima pravni interes traži privremenu ništavost odluke do donošenja nove
odluke
 Ovlaštenje za pobijanje odluke (čl. 362. ZTD) – dioničar koji je sudjelovao na gl.
skupštini i stekao dionice prije objave dnevnog reda i izjavio protivljenje u zapisnik;
dioničar koji nije sudjelovao na gl. skupštini zbog pogrešne zabrane da sudjeluje,
neurednog sazivanja gl. skupštine ili nevaljane objave dopune predmeta odlučivanja,
ako je stekao dionice prije nego što je bio objavljen dnevni red gl. skupštine; svaki
dioničar u slučaju zloupotrebe prava glasa određenog dioničara ako je dionice stekao
prije objave dnevnog reda; uprava/upravni odbor društva; svaki član uprave/izvršni
direktor i član nadzornog/upravnog odbora kad bi se provedbom odluke počinila
kažnjiva, nezakonita ili štetna radnja
 Tužba za pobijanje (čl. 363. ZTD) – tužba se mora podići u roku od 30 dana od
donošenja odluke (ako je tužitelj prisustvovao gl. skupštini rok teče od prvog dana
nakon zaključenja gl. skupštine, a ako nije prisustvovao od prvog dana nakon što je
mogao saznati za odluku); tužba se podiže protiv društva koje zastupaju uprava/izvršni
direktori i nadzorni/upravni odbor (ako tužbu podnese neki član uprave/izvršni
direktor ili nadzornog/nadzornog odbora, društvo zastupa nadzorni/upravni odbor ili
uprava/izvršni direktor); spajanje više postupaka koji se vode o pobijanju i hitnost
postupka; društvo ima pravo uvida u podignutu tužbu i prije dostave; objava tužbe i
ročišta u glasilu društva
 Određivanje vrijednosti predmeta spora (čl. 363.a ZTD) – sud može odrediti da
tužitelj snosi troškove razmjerno svom imovinskom stanju (osobito ako se radi o
malom dioničaru); vrijednost predmeta spora koju određuje sud smije biti veća od 10
% iznosa temeljnog kapitala ili više od 4.000.000,00 kuna
 Privremene mjere (čl. 363.b ZTD) - sud može privremenom mjerom zaustaviti
primjenu odluke za koju se tužbom traži da se utvrdi ništetnom, ako je vjerojatno da bi
se njezinim provođenjem društvu mogla pričiniti nepopravljiva šteta
 Učinak pobijanja (čl. 364. ZTD) – presuda djeluje prema svim dioničarima i
članovima uprave i nadzornog odbora, neovisno jesu li bile stranke u sporu;
uprava/izvršni direktori mora dostaviti presudu bez odgode u sudski registar radi
upisa, te se mora objaviti; ako je odlukom mijenjan statut, potrebno je dostaviti i
potpuni tekst statuta ovjeren od javnog bilježnika
 Pobijanje odluke o upotrebi dobiti (čl. 365. ZTD) – mogućnost pobijanja odluke o
upotrebi dobiti iz svih razloga kao i za svaku drugu odluku gl. skupštine, kao i u
slučaju ako se dobit ne dijeli, a to bi trebalo učiniti s obzirom na okolnosti poslovanja
društva (uvjet da pravo na podjelu nije isključeno zakonom ili statutom); tužbu za
pobijanje mogu podići manjinski dioničari čije dionice čine 5 % temeljnog kapitala ili
iznos od najmanje 4.000.000,00 kuna, kao i nadzorni odbor
 Pobijanje odluke o povećanju temeljnog kapitala društva ulozima (čl. 366. ZTD) -
mogućnost pobijanja odluke o upotrebi dobiti iz svih razloga kao i za svaku drugu
odluku gl. skupštine, kao i u slučaju ako je u cjelini ili djelomično isključeno pravo
dioničara da stječu dionice, a iznos za koji su one izdaju ili najniži iznos ispod kojeg
se one neće izdavati je neprimjereno nizak (to ne vrijedi ako dionice treba preuzeti
netko treći te ih ponuditi za stjecanje dioničarima); time se štite manjinski dioničari i
njihova postojeća prava u društvu (pravo prvenstva)
 Upis u sudski registar odluke za koju se tužbom traži utvrđenje ništetnosti (čl.
366.a ZTD) - ako se tužbom traži utvrđenje ništetnosti odluke gl. skupštine društva o
 povećanju ili smanjenju temeljnog kapitala, izdavanju obveznica, poduzetničkom
ugovoru, priključenju društva budućem glavnom društvu, prijenosu dionica
manjinskih dioničara i u slučajevima kada tužba kojom se traži utvrđenje ništetnosti
odluke gl. skupštine po ZTD-u nije dopuštena, parnični sud može na prijedlog društva
rješenjem dopustiti da se odluka upiše u sudski registar i da njezin nedostatak ne
utječe na učinak upisa; činjenice na temelju kojih se može donijeti rješenje treba
učiniti vjerojatnima
 Sud smije donijeti to rješenje ako:
1. tužba nije dopuštena ili očigledno nije osnovana, ili
2. tužitelj u roku od tjedan dana od kada mu je dostavljen prijedlog društva ispravama ne
dokaže da je u vrijeme objave poziva za gl. skupštinu na kojoj je donesena pobijana odluka
imao u društvu dionice na koje se odnosi najmanje 1.000 kuna temeljnog kapitala društva i da
ih još ima, ili
3. po slobodnoj ocjeni suda treba dati prednost učinku odluke gl. skupštine odmah, jer
znatna šteta za društvo i njegove dioničare preteže nad štetom tužitelja, osim ako je riječ o
posebno teškoj povredi prava
 Pravomoćno rješenje suda obvezuje registarski sud; njegovo utvrđenje djeluje prema
svakome; o prijedlogu sud mora odlučiti najkasnije u roku od tri mjeseca od dana kada
je postavljen; odgađanje donošenja rješenja mora se opravdati posebnim rješenjem
protiv kojeg se ne može uložiti žalba; u hitnom slučaju rješenje se može donijeti i bez
održavanja rasprave; protiv rješenja može se uložiti žalba u roku od tri dana od kada je
dostavljeno stranci; sud drugog stupnja dužan je odlučiti o žalbi u roku od trideset
dana
 pokaže li se tužba za pobijanje osnovanom, društvo koje je ishodilo rješenje za upis
sporne odluke u sudski registar dužno je tužitelju nadoknaditi štetu koja mu je
pričinjena upisom odluke u sudski registar na temelju rješenja suda; ne može se
zahtijevati da se otkloni učinak upisa odluke u sudski registar
Prestanak dioničkog društva – Europsko dioničko društvo (Societas Europae)
 Razlozi za prestanak dioničkog društva (čl. 367. ZTD) –
1. istek vremena određenog u statutu, ako je društvo bilo osnovano na određeno vrijeme,
2. odluka glavne skupštine koja se mora donijeti ¾ većinom temeljnog kapitala zastupljenog
na glavnoj skupštini društva pri donošenju odluke, ako se statutom za to ne traži veća većina
ili ispunjenje dodatnih pretpostavki,
3. pravomoćna odluka registarskog suda kojom se određuje brisanje društva po službenoj
dužnosti,
4. pripajanje društva drugome društvu, spajanje s drugim društvom i podjela društva
razdvajanjem,
5. odluka stečajnog suca o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka na temelju članka 63.
stavak 1. Stečajnog zakona,
6. otvaranje stečajnog postupka,
7. ništetnost društva,
8. ukidanje društva
 Dioničko društvo koje nema imovine može prestati brisanjem iz sudskog registra na
prijedlog nadležnog tijela porezne uprave ili po službenoj dužnosti; trgovački sud briše
društvo iz sudskog registra po službenoj dužnosti ako ono u razdoblju od 3 uzastopne
godine ne ispuni svoju obvezu objave svojih godišnjih financijskih izvješća s
prilozima niti ih dostavi u roku od 6 mjeseci nakon što mu sud priopći namjeru
brisanja, a društvo ne učini vjerojatnim da ima imovinu; u tom slučaju se ne provodi
likvidacija društva, a ako se naknadno utvrdi postojanje imovine provodi se postupak
likvidacije, likvidatore imenuje sud na prijedlog zainteresiranih osoba; sud dostavlja
 obavijest o namjeri brisanja upravi društva po propisima o dostavi i ostavlja im
primjereni rok za prigovore, moguće odrediti i objavu te obavijesti
 Statutom je moguće odrediti i druge slučajeve prestanka
 Ako odluku o prestanku donosi gl. skupština, ona se prijavljuje radi upisa u sudski
registar, a ako je donosi sud, upisuje se po službenoj dužnosti (čl. 368. ZTD)
 Ako se prijava ne podnese, sud će uputiti ponovni poziv uz upozorenje da će po
proteku dodatnog roka to učiniti on po službenoj dužnosti i imenovati likvidatore
 Odluka o prestanku se objavljuje u Narodnim novinama
Likvidacijski postupak
 Svrha provedbe postupka likvidacije je razrješenje svih postojećih pravnih odnosa
društva (naplata tražbina prema trećima i plaćanje dugova prema trećima), unovčenje
imovine društva i vraćanje ostatka likvidacijske mase dioničarima društva, kada
nastanu razlozi za prestanak društva
 Ako se nad društvom ne otvori stečajni postupak, provodi se postupak likvidacije,
osim u slučaju pripajanja i spajanja društva, ili ako društvo nema imovine; na društvo
se do zaključenja likvidacije primjenjuju propisi koji se primjenjuju i na društvo koje
nije u likvidaciji, osim ako to nije u suprotnosti s odredbama o likvidaciji i njezinom
svrhom (čl. 369. ZTD)
 Nakon upisa odluke o otvaranju likvidacije upiše u sudski registar, u tvrtku društva se
stavlja naznaka “u likvidaciji” (čl. 370. ZTD)
 Upis imenovanih likvidatora i njihovih ovlasti u sudski registar (čl. 372. ZTD)
 Pozivanje vjerovnika za prijavu tražbina (čl. 373. ZTD) – uz upućivanje na
prestanak društva, upućuje se i poziv vjerovnicima da prijave svoje tražbine; poziv se
objavljuje triput u razmacima od 15-30 dana u glasilu društva, uz naznaku da
vjerovnici prijave svoje tražbine u roku od 6 mjeseci od posljednje objave poziva
 Obveze likvidatora (čl. 374. ZTD) – okončanje tekućih poslova, naplata tražbina,
unovčenje imovine društva, podmirenje vjerovnika; mogućnost ulaženja u nove
poslove; likvidatori imaju položaj uprave/izvršnih direktora, a nadgleda ih
nadzorni/upravni odbor; na njih se ne primjenjuje zabrana konkurencije; podaci na
poslovnim papirima društva u likvidaciji
 Ovlasti likvidatora (čl. 375. ZTD) – zastupaju društvo; skupno zastupanje, osim ako
je drugačije određeno statutom ili odlukom suda; statutom ili odlukom suda moguće je
odrediti pojedinačnog likvidatora koji samostalno ili skupno s prokuristom zastupa
društvo, to može odrediti i nadzorni odbor, ako je ovlašten na to statutom ili odlukom
gl. skupštine; raspodjela određenih poslova između likvidatora koji su ovlašteni
skupno zastupati društvo; nije moguće ograničiti ovlasti likvidatora na zastupanje
 Izrada početnih likvidacijskih financijskih izvješća (čl. 376. ZTD) – obveza
likvidatora da izrade početna likvidacijska financijska izvješća i izvješće o stanju
društva; gl. skupština odlučuje o utvrđenju početnih likvidacijskih financijskih
izvješća, davanju razrješnice likvidatorima i članovima nadzornog/upravnog odbora;
sud može odlučiti da nije potrebno provesti reviziju tih izvješća, ako to ne zahtijevaju
interesi vjerovnika i dioničara
 Obustava likvidacije i pokretanje stečaja (čl. 377. ZTD) – ako likvidatori na
temelju prijavljenih tražbina da imovina društva nije dostatna za podmirenje tražbina
vjerovnika, moraju obustaviti likvidaciju i predložiti provedbu stečajnog postupka
 Izvješće o provedbi likvidacije i prijedlog za diobu (čl. 378. ZTD) – nakon
podmirenja dugova društva, likvidatori imaju obvezu izraditi izvješće o provedenoj
likvidaciji i prijedlog o podjeli imovine, ako u odluci o prestanku društva nije
određeno drugačije; izvješće i prijedlog prihvaća tijelo koje je donijelo odluku o
prestanku društva (gl. skupština, sud); ako gl. skupština prihvaća izvješće i prijedlog
 pa se ne sastane nakon dva poziva, ili bude nepodobna za odlučivanje smatra se da su
izvješće i prijedlog prihvaćeni kako su predloženi

 Zaštita vjerovnika (čl. 379. ZTD) – podjela imovine društva dioničarima tek po
proteku 1 godine od dana kada je treći put objavljen poziv vjerovnicima da prijave
tražbine; u slučaju ako neki vjerovnik ne prijavi svoje tražbine, dugovani iznos treba
pohraniti kod suda, a stvari u javno skladište na razdoblje od 6 mjeseci; ako se i u tom
razdoblju ne namiri vjerovnik bez krivnje društva, provodi se javna prodaja, a
ostvareni iznos se predaje općini na čijem području je sjedište društva; vjerovnici čije
tražbine nisu bile poznate društvu, a nisu ih pravovremeno prijavili, mogu tražiti
njihovo podmirenje samo iz imovine koja nije podijeljena dioničarima; ako se radi o
spornim tražbinama, imovina društva se može dijeliti između dioničara, ako je
vjerovniku sporne tražbine dano osiguranje za naknadno namirenje; dioničar koji ima
tražbine prema društvu koje ne proizlaze iz njegovog članstva u društvu ima isti
položaj kao i vjerovnici
 Podjela imovine (čl. 380. ZTD) – likvidatori na temelju odluke o podjeli imovine
moraju podijeliti dioničarima imovinu u roku od 30 dana od dana donošenja odluke na
način određen statutom; imovina se dijeli razmjerno sudjelovanju dionica u temeljnom
kapitalu; ako ulozi nisu uneseni u istom omjeru za sve dionice, nadoknađuje se ono što
je uloženo, a ostalo se dijeli razmjerno sudjelovanju dionica u temeljnom kapitalu; ako
imovina nije dostatna za povrat uloženog, gubitak snose dioničari razmjerno
sudjelovanju dionica u temeljnom kapitalu
 Pravo na naknadu i nagradu likvidatora (čl. 381. ZTD) – naknada troškova i
nagrada za rad na teret društva; nju određuje gl. skupština, a u slučaju spora sud;
isplate naknade i nagrade se obavlja nakon podmirenja tražbina vjerovnika , a prije
podjele imovine dioničarima; moguće i prijevremene isplate ako to ne oštećuje
vjerovnike
 Okončanje likvidacije (čl. 382. ZTD) – nakon podjele imovine dioničarima
likvidatori podnose gl. skupštini zaključna likvidacijska financijska izvješća i izvješće
o provedenoj likvidaciji; likvidatori podnose sudu prijavu za upis brisanja društva u
sudski registar i dokaz o prihvaćanju zaključnih likvidacijskih financijskih izvješća i
izvješća o provedenoj likvidaciji; prestanak društva brisanjem; čuvanje poslovnih
knjiga i isprava društva u sudskom registru; mogućnost nastavka postupka likvidacije
 Odgovornost likvidatora za štetu (čl. 383. ZTD) – nakon brisanja društva iz sudskog
registra, nije moguće pobijati radnje likvidatora, ali vjerovnici mogu tražiti od njih
naknadu štete; ograničenje odgovornosti likvidatora na iznos nagrade za rad uvećan za
5 puta; ako to nije dovoljno za naknadu štete, za nju odgovaraju solidarno svi dioničari
do visine isplaćene imovine društva; prema dioničarima likvidator odgovara po općim
pravilima o odgovornosti za štetu; zahtjevi za naknadu štete zastaruju u roku od 1
godine od brisanja društva iz sudskog registra; solidarna odgovornost likvidatora
 Nastavljanje društva (čl. 384. ZTD) – ako društvo prestaje zbog proteka vremena ili
na temelju odluke gl. skupštine, gl. skupština može do podjele imovine dioničarima
donijeti odluku o nastavljanju društva; odluka o tome se donosi ¾ većinom (statutom
je moguće odrediti i veću većinu te ispunjenje dodatnih pretpostavki); isto vrijedi i u
slučaju otvaranja stečajnog postupka, ali se on obustavi na prijedlog društva ili ga se
zaključi nakon pravomoćnosti rješenja o potvrdi stečajnog plana ili se otkloni razlog
za brisanje društva koje je naloženo odlukom suda; konstitutivni učinak upisa odluke o
nastavljanju društva u sudski registar
Ništetnost društva
(čl. 384.a-384.c ZTD)
 Sankcija za određene nepravilnosti i nedostatke vezane uz dioničko društvo koji su
bitni za njegovi identifikaciju, upis u sudski registar i formiranje temeljnog kapitala
 Tužba za utvrđenje ništetnosti (čl. 384.a ZTD) – tužba za utvrđenje ništetnosti može
se podnijeti zbog: ako se u statutu društva odnosno u izjavi o preuzimanju dionica pri
njegovu osnivanju ne navode tvrtka društva, visina temeljnog kapitala, ulozi u društvo,
predmet poslovanja ili su odredbe o predmetu poslovanja ništetne ili nisu poštovani
propisi o najmanjoj dopuštenoj uplati dionica niti propisi o uvjetima i postupku za upis
u sudski registar; ovlast za podnošenje tužbe ima svaki dioničar, svaki član
uprave/izvršni direktor i svaki član nadzornog/upravnog odbora
 Ako se nedostatak može ukloniti, tužba se može podići tek nakon što ovlaštenik za
podizanje tužbe zatraži od društva da ukloni nedostatak, a ono to ne učini u roku od 3
mjeseca
 Tužba se mora podići kod nadležnog suda u roku od 3 godine od dana upisa društva u
sudski registar, odgovarajuća primjena odredbi zakona o tužbi za pobijanje odluka gl.
skupštine
 Uprava društva mora javno ovjerenu presliku tužbe dostaviti registarskom sudu bez
odgode od dana kada je podignuta, a sud koji je donio presudu dostavit će je
registarskom sudu u roku od 15 dana od dana njezine pravomoćnosti; registarski sud
upisuje u sudski registar zabilježbu spora, a ništetnost društva nakon što mu se dostavi
pravomoćna presuda; ako je tužba odbijena, briše se zabilježba spora
 Nedostatak statuta koji se odnosi na predmet poslovanja može se otkloniti izmjenom
statuta (čl. 384.b ZTD)
 Učinak upisa ništetnosti u sudski registar (čl. 384.c ZTD) – nakon upisa ništetnosti u
sudski registar provodi se likvidacija društva; ništetnost upisa ne utječe na pravne
poslove poduzete u njegovo ime; dioničari koji nisu u potpunosti uplatili dionice dužni
su to učiniti u mjeri koliko je potrebno da se podmire obveze društva
Ukidanje društva (čl. 621.-623. ZTD)
 Ukidanje trgovačkog društva predstavlja kaznenu mjeru prema trgovačkom društvu
 Pretpostavke (čl. 621. ZTD) - ugrozi li trgovačko društvo protuzakonitim postupanjem
nekog njegovog organa ili člana tog organa opće dobro, a nadležni organ društva ne
opozove osobe koje su to učinile, sud će po tužbi Vlade RH donijeti presudu o
ukidanju društva; nakon presude suda o ukidanju provodi se likvidacija društva kako
je to propisano ZTD-om; prijedlog za opoziv i imenovanje likvidatora iz važnog
razloga može staviti Vlada RB
 Privremene mjere (čl. 622. ZTD) - ako je podignuta tužba sud može na prijedlog
Vlade RH protiv trgovačkog društva donositi privremene mjere; kao privremenu
mjeru sud može do pravomoćnosti odluke donesene po tužbi Vlade RH obustaviti
primjenu odluke organa društva kojom se ugrožava opće dobro i zabraniti donošenje
određenih odluka i poduzimanje određenih pravnih radnji organu ili nekome ili svim
članovima organa društva kojima se može ugroziti opće dobro, a može odrediti i da
poduzete pravne radnje ne stvaraju nove pravne učinke.
 Upis u sudski registar (čl. 623. ZTD) - odluke suda upisuju se u sudski registar po
službenoj dužnosti
Europsko dioničko društvo (Societas Europae- SE)
 Prve ideje za uspostavu Europskog dioničkog društva (SE) nastaju 1959. godine
(Ulmer, Sanders), Europska Komisija 1970. godine donosi prvi Prijedlog Uredbe o
Europskom dioničkom društvu, koji je prihvaćen i objavljen 1975. godine, poteškoće
u usvajanju konačnog teksta Uredbe, osobito u pogledu pitanja suodlučivanja radnika
  8.10. 2001. godine usvojena Uredba o Statutu Europskog dioničkog društva i
Smjernica koja dopunjuje Statut Europskog dioničkog društva u vezi sa
suodlučivanjem radnika
 Svrha ustanovljavanja SE je uspostava trgovačkog društva s jedinstvenim pravnim
položajem na unutarnjem tržištu EU koji će olakšati prekogranične poslovne
aktivnosti i olakšati prijenos sjedišta društva iz jedne u drugu državu
 2007. godine donesen Zakon o uvođenju Europskog društva (societas europea (SE)) i
europskog gospodarskog interesnog udruženja (EGIU)(NN 107/07) koji će se
primjenjivati od dana punopravnog članstva RH u EU
 Osnovna obilježja Europskog dioničkog društva (SE) –
1. Dioničko društvo osnovano na području EU s vlastitom pravnom osobnošću (čl. 1.
Uredbe),
2. Minimalni temeljni kapital 120.000,00 eura (mogući i viši kapital ako nacionalni
propisi određuju tako za npr., banke, osiguravajuća društva i sl.)(čl. 4. Uredbe),
3. Registrirano sjedište SE na području EU u istoj državi članici u kojoj se nalazi i
njegovo stvarno sjedište; nije moguć prijenos registriranog sjedišta bez prijenosa
stvarnog sjedište čime se otežava mobilnost SE; primjena teorije stvarnog sjedišta
(promjena mjerodavnog prava)(čl. 7. Uredbe, čl. 3. ZUED),
4. Uređen postupak za prijenos sjedišta društva; odluku donosi gl. skupština; zaštita
vjerovnika i dioničara; nemogućnost prijenosa sjedišta u slučaju otvaranja postupka
ukidanja, likvidacije ili stečaja nad SE (čl. 8. Uredbe, čl. 6.-16. ZUED),
5. 5. Pravni izvori za SE: odredbe Uredbe, odredbe statuta SE, nacionalni pravni
propisi (usklađeni i neusklađeni), koji se primjenjuju na dionička društva (čl. 2.
ZUED),
6. 6. Objava odluka o osnivanju i prestanku SE i prijenosu sjedišta u službenim
novinama EU; upis SE u sudski registar one države članice u kojoj je smješteno
sjedište SE (čl. 12-14. Uredbe, čl. 4.-5. ZUED)
 Načini osnivanja SE (čl. 2. Uredbe):
1. Fuzijom (spajanjem, pripajanjem) 2 ili više dioničkih društava iz najmanje 2 različite
države članice EU (čl. 17.-24. ZUED);
2. Osnivanjem holding društva, gdje su osnivači društva kapitala iz najmanje 2 različite
države članice EU (čl. 25.-28. ZUED);
3. Osnivanjem društva-kćeri, gdje su osnivači trgovačka društva iz najmanje 2 različite
države članice EU;
4. Preoblikovanjem dioničkog društva u SE, koje je najmanje 2 godine imalo društvo-
kćer u drugoj državi članici EU (čl. 29-33. ZUED);
+
5. Postojeće SE osniva društvo-kćer u obliku SE
 Postupke statusnih promjena, osnivanja i fuzije dijelom uređuje Uredba, a dijelom
nacionalni propisi
 Unutarnje ustrojstvo SE – mogućnost izbora između monističkog ili dualističkog
sustava statutom SE (čl. 38. Uredbe, čl. 35. ZUED); pravni položaj tijela SE uređen
dijelom odredbama Uredbe, a dijelom nacionalnim propisima država-članica, te
statutom SE; mandat članova tijela ne smije biti duži od 6 godina (čl. 46. Uredbe); gl.
skupština SE (primjena nacionalnih propisa države članice u kojoj SE ima registrirano
sjedište)
 Za izradu godišnjih financijskih izvješća mjerodavni nacionalni propisi države članice
u kojoj SE ima registrirano sjedište (čl. 61. Uredbe)
 Za prestanak, likvidaciju i stečaj SE mjerodavni nacionalni propisi države članice u
kojoj SE ima registrirano sjedište (čl. 63. Uredbe)
  Smjernica o suodlučivanju radnika u SE – njome je uređeno sporno pitanje
participacije radnika u tijelima SE (pravo izbora vlastitih predstavnika radnika u
upravnim i nadzornim tijelima društva); njome se utvrđuje mjerodavnost nacionalnih
propisa one države članice u kojoj SE ima registrirano sjedište; vođenje pregovora o
modelu suodlučivanja radnika između uprave i radnika SE, pri čemu je za postupak
mjerodavno pravo države članice u kojoj SE ima registrirano sjedište; države članice
imaju obvezu utvrditi standardna pravila za suodlučivanje radnika koja se primjenjuju
u slučaju ako se uprava i radnici SE tako dogovore u pregovorima, ili ne postignu
sporazum o modelu suodlučivanja (standardna pravila predviđaju radnička
predstavnička tijela s pravom na obaviještenost i konzultacije); ako postoji više oblika
suodlučivanja u trgovačkim društvima koja sudjeluju u osnivanju SE izabire se onaj
oblik koji je najpovoljniji za radnike

DRUGI KOLOKVIJ PRAVO DRUŠTVA

1. Dioničko društvo je društvo kapitala u kojemu se temeljni kapital dijeli na dionice, a

članovi toga društva su sve osobe koje su u društvo uložile određeni dio kapitala te u
ukupnom temeljnom kapitalu sudjeluju s onim brojem dionica koji odgovara njihovom
uložnom kapitalu.

2. Vrste dioničkih društava:

Dionička društva mogu biti otvorena i zatvorena. Otvorena dinička društva su ona čije su
dionice izdane putem javne ponude i koja ispunjavaju jedan od sljedećih kriterija:

1. da se radi o bankama ili o društvima za osiguranje i

2. da imaju temeljni kapital najmanje u iznosu od 4000000 KM i najmanje 40 dioničara

3.Uvjeti za otvoreno D.D.

 da se radi o bankama ili o društvima za osiguranje

 da imaju temeljni kapital najmanje u iznosu od 4 miliona maraka i najmanje 40

dioničara

 imaju veći broj dioničara i javno objavljuju ponudu emisije dionica, s njihovim se
dionicama trguje na burzovnom i izvanburzovnom tržištu

4. Tko može biti osnivač D.D.?

Osnivač dioničkog društva mogu biti sve maloljetne i punoljetne fizičke osobe te pravne
osobe

5. Načini nastanka dioničkog društva:

Dioničko društvo može osnovati jedan ili više osnivača. Osnivači su obavezno i dioničari
dioničkog društva. Dioničko društvo može nastati na nekoliko načina.

Prema ZGD do toga dolazi:

1. osnivanjem

2. spajanjem i podjelom dioničkih društava

3. preoblikovanjem nekog drugog gosp.društva u D.D.

6. Sustavi osnivanja dioničkog društva su:

1. sustav koncesija
2. susutav slobodnog udruživanja
3. sustav normativnog alata
U sustavu koncesije (dozrale) osnivanje dioničkog društva ovisi o dozvoli države i to njezinih
upravnih tijela, koja slobodno ocjenjuju o svrsi osnivanja.
Sustav slobodnog udruživanja znači kako neko društvo nastaje u trenutku organiziranja
osnivača donošenjem statuta ili kojeg drugog akta o osnivanju.
Sustav normativnog akta osnivanja D.D. postiže se isto što i sustavom koncesiranja, ali uz
poštivanje načela slobode osnivanja, on s enalazi u sredini između sustava koncesija i sustava
slobodnog udruživanja.

7. Načini osnivanja D.D.

ZGD predviđa dva načina osnivanja D.D., a to su simultor i sukcesivni načini osnivanja.
Simultano osnivanje dioničkog društva je kada osnivači otkupljuju (preuzimaju) sve dionice
prigodom osnivanja, odnosno jednokratno i istodobno s potpisivanjem ugovora ili odluke o
osnivanju, sukladno zakonu kojim se utvrđuje emisija i promet vrijednosnih papira.
Sukcesivno osnivanje dioničkog društva je takvo osnivanje kada potpisnici ugovora ili odluke
o osnivanju, kao osnivači društva, preuzimaju jedan broj dionica, a preostale do ukupnog
broja dionica i iznosa temeljnog kapitala utvrđenog osnivačkim katom, putem javnog poziva
za upis i uplatu, nude neodređenom broju nepoznatih kupaca.
8.Osnivačka skupština D.D.
Sazivanje osnivačke skupštine je obvezno i kod simulatnog i kod suksesivnog osnivanja, a
upis i uplata dionica uspije. Osnivači su dužni sazvati osnivačku u roku od 60 dana od dana
prijema rješenja. Komisije za vrijednosne papire kojim se utvrđuje kako je emisija dionica
uspjela.
Osnivačka skupština može odlučivati ako na njoj sudjeluje osobno ili putem punomoćnika
dioničari s više od polovice ukupnog broja dionica s pravom glasa. Ako ne postoji kvorum
više od polovice ukupnog broja dionica s pravom glasa, po proteku 60 minuta od zakazanog
vremena početa skupštine, osnivačka skupština se odgađa i ponovno saziva najranije 15, a
najksanije 30 dana od prvobitno zakazanog datuma održavanja.

9.Nadležnosti osnivačke skupštine:

Nadležmost osnivačke skupine je:
1. usvajanje izvješća o osnivanju
2. usvajanje statuta
3. biranje presjedavajućeg skupštine
4. imenovanje članova nadzornog odbora
5. potvrđivanje vrijednosti uloga u stvarima i pravima i utvrđivanje broja dionica
emitiranih na temelju toga.

10.Izvješće o osnivanju D.D.

Sadrži:
1. broj upisanih dionica
2. nominalni iznos i cijenu po kojoj su dionice upisane
3. uplate za upisane dionice izvršene prije održavanja sonivačke skupštine
4. popis i procjenu vrijednosti svakog uloga u stavrima i pravima
5. podatke o upisnicama isključenih koji ne plate punu cijenu dionica – prigodom emisije
u roku utvrđenom odlukom o emisiji

11. Statut D.D.

Dioničko društvo za razliku od društva osoba obvezno ima statut. Prvi satut prgodom
osnivanja donosi osnivačka skupština. Njegove izmjene i dopune, odnosno novi statut, usvaja
kasnije skupština dioničara. Statut je osnovni organizacijsko-pravni akt dioničkog društva.
Statut dioničkog društva obvezno sadrži:
1. tvrtku, sjedište i djelatnost
2. iznos temeljenog kapitala, rod i broj i nominalni iznos dioničara
3. postupak u slučaju neplaćanja upisanih dionica
4. način povećanja i smanjenja temeljnog kapitala
5. način formiranja i korištenja fonda pričuva
6. način podjele dobiti i isplate devidende
7. način pokrića gubitka
8. broj glasova po rodu dionica
9. način sazivanja skupštine i odlučivanja, sastav i nadležnog odbora
10. sastav, način imenovanja i razrješenja i ovlaštenja nadzornog odbora i uprave društva
11. postupak pripajanja, spajanja, podjele i promjene oblika društva
12. prestanak društva
13. postupak izmjene i dopune statuta

12. Upis u registar emitenata

Uprava dioničkog društva dužna je podnijeti zahtjev za upis u registar emitenata kod Komisije
za vrijednosne papire, najkasnije 15 dana od dana održavanja osnivačke skupštine, u obliku i
sa sadržajem koji propisuje Komisija za vrijednosne papire. Uz taj zahtjev se dostavlja :
1. zapisnik osnivačke skupštine
2. dokaz o uplati ukupnog iznosa uplaćenih dionica po cijeni prigodom osnivanja
3. statut
4. popis članova nadzornog odbora i uprave
13.Temeljni kapital
Temeljni je kapital u statutu određne iznos kapitala društava koji nastaje uplatama dionica i
koji se upisuje u registar društva kao temeljni kapital društva te služi kao svojevrsno jamstvo
drušzva da raspolaže najmanje tim iznosom.
Temeljni kapital društva jest u novcu izražena vrijednost onoga što članovi društva (dioničari)
moraju unijeti u društvo na ime uplate nominalnih iznosa dionica. ZGD-om je propisan
najmanji nominalni iznos temeljnog kapitala koji iznosi najmanje 50 000KM, koji je
podijeljen na dionice. Nominalna vrijednost dionice ne može biti manja od 10 KM.
Pravila unosa temeljnog kapitala su:
 1. temeljni kapital mora u cijelosti biti uplaćen prije upisa u regisatr emitenata kod
Komisije za vrijednosne papire
2. dionice se ne mogu emitirati ispod njihova nominalnog iznosa
3. osnivači društva ne mogu raspolagati izvršenim uplatama dionica
4. naknada i drugi troškovi osnivanja ne mogu se isplaćivati na teret temeljnog kapitala
Pri osnivanju dioničkog društva, temeljni kapital može, osim u ulozima u novcu, biti i u
ulozima u stvarima i pravima. Za osnivanje dioničkog društva neophodan je temeljni kapital u
novcu od najmanje 50000 Km, a unos stvari i prava predstavlja temeljni kapital društva iznad
ovog iznosa.

14. Povećanje temeljnog kapitala

Temeljni kapital nije imovina društva.
Kod osnivanja dioničkog društva ugovorom ili odlukom osnivača uplaćuje se iznos koji
odgovara temeljnom kapitalu. Taj početni, osnivački kapital nakon osnutka društva
predstavlja njegova sredstva kojima ono može slobodno raspolagati dok temeljni kapital, kakv
je upisan u registar društva ostaje i dalje isti.
Ulaganje novog kapitala potrebno je za proizvodnju novih proizvoda i njihovu ponudu na
tržištu, proširenje postojećeg društva novim pogonima ili djelatnostima, izgradnje novih
poslovnih prostora ili poslovnih zgrada. U tome se slučaju mora donijeti odluka i povećanju
temeljnog kapitala.
Načini povećanja: Temeljni kapital se može povećati na više načina:

 povećanjem temeljnog kapital ulozima emisijom novih dionica u javnoj ponudi ili
zatvorenoj prodaji

 uvjetnim povećanjem kapitala

 povećanjem kapitala iz sredstava društva (povećanjem iz vlastitih sredstava)

 integriranim povećanjem temeljnog kapitala

U statutu društva je naveden iznos temeljnog kapitala. Prije promjene statuta potrebno je da
skupština društva donese odluku o povećanju temeljnog kapitala. Za takvu odluku je potrebna
kvalificirana vještina (dvotrećinska većina zastupljenih dionica s pravom glasa po svakom
redu dionica).
Skupština dioničkog društva odluku o povećanju temeljnog kapitala donosi na prijedlog
nadzornog odbora. Povećanje temeljnog kapitala postaje pravno valjano upisom u registar
emitenata kod Komisije za vrijednosne papire.

15. Tko donosi odluku o povećanju temeljnog kapitala?

Skupština dioničkog društva odluku o povećanju temeljnog kapitala donosi nna prijedlog
nadzornog odbora.

16. Smanjenje temeljnog kapitala

Smanjenje kapitala može biti posljedica previše uloženog početnog kapitala koji društvu nije
potreban zbog smanjenja opsega djelatnosti, ali i u slučajevima kada je društvo tijekom
poslovanja pretrpjelo znatne gubitke koje ne može nadoknaditi. Smanjenjem temeljnog
kapitala izravnava se odnos temeljnog kapitala i imovine koju društvo ima.
Odluka o smanjenju temeljnog kapitala mora se donijeti dvotrećinskom većinom zastupljenih
dionica s pravom glasa. Temeljni se kapital društva ne može smanjiti ispod 50 000 KM.
Smanjenje temeljnog kapitala ne msije utjecati na izvršavanje obveza prema vjerovnicima
dioničkog društva.
Odluka skupštine o smanjenju temeljnog kapitala obvezno sadrži:
1. iznos i razlog smanjenaj temeljnog kapitala
2. način smanjenja temeljnog kapitala
3. način povlačenja dionica, cijenu povučeni dionca ili način njezina određivanja

17. Načini samnjenja temeljnog kapitala:

Smanjenje temeljnog kapitala prvo se obavlja povlačenjem vlastitih dionica koje društvo drži
na dan donošenja odluke, a zatim odustajanjem od emisije dionica koje nisu u cjelini uplaćene
do dana donošenja odluke o smanjenju temeljnog kapitala.

18.Istodobno povećanje i smanjenje temeljnog kapitala

Skupština društva može donijeti odluku o povećanju istodobno s odlukom o smanjenju
temeljnog kapitala samo u posebnim slučajevima koji nastaju:
1. odustajanjem od emisije dionica koje nisu uplaćene i povlaćenjem izdanih
privremenica
2. radi naknade gubitaka ili prijenosa temeljnog kapitala u fond pričuva.

19.Fond pričuva
Dioničko je društvo obvezno imati fond pričuva koji iznose najmanje 25%temeljnog kapitala
društva. Fond pričuva formira se iz dobiti i iz drugih izvora, te uplate dioničara prigodom
konverzije običnih u prioritetne dionice i iz prihoda ostvarenih prodajom dionica.
U fond pričuva izdvaja se najmanje 10% godišnjeg iznosa neto dobiti, sve dok fond ne
dostigne iznos od 25% temeljnog kapitala. Ako ovaj fond ne dostigne iznos od 25%temeljnog
kapitala u roku od 5 godina društvo mora povećati izdvajanje za ovu namjenu na 20%
godišnjeg iznosa neto dobiti. Povećano izdvajanje čini se sve dok fond pričuva ne dostigne
iznos najmanje 25% temeljnog k.fonda.
Fond pričuva koristi se za pokriće gubitaka i drugih nepredviđenih troškova u poslovanju
dioničkog društva. Ako fond pričuva izmosi više od 25% tem.kapitala dioničkog društva, on
se može koristiti i za:
1. dopunu dividende, najviše do 5% tem.kapitala
2. povećanje nominalnog iznosa dionica
3. izdvajanje (emisiju) besplatnih dionica (povećanje tem.kapitala)
dioničko društvo može izdvajati i posebne pričuve za potrebe zaposlenika, a one se vode na
posebnom računu. Način izdvajanja i korištenja tih pričuva utvrđuje se statutom dioničkog
društva.
Dioničko društvo koje je vrijednosne papire u svojoj imovini u polugodišnjem ili godišnjem
obračunu iskazalo u vrijednosti većoj nego u prethodnom obračunu, dužno je tu razliku
iskazati kao posebnu pričuvu za pokriće budućih razlika tečaja vrijednosnih papira.

20. Dionica kao brijednosni papir

Vrijednosni pair jest prenosiva isprava u nematerijaliziranom obliku elektroničkom zapisu,
izdana u seriji na temelju koje se ostvaruju prava prema izdavatelju i obavlja prijenos prava
sukaldno zakonu i odluci o izdvajanju.
Prava i obveze dioničara utjelovljeni u doinici kao vrijednosnom papiru vezai su uz postojanje
propisanog medija na kojemu su izraženi, a bez njega ne mogu nastati i ne mogu se prenositi,
ostavriti niti prestati. Samo je jedan medij u FBIH podoban za to da dionici dadne svojstvo
vrijednosnog papira - elektronički zapis u računalnom sustavu Registar vrijednosnih papira.

21.Dionica kao dio temeljnog kapitala

Dionica nije član društva zahvaljujući svojim osobnim svojstvima nego dioničarsko svojstvo
ima i zadržava isključivo ako je i dok je imatelj dionice iz koje člansko pravo proizlazi. Kako
je dio temeljnog kapitala dionica se mora izraziti na isti način kao i taj kapital. Ona stoga
mora imati nominalni iznos izražen u konverbitilnim markama. Nominalni iznos dionica služi
aritmetičkom izražavanju udjela u temeljnom kapitalu društva kojim se određuje položaj
člana u društvu, a s čime je u uskoj vezi načelo nedjeljivosti dionice, određuje dioničarkso
pravo glasa u skupštini i obvezu dioničara da društvu uplati najmanji iznos na koji dionice
glase.
22.Dionica kao skup članskih prava i obveza
Član dioničkog društva stječući dionice stječe i odgovarajuća prava i obveze vezane za
članstvo u dioničkom društvu. Postoje dvije temeljne skupine prava dioničara, a to su
upravljačkp i imovinsko pravo.
Upravljačka prava uključuju:
1. sudjelovanje u radu i odlučivanje skupštine dioničkog društva
2. pravo glasa uključujući kumulativno glasovanje
3. podnošenje zahtjeva za sazivanje skupštine
4. izmjene dnevnog reda i prijedloga odluka skupštine
5. uvid u isprave
6. pobijanje odluka skupštine
7. predlaganje kandidata za člana nadzornog odbora
8. obavještenost

Imovinska prava:
1. sudjelovanje u dobiti
2. sudjelovanja u raspodjeli imovine preostale nakon stečaja ili likvidacije dioničkog
društva
3. pravo prvokupa dionica
4. pravo prijenosa dionica
5. isplata uplaćenih iznosa na temelju dionica dioničara isključenog iz društva
6. postavljanje zahtjeva društva za otkup dionica

Na dionice treće osobe mogu steći:

1. založno pravo
2. pravo plodouživanja
3. pravo otkupa
4. pravo preče kupnje

23. Dionica
Dionica je pojam kojim se označava skup, zbroj ili cjelovitost svih članskih prava i obveza
koje pripadaju jednom točno određenom članu dioničkog društva i povezani su s osobom tog
člana društva.
Dionice dioničkog društva su nematerijaliziane, nedjeljive i glase na ime. One su
neograničeno prenosive, osim u slučajevima utvređnim statutom dioničkog društva, sukladno
zakonu.
Dionica sadrži prava na sudjelovaje u:
1. upravljanju dioničkim društvom
2. raspodjeli dobiti
3. diobi imovine preostale nakon stečaja ili likvidacije d.d.
Dionica je nematerijalni vrijednosni papir koji je dio temeljnog kapitala društva i imatelju
daje pravo članstva u društvu, tj.prava i obveze koje iz toga članstva proizlaze. Iz toga slijedi
da se na dionicu mora gledati ka na :
1. dio temeljnog kapitala
2. vrijednosni papir
3. skup članskih prava i obveze imatelja dionice

24. Rodovi dionica:

ZGD predviđa dva reda dionica: redovite (obične) i prioritetne (povlaštene) dionice. Takva
podjela proizlazi iz zakonske odredbe po kojoj dionice, koje daju ista prava, čine rod dionica.

25.Redovite (obične) dionice

Redovite dionice daju dioničaru pravo sudjelovanja u upravljanju društvom, i na podjelu
dobiti, pravo na isplatu iz dijela ostatka likvidacijske odnosno stačajne mase.

26. Prioritetne (povlaštene) dionice

To su dionice koje daju svojim imateljima povlaštena prava kao što su pravo prioritetne
naplate dividende, isplate s razmjernog dijela ostatka imovine nakon likvidacije odnosno
stečaja društva, kao i neka druga prava utvrđena zakonom i statutom društva, uz ograničeno
pravo glasa. Prioritetne dionice mogu postojati samo uz redovite (obične) dionice.
Ograničenjem sudjelovanja nominalnog iznosa prioritetnih dionica u temeljnom kapitalu na
50% onemogućava se da dioničari koji imaju manjinski (ispod 50%) dio temeljnog
kapitalaupravljaju društvom. To ujedno predstavlja i oblik zaštite imatelja običnih dionica,
kojima se dividende isplaćuju tek nakon uplate dividende po osnovi prioritetnih dionica.
Prioritetne dionice sadrže pravo:
 1. naplate dividende za posljednih 5 godina prije isplate dividende za obične dionice
2. sudjelovanje u raspodjeli ostatka imovine nakon likvidacije dioničkog društva, prije
običnih dionica
3. koje pripada dioničarima s 10% dionica s pravom glasa i za prioritetne dionice koje
čine 5% svih dionica s pravom glasa
4. konverzije u obične dionice, ako dividenda za prioritetnie dionice nije isplaćena za
dvije uzastopne godine sve do isplate zaostale dividende
Pravo glasa na temelju prioritetnih dionica ne može se isključiti prigodom odlučivanja o:
1. smanjenju temeljnog kapitala
2. kupovini, prodaju, zamjeni, uzimanju u lizing i drugim transkacijama imovinom,
izravno ili preko supsidijarnih društava u opsegu većem od 1/3 knjigovodstvene
vrijednosti ukupne imovine d.d.
3. spajanju, pripajanju, podjeli, promjnei oblika i prestanku dioničkog društva
4. izmjena i dopuna statuta
Stjecanje prava glasa na temelju prioritetnih dionica u navedenim slučajevima omogućuje
dioničarima, koji imaju prioritetne dionice, sudjelovanje u donošenju odluka kojima se bitno
mjenjaju temeljna obilježja društva ili prava dioničara. Polazeći od naravi prioritetne dionice,
ona uvijek ima ograničeno pravo glasa.

26. Dionice zaposlenih

Statutom dioničkog društva može se utvrditi mogućnost emisije posebnog roda dionica za
zaposlene, odlukom skupštine ili odlukom nadzornog odbora donesenom na temelju i u okviru
odluke skupštine o povećanju temeljnog kapitala kojim je obavljen raspored dobiti za tu
namjenu. Zbroj nominalnih iznosa svih dionica za zaposlene ne može biti veći od 5%
tem.kapitala d.d.
Dionice zaposlenih sadrže ista prava kao i obične dionice što je utvrđeno ZGD-om uz
ograničenje kruga osoba na koje se mogu prenijeti te prestanak prava koja ovaj rod dionica
sadrži nakon stjecanja ZGD-om utvrđenih uvjeta.
Dionice za zaposlene mogu se prenositi jedino na druge zaposlene i umirovljene djelatnike
d.d.
Prava sadržana u dionicama za zaposlene prestaju danom smrti ili prestanka zaposlenja kod
dioničkog društva.
Uvjeti i način stjecanja, prijenosa i otkupa dionica zaposlenih bliže se uređuju odlukom o
emisiji u skladu sa statutom d.d.

27.Organi D.D.
Upravljati društvom znači upravljati pothvatomi rizicima , ulaganjima kao i resursima kojima
društvo raspolaže tijekom poslovanja. Kao ravna osoba dioničko društvo djeluje preko svojih
organa i to: skupštine, nadzornog odbora, uprave i odbora za reviziju.
Uprava je izvršni organ društva, nadzorni odbor je organ koji nadzire rad društva, a skupština
je organ kojim se stvara volja duštva i koji odlučuje o svim bitnim pitanjima za njegov rad.

28. Uprava
Je organ d.d. koji organizira red i ????? poslovanjem, zastupa i predstavlja dioničko društvo i
odgovara na zakonitost njegova poslovanja. Tu je i središnji organ vođenja poslova društva i
djeluje potpuno samostalno.

29. Sastav uprave

Upravu dioničkog društva čine direktor ili direktor i jedan ili više izvršnih direktora. Broj
članova uprave mora se odrediti statutom. Postupak izbora, imenovanje, razješenja, sastav i
način odlučivanja uprave dioničkog društva utvrđuje se statutom.

 Direktor i izvršni direktor tj,član uprave ne može biti osba:

1. osuđena na kaznena djela i za gospodraski prijestup nespojiv sa dužnošću u upravi,
5god od dana pravomoćnosti presude, isključujući vrijeme zakonske kazne
2. kojoj je presudom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadležnosti suda
3. starija od 65 godina na dan imenovanja

30.Nadzorni odbor
Nadzorni odbor je organ društva koje nadzire poslovanje društva i utvrđuje je li ono u skladu
sa zakonom i statutom društva. Nadzorni odbor sačinjavaju presjednik i najmanje dva člana,
koje imenuje i razrješava skupština, s time da ukupan broj članova nadzornog odbora mora
biti neparan.

31.Sastav nadzornog odbora

Pri predlaganju skupštini izbora članova nadzornog odbora, nadzorni odbor treba voditi
računa da se radi o osobama koje imaju potrebna znanja, sposobnosti, i stručna iskustva.
Prigodom utvrđivanja sastava nadzornog odbora treba voditi računa da bude u njemu
dovoljno neovisnih članova. Izbor u nadzorni odbor bivših članova uprave ne smije biti
redoviti slučaj i treba u pravilu biti ograničen na jednog ili najviše dva člana. Određivanje
broja članova nadzornog odbora u FBIH autonomno je pravo skupštine koje prigodom
donošenja statuta o tome odlučuje.
Članom nadzornog odbora može biti svaka potpuno poslovno sposobna fizička osoba.
Predsjednik i član nadzornog odbora ne može biti:
1. osoba osuđena na kazneno djelo i za gospodarski prijestup
2. osoba kojoj je presudom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadležnosti
nad.odbora
3. osoba starija od 65 fodina na dan imenovanja
4. direktor i član uprave d.d. ne može biti presjednik i član nadzornog odbora

32. Izbor nadzornog odbora

Članove nadzornog odbora bira skupština. Glasovanje na skupštini može se obaviti kao
glasovanje za listu predloženih kandidata ili za svakog pojedinog kandidata posebna. Članovi
nadzornog odbora biraju se glasovanjem putem glasačkih listića pri čemu svakoj dionici s
pravom glasa pripada borj glasova jednak broju članova nadzornog odbora koji se biraju.
Ukupan broj glasova koji nosi svaki listić raspoređuje se ravnomjerno na sve kandidate čija su
imena zaokružena na istom listiću. Kandidate koji su dobili najveći broj glasov skupština
proglašava članovima nadzornog odbora. Na prvoj konstutivnoj sjednici nadzornog odbora
koju u roku 15 dana od dana održavanja skupštine saziva tajnik društva, nadzorni odbor
jednog od svojih članova bira za svog presjednika. Presjednik i članovi nadzornog odbora
zaključuju s dioničkim društvom ugovor koji odobrava skupština. Skupština može razriješiti
presjednika i članove nadzornog odbora i prije razdoblja na koje su imenovani:
1. kada nadzorni odbor ili pojedini njegovi članovi izgube povjerenje dioničara
2. kada skupština odbije usvojiti godišnje izvješće društvu koje uključuje financijsko
izvješće i izvješće revizora nadzornog odbora i odbora za reviziju
3. kada skupštin utvrdi odgovornost presjednika i članova nadzornog odbora za štetu
koju je pretrpjelo dioničko društvo
4. i u drugim slučajevima utvrđenim statutom društva

33.Nadležnost nadornog odbora

1. nadzirati poslovanje dioničkog društva
2. nadzirti rad uprave
3. usvajati izvješće uprave o poslovanju po polugodišnjem i godišnjem obrčunu s
bilancom stanja i uspjeha i izvješćem revizije
 4. podnositi skupštini godišnje izvješće o poslovanju d.d. koji obvezno uključuje izvješće
revizora, izvješće o radu nadzornog odbora i odbora za reviziju i plan poslovanja za
iduću godinu
5. birati svoga presjednika
6. predlagati raspodjelu i način uporabe dobiti i način pokrića gubitaka
7. odobravati kupovinu, prodaju, zamjenu, uzimanje u lizing i druge transakcije
imovinom izravno ili posredstvom supsidijarnih društava u tijeku poslovne godine u
opsegu od 15% do 30% knjigovodstvene vrijednosti ukupne imovine d.d.
8. imenovati presjednika i članova odbora za naknade i odbora za imenovanje
9. obrazovati privremena povjerenstva te utvrđivati njihov sustav i zadatak
10. sazivati skupštinu
11. odobravati emisiju novih dionica postojećeg roda u iznosu do trećine zbroja
nominalnog iznosa dionica i određivati iznos, vrijeme prodaje i cijenu novih dionica,
koja ne može biti manja od prosječne tržišne vrijednosti postojećih dionica istog roda
u 30 uzastopnih dana prije dana donošenja odluke

34.Skupština društva
Skupština je organ u kojem dioničari ostvaruju svoja prava u društvu i u kojem se izražava
volja dioničara koja predstavlja volju društva. Skupštinu čine svi dioničari društva i to
dioničari svih rodova dionica zajedno, dioničari svakog posebnog roda imaju svoju odvojenu
skupštinu, na kojoj odlučuju o pitanjima koja su važna za dioničare toga pojedinog roda
dionica. Skupština može obavljati isključivo one poslove koji su određeni ZGD-om odnosno
statutom.

35.Sazivanje skupštine – uprava – nadzorni odbor – druge osobe – dioničari – likvidatori

društva
Skupštinu saziva nadzorni odbor, najmanje 20 dana prije održavanja koja o tome donosi
doluku većinom glasova, ako u statutu nije oređena veća većina. Uprava je dužna objaviti
sazivanje skupštine za to određenom glasilu. Poziv mora sadržavati i dnevni red jer skupština
ne ože odlučivati o onim točkama dnevnog reda koje nisu valjano objavljene.
Dioničari mogu sazivati glavnu skupštinu ako imaju dionice čiji ukupni nominalni iznos čini
najmanje 5% temeljnog kapitala društva, odnosno 10% prema ZGD-u.
Svaki dioničar ima pravo nakon objave sazivanja sjednice priopćiti svoje prijedloge i
protuprijedloge u svezi s dnevnim redom ali njegov zahtjev mora biti obrazožen. O tijeku
sjednice glavne skupštine mora se voditi zapisnik.
36. Nadležnosti skupštine d.d.
Temeljne nadležnosti skupštine utvrđene su ZGD-om tako da skupština d.d. odlučuje o:
1. povećanju i smanjenju temeljnog kapitala
2. emisiji novih dionica postojećeg ili novog roda dionica i emisiji obveznica i drugih
dužničkih vrijednosnih papira
3. ograničenju ili isključenju prava preče kupnje novih u okviru odluke o emisiji novih
dionica postojećeg ili novog rodda
4. usvajanju godišnjih izvješća društva, koja uključuju financijsko izvješće i izvješća
revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju
5. raspodjeli dobiti i isplati dividende
6. načinu pokrića gubitaka
7. spajanju s drugim društvima i pripajanju drugih društava dioničkom društvu ili D.D.
drugom društvu
8. promjeni oblika i podjeli d.d.
9. prestanku d.d. s provedbom likvidacije
10. izboru i razrješenju članova nad.odbora pojedinačno

37.Odbor za reviziju
- interni i vanjski revizori; organi su koji imaju ulogu zaštite dioničara i vjerovnika kao i
društvo u cjelini. Odbor za reviziju predstavlja poseban, obvezan, stalan i kolegijalni organ
društva, samostalan u odnosu na druge organe društva.
- Odbor za reviziju obvezan je objaviti reviziju polugodišnjeg i godišnjeg obračuna i reviziju
financijskog poslovanja d.d.
- Odbor za reviziju ovlašten je zahtjevati sazivanje sjednice nadzornog odbora i ksupštine
kada smatra da su ugroženi interesi dioničara
- Odbor za reviziju bira skupštinua na isti način kao i nadzorni odbor

38. Rok za sazvivanje skupštine

ZGD-om j eutvrđen minimalni rok koji treba proći od dana sazivanja do dana održavanja
skupštine a to je barem 20 dana prije datuma određenog za zasjedanje skupštine. Dopušteno je
utvrditi duži rok od 20 dana ali ne i kraće.

39.Zaštita manjine
Većinski dioničar je onaj koji raspolaže s dionicama koje predstavljaju veći dio temeljnog
kapitala (više od 50%).
Manjinski dioničar je onaj čije sudjelovanje u temeljnom kapitalu iznosi manje od 50%.
Zaštita se ne pruža svakom manjinskom dioničaru nego samo kvalificiranom manjinskom
dioničaru. Kvalificirani dioničar je onaj kojemu dionice čine zakonom ili statutom određeni
najmanji udio u temeljnom kapitalu društva. ZGD-om je određeno da se manjinskim pravima
mogu koristiti oni dioničari koji imaju dionice koje predstavljaju najmanje 5% ukupnog broja
dionica s pravom glasa i to:

 pravo da predlažu izmjenu dnevnog reda

 predlažu kandidata za člana nadzornog odbora

 dioničar ili skupina dioničara s najmanje 10% ukupnog broja dionica s pravom glaa
imaju:
o pravo na sazivanje skupštine

o pravo na zahtjev za reviziju od strane odbora za reviziju

U zaštitu dioničara ubrajamo i pravo dioničara da stavlja svoje prijedloge, odnosno pravo da
se suprostavljaju prijedlozima uprave i nadzornog odbora, pravo na obavijesti u poslovima
društva koji su na dnevnom redu skupštine.

40.Ništave odluke skupštine d.d. ako:

1. skupština društva nije sazvana na način predviđen u ZGD-u
2. ako odluka skupštine društva nije unesena u zapisnik
3. ako je pravovremenom presudom donesenom povodom tužbe za utvrđivanje niškoristi
odluka proglašena ništavnom
Postupak za pobijanje i poništenje odluke skupštine može pokrenuti:
1. dioničar zastupljen na skupštini, čiji je prigovor na odluku unesen u zapisnik skupštine
2. dioničar koji nije prisustvovao skupštini zbog njezina sazivanja protivno odredbama
ZGD-a
3. dioničar čiji prijedlog ili prigovor nije pravilno unesen u zapisnik
4. nadzorni odbor i uprava i svaki član nadzornog odbora i uprave ukoliko bi izvršenjem
odluke počinio gosp.prijestup, kazneno djelo ili nanio štetu d.d.

41.Statusne promjene društva su:

1. promjena oblika
 2. pripajanje
3. spajanje
4. prestanak društva
5. likvidacija društva

42.Prestanak društva:
D.D. može prestati:
1. odlukom skupštine društva
2. spajanjem, pripajanjem i podjelom društva
3. odlukom suda
4. stečajem društva

43.Dioničko društvo odlukom suda prestaje:

1. kada ga tuži vjerovnik čija dospjela a neuzmirena potraživanja premašuju trećinu
tem.kap.d.d.
2. skupština d.d. nije održana 10 mjeseci od isteka roka za izradu godišnjeg obračuna
3. kada se i nakon izricanja kazni nastavljaju povrede i drugih propisa kojima se
ugrožavaju interesi vjerovnika ili vlasnika vrijednosnih papira koje je društvo
emitiralo
4. kada se stječaj završi diobom stječajne imovine
5. kada stječaj nije pokrenut pa imovina društva nije dovoljna za pokriće troškova
steč.postupka, ili se stječaj obustavi zbog nedovoljne imovine
6. iz drugih razloga utvrđenih za prestanak gosp.društva.
DRUŠTVA KAPITALA

DIONIČKO DRUŠTVO

POJAM DIONIČKOG DRUŠTVA

Pojam dd 159
Dioničko društvo je trgovačko društvo u kojem članovi (dioničari) sudjeluju s ulozima u temeljnom
kapitalu podijeljenom na dionice.

Dioničko društvo može imati i samo jednog dioničara.

Dioničari ne odgovaraju za obveze društva.

Dioničko društvo je pravna osoba, pravnu sposbnost stječe upisom u registar, a gubi brisanjem, i rpije
upisa društva u registar postoji preddruštvo.

Karakteristike:

poslovodstvo nije obvezno za članove –

dioničar se može ograničiti na ulaganje kapitala i ne očekivati ništa osim isplate dividende

( dioničar ulagatelj)

dioničar može svoje prava ostvarivati u organima društva, vršiti nadzor itd

( dioničar poduzetnik)

diončar može samo špekulirati dionicama na burzi

( dioničar špekulant)

vrijedi pravilo – što je dioničar pasivniji veća je uloga uprave i nadzornog odbora

Odgovornost:

- dioničko društvo odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom

dioničari ne odgovaraju svojom imovinom za obveze društva prema trećima ( Iznimno: odgovaraju
ako zlorabljuju okolnost da za obveze društva ne odgovaraju)

rizik dioničara sveden je na gubitak uplaćenog uloga

Dioničko društvo je trgovac i kad djelatnost kojom se bavi nije gospodarska.

Jednostavna je promjena članstva – kupnja i prodaja dionica

Organi:

Dioničko društvo ima propisane obvezne organe :

glavnu skupštinu
upravu i nadzorni odbor u dualističkim

glavnu skupštinu i upravni odbor u monističkom sustavu

Suolučivanje zaposlenih:

U dd djeluju i surađuju što institucionalno što interesno tri skupine:

1. dioničari – koji su društvu povjerili svoj novac

2. uprava koja vodi društvo

3. zaposleni – članstvo u nadzornom odboru

Osnivači 160

Osnivači društva su dioničari koji usvoje statut.

Kod sukcesivnog osnivanja osnivači su i dioničari čiji ulozi nisu u novcu, iako ne sudjeluju u usvajanju
statuta.

Statut društva mora usvojiti najmanje jedna osoba.

Sukcesivno osnivanje – kod njega sastavljači statuta pozivaju zainteresirane na upis dionica, pa tek
kad osnivačka skupština donese sve zakonom previđene odluke, društvo se smatra osnivanim

Dioničar ne mora biti osnivač!

- to je važno budući da osnivač ima određene obveze osobito kod sukcesivnog osnivanja npr obvezu
sazvati osnivačku skupštinu

- osnivači moraju podnjeti pisano izvješće o provedenom osnivanju, daju objašnjenja revizorima,
snose troškove osnivanja itd

- svi ostali – nisu osnivači već samo dioničari

Tko može biti osnivač?

Svaka fizička i pravna domaća i strana osoba

Fizička osoba ne mora imati poslovnu sposobnost ( djeluje njen zakonski zastupnik)

Temeljni kapital 161

Temeljni kapital i dionice, osim onih bez nominalnog iznosa, moraju glasiti na nominalne iznose
izražene u kunama.

Temeljni kapital je novčano izražena vrijednost onoga što dioničari moraju unjeti u društvo. On je
svojevrsna nadoknada za činjenicu da dioničari ne odgovaraju osobno, a druge strane treba pružiti
sigurnost vjerovnicima.

Temeljni kapital nije identičan s imovinom društva. TK je pasiva, a imovina je aktiva društva.

Razlika TK i imovine:

Imovina:

njome društvo raspolaže i bitna je za sigurnost vjerovnika društva

čini aktivu društva – vrijednost aktive se mijenja poslovanjem i ne iskazuje se u statutu

ona nije stalna veličina, zbog poslovanja je podložna promjenama

Temeljni kapital:

je racunovodstvena kategorija

ulazi u pasivu društva

određen je u statutu, upisan u SR i vodi se u poslovnim knjigama

FUNKCIJE temeljnog kapitala:

1. racunovodstvena – stavka pasive u poslovnim knjigama – tim se kapitalom ne odgovara za obveze

2. jamstvena – služi zaštiti vjerovnika društva i svojevrsna je naknada za to što dioničari ne

odgovaraju osobno

3. najvažnija funkcija – obračunska osnova za isplatu svih prava tj izracunavanje svih prava i obveza
OFF SHORE DRUŠTVA

Izvlačenje sredstava iz društva moguće je takvim poslovima i kada nije riječ o koncernu, pa nije rijetko
da se za to koriste tvrtke u inozemstvu, posebice su za to pogodna off shore društva za koja se
praktički ne može utvrditi tko je u njima član.

To su uobičajene metode naručivanja poslova koji se obično ne obave ili se prividno obave kao što su:

marketinška ispitivanja

izrada studija itd

Uredno se plate pa tako prihod se iskazuje samo kao provizija iz takvih poslova a ne ukupan prihod
ostvaren u inozemstvu.

Ne može li se utvrditi da se radi o istim članovima društva, vjerovnici se ne bi mogli koristiti tužbom
na temelju proboja odgovornosti, ali bi mogli upotrijebiti neko od drugih pravnih sredstava kao što su
tužbe protiv članova uprave i osoba koje su iskoristile utjecaj u društvu.

Osnovna pravila za očuvanje kapitala:

1. Načelo unosa kapitala

kako je unos kapitala glavna a često i jedina obveza dioničara, ta obveza je zapravo protuteža za
isključenje njegove odgovornosti za obveze društva

temeljni kapital u statutu je označen kao temeljna svota kapitala koja vjerovnicima služi kao temelj za
kreditiranje društva i jamac potraživanja.

Zbog ostvarenja ovog načela u ZTD ima niz odredbi: zabrana izdavanja dionica za svote niže od
nominalne svote, TK mora se navesti u statutu itd

Temeljni kapital kao obračunska konstanta

TK kao zbroj uloga dioničara ne može im se vraćati: dioničari mogu smao sudjelovati u dobitku

2. Načelo održavanja temeljnog kapitala

TK vjerovnicima jamči da će moći namiriti svoja potraživanja i to ne samo u trenutku osnivanja
društva već i tijekom kasnije poslovanja

Stoga društvo mora održavati imovinu barem jednaku TK

Zato se zakonom zabranjuju neke radnje koje bi mogle biti od utjecaja na ovo načelo, pa je
zabranjeno:

Da se dioničaru vrati ono što je unio kao ulog

Da plati kamate na ulog

Da stječe ili uzima u zalog vlastite dionice osim kada je to dopušteno

Da prije prestanka društva podijeli dividendu koja ne proizlazi iz racuna dobiti i gubitka

Najniži nominalni iznos temeljnog kapitala 162

Najniži iznos TK je 200.000 kn.

U EU je 25 000 Eura, za banku 40 mil kn, stambene štedionice 20 mil kn

BURZA

Za olakšanje trgovanja dionicama uvedene su određene institucije koje bez obzira na oblik stvaraju
transparetno tržište.

Burza je posebno organizirano i stalno mjesto – tržište pod nadzorom države na kojem se sastaju
kupci, prodavatelji i posrednici u određeno vrijeme zbog sklapanja poslova sukladno s pravilima burze
u stvarima koja nisu unikati

Burze mmožemo podijeliti na dvije temeljne skupine:

burze vrijednosnicama ( efektne burze)

robne burze ( produktivne burze)

Kod nas se burza vrijednosnih papira osniva kao dd ( u skladu sa ZTD-om i Zakonom o tržištu kapitala)
Burzu može osnovati najmanje 10 ovlaštenih društava za poslovanje vrijednosnicama i u svakom
trenutku mora imati najmanje takav broj dioničara.

Burza se upisuje u sudski registar.

Nadzor nad radom burze provodi HANFA – Hrv agencija za nadzor financijskih usluga

Dnevna novisnka i druga izvješća o tečajevima pojedinih dionica pružaju sliku ponude i potražnje.

Ako se radi o povećanju vrijednosti dionica, one postaju instrument stjecanja novca.

Anonimnost dionica

imatelji dionica, u sustavima u kojima mogu postojati i dionice na donositelja, su anonimni. Time je i
njihova zarada anonimna.

Najniži nominalni iznos dionica 163

Društvo može izdati dionice s nominalnim iznosom ili bez tog iznosa.

Nominalni iznos dionice ne može biti manji od 10,00 kn.

Ništava je dionica čiji je nominalni iznos manji od toga. Izdavatelji takvih dionica solidarno odgovaraju
imateljima za štetu koja im je pričinjena izdavanjem dionica.

Nominalni iznosi dionica koji su veći od nominalnog iznosa, moraju glasiti na iznose koji su
višekratnici iznosa od 10,00 kn.

Dionice bez nominalnog iznosa sudjeluju u temeljnom kapitalu društva u jednakom dijelu. Iznos
temeljnog kapitala koji otpada na jednu dionicu ne može biti manji od 10 kn.

Udio u TK određuje se kod dionica s nominalnim iznosom odnosno njihova nominlanog iznosa i
nominalnog iznosa tog kapitala, a kod dionica bez nominalnog iznosa brojem dionica.

Dionica je nedjeljiva.
Temeljni kapital podijeljen je na dijelove dionice – akcije.

Svaki dioničar sudjeluje u TK s jednom ili više dionica.

Dionice su obično podijeljenje na jednake dijelove tj sve dionice imaju istu vrijednost, ali mogu biti
izdane u različitim apoenima 1, 2 5 ,10 dionica.

Dionice s nominalnim iznosom

- su dionice na kojima je označen iznos njezine nominalne vrijednosti u odnosu na noimnalni temeljni
kapital.

Npr. Jedno društvo ima TK 100.000 eura, i želi izdati 10.000 dionica, tada je nominlana svota jedne
dionice 100 eura

Veći nominalni iznosi su dopušteni ali moraju biti višekratnici broja 10 ( 20,50, 60 itd)

Dionice bez nominalog iznosa

Su takve kojima se iskazuje samo udio u temeljnom kapitalu ali bez određenog razlomka ili postotka
1/200 ili 5%

Kako se svaka takva dionica mora odnositi na određeni dio temeljnog kapitala , određivanje prava
dioničara u društvu određuje se brojem dionica.

Dioničko društvo slobodno bira hoće li izdati dionice s nominalnim iznosom ili bez, ali ne može imati
obje vrste dionica.

Postoje dva tipa dionica bez nominalnog iznosa:

1.prave dionice bez nominalnog iznosa

u RH ove se ne mogu izdati jer bi to značilo da društvo uopće nema temeljni kapital ili da ima, ali nije
podijeljen na dionice

2. neprave dionice bez nominalnog iznosa

 - dopuštene su, ali samo one koje su izražene njihovim brojem

Nedjeljivost dionice

Nominalna nedjeljivost – dionica glasi na dio temeljnog kapitala koji se ne može dijeliti na manje iste
dijelove iste dionice

Sadržajna nedjeljivost – da glede prava koja iz nje proizlaze prema društvu čini cijelinu

To znači da se prava iz iste dionice ne mogu razdvajati tako da jedna osoba ima pravo glasa, a druga
pravo na dividendu

Ni društvo ni dioničari ne mogu pojedina prava iz dionice prenositi na različite osobe.

Također nije moguće dionicu dijeliti na još manje dijelove.

Iznos za koji se izdaju dionice 164

Dionice se ne mogu izdati za iznos koji je manji od najnižeg iznosa temeljnog kapitala.

Dionice se ne mogu izdati za iznos koji je niži od nominalnog iznosa, odnosno iznosa temeljnog
kapitala koji otpada na pojedinu dionicu bez nominalnog iznosa.

Dopušteno je izdavanje dionica za viši iznos

Najniža dopuštena emisija dionica – 200.000 kn.

Izdavanje dionica AL PARI

- zbroj uplata svih dionica čini temeljni kapital društva

- u trenutku uzdavanja nema razlike između nominalne vrijednosti TK i imovine društva

Izdavanje dionica SUB PARI

- u emisijama ispod nominalne vrijednosti dioničar plaća manju svotu od označene u dionici
- time se stvara nesklad između nominalne vrijed TK i stvarne vrijednosti svih uplata – naš zakon to
zabranjuje

Izdavanje dionica SUPER PARI

- dopušteno je izdavanje dionica za višu svotu od dijela TK koji na njih otpada

- to znači da će dioničar uplatiti višu svotu da bi dobio nominalnon manji dio

- društvo od početka raspolaže većom svotom od predviđene nominalne vrijendosti pa taj dio može
korisno upotrijebiti

( agio)

AGIO

- je razlika između nominalnog iznosa i iznosa za koji su dionice izdane

On se unosi u kapitalnu dobit i ne čini TK već taj iznos ostaje u društvu i čini njegov vlastiti kapital

U slučaju izdavanja dionica super pari, taj višak – agio, uplatiti prije upisa dd u sudski registar

Agio služi za troškove početka rada društvo, kako bi mu TK ostao netaknut.

Tržišna ili prometna vrijendost dionice

- dionica će vrijediti onoliko koliko se za nju može dobiti na tržištu, što može, ali ne mora odgovarati
nominalnom iznosu

- kod dionica koje kotiraju na burzi, to je njihova burzovna cijena, a kod ostalih je to cijena koju
postižu u prometu izvan burze

Može li dd izdati samo jednu dionicu? DA

DIONICE

Dionice koje glase na ime 165

Dionice mogu glasiti na ime.

Ako se dionica izdaje prije uplate punog iznosa za koji se izdaje, iznos djelomične uplate mora se
naznačiti na ispravi o dionici, a ako se dionica izdaje kao nematerijalizirani vrijednosni papir, upisati
na racunu vrijednosnih papira u kompjuterskom sustavu zakonom ovlaštene pravne osobe na kome
je dionica elektrnički zapisana.

- nema u ZTD na donositelja, ranije je postojala mogućnost da dionica glasi na donositelja ( prijenos
tradicijom)

Zakonodavac rabi izraz dionica u trostrukom smislu:

1. ) dio temeljnog kapitala

2.) skup članskih ovlasti

- člansko pravo se u dd stječe : a) origirano – preuzimanjem dionica pri osnivanju društva

b) derivativno – stjecanjem od dotadašnjeg dioničara

- člansko pravo se gubi : prestankom društva, pripajanjem, povlačenjem dionice, isključenjem

dioničara itd

3.) vrijednosni papir

- dionica je vrijednosni papir izdan od dd, označuje dio TK, njome je izraženo članstvo imatelja
i s njim povezana prava i obveze

- korporacijski vrijednosni papir

Način prijenosa:

- prenose se indosamentom ili cesijom

- INDOSAMENT – je pravni institut koji omogućava prijenos vrijednoosnih papira – znači da postojeći
imatelj dionice prenosi dionicu na drugoga tako što na ispravi o dionici navede ime novog imatelja
dionice i potpiše se
- statutom se može predvidjeti da je za prijenos dionica na ime potrebna i suglasnot društva tzv
VINKULACIJA

VINKULIRANE DIONICE

Načelno vrijedi sloboda raspolaganja dionicama, pa svaki dioničar u pravilu slobodno odlučuje hoće li
i na koga prenjeti dionicu čiji je nositelj.

No, STATUTOM društva može se odrediti da je za prijenos dionice koja nije izdana u
nematerijalziranom obliku potrebna suglasnost društva, te se dionice nazivaju vinkulirane dionice

Razlozi zbog kojih se uvodi vinkulacija dionica su:

1.težnja da se spriječi da dioničarima postanu osobe za koje se to ne želi

2. da bi se društvo zaštitilo od preuzimanja nepoželjnih osoba npr konkurenti

3. da bi se zadržao postojeći krug dioničara

4. da bi se osiguralo da društvo ima dioničare koji mogu ispuniti određene obveze

Suglasnost daje uprava.

U statutu se mogu navesti razlozi zbog kojih se može odbiti davanje suglasnosti za prijenos dionice.

Ukoliko nisu navedeni, davanje suglasnosti za prijenos se može odbiti samo:

1. kada je to u interesu društva, a naročito kad bi se s obzirom na

2. strukturu dioničara njenim prenosom moglo ugroziti ostvarenje cilja društva ili

3. njena gospodarska opstojnost.

Statutom se ne mogu odrediti stroži razlozi za odbijanje.

Koje dionice ne smiju biti vinkulirane?

One kojima se mora moći slobodno trgovati – na javnoj ponudi – izdaju ih JDD ( javna dd)

Da li je mogućnost vinkuliranja veća u dd nego u doo?

NE.
Kod dd – zabranjuje se samo prijenos dionica na ime i ta zabrana vrijedi inter partes

Kod doo – se odnosi na zabranu prijenosa poslovnih udjela i ta zabrana vrijedi erga omnes

- dionice na ime vode se u posebnom registru dionica

Razlika prijenosa indosamentom i cesijom:

Indosamentom se stječe tražbina onako kako je u mjenici naznačena bez obzira na prigovore koji
postoje u odnosu na prijašnjeg vlasnika.

Ne dolazi do izražaja načelo da dužnik ne smije doći u gori položaj prema novom vjerovniku, u
odnosu na položaj u kojem je bio prema starom vjerovniku.

Cesija – dužnik zadržava i protiv novog vjerovnika sve prigovore koje je imao i prema starom.

Prijenosom dionica prenosi se članstvo u društvu. No, dionicom se može raspolagati i tako da se ne
prenosi članstvo. To se čini zasnivanjem plodouživanja na dionic, založnog prava ili fiducijarnim
prijenosom dionice u svrhu osiguranja tražbine.

Do prijenosa dionica u pravilu dolazi voljom prenositelja i stjeacatelja, ako se prijnos obavlja pravnim
poslom – ugovorom.

No, do prijenosa može doći i autonomnom voljom stjeactelja, čak i ako se prenositelj protivi.

Tu se radi o SQUEEZE OUT

- na zahtjev dioničara koji drži dionice koje s eodnose na najmanje 95% temeljnog kapitala nekog dd (
glavnog dioničara) glavna skuština tog društva može donjeti odluku na temelju koje se tom glavnom
dioničaru prenose preostale dionice društva, pod uvjetom da glavni dioničar manjinskim dioničarima
plati za te dionice primjerenu otpremninu u novcu. (čl 300)

PRIVREMENICE

Dioničarima se prije potpune uplate dionica mogu izdati potvrde o udjelima( privremenice).

Privremenice moraju glasiti na ime.

Na njih se primjenjuju odredbe o najnižem nominlanom iznosu dionica.

- je privremena isprava koja svjedoči člansko pravo u dd tako dugo dok se ne izda isprava o dionici

REDOVNE I POVLAŠTENE DIONICE

Po sadržaju prava koja daju dionice mogu biti redovne i povlaštene.

REDOVNE dionice su dionice koje imatelju daju:

pravo glasa u glavnoj skupštini

pravo na isplatu dijela dobiti društva ( dividendu)

pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske odnosno stečajne mase društva

POVLAŠTENE dionice su dionice koje imatelju daju neka povlaštena prava npr

pravo na dividendu u unaprijed utvrđenom novčanom iznosu ili postotku od nominalnog iznosa
dionice

pravo prvenstva pri isplati dividende

isplati ostatka likvidacijske odnosno stečajne mase

druga prava u skladu sa zakonom i statutom društva

Povlaštena dionica može biti kumulativna i participativna.

Kumulativna povlaštena dionica

daje imatelju dionice, u skladu s odlukom o izdavanju dionica, pravo naplate kumuliranih
neisplaćenih dividendi prije isplate dividendi imateljima redovnih dionica

Participativna povlaštena dionica

daje imatelju dionice, u skladu s odlukom o izdavanju dionica, pravo da pored određene dividende
naplati i dividendu koja pripada imateljima redovnih dionica
Razlika povlaštene dionice i obveznice

- bez obzira na povlaštenost naročito kod participativnih dionica, dividenda se imateljima isplaćuje
samo ako je društvo uspješno poslovalo i ako postoje uvjeti da se dividenda dijeli

- kod obveznice društvo isplaćuje kamate imatelju obveznice bez obzira na uspjeh društva

RODOVI DIONICA 168

Dionice koje daju ista prava čine rod dionica.

Već po samom zakonu tri su roda dionica:

redovite

povlaštene

bez prava glasa – dionice kojes vojim imateljima ne donose pravo glasa; često ih nazivaju A
dionicama, one daju pravo na sudjelovanje u kapitalu društva

Rod dionice- pri tom se misli na prava koja čine člansko pravo u društvu.

Člansko pravo čini skup ovlaštenja koja dioničar ima u društvu.

ZTD ostavlja dd autonomiju da statutom odredi da se izdavaju dionice koje daju različita članska
prava.

PRAVO GLASA 169

Svaka dionica daje pravo glasa u skupštini društva.

Bez prava glasa mogu se izdati samo povlaštene dionice. Ukupni iznos temeljnog kapitala koji se
odnosi na takve dionice ne može prijeći polovinu iznosa TK društva.

Zabranjeno je izdavanje dionica koje za isti iznos TK koji se na njih odnosi daju različito pravo glasa u
skupštini društva.
Dioničari bez prava glasa stječu to pravo po zakonu

u slučaju kad im se ne može isplatiti povlaštenu svotu na ime dobitka, a to im se ne nadoknadi ni u

idućoj godini, oni stječu pravo glasa na glavnoj skupštini i imaju ga sve dok im se ne isplate zaostaci

SASTOJCI DIONICE

Dionica koja nije izdana u nematerijaliziranom obliku mora imati slijedeće sastojke:

oznaku da je dionica i njezin nominlani iznos ako društvo izdaje dionice s nominalnim iznosom

oznaku roda dionice

tvrtku i sjedište izdavatelja dionice

tvrtku odnosno ime osobe na koju glasi dionica

datum izdavanja i broj dionice

faksimil potpisa statutom ovlaštenih osoba izdavatelja dionice

Dionice u nematerijaliziranom obliku ne sadrži broj ni faksimil.

NEPOTPUNA dionica

ne sadrži li plašt dionice sve obvezatne sastojke, ona nije ništetna, ali dioničar ima pravo takvu
dionicu odbiti preuzeti i zahtijevati njen ispravak

DIJELOVI ISPRAVE O DIONICI

Isprava o dionici sastoji se od tri dijela:

1. PLAŠT dionice

- mora sadržavati sve sastojke dionice

2. KUPONSKI ARAK

- za naplatu dividendi

- svaki kuponski arak mora sadržavati:

a) redni broj kupona za naplatu dividende

b) broj dionice na koju se kupon odnosi na temelju koje se isplaćuje dividenda

c) tvrtku izdavatelja dionice

d) faksimil potpisa statutom ovlaštenih osoba izdavatelja dionice

3. TALON

- s kojim imatelj dionica ostvaruje pravo na nove kuponske arke ako su iskorišteni svi kuponi za
isplatu dividende

- talon mora sadržavati broj dionice na koju se odnosi

- dakle, radi se o ispravi koja sadrži ovlast na podizanje novih kuponskih araka kada je raniji kuponski
arak iscrpljen ili je nestao

- može se prenjeti samo uz plašt dionice i nije vrijednosni već samo legitimacijski papir

ODLUKA O IZDAVANJU DIONICA

Odluku o izdavanju dionica donose:

glavna skupština

osnivači društva u skladu sa statutom

Odlukom o izdavanju dionica utvrđuju se:

tvrtka izdavatelja dionica

ukupan iznos na koji se izdaju dionice i broj dionica

nominalni iznosi dionica, ako se takve izdaju

oznaka da dionice glase na ime

izdaju li se uz izdavanje isprava o dionici ili kao nemater. Vrijednosni papiri

vrijeme upisa dionica

način upisa dionica

kod koga se, u kojem roku i na koji način uplaćuju dionice

u kojem se roku vraćaju uplaćena sredstva ako se odustane od izdavanja dionica

rod dionica

redosljed ostvarenja prvenstva iz povlaštenih dionica

Statutom društva se određuje da društvo izdaje isprave o dionicama ili dionice u nemater obliku.

ZTD dopušta da se u statutu društva odredi da će izdavati:

isprave o dionicama

dionice u nematerijaliziranom obliku

DIONICE U NEMATERIJALIZIRANOM OBLIKU

u današnje doba zbog uvođenja racunala s jedne strane i velikih troškova izdavanja papirnih isprava o
dionicama ( tisak, kvalitetan papir i sl) mogu se izdavati ovakve dionice

-ove dionice glase na ime, ne sadrže ni serijski ni kontrolni broj, niti potpise ovlaštenih osoba i
neograničeno su prenosive u pravnom prometu

Vlasnik nematr vrijed papira je osoba na čije ime glasi račun vrijednosnih papira kod SKDD na kojem
je ubilježena nematerijalizirana dionica

Zakon o tržištu kapitala – nemater vrijed papir – je elektronički zapis na racunu vrijednosnog papira u
kompjuterskom sustavu SKDD kojim se njegov izdavatelj obvezuje ispuniti vlansiku obvezu sadržanu u
tom papiru

U javnoj ponudi mogu se izdavati samo nematerijalizirani vp

SREDIŠNJIE KLIRINŠKO DEPOZITARNO DRUŠTVO

- dioničko je društvo ovlašteno za obavljanje poslova:

depozitorija nemater vrijed papira ( odgovarajući upisi podataka u elektroničke zapise radi stjecanja,
promjene ili prestanka vlasništva, založnih ili drugih prava na nematerijaliziranom vrijed papiru
poslova prijeboja ( prijeboj je uspoređivanje podataka po sklopljenim pravnim poslovima s nemater
vrijed papirima, utvrđivanje rokova podmirenja te izračun obveza za podmirenje)

namire sklopljenih pravnih poslova s tim papirima ( namira – je posredovanje i nadzor plaćanja i
prijenosa vp)

Ako je društvo izdalo dionice u nematerijaliziranom obliku, regirtar dionica vodi SKDD, a ako ih je
izdalo kao isprave o dionicama, onda registar vodi samo društvo koje ih je izdalo.

SKDD prema Zakonu o tržištu kapitala je središnji registar nematrijalziranih vp u koji se upisuju:

prava iz nematerijaliziranih vp

imatelji tih papira

prava trećih na vp

Nadzor provodi HANFA.

HANFA - HRVATSKA AGENCIJA ZA NADZOR FINANCIJSKIH USLUGA

Samostalna pravna osoba s javnim ovlastima u okviru svoje nadležnosti i djelovanja utvrđenim
zakonom i odgovorna je Hrvatskom saboru.

Ovlaštena je:

donositi propise o provedbi zakona o HANFA i ZTVP

obavljati nadzor nad poslovanjem burzi

nadzor na brokerskim kućama, instituacinalnih ulagatelja

nalagati mjere za otklanjanje nepravilnosti

izdavati i oduzimati dozvole, odobrenja, suglasnosti

također, ima određene zadaće kod zaštite manjinskih dioničara

UPRAVLJAČA I IMOVINSKA PRAVA IZ DIONICE

- VIDI DOO – ista samo ovdje nema actio pro socio ni actio negatoria
OSNIVANJE DD

STATUT

Usvajanje statuta 173

Izjave osnivača o usvajanju statuta daju se u ispravi koja se sastavlja kod javnog bilježnika.

Punomoćnici moraju imati punomoć ovjerenu od javnog bilježnika.

U ispravi se moraju navesti:

1. osnivači i njihova prebivališta

2. ako društvo izdaje dionice s nominalnim iznosima ti iznosi

3. u protivnom treba navesti broj dionica, iznos za koju se izdaju, i ako se izdaju dionice više rodova,
rod dionice koju preuzima svaki dioničar

4. uplaćeni iznos temeljnog kapitala

Statut društva mora sadržavati odredbe o: ( obvezni sastojci – taksativno nabrojeni)

tvrtki i sjedištu društva

predmetu poslovanja

iznosu temeljnog kapitala

podijeli Tk na dionice s nominalnim iznosom ili bez tog iznosa ( kod dionica s nominalnim iznosom
iznosi i ukupnin broj dionica, a kod dionica bez nominlanog iznosa – samo podatak o njihovom broju

podatak da se izdaju dionice koje glase na ime

ima li društvo upravu i nadzorni odbor ili upravni odbor te ovisno o tome broj članova tih odbora

način i oblik objave priopćenja društva

vrijeme trajanja i prestanak društva

ZTD predviđa simultano i sukcesivno osnivanje dioničkog društva. Oba načina osnivanja otpočinju
usvanjanjem statuta.

Kod simultanog – statut usvajaju svi oni koji su dioničari društva u času kad se ono smatra osnovanim

Kod sukcesivnog- statut usvajaju samo neki dioničari, koji preuzimaju dio dionica i upućuju javni poziv
za upis preostalih dionica ( prospekt). Osobe koje preko javnog poziva upisuju dionice ne usvajaju
statut.

Objava podataka 174

Ako je tako određeno zakonom ili statutom – objavljuju se u Narodnim novinama.

Kad je previđeno zakonom, objavljivanje se mora obligatorno objaviti u NN.

Fakultativno objavljivanje – u drugim medijima osim NN – ako to predviđa statut

JEDNOSTAVNO I KVALIFICIRANO OSNIVANJE 176

Kad se pri osnivanju dioničkog društva:

daju posebne pogodnosti pojedinom dioničaru ili nekom trećem i

li se ulaganja sastoje u stvarima ili pravima,

ili se pri osnivanju nabavljaju postojeće ili buduće stvari,

radi se o kvalificiranom osnivanju.

Ako takvih posebnih okolnosti nema, onda je riječ o jednostavnom osnivanju.

Kvalificirano osnivanje nije neki posebni način osnivanja, već i simultano i sukcesivno može biti
kvalificirano ili jendostavno.

Okolnosti koje čine osnivanje kvalificiranim:

posebne pogodnosti – dioničaru ili nekom trećem – npr prednost pri isplati dobitka, nagrade za
usluge pri osnivanju društva, pravo delegiranja članova nadzornog odbora

naknade i troškovi – moraju se posebno navesti u statutu ako ih društvo naknađuje dioničarima

ulaganje stvari i prava – npr nekretnina

preuzimanje stvari ili prava

OSNIVANJE DIONIČKOG DRUŠTVA

ZTD predviđa simultano i sukcesivno osnivanje dd.

POJAM OSNIVAČA DRUŠTVA

Osnivačima društva se ne smatraju svi dioničari, nego samo oni koji usvoje statut.

Kad se društvo osniva sukcesivno, tada, pored njih, i oni dioničari čiji ulozi nisu u novcu već u stavrima
ili pravima, iako ne sudjeluju u usvajanju statuta.

Razlikovanje osnivača od ostalih dioničara važno je zbog odgovornosti osnivača.

Osnivači društva odgovaraju solidarno za štetu koja je društvu počinjena:

ako su podaci u vezi s osnivanjem društva navedeni u izvješću netočni ili nepotpuni

ako uprava odnosno izvršni direktori ne mogu slobodno raspolgati iznosima uplaćenim za dionice

ako osnivači s nakanom ili grubom nepažnjom nanesu društvu štetu troškovima osnivanja ili ulozima
u stvarima ili pravima

ako društvu nastane šteta zato što dioničar nije sposoban uplatiti ulog u novcu

SIMULTANO OSNIVANJE

Osnivači osnivaju društvo: 177

preuzimanjem svih dionica društva

usvajanjem i potpisivanjem statuta

te izjavom da osnivaju dioničko društvo.

Društvo je osnovano kada ga se upiše u sudski registar.

Kod ovog osnivanja riječ je o jednom činu osnivanja: istovremeno se usvaja statut, potvrđuju ulozi,
osnivaju organi društva i preuzimaju odmah sve dionice.

O tom činu sastavlja se javna isprava koja ima značenje osnivačke skupštine.

Kod simultanog osnivanja samo osnivači mogu biti dioničari.

Čimbenici ( pretpostavke) simultanog osnivanja u našem pravu su, kada osnivači:

1. usvoje i potpišu statut

2. preuzmu sve dionice tj preuzmu obvezu uplate dionica

3. izjave da osnivaju dd ( kod javnog bilježnika)

4. uplate ulog

5. imenovanjem prvog nadzornog odbora, uprave i revizora osnivanja

6. upisom društva u sudski registar

Svi ovi čimbenici moraju biti kumulativno ostvareni, izostane li samo jedan nema simultanog
osnivanja.

Preuzimanje dionica 178

Osnivači preuzimaju dionice izjavom danom kod javnog bilježnika da osnivaju društvo i preuzimaju
obvezu uplate dionica.

Izjava svakog osnivača mora sadržavati:

nominalni iznos dionica koje preuzima

a ako preuzima dionice bez tog iznosa, samo njhiov broj

iznos za koji se izdaju

rod dionica ako se izdaju u više rodova

te kada i kako će se uplatiti

Uplata dionica 179

Dionice se uplaćuju novcem, ulaganjem stvari ili prava.

Dionice se uplaćuju u novcu zakononom određenim sredstvom plaćanja na racun dd kod financijske
instuitucije u RH.

gotovina, ček

Prije upisa društva u sudski registar mora se,

ako se ulozi uplaćuju u novcu, uplatiti najmanje ¼ najnižeg iznosa te dionice za koje se ona može
izdati

bez obzira je li riječ u dionici u nemater.obliku ili onoj za koju se izdaje isprava o dionici

a ako se dionica izdaje za viši iznos onda cijeli iznos koji prelazi taj iznos

Ako se dionica uplaćuje dijelom u novcu, a dijelom u stvarima ili ulogom prava,

prije upisa društva u sudski registar mora se u potpunosti uplatiti i onaj dio koji se ne uplaćuje
ulaganjem stvari ili prava.

Prije upisa društva u sudski registar

ulog u stvarima i pravima mora se unijeti u cijelini

Ako se ulog u stvarima ili pravima sastoji u preuzimanju obveze da se društvu prenese neka stvar, ta
se činidba mora ispuniti u roku od 5 godina od upisa u sudski registar.

Na stvari i na pravu koji se unose kao ulog ne može se za tražbinu koja se ne odnosi na predmet
unosa ostvarivati pravo zadržanja.

Imenovanje organa društva 180

Osnivači moraju u ispravi ovjerenoj kod javnog bilježnika

imenovati prvi nadzorni odnosno upravni odbor društva

i revizora za prvu godinu ili za preostali dio prve poslovne godine

Na sastav i imenovanje ovih odbora ne primjenjuju se propisi o imenovanju članova tog odbora od
strane zaposlenih.

( jer ih često u ovoj fazi ni nema ili im se ne zna broj)

Članove prvog nadzornog odnosno upravnog odbora može se imenovati

nadulje za vrijeme do održavanja prve glavne skupštine društva koja odlučuje o njihovu radu u prvoj
poslovnoj godini odnosno dijelu poslovne godine za koji su bili imenovani

Nadzorni odnosno upravni odbor imenuje članove prve uprave odnosno prve izvršne direktore.

Izvješće o osnivanju 181

Osnivači moraju podnjeti pisano izvješće o provedenom osnivanju.

U izvješću o osnivanju moraju se navesti:

1. pravni poslovi s kojima društvo namjerava steći ulog u stvarima ili pravima

2. troškovi nabave ili izrade u posljednje dvije godine za dobra koja se ulažu

3. ako je u društvo uloženo poduzeće, njegov prihod u posljednje dvije godine s pozivom na GFI

4. da li su i u kojem opsegu pri osnivanju bile preuzete dionice za racun članova uprave ili NO

5. da li je i na koji način neki član uprave ili NO, odnosno izvršni direktor ili član upravnog odbora,
dobio posebnu pogodnost ili je za pripremu osnivanja dobio obeštećenje ili naknadu.

Revizija osnivanja 182

Članovi uprave i Nadzornog odbora ( dalje NO) odnosno izvršni direktori i članovi upravnog odbora
( dalje UO)

moraju provjeriti provedeno osnivanje.

- tu govorimo o redovitoj reviziji ( bez revizora)

Pored toga jedan ili više revizora moraju obaviti reviziju:

ako je neki član uprave ili NO, ili izvršni direktor ili član UO ujedno i osnivač društva

ako su u osnivanju preuzete dionice za racun nekog od navedenih

ako je neki član uprave ili NO; ili izvršni direktor ili član UO u osnivanju dobio posebnu pogodnost ili je
za osnivanje dobio obeštećenje ili naknadu

Dakle, u navedena tri slučaja radi se o umiješanosti članova uprave ili NO ili UO i stoga je potrebno da
netko vanjski izvrši kontrolu. ( revizija iz subjektivnih razloga)

Revizore osnivanja imenuje sud. ( trgovački sud na čijem području će biti sjedište društva)

- tu govorimo o obvezatnoj reviziji od strane reviozora

Opseg revizije osnivanja 183

Revizija koju obavljaju članovi uprave i NO, odnosno izvršni direktori i članovi UO, kao i revizija koju
obavljaju revizori osnivanja odnosi se na:

1. jesu li točni i potpuni podaci osnivača o preuzimanju dionica te ulaganju u kapital

2. odgovara li vrijednost ulaganja i preuzimanja stvari i prava iznosu temeljnog kapitala koji otpada na
dionice koje za to treba dati

O obavljenoj reviziji treba sastaviti pisano izvješće. Dosatvlja se sudu i upravi društva.
Osnivanje društva ulaganjem ili preuzimanjem stvari i prava BEZ OBVEZE REVIZIJE – NOVI ZTD

Kada u društvo treba unjeti:

vrijednosne papire ili druge instrumente tržišta novca

ako se njihova vrijednost odredi kao ponderirana prosječna cijena uz koju se njima trguje na jednom
ili više uređenih tržišta u posljednja tri mjeseca prije unošenja u društvo

druge stvari i prava

ako njihove vrijendost procjeni stalni sudski procjenitelj odgovarajuće struke prema općepriznatim
načelima vrednovanja i priloži elaborat o procjeni koji ne smije biti stariji od 6 mjeseci prije unošenja
u društvo

Ništa od ovoga se neće upotrijebiti ako nastupe IZVANREDNE OKOLNOSTI koje se mogle utjecati na
sniženje vriejdnosti.

Nesuglasje između osnivača i revizora osnivanja 184

Revizori osnivanja mogu zatražiti od osnivača da im dadu objašnjenja i pruže dokaze koji su potrebni
za provođenje revizije.

O nesuglasju između osnivača i revizora – odlučuje registracijski sud.

Odluka suda ne može se pobijati.

Ako osnivači ne postupe po odluci suda, revizori osnivanja neće podnijeti izvješće.

Naknada i troškovi revizora osnivanja 185

Nadoknadu troškova i nagradu za rad revizora određuje registarski sud. Plaća se na teret društva.
Prijava za upis u sudski registar 186

Prijavu za upis društva u sudski registar podnose:

svi članovi uprave i NO

svi izvršni direktori i članovi UO

Sadržaj prijave 187

U prijavi se moraju navesti:

tvrtka, sjedište i predmet poslovanja društva

iznos za koji su izdane dionice

ukupni iznos uplate za izdane dionice i u čemu su uplaćene

izjava članova uprave odnosno izvršnih direktora da su upoznati s obvezom izvješćivanja suda i da
nema okolnosti koje bi bile protivne sastavu uprave

članovi uprave i NO, odnosno izvršni direktori i članovi UO , te njihovo prebivalište i porezni broj

ima li društvo jednog dioničara fizičku osobu – ime i prezime, prebivalište, broj osobne isprave, MBS

Prijavi se prilažu:

statut društva i isprave na temelju kojih je statut usvojen te isprave na temelju kojih su osnivači
preuzeli dionice

ako se u osnivanju daje posebna pogodnost ili se ulaže stvar ili pravo – ugovori kojima se to utvrđuje

dokaz o uplaćenom iznosu, stvari i prava te da društvo može njima slobodno raspolagati

obračun troškova osnivanja

isprave o imenovanju uprave i NO, izvršnih direktora i članova UO

izvješća o osnivanju i reviziji osnivanja

ako je za predmet poslovanja potrebna suglasnost nekog tijela – ta suglasnost

Ispitivanje prijave 188

Sud je dužan ispitati:

je li društvo uredno osnovano

sadržava li prijava zakonom propisani sadržaj

jesu li joj priložene propisane isprave

Sud će odbiti upis društva u sudski registar:

ako reviozori izjave ili je očigledno da izvješće o osnivanju ili izvješće o reviziji nisu točni, potpuni ili u
skladu s propisima

ako revizori izjave ili je sud mišljenja da je vrijednost predmeta ulaganja stvari ili prava, bitno manja
od iznosa temeljnog kapitala koji otpada na dionice koje se za to daju

ako statut ne poštuje odredbe o obveznom sadržaju statuta

ako sadrži odredbe protivne propisima koji isključivo ili pretežito služe zaštiti vjerovnika društva ili su
inače doneseni u javnom interesu

statut sadrži odredbe koje ga čine ništavim

Sadržaj upisa 189

U sudski registar upisuju se:

1) tvrtka, sjedište društva i predmet poslovanja

2) visina temeljnog kapitala

3) dan kad je usvojen statut

4) ime i prezime članova uprave, predsjednika i članova NO, izvršnih direktora i članova UO i njihovi
porezni brojevi te prebivalište

5) trajanje društva

6) ovlaštenja članova uprave za zastupanje

Društvo s jednim dioničarom 189

Stekne li nakon osnivanja društva jedan dioničar sve dionice društva ili ih uz njega drži još i društvo, u
sudski registar upisuju se podaci o njemu.

Ako nakon toga dionice stekne još neki dioničar, osim ako se smatra da je riječ o stjecanju vlastitih
dionica, dotadašnji se jedini dioničar briše iz sudskog registra.

ODGOVORNOST OSNIVAČA 191

Osnivači solidarno odgovaraju društvu za štetu

koja mu je pričinjena zbog netočnosti ili nepotpunosti podataka kod osnivanja

odgovaraju i za to da uprava odnosno izvršni direktori mogu slobodno raspolagati s iznosima

uplaćenim za dionice

moraju društvu platiti iznose koji nisu uplaćeni i obeštetiti ga za izdatke koji nisu prihvaćeni kao
troškovi osnivanja

Ako osnivači s nakanom ili grubom nepažnjom oštete društvo s ulogom u stvarima ili pravima –
solidarno su mu obvezni nadoknaditi tako pričinjenu štetu.

Za štetu ne odgovara osnivač koji nije znao za činjenice na temelju kojih je nastala odgovornost za
štetu niti bi primjenom pozornosti urednog i savjensog gospodarstvenika morao za njih znati.
Nastane li društvu šteta zbog toga što dioničar nije sposoban za plaćanje ili nije sposoban uložiti stvar
ili pravo, društvu solidarno odgovaraju za štetu oni osnivači koji su prihvatili sudjelovanje dioničara za
kojeg su znali da nije sposoban.

Uz osnivače na isti način odgovaraju i osobe za čiji racun su osnivači preuzeli dionice.

Društvo se može:

odreći zahtjeva za naknadu štete ili

o njemu sklopiti nagodbu tek po proteku 3 godine od nastanka zahtjeva

ali samo onda ako se s time suglasi glavna skupština društva

i ako tome ne prigovori manjina koja raspolaže dionicama koje predstavljaju najmanje 1/10
temeljnog kapitala

a prigovor se unese u zapisnik sa skupštine.

To vremensko ograničenje ne vrijedi ako je onaj koji je odgovoran za naknadu štete nesposoban za
plaćanje i ako, da bi otklonio otvaranje stečaja, sklopi nagodbu sa svojim vjerovnicima.

Tijekom odvijanja faza osnivanja može svjesnim ili nesvjesnim djelovanjem osnivača i drugih osoba
doći do nedostataka koji dd nanose štetu.

Ti nedostaci mogu biti različiti, a s obzirom na pravne posljedice možemo ih podijeliti u tri glavne
skupine:

nedostaci u ispunjenju formalnih pretpostavki upisa

registarski sud može odbiti upis

nedostaci u utvrđivanju i donošenju statuta

razlikujemo dva stadija:

prije upisa u registar – primjenuju se opća načela ugovornog prava

nakon upisa – nitko s eviše ne može pozvati na mane volje, na povredu poslovnih običaja i sl

jedino bi se mogla podići tužba za porglašenje društva ništavim, no ta je mogućnost strogo

ograničena na tri slučaja:

ako statut ne sadrži odredbe o visini TK

o predmetu poslovanja

ako su odredbe statuta o predmetu poslovanja ništave

lažni podaci dani u tijeku osnivanja društva prije svega oni koji se odnose na činidbe u vezi s ulozima

Osobe koje se mogu pozivati na odgovornost

osnivači, osobe koje stavljaju dionice u promet, članovi uprave, izvršni direktori, revizori itd

Odgovornost s obzirom na materiju i stupnjeve krivnje:

1. zbog netočnosti i nepotpunosti podataka što su ih dali u vezi s osnivanjem društva

2. za situaciju uslijed kojih uprava društva ne može slobodno raspolagati sa svotama uplaćenim za
dionice

3- za svote koje nisu uplaćene i za obeštećenje za izdatke koji nisu prihvaćeni kao troškovi osnivanja i
to solidarno, bez obzira na krivnju

4. ulaganjem ili preuzimanjem stvari ili prava procijenjenih na štetu društva – šteta mora biti učinjena
namjerno ili iz krajnje nepažnje a odgovornost je solidarna

ODGOVORNOST DRUGIH OSOBA 192

Pored osnivača i osoba za čiji su racun oni preuzeli dionice, društvu solidarno odgovara za štetu i
onaj:

1. tko je pri primitku plaćanja, koja protivno propisima nisu prihvaćena kao troškovi osnivanja, znao ili
je prema okolnostima morao znati da se radi o nakanjenoj utaji ili tko je svejsno sudjelovao u utaji
2. tko je svjesno sudjelovao u nanošenju štete društvu s nakanom ili s grubom nepažnjom ulaganjem
ili preuzimanjem stvari ili prava

3..tko prije upisa društva u sudski registar ili u prve dvije godine nakon tog upisa javno objavi da će
dionice staviti u promet, ako je znao ili je s pozornoću urednog i savjesnog gospodarstvenika morao
znati za netočnost ili za nepotpunost podataka

Druge osobe:

A ) sudrugovi osnivača ( oni koji su primili plaćanja koja nisu prihvaćena kao troškovi osnivanja npr)

B) emitenti – osobe koje stavljaju dionice u promet

Odgovornost članova uprave i nadzornog odbora, izvršnih direktora i članova upravnog odbora 193

Solidarno odgovaraju društvu za štetu koja mu je pričinjena time što su pri osnivanju povrijedili svoj
obveze.

Ova odgovornost je uvedena zapravo iz dva razloga:

često članovi tih organa nisu osnivači, pa nema ni odgovornosti koja tereti osnivače

u obavljanju svojih aktivnosti mogu nanjeti štetu društvu

Zabranjeno izdavanje dionica 194

Prije upisa društva u sudski registar

ne mogu se prenositi prava sudjelovanja u društvu

ni izdavati dionice niti privremenice

Dionice i privremenice izdane prije toga su ništave.

Izdavatelji takvih dionica solidarno odgovaraju za štetu imateljima.

Nastavak osnivanja društva 194a VAŽNO

Odnosi se na razdoblje nakon upisa društva u sudski registar radi kontrole ugovora sklopljenih s
osnivačima ili članovima

Ugovori koje društvo u prve dvije godine nakon upisa u sudski registar sklopi sa

osnivačima

ili s dioničarima na čije dionice otpada više od 1/10 temeljnog kapitala

kojima društvo stječe stvari ili prava za cijenu

jedanku ili višu od iznosa 1/10 temeljnog kapitala

valjani su

ako ih odobri glavna skupština

ako se upišu u sudski registar.

Ugovor mora biti sklopljen u pisanom obliku.

Društvo mora omogućiti svakom dioničaru uvid u takav ugovor u poslovnim prostorijama sjedišta
društva i na njegov zahtejv mu bez odgađanja dati presliku.

Prije odlučivanja na glavnoj skupštini o davanju odobrenja na taj ugovor

uprava mora iznijeti razloge za sklapanje takvog ugovora

Odluka kojom GS ODOBRAVA ugovor valjana je:

ako je za nju glasalo toliko članova glavne skupštine koji predstavljaju najmanje ¾ TK zastupljenog na
glavnoj skupštini na dan odluke
a ako se odluka donosi u roku od godine dana od dana upisa društva u sudski registar najmanje ¾ od
ukupnog TK

Nakon što glavna skupština odobri ugovor, uprava mora podnijeti prijavu za njegov upis u sudski
registar.

Prilaže se:

ugovor u orginalu

primjerak zapisnika s glavne skupštine ovjeren od javnog bilježnika

izvješća revizora

Sud može odbiti upis ugovora:

ako revizor osnivanja, ili je to očigledno, izjavi :

da je izvješće uprave nepotpuno,

sadrži pogrešne podatke,

ili je protivno propisima,

ili je za stvar ili pravo koje treba steći ugovorena neprimjeno velika naknada

SUKCESIVNO OSNIVANJE DRUŠTVA

Društvo se može osnovati tako da osnivači:

usvoje statut

preuzmu dio dionica

i upute javni poziv ( prospekt) za upis dionica

pa se one upisuju na temelju tog poziva.

Društvo je osnovano kada ga s eupiše u sudski registar.

Pod sukcesivnim osnivanjem dd razumijeva se postupno osnivanje društva u kojem se osnivače
najprije dogovore o osnivanju društva, usvoje statut, upute javni poziv, pa budući dioničari postupno
pristupaju društvu

Faze postupnog osnivanja:

usvoje statut

osnivači moraju usvojiti statut kako bi potencijalni dioničari bili upoznati s njime

preuzmu dio dionica društva

uvijek se radi o dijelu, inače bi bilo simultano osnivanje

upute javni poziv ( prospekt) za upis dionica

upisuju dionice nakon tog poziva

uplate uloge

upis dionica ( supskripcija) je pisani akt kojim neka osoba izjavljuje svoju volju postati članom nekog
dd

sazovu i održe osnivačku skupštinu

na njoj se utvrđuje je li udovoljeno uvjetima iz prospekta i izabiru se organi društva

imenovanje organa društva

upis društva u sudski registar

PROSPEKT

Javni poziv za upis dionica 196

Javni poziv za upis dionica ( prospekt) mora sadržavati:

tvrtku, sjedište i predmet poslovanja društva

iznos temeljnog kapitala društva

broj, i ako se izdaju dionice više rodova, rodove dionica koje se nude na upis

njihov nominalni iznos, ako se izdaju s nominlnim iznosom

ako ne, onda njihov broj i iznos za koji se izdaju

dan kad je usvojen statut

ime/tvrtka prebivalište sjedište osnivača

mjesto gjde se upisuju dionice s napomenom da se tamo može razgledati statut i izvješća

vrijeme početka i kraja upisa

dan kada prestaje obveza upisnika ako se do tada društvo ne prijavi u registar

iznos koji treba uplatiti za upisane dionice prije upisa društva u sudski registar i posljedica ako se to
ne učini

podatke o posebnim pogodnostima, ulozima u stvarima i pravima, troškovi osnivanja

način sazivanja osnivačke skupštine

najveći iznos troškova osnivanja koji idu na teret društva

Ništav je javni poziv koji ne sadržava ove podatke osim ograničenja u točki 10

Izrada prospekta nije potrebna prilikom osnivanja dd i ako se radi o izdavanju vrijednosnih papira
kada ih izdaje RH ili HNB.

Upis i uplata dionica 197

Dionica se upisuju i uplaćuju sredstvima plaćanja i kod financijskih instituacija.

Financijska instituacija kod koje se vrši uplata mora omogućiti uvod u statut, izvješće o osnivanju i
izvješće o reviziji.

UPISNICA – izjava o upisu dionica

Upisnik mora potpisati tri primjerka izjave o upisu dionica ( upisnica).

Oni se predaju:

jedan primjerak upisniku

dva za potrebe društva

Obvezni sadržaj upisnice: ( inače je ništava)

broj i rod upisanih dionica

njihov nomilani iznos, ako su takve izdane

u protivnom, njihov broj i iznos za koji se upisuju

izjavu upisnika kojom se obvezuje da će uplatiti dionice pod uvjetima određenim u javnom pozivu za
upis dionica

iznos novca koji upisnik uplaćuje pri upisu dionica

izjavu upisnika da je upoznat sa statutom, izvješćem o osnivanju i reviziji te da je suglasan s tim

ime tvrtku upisnika, ime punomoćnika, prebivalište, sjedište, porezni broj, potpis

potpis ovlaštene osobe u financijskoj instituciji kod koje su dionice upisane i obavljeno plaćanje te
potvrda o uplati

Neuspjeli upis 199

Rok za upis dionica ne može biti dulji od 3 mjeseca racunajući od dana određenog za početak roka.

Ako u tom roku, nisu upisane i uplaćene sve dionice – osnivači mogu u roku od 15 dana po proteku
tog roka sami upisati ili preuzeti dionice koje nisu upisane.

Ako to ne učine, smatra se da osnivanje nije uspjelo, a osnivači moraju u narednih 15 dana novim
oglasom pozvati upisnike da podignu uplaćene iznose.

Nepravodobna plaćanja 200

Ako se neko od plaćanja koja dospijevaju prije upisa društva u sudski registar ne obavi na vrijeme,
osnivači mogu preuzimanje ili upis dionica proglasiti nevaljanim, a dionice mogu preuzeti oni sami ili
netko treći,

Uplate raniji upisnika ili preuzimatelja dionica pripadaju društvu.

Dionice se mogu uplatiti odmah ili u obrocima, a u prospektu se utvrđuje koju svotu upisanih dionica
treba uplatiti prije upisa u sudski registar.

Raspoređivanje upisanih dionica 201

Ako upis dionica uspije

osnivači moraju u roku od 15 dana po proteku roka ( 3 mj) za upis dionica koji je određen
prospektom, rasporediti dionice upisnicima.

Ne smiju ih rasporediti onim upisnicima za koje znaju da nisu sposobni za plaćanje

U slučaju da dionice nisu upisane u roku od 3 mjeseca, dionice treba rasporediti u roku od 1 mjesec
od proteka roka naznačenog u prospektu.

Svaki upisnik dionica ima kod financijske institucije koja je provodila upis pravo uvida u popis iz kojeg
je vidljivo koliko je dionica i koje roda bilo upisano i koliko ih je raspoređeno.

Pod raspoređivanjem se razumijeva utvrđivanje prava i obveza iz dionice, a ne podjela vrijednosnih

papira.

Raspolaganje s uplatama 202

Uprava odnosno izvršni direktori mogu raspolagati s uplatama za dionice nakon što se društvo upiše
u sudski registar.

Na teret TK društva ne mogu se plaćati posebne naknade, povrati plaćanja i nagrade.

Osnivači ne mogu raspolagati s uplatama za dionice.

Materijalno – financijska načela ovoga su:

nepovratnost uloga – jednom uplaćen TK više se ne može vratiti dioničaru

nepromjenjivost TK
Sazivanje osnivačke skupštine 203

Osnivačka skupština mora se održati

najkasnije 2 mjeseca po proteku roka za upis dionica iz prospekta

Osnivači društva sazivaju skupštinu oglasom na isti način kao i prospekt, ali tako da između objave
oglasa i skupštine protekne najmanje 15 dana.

U roku od 2 mjeseca mora se upisnicima kojima su raspoređene dionice omogućiti uvid u:

- statut

- izvješća osnivača i revizora

- izvješće osnivača o troškovima osnivanja

- popis o rasporedu dionica

- popis osoba koje su preuzele dionice bez upisa na temelju prospekta

- koliko je svaka od tih osoba preuzela dionica pojedinog roda

Sud može za mjesec dana produljiti rok sazivanja glavne skupštine.

Posljedice neodržavanja osnivačke skupštine 204

Ako se pravodobno ne održi osnivačka skupština, smatra se da osnivanje društva nije uspjelo.

U roku od 15 dana po proteku roka za održavanje osnivačke skupštine, osnivači moraju oglasom
objavljenim na isti način kao i prospekt, pozvati upisnike dionica da podignu svoje uplate.

Ako osnivači to ne učini, na njihov trošak učinit če to sud.

OSNIVAČKA SKUPŠTINA

Podobnost skupštine da donosi odluke 205

Osnivačka skupština mora se održati u sjedištu društva, osim ako je u prospektu bilo navedeno drugo
mjesto.

Na njoj mora biti zastupljena većina svih dionica, a ako se dionice izdaju u više rodova, tada i većina
dionica svakog roda.

Osnivačku skupštinu otvara javni bilježnik kojeg pozivaju osnivači. On mora:

sastaviti popis prisutnih upisnika i preuzimatelja dionica ( zastupnika)

utvrditi jesu li ispunjeni uvjeti za održavanje skupštine ( većina svih dionica, rokovi, kvorum)

Ako nisu ispunjeni uvijeti, osnivači mogu u roku od 15 dana sazvati novu skupštinu u roku od 8-15
dana

Ako ni tada ne budu zadovoljeni uvjeti – smatra se da osnivanje društva nije uspjelo.

Tijek osnivačke skupštine 206

Nakon otvaranja skupština:

izabire predsjednika

2 brojača glasova

Nakon toga čitaju se statut i izvješća o osnivanju i reviziji.

Prilozi navedenim izvješćima čitaju se samo ako to zatraže dioničari koji imaju najmanje 10 % od svih
glasova prisutnih ili zastupanih dioničara na skupštini.
Zapisnik o radu skupštine vodi janvi bilježnik. Osim njega potpisuju ga predsjendik skupštine, brojači
glasova i osnivači.

Nadležnost osnivačke skupštine 207

Osnivačka skupština:

utvrđuje jesu li upisane odnosno preuzete i raspoređene sve dionice

jesu li uneseni svi ulozi koji su se po zakonu i statutu morali un jeti do održavanja osnivačke skupštine

hoće li s onim što je uneseno društvo moći slobodno raspolagati nakon što se upiše u sudski registar

utvrđuje iznos troškova osnivanja koji idu na teret društva

izabire one organe društva koje po zakonu i statutu bira glavna skupština

Upis u sudski registar ima konstitutivan značaj.

Glasovanje na osnivačkoj skupštini 208

Na osnivačkoj skupštini svaka dionica daje pravo na jedan glas.

Osnivači i upisnici odnosno preuzimatelji dionica na temelju uloga u stvari ili pravu nemaju pravo
glasa.

( pravilo da ne može glasovati ona osoba koja bi glasovanjem donosila odluku u vlastitoj stvari)

Na osnivačkoj skupštini odlučuje se većinom glasova iz dionica zastupljenih na skupštini koje nisu
izuzete iz glasovanja.

( na glasovanju mora biti zastupljena većina svih dionica – kvorum)

Odluke se odnose većinom glasova dionica zastupljenih na osnivačkoj skupštini.

Za izmjenu odredba statuta o:

1) tvrtki sjedištu i predmetu poslovanja 4) broju člnaova uprave i NO

2) iznosu TK 5) načinu i obliku objave priopćenja društva

3) nominlanim iznosima dionica i broju 6) vremenu trajanja i prestanku društva

potrebna je suglasnost svih upisnika i preuzimatelja dionica.

Za promjenu ostalih odredbi statuta potrebno je da su na skupštini prisutni ili zastupljeni upisnici i
preuzimatelji dionica čiji glasovi predstavljaju najmnaje 2/3 TK društva. Odluka se donosi
jednoglasno.

Ponovno ispitivanje izvješća o osnivanju 209

Na osnivačkoj skupštini može se staviti prijedlog za ponovnim ispitivanjem izvješća o osnivanju

društva. Skupština može taj prijedlog i odbiti.

Osnivačka skupština mora ponovno ispitati izvješće o osnivanju, iako je već odbila takav prijedlog,
ako:

upisnici i preuzimatelji dionica koji predstavljaju 1/5 svih dionica koje su bile uplaćene samo u novcu
to zatraže

te ako je prijedlog podnesen prije nego što su izabrani prvi organi društva

Upisnici i preuzimatelji dionica koji su ih uplatili smao u novcu biraju tri povjerenika.

Nakon što se izaberu povjerenici, osnivačka skupština prekida s radom za sedam dana i bez slanja
posebnog poziva saziva se nova skupština.

Na novom sastanku izabrani povjerenici podnose skupštini pisano izvješće.

Ako većina povjerenika ocijeni da je vrijednost uloga u stvarima i u pravima manja od 2/3 provtno
iskazane vrijednosti, osnivačka skupština mora odlučiti o tome hoće li se društvo osnovati.
Od glasovanja se isključuju samo one osobe kojih se tiče to ponovno ispitivanje.

Ako se u glasovanju ne postigne većina, osnivanje društva nije uspjelo

osim ako osnivači ili druge osobe na skupštini ne preuzmu sve dionice onih koji su glasovali protiv
toga da se društvo osnuje i izjavili da ne žele biti dioničari ( favoriziranje nastanka društva)

Ako na temelju izvješća povjerenika ne bude potrebno glasati o osnivanju društva, troškove
ponovnog ispitivanja izvješča, solidarno snose oni koji su ga zahtijevali.

PRAVNI ODNOSI IZMEĐU DRUŠTVA I DIONIČARA

Načelo jednakog položaja dioničara 211

Pod jednakim uvjetima dioničari imaju jednak položaj u društvu.

znači zabranu organa društva zadirati u prava dioničara

znači jednak tretman za jednaki doprinos

Glavna obveza dioničara 212

Obveza dioničara je da na racun društva

uplate iznos za koji su dionice izdane

ili da mu prenesu stvar ili pravo ako dionicu uplaćuju ulaganjem stvari ili prava

Posljedice nepravodobne uplate 213

Dioničari su dužni uplatiti dionice na poziv uprave.

Ako u statutu nije drugačije određeno, dioničare treba u GLASILU DRUŠTVA pozvati da uplate dionice.

Dioničari koji dionice ne uplate na vrijeme dužni su od dospjelosti obveze do njenog podmirenja
platiti društvu zatezne kamate po stopi određenoj zakonom.

Za nepravodobnu uplatu dionince prenošenjem stvari i prava može se statutom predvidjeti i

ugovorna kazna.

Isključenje dioničara zbog nepravodobne uplate dionica – KADUCIRANJE 214 VAŽNO

Dioničarima koji pravodobno ne uplate iznos koji se od njih traži da uplate može se preporučenim
pismom dati

naknadni rok s prijetnjom da će im se po beuspješnom proteku tog roka oduzeti dionice i ono što su
već uplatili

davanje tog naknadnog roka treba se objaviti u glasilu društva

Dioničarima koji usprkos tome ne uplate iznos koji se od njih traži

javnom se objavom u korist društva oduzimaju dionice i ono što su već uplatili

Umjesto starih isprava o dionicama koje su oduzete izdaju s enove u kojima se naznačuju uplaćeni
iznosi i iznosi koje još treba uplatiti.

Plaćanje obveze prednika 215

Svaki prednik isključenog dioničara koji je upisan u registru dionica odgovara društvu za plaćanje
zaostalog iznosa uplate ako se plaćanje ne može ostvariti od njegovih slijednika.
O pozivu za uplatu upućenom ranijem dioničaru društvo mora obavijestiti njeggova neposrendog
prednika.

Smatra se da s eplaćanje ne može ostvariti ako ono ne uslijedi u roku od mjesec dana od kad je
postavljen zahtejv za plaćanje i od kada je o tome obaviješten prednik.

Svaki prednik je u obvezi da uplati samo one iznose koje je društvo tražilo da se uplate u roku od dvije
godine od dana kad je zatražen prijenos dionice u registru dionica. ( ZASTARA OBVEZE PREDNIKA 2
GOD)

Ako se plaćanje zaostalog iznosa ne može ostvariti od prednika, društvo mora dionicu odmah prodati
na burzi ili na drugi uobičajeni način.

dionice se mogu npr steći i pravnim poslom ili nasljeđivanjem

Zabrana oslobođenja od ispunjenja obveze dioničara 216

Dioničare ni njihove prednike ne može se osloboditi plaćanja te obveze. ( Očuvanje temeljnog

kaiptala)

Nije dopušten ni prijeboj.

Dioničare se može osloboditi od obveze plaćanja uloga u slučaju redovitog smanjenja temeljnog
kapitala društva ili smanjenja tog kaiptala povlačenjem dionicado iznosa za koji je kapital smanjen.

Zabrana povrata plaćenog i plaćanja zateznih kamata na ulog te povrat zajma kojim se nadomješta
kapital 217

Dioničarima se ne smiju vratiti uplaćeni iznosi. ( očuvanje temeljnog kapitala)

Vraćanjem uplaćenog uloga ne smatra se cijena kod stjecanja vlastitih dionica.

Dioničarima se ne mogu obećati ni platiti kamate na ono što su uložili u društvo.

Dodatne obveze dioničara 218 VAŽNO

Ako je za prijenos dionice potrebna suglasnost društva( vinkulacija), statutom se dioničarima može
propisati obveza

da su pored uplate u TK društva

dužni uz naplatu ili bez naplate ispuniti činidbe koje nisu u novcu

Obveze se moraju naznačiti u dionicama ili privremenicama.

U statutu se može propisati i ugovorna kazna za slučaj da se dodatne obveze ne ispune.

Dodatne obveze dioničara proturječne su slici dd kao otvorenog i kapitalnog, te dolaze u obzir samo
iznimno npr kod društva koja se bave proizvodnjom dobara npr šećerana a članovi se bave uzgojem
šećerne repe pa im se kao obveza nameće isporuka repe.

Činidbe moraju biti nenovčane.

Obveza osobnog rada se ne može dioničaru anmetnuti kao obveza.

Zabrana upisa vlastitih dionica i preuzimanja dionica 219

Društvo ne smije upisati vlastite dionice. – DAKLE NE SMIJE UPISATI ALI MOŽE STJECATI!!!!!

Ovisno društvo ne smije:

preuzimati dionice vladajućeg društva

društvo u kojem postoji većinski udio ne smije preuzimati dionice društva koje ima taj većinski udio
kao osnivač

ni upisom dionica pri osnivanju niti prilikom povećanja i uvjetnog povećanja TK

Preuzimanje dionica suprotno ovim odredbama je valjano.

Tko pri osnivanju ili povećanju TK preuzme dionicu za racun društva, ovisnog društva ili društva u
kojem postoji većinski udio ne može se pozivati na to da ih nije preuzeo za svoj racun.
On jamči za to da će se uplatiti puni ulog bez obzira na sporazume s društvom, ovisnim društvom ili
društvom u kojem postoji većinski udio.

Ne pripadaju mu prava iz dionice sve dok je ne preuzme za svoj racun.

Ako s pri povećanju kapitala društva upišu dionice suprotno ovome, za punu uplatu dionica jamče svi
članovi uprave, osim ako dokažu da nisu krivi. ( načelo presumirane krivnje)

- svaki član odgovara individualno tj mora dokazati da nije kriv ako se želi osloboditi odgovornosti

Ovom načelnom zabranom sprječava se mogućnost da društvo uz naplatu stječe vlastite dionice i
time postiže:

dioničarima se vraća ono što su unjeli u društvo

a društvo tj uprava otkupom dionica ipak postiže promjenu glasova na glavnoj skupštini

Pri svemu tome smanjuje se TK društva.

Upotreba dobiti 220 VAŽNO

Neto dobit ostvarenu u poslovnoj godini društvo je dužno najprije uporabiti za namjene redom kako
su navedene:

za pokriće gubitka iz ranijih godina

za unos u zakonske rezerve ( 5% dobiti s ciljem poboljšanja financiranja društva)

za unos u rezerve za vlastite dionice ako ih je društvo steklo ili ih namjerava steći

za unos u statutarne rezerve ako ih ima

Uprava mora pri sastavljanju GFI poštivati ove odredbe.

Uprava i nadzorni odnosno upravni odbor mogu nakon što utvrde GFI uporabiti iznos neto dobiti,
koja ostane nakon podmirenja ovog gore, za unos u ostale rezerve iz dobiti,

ali ne više od polovine iznosa ( ½)

Statutom ih se može ovlastiti da za to koriste više ili manje od polovine tog iznosa.

Ta ovlast da raspolažu s više od polovine neto iznosa vrijedi samo dok ostale rezerve iz dobiti ne
dosegnu visinu koja je jednaka polovici TK društva ili bi se to dogodilo kada bi se u njih rasporedio dio
neto dobiti tekuće godine.

Glavna skupština može odlukom o uporabi dobiti u rezerve unjeti i druge iznose.

Može odlučiti i da se dobit upotrijebi u druge svrhe pa i da se ne podijeli dioničarima.

Ali dioničari imaju pravo da im se podijeli dobit osim ako je odlukom glavne skupštine u skladu sa
zakonom i statutom odrđeno da se dobit ne dijeli.

Zabrana isplate dividende:

to su slučajevi kad se čisti dobitak za dividendu ne smije isplatiti:

a) ako nisu pokriveni gubici i oblikovane zakonske i statutarne pričuve odnosno ako je neto imovina
manja od kapitala i rezervi

b) ako bi isplata dividende premašila raspoloživi dobitak.

Plaćanje predujma dividende iz dijela neto dobiti 221

Statutom se može ovlastiti upravu da po proteku poslovne godine iz predvidivog dijela neto dobiti
isplati dioničarima predujam na ime dividende.

Uprava može isplatiti predujam samo ona ako privremeni racun dobiti i gubitka za proteklu poslovnu
godinu pokazuje dobit.

Na ime predujma može se isplatiti najviše polovinu iznosa dobiti umanjenog za iznose zakonskih i
statutarnih rezervi.

Uz to isplata predujma ne smije prijeći iznos polovice prošlogodišnje dobiti.

Za plaćanje predujma potrebna je suglasnost nadzornog odnosno upravnog odbora.

REZERVE
Zakonske rezerve i rezerve kapitala 222

Društvo je dužno u zakonske rezerve unositi 20 dio dobiti tekuće godine umanjene za iznos gubitka i
prethodne godine sve dok te rezerve zajedno s rezervama kapitala ( vezane rezerve) ne dosegnu
visinu od 5% TK društva ili statutom određen veći dio tog kapitala.

Društvo unosi u rezerve kapitala:

dio uplaćenog iznosa za koji se izdaju dionice koji prelazi nominalni iznos dionica a ako su izdane bez
nominalnog iznosa onda onaj koji prelazi knjigovodstveni iznos temeljnog kapitala što se odnosi na
dionice

dio iznosa uplaćenog društvu za stjecanje zamjenjivih obveznica ili obveznica s opcijom kupnje
dionicakoji prelazi nominalni iznos izdanih obveznica

iznos za koji je pojednostavljeno smanjen TK da bi se sredstva unjela u rezerve kapitala

Zakonske rezerve i rezerve kapitala mogu se upotrijebiti:

za pokrivanje gubitka tekuće godine ako se on ne može pokriti dobiti prošle godine ili iz drugih rezervi

za pokrivanje gubitka prethodne godine

za povećanje TK iz sredstava društva

Zakonske rezerve – oblikuju se iz dobitka ostvarenog po GFI.

zakonski minimum 5%, ali statutom može biti određeo npr 12%

postupak rasporeda čistog dobitka u zakonske pričuve:

najprije se podmiruje gubitak prošlih godina

u zakonske pričuve se unosi 5% ( i tako svake godine dok ne dosegne 5% TK društva s ostalim
kapitalnim pričuvama)

Rezerve kapitala – su pričuve koje nastaju iz ulaganja dioničara npr AGIO a ne rasporedom dobitka u
te pričuve.

Rezerve za vlastite dionice

Ako je društvo u protekloj godini steklo vlastite dionice, mora u rezerve za te dionice u toj godini
unjeti iznose koji odgovaraju iznosima plaćenim za stjecanje vlastitih dionica.

Rezerve za vlastite dionice smiju se ukinuti samo ako se te dionice otuđe, ili povuku ili ih smanjiti za
iznos za koji prelaze iznos niže iskazane vrijednosti vlastitih dionica u aktivnoj strani bilance.

Statutarne dionice

određuju se statutom i to.

visina tih rezervi

dio iznosa neto dobiti koji se koristi za statutarne rezerve

namjene za koje s emogu koristiti te rezerve

Podjela dobiti 223

Udjeli dioničara u dobiti određuju se prema TK društva koji otpada na njihove dionice.

Ako ulozi u TK nisu uplaćeni u cjelosti ili nisu uplaćeni za sve dionice u istom omjeru, dioničari
sudjeluju u podjeli dobiti u omjeru u kojem se uplatili.

Statutom se može odrediti i drugačiji način podjele.

Ne odredi li glavna skupština odlukom o upotrebi dobiti dan kada dioničari stječu tražbinu za isplatu
dividende

koji ne smije biti kasniji od 30 dana nakon dana donošenja odluke

dioničari stječu prema društvu tražbine na isplatu dividende istekom dana kada je zaključena glavna
skupština na kojoj je odluka donesena

stjecanjem od strane dioničara tražbine za isplatu dividende odvajaju se od dionica ostvarenjem

prava iz kojeg su nastale.

Nakon što se utvrdi dobitak popune pričuve, može se podijeliti dividenda, a kako će se podijeliti
obično se utvrđuje statutom.
Pravila podjele dobitka

Temeljni kriterij za sudjelovanje u dobitku je dionica, odnosno broj dionica iz kojih je oblikovan TK.

Vlastite trezorske dionice ne smiju sudjelovati u raspoređivanju dobitka jer njihova prava miruju.

Ako postoje povlaštene dionice tada se iz čistog dobitka koji je namijenjen za dividende prvo odbije
svota koji pripada povlaštenim dioničarima

Odgovornost dioničara koji su primili zabranjena plaćanja 224

Dioničari moraju društvu vratiti isplate koje protivno ovom zakonu prime od društva.

Ako iznos eprime kao dividendu, obveza povratka postoji samo onda ako im društvo dokaže da su
znali ili morali znati da nemaju pravo primiti isplatu.

Zastara za ove zahtjeve -. 5 godina.

UPIS U REGISTAR DIONICA 226

Dionice se upisuju u registar dionica društva

s oznakom imena, prebivališta odnosno tvrtke sjedišta imatelja dionice

ako je društvo izdalo dionice s nominalnom iznosima, njihov broj i nom iznos, ako ne, samo broj

U odnosu prema društvu vrijedi kao dioničar samo onaj tko je upisan u registru dionica.

Kad se prenosi dionica, brisanje ranijeg dioničara i upis novog provodi se u registru na temelju
zahtejva kome se mora pridodati dokaz o tome da je dionica prenesena.

Ako je netko po mišljenju društva neopravdano upisan u knjizi dionica kao dioničar, društvo može
brisati upis samo onda ako je prije toga o tome obavijestilo dioničara i dalo mu primjereni rok za
prigovor.

Ako da prigovor, ne može ga se brisati.

PRIJENOS DIONICA

Dionice koje nisu izdane u nematerijaliziranom obliku prenose se indosamentom.

( glede oblika, pravne legitimacije i obveze – primjenjuju se odredbe Zakona o mjenici)

Dionice izdane u nematerijaliziranom obliku prenose se na način određen zakonom kojim se uređuju
nematr vp. ( cesijom)

Statutom društva može se odrediti da je za prijenos dionice koja nije izdana u nemat obilku potrebna
suglasnost društva ( vinkulirane dionice).

Suglasnost daje uprava. ( zakonska)

Statutom se može odrediti da o davanju suglanosti odlučuju NO odnosno UO ili glavna skupština.
( statutarna)

U statutu se mogu odrediti razlozi zbog kojih se može odbiti davanje suglasnosti za prijenos dionice.

Ako nisu navedeni, davanje suglasnoti se može odbiti samo

kada je to u interesu društva

a naročito kada bi se s obzirom na strukturu dioničara njenim prijenosom moglo ugroziti

ostvarenje cilja društva ili njegova gospodarska opstojnost

Statutom se ne mogu odrediti stroži razlozi.

Društvo može od osobe koja treba steći dionicu tražiti da se izjasni stječe li dionicu u svoje ime i za
svoj racun ili za racun nekog drugog.

Stječe li se dionica

nasljeđivanjem

sveopćim sljedništvom pravne osobe

prodajom u ovršnom ili stečajnom postupku

društvo može odbiti davanje suglasnosti zbog nekog od navedneih razloga samo ako stejcatelju
ponudi da će ju otkupiti po tržišnoj vrijendosti.

Ako stjecatelj dionice u roku od mjesec dana od primitka ponude ne izjavi društvu da ju odbija,
smatra se da je ponudu prihvatio.

Dok ne dobije suglasnost za prijenos dionice, stjecatelj

ne može u društvu ostvarivati članska prava

a ako je dionica stečena nasljeđivanjem, sljedništvom ili u ovršnom ili stečjanom postupku, stjecatelj
ne može ostvarivati upravljačka prava

Pri prijenosu indosamentom društvo je dužno ispitati neprekinuti slijed indosamenata, ali ne i
potpise.

Dionica na ime je vp po naredbi i može se prenositi. Potpisom vlasnika na dionici prava se prenose na
stejcatelja.

Svojstvo prenosivosti ne može joj se oduzeti ni rekta klauzulom tj kad bi to indosant stavio na dionicu
( npr neprenosiva, ne po naredbi) niti se to može odrediti statutom. Statutom se može samo propisati
potreba suglasnosti.

Više ovlaštenika na dionici 228

Ako na dionici ima više ovlaštenika, oni mogu prava iz dionice ostvarivati samo preko

zajedničkog zastupnika

Za obveze odgovaraju – solidarno.

Ako društvo treba izjaviti volju ovlaštenicima, a oni nemaju zastupnika, dovoljno je da je volja
očitovana jednom od njih.

Dionica je nedjeljiva cjelina.

No, npr zbog visoke cijene dionice više osoba kupi jednu dionicu i postaju suvlasnici

Racunanje vremena za koje imatelj ima dionicu 229

Ako ostvarivanje prava iz dionice ovisi o tome da je dioničar određeno vrijeme bio imatelj dionice, s
njegovim se spomenutim pravom na dionicu izjednačuje zahtjev za prijenos što ga on ima prema
financijskoj instituciji.

Dioničaru se uračunava vrijeme za koje je imatelj dionice bio njegov pravni prednik ako je dionicu
stekao bez naplate od svog povjerenika, kao sveopći pravni sljednik ili podjelom zajednice.

Ovo mogu propisati zakon ili statut – npr statutom s emože odrediti da pravo prvenstva pri novoj
emisiji imaju dioničari koji su imali dionice u vrmeneu od najmanje dvije godine ( nagrada vjrenim
dioničarima)

AMORTIZACIJSKI POSTUPAK

Proglašenje isprave o dionici nevažećom po amortizacijskom postupku i od strane društva 230

Ako se isprava o dionici ili privremenici izgubi ili uništi, može se po propisima o amortizaciji vp
proglasiti nevažećom.

Glase li kuponi za isplatu dividende na donositelja, proglašanjem ovih nevažećima, utrnjuje i zahtjev
iz kupona koji još nisu dospjeli na naplatu.

Ako sadržaj isprave o dionici zbog promjene pravnih odnosa postane netočan, društvo je uz
odobrenje suda može proglasiti nevažećom.

Odnosi li se netočnost na izmjenu nominalnog iznosa, ona se može proglasiti nevažećom samo onda
ako se nominalni iznos smanjuje zato da bi se smanjio TK društva.

Dionica se ne može proglasiti nevažećom samo zbog toga što je oznaka dioničara postala netočnom,

U pozivu da se uruči isprava o dionici mora se iznjeti da se ona proglašava nevažećom i uputiti na
odobrenje suda.
Proglašenje isprave nevažećom provodi se objavom u glasilu društva.

Umjesto isprave koja je proglašena nevažećom treba izdati novu i uručiti je ovlašteniku ili dati u
pohranu. O tome se mora obavijestiti sud.

Tri uvjeta koje zakon predviđa za amortizaciju:

mora se raditi o ispravama koje su izdane kao vrijednosnice

dionice ili privremenice moraju biti izgubljene ili uništene

činjenice o tome utvrđuje sud ( sudski postupak)

Proglašenje dionica nevažećima od strane društva:

ako nisu izgubljene ni uništene, dakle još su na raspolaganju imatelju, ali im je sadržaj netočan,
društvo ih samo proglašava nevažećim ali uz odobrenje suda

VLASTITE DIONICE VAŽNO

Stjecanje vlastitih dionica 233

Stjecanje vlastitih dionica može biti:

derivativno – pravnim poslom

orginarno – isključivo na jedan način – povećanjem TK iz sredstava društva

Društvo može stjecati vlastite dionice ( na temelju ovlasti GS)

na temelju ovlasti glavne skupštine upravi društva za njihovo stjecanje

koja vrijedi najviše 5 godina

i određuje uvjete pod kojima se one mogu stjecati

naročito veći broj dionica koje ono treba steći

vrijeme za koje je dana ovlast za stjecanje dionica

i ako se dionice stječu naplatnim putem, najveću i najmanju vrijednost onoga što društvo za to daje

Društvo ne smije stjecati dionice da bi njima trgovalo.

Društvo može stjecati vlastite dionice i bez za to dobivene ovlasti glavne skupštine:

ako je to potrebno da bi se od društvo otklonila teška šteta koja neposredno prijeti

ako dionice treba ponuditi da ih steknu zaposleni u društvu ili nekome od društava koje je s njime
povezano s time da ih u roku od godinu dana od dana stjecanja mora prenijeti tim osobama

ako se dionice stječu zato da bi se obeštetilo dioničare ili manjinske dioničare

ako je stjecanje nenaplatno ili ako stjecanjem financijska institucija kupuje dionice komisiono

ako ih stječe od dioničara zbog toga što nije u potpunosti uplatio iznos za koji su izdane -kaduciranje

na temelju univezalnog pravnog sljedništva

na temelju odluke glavne skupštine o povlačenju dionica po propisima o smanjenju kapitala

nadmetanjem provedenim od strane suda da bi društvo namirilo neku tražbinu prema dioničaru

Na dionice stečene na ovaj način ( izuzev nenaplatnih, stečenih univerzalnim sljedništvom i odlukom
o povlačenju dionica) zajedno sa vlastitim dionicama koje društvo već ima, ne smije otpasti više od
10% TK.

Takvo je stjecanje dopušteno samo

ako društvo stvori propisane rezerve za te dionice

tako da aktiva društva u GFI za posljednju godinu ne bude manja od TK i rezervi koje se ne smiju
koristiti za isplatu dioničarima

Vlastitie dionice su takve koje pripadaju dd ili od samog izdavanja ( orginarno stjecanje) ili ih društvo
kasnije stekne ( derivativno stjecanje).

One ne čine posebni rod dionica.

Radi se o dionicama koje je društvo izdalo i koje je njihov imatelj.

Gospodarski gledano stjecanjem vlastitih dionica je povrat uloga ( što nije dobro radi zaštite
vjerovnika).

Stjecanjem vlastitih dionica u društvu jača uloga uprave, jer ponovnom prodajom tako stečenim
dionica osobama njihova povjerenja i interesa, uprava može utjecati na odlučivanje u društvu.

No, ipak, nije moguća opća zabrana stjecanja vlastitih dionica, jer ovim putem društva često izlaze iz
krize.

Zabrana se ne odnosi na stjecanje vlastitih obveznica.

NIŠTAVI POSLOVI

Ništav je pravni posao:

kojim društvo nekome daje predujam, zajam ili osiguranje radi stjecanja dionica tog društva

to se ne odnosi na tekuće pravne poslove financijskih institucija

niti na davanje predujma ili zajma kad dionice stječu zaposleni u društvo ili društvo koje je s njime
povezano

ništav je i pravni posao ako društvo ne bi pri stjecanju vlastitih dionica moglo stvoriti propisane
rezerve za te dionice da se ne bi smanjila neto aktiva ispod vrijednosti TK

ništav je i pravni posao između dd i druge osobe kojim se ona ovlašćuje ili obvezuje da stekne dionice
dd za racun tog društva

Kada je društvu dopušteno da nekome dade predujam, zajam ili osiguranje za stjecanje vlastitih
dionica, pa i pri povećanju TK društva mora to učiniti pod ovim uvjetima:

1. dionice se moraju steći po fer tržišnim uvjetima, posebno u pogledu onog što društvo za to dobiva
– kamate na zajam, povrat predujma i sl, s time da s eprethodno ispita kreditna sposobnost treće
osobe koja sudjeluje u tom poslu – a za to sve odgovara uprava

2. uprava društva mora za sklapanje tog posla dobiti prethodnu suglasnost glavne skupštine –
odlukom donesenom glasovima koji predstavljaju najmanje 2/3 TK zastupljenog na glavnoj skupštini
pri donošenju odluke, s time da prije toga mora glavnoj skupštini podnjeti izvješće o razlozima
sklapanja takvog ugovora, interesu društva, rizike za društvo, i cijenu dionica za tu treću osobu, te to
izvješće mora dostaviti i registarskom sudu radi objave

3. iznos financijske pomoći koja se tako daje trećoj osobi ne smije ni u kom času dovesti do toga da se
iznos neto aktive smanji ispod razine kapitala

Pravni posao u kojem dionice stječu članovi uprave, izvršni direktori, članonvi NO ili UO, pa i pri
povećanju TK, ili to čine treće osobe za njihov racun – ništav je ako to nije u najboljem interesu
društva.

DD i kasnijim izdavanjem dionica prikuplja potreban kapital za poslovanje društva.

Stoga je temeljno načelo dd da se dioničari ne mogu osloboditi uplata niti im se ulozi mogu vratiti.

Ako bi društvo nekome dalo predujam, zajam ili osiguranje ( hipoteku, jamstvo i sl) gospodarski bi
ugrozilo prikupljena potrebnog kapitala, a pravno bi se takvim ugovorom zaoišla navedena načela.

Prava iz vlastitih dionica 235

Prava iz vlastitih dionica miruju.

društvu iz vlastitih dionica ne pripadaju nikakva prava – članska prava

Otuđenje i povlačenje vlastitih dionica 236

Ako društvo protivno odredbama o stjecanju vlastitih dionica ( čl 233) stekne vlastite dionice, mora ih
otuđiti u roku od 1 godine.
Ako TK društva koji otpada na dionice koje društvo stekne na taj način, i još ih drži, prelazi 10% tog
kapitala, društvo mora u roku od tri godine nakon stjecanja tih dionica otuđiti onaj dio dionica koji
prelazi taj postotak.

Ako se dionice ne povuku u tim rokovima, društvo ih mora povući.

prisilne odredbe u slučaju da društvo stekne vlastiite dionice protuzakonito ili ako im vrijednost
rpelazi 10 % TK

Stjecanje vlastitih dionica preko trećih 237

Onaj tko djeluje u vlastito ime, ali za racun dd može steći ili imati dionice tog društva samo ako to nije
suprotno odredbama o stjecanju vlastitih dionica.

Isto vrijedi i kad dionice stječe ili drži

ovisno društvo

ili društvo u kojem dd ima većinski udio

ili kada ih stječe i drži treća osoba koja djeluje u vlastitio ime ali za racun ovisnog društva

Treća osoba ili društvo moraju dd na njegov zahtjev prodati dionice.

Dioničko društvo mora platiti protuvrijednost dionica.

Sve tako stečene dionice smatraju se vlastitim dionicama dd.

ORGANI DIONIČKOG DRUŠTVA

1. UPRAVA

Sastav uprave 239

Uprava se sastoji od jedne ili više osoba ( direktori) čiji se broj određuje statutom.

Ako se uprava sastoji od više osoba, jedna se od njih mora imenovati za predsjednika.

Članom uprave može biti svaka fizička osoba koja je potpuno poslovno spoosobna.

Članom uprave ne može biti osoba:

koja je kažnjena za kazneno djelo zlouporabe stečaja, zlouporabe u postupku stečaja, pogodovanja
vjerovnika, ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga, i to za vrijeme od 5 godina po
pravomoćnosti presude kojjom je osuđena s time da se u to vrijeme ne racune vrijeme provedeno na
izdržavanju kazne

protiv koje je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili
djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja dd dok traje ta zabrana

U dioničkom društvu organi su:

1. u dualističkom sistemu ( tako se naziva jer uz GS ima dva osnovna organa)

a) uprava – koja vodi poslove i zastupa društvo – izvršni organ

b) nadzorni odbor – koji nadzire to vođenje poslova - nadzorni

c) glavna skupština – u kojoj se stvara volja društva – vrhovni, temeljni organ

2. monistički sistem

a) upravni odbor sa izvršnim direktorima ( dakle to je samo jedan organ!!!)

b) glavna skupština

Uloga zaposlenih u društvu:

Radnici imaju pravo izabrati jednog ili više predstavnika koji će ih zastupati kod poslodavca.

Radničko vijeće dakle nije četvrti organ društva već posebno tijelo radnika kojima se štite radnički
interesi.

Prava zaposlenika možemo podijeliti u tri skupine:

pravo na obaviješćivanje

pravo na savjetovanje prije donošenje odluke poslodavca

pravo na sudolučivanje u sferi radnog prava

Uprava je obvezatni organ društva, bez nje nema dd.

Po našem zakonu član uprave ne mora biti dioničar, ali se to naravno može propisati statutom.
Poslovi uprave:

vodi poslove društva

odgovara za rad društva

vodi preddruštvo

priprema odluku glavne skupštine, opće akte, ugovore

saziva glavnu skupštinu

vrši prijavu za upis u registar

zastupa društvo

Vođenje poslova društva 240

Uprava vodi poslove društva na vlastitu odgovornost.

Ako se uprava sastoji od više osoba, članovi uprave ovlašteni su da poslove vode samo zajedno.

Statutom se može odrediti drugačije, ali se ne može odrediti da u slučaju različitih mišlljenja je odluka
donesena ako je za nju glasala manjina.

Ako su glasovi pri odlučivanju podijeljeni jednako, odlučujući je glas predsjednika uprave.

Uprava može donijeti poslovnik o svom radu.

Vlastita odgovornost – utvrđuje pravila politike društva, preuzima gospodarsku inicijativu i za to

odgovara.

Uprava stoga ne smije poslovodstvo i zastupanje prenijeti na NO ili glavnu skupštinu.

Skupno poslovodstvo – u praksi je obično kod manjih društava, no kod većih obično direktori vode
sektore ( npr direktor za proizvodnju, direktor nabave is l)

KVORUM VAŽNO
Kvorum je broj potrebnih članova u nekom kolegijalnom tijelu kako bi ono moglo valjano dononsiti
odluke.

KVORUMI U DD

KVORUM UPRAVE - je podobna za donošenje odluka kada su svi članovi uprave pozvani, a najmanje
je pola članova nazočno sjednici.

KVORUM NO – propisuje se statutom, a zakon kaže da je potrebno da je prisutno najmanje pola od

statutom propisnog broj članova, ali ne manje od tri

KVORUM SKUPŠTINE – propisuje se statutom, kad se saziva GS odmah se određuje i datum nove
skuptšine ukoliko na prvoj ne bude prisutan kvorum, na toj drugoj Pričuvnoj skupštini nije bitno
koliko je dioničara prisutno tj ne traži se kvorum

PRAVO VETA

Statutom ili poslovnikom može se u načelu predvidjeti pravo veta pojeidnog člana uprave, najčešće
predsjednika, na odluku većine

Veto može biti konačan i susprenzivan.

Konačan – kad se na dulje vrijeme blokira odluka većine

Suspenzivan – kad se odluka blokira do iduće odluke uprave

Pravo veta ne smije se izjednačavati sa zakonskom zabranom da se prikloni odluci manjine, jer u
slučaju veta odluka se uopće ne donosi, samo se blokira donošenje.

Zastupanje 241 VAŽNO

Uprava zastupa društvo.

U tome je ovlaštena poduzimati sve pravne radnje zastupanja u poslovima, pred sudom i drugim
organima vlasti.

Ako se uprava sastoji od više osoba, a statutom nije ništa određeno, oni smiju zastupati samo
skupno.
Statutom se može odrediti da su za zastupanje ovlašteni pojedini članovi uprave sami ili zajedno s
prokuristom ( tada se radi o nepravom skupnom zastupanju)

Ako je na to ovlašten statutom, takvu odluku može donjeti i NO.

Dakle, članovi uprave su zakonski zastupnici društva.

Ograničenje ovlasti za zastupanje i za vođenje poslova 242 VAŽNO

Ovlast uprave da zastupa društvo ne može se ograničiti.

Članovi uprave pri vođenju poslova moraju se držati ograničenja koja su im postavljena statutom,
odlukom NO i glavne skupštine te poslovnikom.

Priprema i provođenje odluke glavne skupštine 243

Uprava je dužna da:

na zahtjev glavne skupštine (GS) pripremi odluke i opće akte čije je donošenje u nadležnosti GS

pripremi ugovore koji se mogu sklopiti samo uz suglasnot GS

izvršava odluke koje GS donese u okviru svoje nadležnosti

Dvije osnovne funkcije uprave: pripremna i izvršna.

Imenovanje i opoziv članova uprave 244 VAŽNO

Članove uprave i predsjednika imenuje

nadzorni odbor

najviše ne vrijeme od 5 godina

s time da ih može ponovno imenovati

Mandat im počinje s danom donošenja odluke o imenovanju ( bez obzira na upis u sudski registar)

Ponovno imenovanje nije moguće ranije od godinu dana prije isteka sadašnjeg mandata.

Nadzorni odbor može opozvati svoju odluku o imenovanju člana uprave ili predsjednika ako za to ima
važan razlog.

Važnim razlogom se smatra:

gruba povreda dužnosti

nesposobnost za uredno obavljanje poslova društva

izglasavanje nepovjerenja u GS društva

osim ako je to učinjeno iz očito neutemeljenih razloga.

Opoziv je valjan dok se njegova nevaljanost ne utvrdi sudskom odlukom.

Član uprave ne može istodobno biti i član NO istog dd.

Odluka o imenovanju i opozivu člana je organizacijski korporativni akt društva koji se mora priopćiti
imenovanom i koji ga mora prihvatiti.

U slučaju opoziva, mora li se ta odluka obrazložiti?

Visoki trgovački sud RH zauzeo je stav da odluka o opozivu člana uprave mora biti obrazložena.u
protivnom je ništava.

Ako ne postoji važan razlog za opoziv?

Član može tužiti društvo i tražiti da ga se vrati na posao.

Ta tužba može biti:

tužba na utvrđenje- ako se utvrdi da odluka nije valjano donesena ili je uopće nije bilo

tužba kojom se traži utvrđenje da je odluka ništava – i podredno se zahtijeva da se opoziv proglasi
nevaljanim

Ostali načini prestanka članstva u upravi:

1. OSTAVKA
- ne zahtijeva se važan razlog al obično je to bolest, starost i sl

- ostavku daje u pisanom obliku NO

- za prestanak članstva nije potrebna odluka NO

- izjava djeluje od dana kad je izjavljena društvu, ako za nju postoji važan razlog, a ako ga nema, tek
po proteku 14 dana od tog dana

- dana ostavka može se povući samo uz suglasnost NO

2. SUSPENZIJA

- je preventivna mjera kojom se neka osoba privremeno udaljava od dužnosti

- članstvo u upravi ne prestaje nego se samo suspendira za određenon vrijeme ako se nad društvom
provodi sanacija po Zakonu o sanaciji određenog poduzeća tj od objavljivanja odluke o sanaciji do
okončanja postupka.

Ako je NO ovlašten opozvati imenovanog člana uprave treba mu priznati i pravo na suspenziju kada
za to postoji važan razlog. Riječ je o privremenoj mjeri koja je blaža od opoziva.

ZTD nema odredba o tome. Takva mjera se često ističe kada još nije sigurno da postoji važan razlog za
opoziv, ali se ozbiljno sumnja da postoji.

3. SPORAZUMNI PRESTANAK

- nije potreban važan razlog

4.smrću

5. gubitak poslovne sposobnosti

6. preoblikovanjem društva u drugo društvo

7. prestankom društva nakon likvidacije

8. brisanjem iz SR

9. otvaranjem stečaja

Imenovanje od strane suda 245

Ako neki član uprave nije imenovan, u hitnom će ga slučaju na zahtjev zainteresirane osobe
imenovati SUD.

Tako imenovana osoba ostaje članom uprave sve dok se u skladu sa statutom ne imenuje član na čije
je mjesto on imenovan.

Član uprave kojeg imenuje sud ima pravo na nadoknadu troškova za obavljanje tog posla i nagradu za
rad.

Hitan slučaj- NO je npr sprječen u imenovanju

Sud ne postupa po službenoj dužnosti već na zahtjev zainteresirane osobe

Upis promjene u upravi u sudski registar 245

Nakon svake promjene u svom sastavu kao i promjene ovlasti mora se bez odgađanja podnijeti
prijavu u sudski registar radi upisa te promjene.

deklaratorni karakter

Sudjelovanje članova uprave u dobiti društva 246

Članovima uprave društva može se za njihov rad dati pravo da sudjeluju u dobiti društva.

Najprije se podmiruje gubitak proteklih razdoblja, zakonske i statutarne rezerve, zatim oni dolaze na
red.

ova nagrada ne dijeli se s osnove udjela u kapitalu već nagrada za uspješno obavljeni posao

Načela za primanja članova uprave 247

Pri određivanju ukupnih primitaka pojedinog člana uprave ( plaće, sudjelovanje u dobiti, nadoknadi
izdataka, plaćanju premija osiguranja, provizija i sl) NO mora brinuti o tome da ukupni iznnosi
primanja budu u primjerenom odnosu posla koji obavlja član uprave i stanja društva.
Ako se nakon što se članovima uprave odrede primanja tako bitno pogoršaju prilike društva da bi
dalje isplaćivanje primanja za društvo značilo tešku nepravdu, NO, ovlašten je da ih primjereno
smanji.

Smanjenje primanja nema utjecaja na ostale dijelove ugovora člana uprave s društvom.

Član uprave ima pravo na raskid ugovora s krajem narednog tromjesečja s time da je otkazni rok za to
šest tjedana.

Zabrana konkurencije 248

Član uprave ne može bez suglasnosti NO

za svoj ni za tuđi racun obavljati poslove koji ulaze u predmet poslovanja društva

ne može biti član uprave ni NO u drugom društvu koje se bavi istim poslovima

ne može ni u prostorijama društva obavljati poslove za svoj ni za tuđi racun

ne može biti ni član trgovačkog društva koji osobno odgovara za obveze tog društva, ako se ono bavi
poslovima iz predmeta poslovanja društva

Ako član uprave postupi protivno zabrani, društvo može od njega tražiti da mu nadoknadi time
pričinjenu štetu.

Umjesto toga društvo može tražiti od člana uprave da dopusti da se poslovi koje je sklopio za svoj
racun smatraju poslovima sklopljenim za racun društva, a da iz poslova koje je sklopio za tuđi racun
prenese društvu ono što je za to primio, odnosno da mu ustupi zahtjev za naplatu onoga što bi
trebalo da primi.

Zahtjevi društva zastaruju u roku od 3 mjeseca od kad su članovi uprave i članovi NO saznali za radnju
( subjektivni)

Zahtjevi zastaruju, u roku od 5 godina ( objektivni rok) od kad je radnja učinjena.

Zabrana utakmice može se svrstati u tri temeljne skupine:

zabrana obavljanja gospodarske djelatnosti izvan društva uopće – smisao je toga da se radna
sposobnost zadrži u društvu

zabrana obavljanja poslova iz predmeta poslovanja društva u svoj ili tuđi racun

zabrana biti članom uprave ili NO drugog društva

Davanje kredita članovima uprave i prokuristima 249

Društvo može dati kredit članovima uprave, prokuristima i članovima njihove uže obitelji samo

na temelju odluke NO

Odluka se može odnositi

samo na određene ugovore o kreditu ili vrste kredita

ugovor s emora sklopiti najkasnije tri mjeseca od dana donošenja odluke kojom s kredit odobrava

u odluci se moraju odrediti kamate i način otplate

često radi privlaćenja mladih stručnjaka

Izvješća nadzornom odboru NO 250

Uprava mora izvješćivati No o:

poslovnoj politici i drugim načelim pitanjima vođenja poslova te odstupanjima

rentabilnosti poslovanja

poslovima koji bi mogli biti od značaja za rentabilnost

Uprava podnosi izvješće najmanje jednom godišnje te najmanje tromjesečno o poslovima značajnim
za rentabilnost.

Izvješća se moraju sastaviti savjesno i istinito.

Konsolidirano izvješće

Uprava vladajućeg društva sa sjedištem u RH ovisna društva kojega imaju sjedište u toj zemlji ili izvan
nje, mora glavnoj skupštini podnjeti pisano konsolidirano GFI društva ako su ejdno ili više o njemu
ovisnih društava, društva kapital

Izrađuje se kad društvo ima većinske udjele u ovisnim društvima s ciljem da se u jednom GFI prikažu
stanje imovine, obveza i kapitala kao da su jedno društvo

IZVJEŠĆE O STANJU DRUŠTVA – VAŽNO

Jednom godišnje uprava podnosi NO ovo izvješeć – ne mora samo ako je mali poduzetnik

To su podaci o:

Rezultat i razvitak poslovanja

Glavni rizici i sugurnost

Financijski pozatelji

Zaštita okoliša i radnici

Svi važniji poslovni događaji

Razvoj i istraživanja

Dužnosti uprave u slučaju gubitka, prezaduženja ili nesposobnosti za plaćanje 251

Ako se kod izrade GFI ili drugih izvješća pokaže da društvo ima gubitak u visini polovine TK društva,
uprava mora odmah sazvati glavnu skupštinu i o tome je izvjestiti.

Ako je društvo nesposobno za plaćanje ili prezaduženo, uprava mora bez odgađanja, a najkasnije tri
tjedna po nastanku razloga za pokretanje stečajnog postupka zatražiti da se otvori taj postupak ili
postupak prisilne nagodbe.

Nakon što nastane nesposobnost za plaćanje odnosno nakon što dođe do prezaduženosti uprava ne
smije obavljati plaćanja.

To ne vrijedi za plaćanja koja se i nakon toga obave s pozornošću urednog i savjesnog

gospodarstvenika.
Dužna pozornost i odgovornost članova uprave 252

Članovi uprave moraju voditi poslove društva

S pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika

Čuvati poslovnu tajnu društva

Članovi uprave koji povrijede svoje obveze odgovaraju za štetu društvu kao solidarni dužnici.

U slučaju spora članovi uprave moraju dokazati da su primjenili pozornost urednog i savjesnog
gospodarstvenika.vome zakonu:

Članovi uprave naročito su odgovorni za štetu ako suprotno ovome zakonu:

vrate dioničarima ono što su uložili u društvo

isplate dioničarima kamate ili dividendu

upiš, steknu uzmu u zalog ili povuku vlastitie dionice društva

izdaju dionice prije nego što se za njih u cjelini uplati iznos za koji su izdane

razdijele imovinu društva

obave plaćanja nakon što nastupi nesposobnost društva za plaćanje

dadu naknadu članovima NO

dadu kredit

kod uvjetnog povećanja kapitala izdaju dionice suprotnno svrsi ili prije nego što se one u cjelini upalte

Obveza naknade štete ne postoji ako se radnja članova uprave temelji na odluci glavne skupštine.

Odobrenje radnje od strane NO ne isključuje odgovornost.

Društvo se može odreći zahtjeva za naknadu štete ili o njemu sklopiti nagodbu tek po proteku 3
godine od nastanka zahtjeva ali samo onda ako se s time suglasi glavna skupština i ako tome ne
prigovori manjina koja raspolaže dionicama koje predstavljaju najmanje 1/10 TK društva i prigovor se
ne unese u zapsinik sa skupštine.
To vremensko ograničenje ne vrijedi ako je onaj tko je odgovoran za naknadu štete nesposoban za
plaćanje i ako da i otklonio otvaranje stečaja, sklopi nagodbu sa svojim vjerovnicima ili se pak obveza
naknade štete uredi stečajnim planom.

Zahtjev za naknadu štete mogu postaviti i vjerovnici društva ako ne mogu svoje tražbine podmiriti od
društva – to vrijedi u slučajevima ako član uprave grubo povrijedi dužnost da primjeni pozornost
urednog i savjesnog gospodarstvenika.

Zahtjevi zastaruju za 5 godina.

Zahtejva za naknadu štete:

društvo, a nikako dioničari

vjerovnici zbog grube nepažnje

NADZORNI ODBOR

Broj članova nadzornog odbora 254

Nadzorni odbor ima najmanje tri člana.

Statutom se može odrediti i veći broj članova, no uvijek mora biti neparan.

Najveći broj članova NO iznosi kod društva s temeljnim kapitalom:

do 12 mil kn – 9 članova

do 80 mil kn – 15 članova

preko 80 mil – 21 član

NO je glavni nadzorni organ društva. On je obvezan organ društva.

U dualističkom sustav nadzorni organ je NO, a u monističkom funkciju nadzora preuzima upravni
odbor.

Tko može biti član NO 255

Članom NO može biti fizička osoba koja je potpuno poslovno sposobna.

Statutom se mogu odrediti drugi uvjeti.

Članom NO ne može biti: VAŽNO

član uprave društva

član nadzornog odnosno upravnog odbora u deset društava

član uprave, odnosno izvršni direktor društva koje je ovisno u odnosu na dd

član uprave, odnosno izvršni direktor drugog društva kapitala u čijem se nadzornom odnosno
upravnom odboru nalazi član uprave društva

osoba koja ne ispunjava uvjete o poslovnoj sposobnosti

član uprave durštva – inkompatibilnost istodonog članstva u upravi i NO ( ne može voditi poslovanje i
nadzirati ga)

Zadaci NO:

imenuje i opoziva upravu društva

stalno nadzire vođenje poslova društva

na sudu i izvan njega zstupa društvo prema članovima uprave

provjerava osnivanje društva

podnosi zajedno s upravom prijavu za upis društva u registar

saziva gl skupštinu
daje suglanost upravi za poduzimanje određenih poslova kada je to statutom predviđeno

odlučuje o davanju kredita članovima uprave, prokuristima, i članovima njihove obitelji

Izbor i imenovanje članova NO 256 VAŽNO

Članove nadzornog odbora BIRA glavna skupština.

Statutom se može predvidjeti da određeni dioničari IMENUJU:

npr osnivači ili dioničari s određenim brojem dionica- ad personam – pravo imenovanja je vezano za
osobu dioničara i ne može se prenjeti na drugoga

ili svakodobni imatelji određenih dionica npr povlaštene dionice – ad rem – kod njih je pravo
imenovanja vezanon za dionice imenuju određeni broj članova u NO.

Kada je tako propisano posebnim zakonom, u statutu se određuje broj članova NO koje biraju
zaposleni.

Dioničari mogu u NO imenovati najviše 1/3 članova odbora.

Ne mogu se izabrati zamjenici članova NO. – jer članovi No moraju poslove obavljati osobno ( mogu
se birati samo pričuvni članovi)

- kod simulatnog osnivanja prvi No postavljaju osnivači, pa nije potrebna odluka gl skupštine

Imenovanje članova NO od strane suda 257

Ako u NO nedostaje broj članova potreban za to da bi se u njemu mogle donositi odluke, članove koji
za to nedostaju

imenovat će sud na zahtjev

uprave
nekog člana NO

ili dioničara

Uprava je dužna uputiti zahtjev sudu bez odgađanja, osim ako se ne očekuje da će se broj članova NO
na vrijeme popuniti do naredne sjendice tog odbora.

Mandat članova NO 258

Članovi NO biraju se odnosno imenuju

najviše na 4 godine i mogu biti ponovno izabrani

mandat počinje s danom donnošenja odluke bez obzira na upis u sudski registar

Mandat može prestati i prije isteka roka:

opozivom

nastupanjem razloga kad neka osoba ne može biti član NO ( čl255)

prestankom društva, spajanjem i pripajanjem

ostavkom

stečajem društva

Opoziv članova NO 259 VAŽNO

Glavna skupština može opozvati člana NO i prije isteka mandata.

Za odluku o tome potrebna je većina od najmanje ¾ od danih glasova.

Statutom se može narediti veća većina i ispunjavanje dodatnih uvjeta.

Imenovanje člana NO može u svako doba opozvati onaj tko ga je imenovao i zamijeniti ga drugom
osobom.

Ako više nisu ispunjene pretpostavke za imenovanje člana NO koje su određene statutom, glavna
skupština može imenovati člana obično većinom glasova.
Glede opoziva članova važno je prije svega tko ih je imenovao:

glavna skupština

određeni dioničari ili imatelji određenih dionica

zaposleni

Tijelo koje je ovlašteno na biranje u pravilu je ovlašteno i na opoziv.

Odluka glavne ksupštine ne mora biti obrazložena – ne morat imati razlog kao kod članova uprave.

Zaštitu članova No od eventualne šikane gl skupštine pruža zakon u odredbi da je potrebno ¾ glasova

Opoziv članova NO od strane suda 260 VAŽNO

Sud će opozvati člana NO na zahtjev

NO

ili dioničara koji imaju dionice na koje otpada najmanje 1/10 TK društva

ili najmanje 8 mil kn tog kapitala

ako za to postoji važan razlog.

O postavljanju takvog zahtjeva NO odlučuje običnom većinom glasova.

Ako se radi o članu koji je imenovan u NO, zahtjev sudu mogu postaviti i dioničari koji imaju dionice
na koje otpada najmanje 1/10 TK društva ili najmanje 8 mil kn kapitala.

Ostavka člana NO 260a

Predsjednik i član NO mogu dati ostavku.

Za prestanak članstva u NO nije potrebna odluka glavne skupštine.

Ostvaka se daje u pisanom obliku društvu i jdleuje od dana od kad je predana.

Uprava je dužna o tome odmah obavijestiti ostale članove NO.

Dana ostavka može se povući samo uz suglasnost glavne skupštine.

Nespojivost članstva u upravi i u NO društva 261

Član NO ne može biti istovremeno:

i član uprave,

trajni zamjenik člana uprave

prokurist

ni punomoćnik društva

NO može najviše za vrijeme koje unaprijed odredi, ali ne više od godinu dana, neke svoje članove
imenovati za zamjenike članova uprave koji nedostaju ili koji nisu u mogućnosti obavljati svoju
funkciju.

Za vrijeme dok obavlja posao u upravi društva član NO ne može obavljati funkciju člana NO.

Za tako imenovane članove ne vrijede odredbe zabrani konkurencije.

Načelo nespojivosti dužnosti – inkompatibilnosti

Ovo je iznimnka od tog načela

Mjesto zamjenika člana mora biti ispražnjeno – bolest, ostavka i sl

Nadležnost NO 263

NO:

nadzire vođenje poslova društva

može pregledavati i ispitivati poslovne knjige i dokumentaciju društva, blagajnu , vp, i drugo

daje nalog revizoru za ispitivanje GFI

podnosi glavnoj skupštini izvješće o obavljenom nadzoru

u izvješću je dužan posebno navesti:

djeluje li društvo u skladu sa zakonom i aktime te odlukama gl skupštine

jesu li GFI napravljena u skladu sa stanjem u psolovnim knjigama

može sazvati glavnu skupštinu društva ( fakultativno)

mora to učiniti kada je to potrebno radi dobrobiti društva (obvezno)

odluku o tome NO donosi običnom većinom glasova

Vođenje poslova društva ne može se prenjeti na NO.

Statutom ili odlukom NO može se odrediti da se određene vrste poslova mogu obavljati samo uz
prethodnu suglasnost NO.

Odbije li NO dati suglasnost, uprava može tražiti glavnu skupštinu da dade potrebnu suglasnot – ¾
danih glasova.

Statutom se ne može odrediti da se traži veća većina ili neke posebne pretpostavke.

Tekući nadzor – osvrt na posao koji je obavljen, nad tekućim poslovima

Preventivni nadzor – nadzor donošenja odluka o nekim vrstama poslova, nad budućim poslovima

Način rada NO 264

NO iz reda svojih članova izabire:

predsjednika

najmanje jednog njegovog zamjenika

Uprava mora podnjeti te podatke u sudski registar.

O sjednici NO vodi se zapisnik koje potpisuje predsjednik koji je vodio sjednicu.

U zapisniku se moraju navesti:

mjesto i vrijeme održavanja sjednice

dnevni red

bitan sadržaj

donesene odluke

KOMISIJE

NO može imenovati komsije radi pripreme odluka. Komisije ne mogu odlučivati o pitanjima iz
nadležnosti NO.

biraju sami sebe, dok kod uprave to čini NO

SJEDNICE

Sazivanje sjednica 265

Svaki član No ili uprave može uz navođenje razloga i svrhe zatražiti da predsjednik sazove sjednicu
odbora.

Sjednica se mora održati u roku od 15 dana od kad je sazvana.

Ako se tom traženju ne udovolji, član može sazvati sjednicu NO uz navođenje razloga sazivanja i
dnevnog reda.

Sjednice u pravilu treba sazivati

jednom tromjesečno

a MORA ih se sazivati najmanje jednom polugodišnje.

Sudjelovanje na sjednicama 266

Sjednicama NO ne mogu prisustvovati osobe koje nisu njegovi članovi ili članovi uprave društva.

Na sjednicu se mogu pozvati izvjestitelji i savjetnici za pojedina pitanja.

Statutom se može odrediti da na sjednici sudjeluje i osoba koja nije član odbora ako je član spriječen,
ako od spriječenog člana dobije pisanu punomoć.

Dakle, sjednice odbora nisu javne.

Odlučivanje u NO 267

NO može donositi odluke, ako su za to ispunjeni uvjeti predviđeni statutom.

Ako u statutu nema odredbi :

NO može donositi odluke ako najmanje polovina od propisanog broja njegovih članova sudjeluje u
odlučivanju, ali ne manje od tri

NO može valjano odlučivati i ako zakonom ili statutom nije propisan broj njeogovih članova, ako ih je
izabrano najmanje onoliko koliko je potrebno da bi na temelju zakona ili statuta mogao valjano
odlučivati

Ako statutom nije drugačije određeno:

Odluke NO donose se većinom od danih glasova ( obična većina)

Odsutni članovi NO mogu sudjelovati u donošenju odluka tako da svoj glas dadu pisanim putem. –
pismom, telefonom, telegraf , sms i sl

Dakle, NO može valjano odlučivati i ako ni zakonom ni statutom nije određen broj članova.

Zakon predviđa tri temelja za kvorum:

prisilne zakonske odredbe

statutarne odredbe

ako ih nema ni zakon ni statut – najmanje polovina propisanog broj članova utvrđena zakonom ili
statutom ali ne manje od tri
Zastupanje društva prema članovima uprave 268

NO zastupa društvo prema članovima uprave.

U aktivnostima društva mogu nastati situacije da član uprave ili uprava u cjelini dođe u spor s
društvom.

U tom slučaju- pošto je uprava zakonski zastupnik društva ne bi mogla zastupati i sebe i društvo.

U tom iznimnom slučaju, zakon funkciju zastupnika prenosi na NO.

Nagrada za rad članova NO 269

Članovima NO može se za njihov rad platiti naknada koja se može odrediti i sudjelovanjem člana
odbora u dobiti društva.

Naknada se određuje statutom a može ju odobriti i glavna skupština društva.

Naknada mora biti primjerena poslovima koje član obavlja i stanju društva.

Članovima prvog NO naknadu za rd može odobriti samo glavna skupština običnom većinom glasova.

Ugovori sa članovima NO 270

Za sve ugovore koje član NO sklapa s društvom izvan obavljanja poslova člana tog odbora potrebna je
suglasnost NO.

Član NO koji sklopi ugovor s društvom, a da za to ne dobije suglasnost tog odbora, dužan je društvu
vratiti sve ono što je na temelju toga od njega primio, osim ako NO kasnije ne dade suglasnot za takav
ugovor.

Davanje kredita članovima NO 271

Društvo može davati kredite

članovima NO
i članovima njihove uže obitelji

uz odobrenje odbora.

Odobrenje se može dati samo

za određene kreditne poslove

za određene vrste tih poslova

s time da se ugovor mora sklopiti najkasnije tri mjeseca od dana donošenja odluke No kojom se
posao odobrava

u odobrenju se moraju odrediti kamate i otplata kredita

ovo vrijedi i kad vladajuće društvo daje kredit članovima NO ovisnog društva

dade li se kredit protivno ovim odredbama, mora se odmah vratiti osim ako NO naknadno ne donese
odluku kojom se odobrava davanje kredita

dakle, NO odlučuje o davanju kredita članovima uprave ali i svojim članovima

Dužna pozornost i odgovornost članova NO 272

Članovi No dužni su djelovati u interesu društva.

Moraju primjeniti dužnu pozornost u obavljanju poslova odbora.

Primjenjuju se odredbe o pozornosti i odgovornosti članova UPRAVE.

Članovi NO posebno su obvezni čuvati kao poslovnu tajnu sve ono što saznaju iz povjerljivih izvješča i
danih savjeta društvu.

UPRAVNI ODBOR

Izbor ustroja društva 272a

Statutom se može odrediti da društvo umjesto uprave i NO ima upravni odbor UO.
Od Novele iz 2007. RH se uvrstila među zemlje koje pružaju mogućnost izbora dva modela ustroja dd
( dualističkog i monističkog).

Dualistički sustavi – vođenje i zastupanje društva ( upravljačke funkcije) strogo su odvojene od

nadzora nad poslovanjem društva ( kontrolna funkcija)

to se ostvaruje time što su te funkcije povjerene dvama različitim organima a ista osoba ne smije biti
članom oba organa

upravljačke funkcije obavlja uprava, a kontrolne NO

Monistički sustavi – pored glavne skupštine postoji samo jedan organ – upravni odbor

upravni oran vodi i poslove društva i nadzire management u njegovom poslovanju

glavni predstavnici monističkih sustava su Engleska i SAD

upravni odbor u monističkom sustavu je obvezatni organ

OSNOVNE RAZLIKE I SLIČNOSTI SA NO I UPRAVOM VAŽNO

UO – bira se i opoziva jednako kao NO

ima predsjednika i zamjenika koje biraju članovi UO između sebe ( ne može se statutom propisati da
to dvoje bira skupština) i to dvoje ne smiju biti izvršni direktori

član UO – obavlja nadzor nad poslovanjem

njihov broj se utvrđuje statutom

IZVRŠNI DIREKTORI – bira ih UO i pritom može birati i između svojih članova ali uvijek mora paziti da
u UO ima više neizvršnih direktora dakle članova UO , nego izvršnih

UO može birati i nezavisne stručnjake kao izvršne direktore

Izvršni direktori vode poslove, dnevne operativne zadatke

Izvršni direktori su ograničeni u vođenju poslova obveznim uputama za rad od strane UO

UO može u svako doba opozvati izvršnog direktora bez važnog razloga ( temelja razlika naspram NO i
uprave)
Sastav UO 272b

Upravni odbor sastoji se od najmanje 3 člana.

Statutom se može odrediti da UO ima više članova.

Ako je zakonom određeno da u NO moraju sudjelovati predstavnici zaposlenika, to onda vrijedi i za

UO.

Svojstva članova UO – ista vrijede kao i za NO

Izbor, imenovanje članova UO, trajanje mandata i odnosi s društvom 272

Na izbor i imenovanje članova primjenjuje se odredbe koje vrijede za NO.

Članovi UO biraju se na vrijeme određeno statutom, ali najviše na 6 godina i mogu biti ponovno
birani.

Na nagrade članova UO, ugovore koje sklapaju s društvom, i na davanje kredita – primjenjuju se
odredbe koje vrijede za NO.

Imenovanje članova UO od strane suda 272

Na imenovanje članova UO od strane suda primjenjuju se odredbe koje vrijede za NO.

S time da prijedlog sudu može staviti

svaki član UO

ili dioničar,

a dužni su ga staviti izvršni direktori društva.

Ako je u UO predstavnik radnika ili u njemu mora biti, prijedlog može staviti i radničko vijeće.

Ima li UO za vrijeme dulje od 3 mjeseca manje članova od broja predviđenog zakonom ili statutom
društva, sud će na prijedlog člana UO ili dioničara, imenovati članove odbora koji nedostaju.
Članu UO kojeg je imenovao sud istječe mandat početkom trajanja mandata člana izabranog u skladu
sa statutum.

Opoziv članova i ostavka člana UO 272

Na opoziv se primjenjuju odredbe o članovima NO.

Upis u sudski registar

Na upis u sudski registar i objavu promjena u UO na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o NO

S time da prijavu za upis podnose i promjene objavljuju svi izvršni direktori i predsjednik UO.

Nadležnost UO

Upravni odbor:

vodi društvo

postavlja osnove za obavljanje predmeta poslovanja

nadzire vođenja poslova društva

i zastupa društvo prema izvršnim direktorima društva

Kada upravni odbor zastupa društvo prema nekome od izvršnih direktora u tome ne može sudjelovati
nitko od izvršnih direktora društva.

Upravni odbor dužan je sazvati glavnu skupštinu kada je to potrebno radi dobrobiti društva.

O tome donosi odluku običnom većinom glasova.

Upravni odbor može obavljanje pojedinih radnji u vezi s pripremom i vođenjem glavne skupštine
povjeriti izvršnim direktorima.

Upravni odbor brine o tome da se uredno vode poslovne knjige društva.

Dužan je poduzimati mjere prikladne za sustav nadzora nad vođenjem poslova društva kako bi se
pravodobno otkrile okolnosti koje dovode u opasnost društvo i njegovo poslovanje.

Način rada UO

Članovi UO, na način određen statutom, biraju između sebe predsjednika i najmanje jednog
zamjenika predsjednika.

Za predsjednika i prvog zamjenika ne može biti izabrana osoba koja je istodobno izvršni direktor u
društvu.

UO može donjeti Pravilnik o radu. Za zapisnik i komisije – vrijedi odredbe o NO.

Sazivanje sjednica, sudjelovanje na njima i odlučivanje u UO

Na sazivanje sjednica UO – primjenjuju se odredbe o NO.

Članovi UO koji su i izvršni direktori u društvu ne sudjeluju u odlučivanju o imenovanju i opozivu

imenovanja izvršnih direktora, njihovoj odgovornosti i odnosima s društvom.

Članove UO koji su izrvšni direktori ne uzima se u obzir pri određivanju kvoruma ni većina potrebnih
za donošenje odluka u tim stvarima.

temeljno je pravilo da se izvršnim direktorima mogu imenovati i članovi UO, ali samo tako da većina
članova UO nisu izvršni direktori

Izvršni direktori

Upravni odbor imenuje jednog ili više izvršnih direktora na mandatno razdoblje određeno u skaldu sa
statutom, ali ne dulje od 6 godina.

Ako ih imenuje više , jednog od njih mora imenovati glavnim izvršnim direktorom.

Dozvoljeno je imenovanje zamjenika izvršnih direktora – vrijede odredbe o zamjenicima članova

uprave.
Izvršnim direktorima mogu se imenovati i članovi UO ali samo tako da većina članova budu neizvršni
direktori.

Imenovanje se mora prijaviti u registar.

Izvršni direkori:

vode poslove društva

ako ih je više, ovlašteni su voditi poslove samo zajedno

statutom ili poslovnikom se može odrediti i drugacije

ovlasti koje su zakonom dane UO ne mogu se prenositi na izvršne direktore

Ako iz GFI ili periodičnih fin izvješća ili slobodne procjene izvršnih direktora proizlazi da društvo ima
gubitak u visini polovine iznosa TK, o tome moraju bez odgađanja izvijestiti predsjednika UO.

Isto vrijedi za slučaj da društvo postane prezaduženo ili nesposbno za plaćanja.

Zastupanje

Društvo zastuapju izvršni direktori – primjenjuju se odredbe o NO.

Upravni odbor zastupa društvo prema izvršnim direktorima.

PRIMJENA KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA

Izjava

Uprava i nadzorni odnosno upravni odbor društva dionicama kojeg se trguje na uređenom tržištu
vrijednosnih papira dužni su osigurati da uprava društva u posebnom odjeljku godišnejg izvješća o
stanju društva navede najmanje:

podatke o kodeksu korporativnog upravljanja

koji ga obvezuje

ili koji društvo dobrovoljno primjenjuje

Ili o praksi korporativnog upravljanja koju primjenjuje izvan onoga što se traži propisima

Te podatke o tome gdje su objavljani takvi kodeksi

odstupa li društvo od kodeksa te zašto to čini

opis osnovnih obilježja provođenja unutranjeg nadzora u društvu

podatke o značajnim neposrendim i posrednim imateljima dionica uključujući piramidalne strukture,

podatke o sastavu i djelovanju upravnog odnosno nadzornog odbora

Korporativno upravljanje čine skup odnosa između managera, organa društva, dioničara, zaposlenih i
ostalih zainteresiranih osoba.

Ono predstavlja unutrašnju strukturu društva u kojoj se postavljaju ciljevi, načini njihova postizanja i
praćenje rezultata u interesu društva i dioničara.

Kodeksi moraju za cilj ponuditi dd:

preporuku kako dobor voditi društvo

uvođenje i primjenu dobre poslovne prakse

upute organima društva kako postupati u određenim situacijama

ISKORIŠTAVANJE UTJECAJA U DRUŠTVU

ODGOVORNOST ZA ŠTETU

Tko s nakanom koristeći svoj utjecaj u društvu

navede člana uprave, ili NO ili UO, prokuristu ili punomoćnika

da poduzmu nešto na štetu društva ili dioničara,

odgovara društvu za štetu koja mu time bude pričinjena

Ta osoba odgovara za štetu i dioničarima, ako im je ona nastala, neovisno o šteti koja je pričinjena
društvu.

Pored te osobe za štetu odgovaraju

kao solidarni dužnici i članovi uprave, i No i UO

ako povrijede svoje dužnosti

U slučaju spora navedeni moraju dokazati da su postupali savjesno i uredno.

Nema obveze naknade štete ako su djelovali u skaldu sa zakonitom odlukom glavne skupštine.

Odobrenje radnje od strane No ili UO ne isključuje obvezu da se nadoknadi šteta.

Pored ovih osoba za štetu odgovara kao solidarni dužnik i onaj tko je imao koristi od štetne radnje
ako je s nakanom u tome sudjelovao.

- traži se dolus

Zahtjev za naknadu štete mogu postaviti i vjerovnici društva ako ne mogu svoje tražbine podmiriti od
društva.

U odnosu na vjerovnike društva ne može se obveza da se nadoknadi šteta otkloniti time

da se društvo odrekne zahtjeva

ili da o zahtjevu sklopi nagodbu

niti time da se radnja temeljila na odluci glavne skupštine

Ako je nad vjerovnikom otvoren stečaj, za vrijeme trajanja stečajnog postupka pravo vjerovnika
društva ostvaruje stečajni upravitelj.

Zahtjev zastaruje u roku od 5 godina.

Oslobađajuće okolnosti
Ove odredbe se ne primjenjuju ako su članovi uprave, NO ili UO, prokurist ili punomoćnik, navedeni
na štetnu radnju:

korištenjem ovlasti za vođenje društva na temelju ugovora kojim se vođenje poslova povjerava
vladajućem društvu

korištenjem ovlasti društva kojemu se dd priključilo tako da ono vodi poslove dd

Dakle, tko može postaviti zahtjev:

u ime društva postavlja uprava

ako su odgovorni članovi uprave _NO

ako su odgovorni članovi i jednog i drugog organa _ odlukom glavne skupštine

svaki dioničar kojem je nastala šteta

Za štetu koja je počinjena osobama (gore) traži se:

uzročnost

proupravna radnja

namjera osobe koja ostvaruje utjecaj ( subjektivna pretpostavka odgovornosti)

POSTAVLJANJE ZAHTJEVA ZA NAKNADU ŠTETE

Obveza postavljanja zahtjeva

Društvao MORA postaviti zahtjev za naknadu štete protiv ovih osoba:

ako tako odluči glavna skupština običnom većinom glasova

ili ako to zatraže dioničari čije dionice predstavljaju najmanje deseti dio temeljnog kapitala

pod uvjetom da su dioničari društva najmanje tri mjeseca prije održavanja glavne skupštine na kojoj
to zahtijevaju

Zahtjev se može postaviti samo u roku od 6 mjeseci od dana zaključenja glavne skupštine.
Za zastupanje društva u tome glavna skupština može imenovati posebne zastupnike društva.

Ako glavna skupština odluči, odnosno spomenuta manjina dioničara zatraži postavljanje zahtjeva:

može na prijedlog spomenute manjine dioničara ili dioničara koji imaju dionice koje se odnose na Tk
u iznosu od najmanje 8 mil kn imenovati druge zastupnike društva

ako smatra da bi to bilo korisno za ostvarenje zahtjeva društva

Udovolji li sud zahtjevu, troškove tog postupka snosi društvo.

Ako društvo ne postavi ovaj zahtjev, sud će na prijedlog dioničara

čije dionice predstavljaju iznos od najmanje dvadesetog dijela TK društva

ili najmanje njegov iznos od 4 mil kn imenovati posebne zastupnike

postoje li činjenice koje opravdavaju osnovanju sumnju da je društvu nepoštenim djelovanjem ili
grubom povredom zakona ili statuta nanesena šteta

Zahtijeva li manjina dioničara da se postavi zahtjev

pa društvo ne uspije sa svojim zahtjevom ili uspije samo djelomično

dioničari koji su zahtijevali da se postavi zahtjev dužni su društvu solidarno nadoknaditi time
pričinjene troškove u mjeri u kojoj su oni veći od onoga što je dobiveno u sporu

Ako tužba bude odbačena ili tužbeni zahtjev odbijen, dioničari koji su zahtijevali postavljanje
zahtjeva, dužni su društvu nadoknaditi sve troškove spora, troškove suda oko imenovanja zastupnika
i naknadu za rad zastupnika.

GLAVNA SKUPŠTINA
NADLEŽNOST GLAVNE SKUPŠTINE

Glavna skupština je organ društva u kojem se stvara i izražava VOLJA dioničara, tako da je to VOLJA
DRUŠTVA.

S obzirom na ovlasti glavna skupština je najviši organ društva. Dioničari u poslovima društva svoja
prava ostvaruju na glavnoj skupštini. Skupština se sastaje AD HOC ( barem jednom godišnje), za
razliku od uprave i NO koji su stalni organi.

Članovi uprave i NO MORAJU sudjelovati u radu glavne skupštine.

Statutom se mogu odrediti slučajevi u kojima mogu članovi NO ili UO sudjelovati u radu putem
prijenosa slike i zvuka.

Vrste skupština:

glavna skupština – skupština svih dioničara

osnivačka skupština – ona koja sazivaju osnivači i sastaje se samo jednom

posebna skupština – održava se u slučajevima kad određeni dioničari odlučuju o nekim određenim
materijama

Sudjelovanje na glavnoj skupštini

je temeljno i neotuđivo pravo svih dioničara

to pravo može dioničar ostvariti i putem zastupnika, a najčešće putem punomoćnika

javnost je u pravilu isključena

Glavna skupština odlučuje u pitanjima koja su izričito određena zakononm i statutom društva, a
osobito o:

izboru i razrješenju članova NO, UO osim ako ih se ne imenuje u taj odbor ( npr ako ih delegiraju
samo određeni dioničari)
upotreba dobiti

davanju razrješnice članovima UO ili NO

imenovanju revizora društva

izmjenama statuta

povećanju i smanjenju TK

imenovanju revizora za ispitivanje radnji obavljenih u osnivanju društva ili radnji vođenja poslova
društva i utvrđivanju naknade za njihov rad

prestanku društva

o pitanjima vođenja poslova društva SAMO ako to od nje zatraži uprava društva

o uvrštenju dionica na uređeno tržište

ZTD određuje odnose između organa društva, ali taj odnos nije hijerarhijski, nego se zasniva na
razgraničenju ovlasti i djelovanja.

RAZRJEŠNICA - VAŽNO

Razrješnica članovima uprave i NO odnosno UO 276

Glavna skupština odlučuje o davanju razrješnice članovima uprave, NO ili UO. ( obična večina).

Razrješnica se može dati svim članovima jednom odlukom GS.

O davanju razrješnice pojedinom članu, odlučuje se odvojeno,

ako tako odluči glavna skupština

ili ako to zatraže dioničari čiji udjeli zajedno čine najmnaje deseti dio TK društva

Davanjem razrješnice glavna skupština odobrava kako su članovi vodili društvo.

To nema značaj odricanja od zahtjeva za naknadom štete.

Rasprava o davanju razrješnice mora se voditi zajedno sa raspravom o upotrebi dobiti.

Uprava mora podnjeti GS:

GFI

Izvješće o stanju društva

Izvješće NO ili UO

Dakle, davanjem razrješnice GS izjavljuje da time odobrava upravi i NO ili UO način vođenja društva u
proteklom razdoblju. Zapravo znači davanje povjerenja za budući rad.

Davanje razrješnice _ isključivo je u djelokrugu GS i ne može se prenjeti na drugi organ.

Ako ne dobiju razrješnicu – ništa se ne mijenja, ne prestaje mandat, niti to znači opoziv članu ali
neiskazivanje povjerenja GS je važan razlog za opoziv člana ( mora GS o tome donjeti odlukom ¾
danih glasova

SAZIVANJE GLAVNE SKUPŠTINE – VEOMA VAŽNO SVE

GS mora se sazvati ( obvezno sazivanje):

u slučajevima određenim zakonom i statutom

i uvijek kada to zahtijevaju interesi društva

uprava je dužna sazvati GS bez odgađanja

nakon što dobije izvješće NO, UO o GFI

izvješće o stanju društva

prijedlog odluke o uporabi dobiti

a kod društva majke koncerna i o GFI koncerna te izvješće o stanju koncerna

GS mora se održati u prvih 8 mjeseci poslovne godine.

GS saziva uprava koja o tome odlučuje običnom većinom glasova – odlučuju članovi koji su u
trgovačkom registru upisani kao članovi uprave.
Poziv za GS objavljuje se u glasilu društva.

Razlika između redovne i izvanredne skupštine

zakon strogo ne propisuje – no redovite one o kojima se odlučuje o tekućim stavrima

izvanredne se u pravilu izbjegavaju zbog visokih troškova

GS mogu sazvati:

uprava – je dužna sazvati GS u gore opisanim slučajevima

nadzorni odnosno upravni odbor – uvijek kad je to u interesu društva – odluku donosi NO običnom
većinom glasova

dioničari – vidi zaštita manjine

likvidatori – oni u poslu imaju položaj uprave pa tako i u sazivanju GS

POZIV na GS: važno

U glasilu društva mora se objaviti poziv za GS, a odluka o tome mora sadržavati:

tvrtku i sjedište društva

vrijeme i mjesto održavanja

uvjete o kojima ovisi sudjelovanje na GS i ostvarivanje prava glasa

Uz poziv objavljuje se:

i dnevni red sazvane skupštine

i prijedlozi odluka uprave za pojedine točke dnevnog reda

Iznimke od formalnosti sazivanja GS:

GS može se održati bez potrebe objavljivanja njezina sazivanja i dnevnog reda ako je na ranijoj GS već
zakazana iduća

Ako je sazvana GS koja ima nedostatke u sazivanju, okupljenim dioničarima nitko ne može zabraniti
da bez obzira na njihov broj, raspravljaju o dnevnom redu – jedino ne smiju donositi odluke o
pitanjima o kojima raspravljaju

Ako se stvarno okupe dioničari pa je na sjednci zastupljen sav kapital ( 100%) a nitko od nazočnih se
ne protivi, nema razloga da se ne raspravlja i ne odlučuje

Tko ima pravo sudjelovanja na GS?

svi dioničari društva

čak i dioničari koji su imatelji dionica bez prava glasa premda ne mogu sudjelovati u donošenju
odluka

članovi uprave i NO ili UO moraju sudjelovati

statutom – prijenos slike i zvuka

Gdje se održava GS?

u sjedištu društva, a ako dionice kotiraju na burzi, može i u sjedištu burze

Sazivanje GS na zahtjev manjine 278

GS MORA se sazvati:

ako to u pisanom obliku zatraže dioničari koji zajedno imaju udjele u visini dvadesetog dijela TK
( dakle 5%) bez obzira imaju li ili ne pravo glasa

navedu svrhu i razlog sazivanja

zahtjev treba uputiti upravi

ovi dioničari mogu na isti način zahtijevati da se objavi predmet odlučivanja na GS

Ne udovolji li se njihovom zahtjevu

sud može ovlastiti dioničare koji su postavili zahtjev da sami sazovu GS ili da objave predmet

u pozivu treba naznačiti da se GS saziva po ovlasti suda

troškove snosi društvo

Ovim člankom uređuje se zaštita manjine u dd

Moguće pogreške kod sazivanja GS:

pogreške u ovlasti sazivanja

kada GS sazove osoba koja nije ovlaštena

kada odluka o sazivanju GS nije donesena na propsiani način – obična većina uprave

ako se skupština sazove u nedopušteno vrijeme

ako odluka nije ni donesena

pogreške u provođenju sazivanja GS

pogreške u objavljivanju podataka koji se po zakonu moraju objaviti

ako dnevni red ne sadrži propisane podatke

ako se ne učine priopćenja koja se moraju učiniti

Posljedica takvih grešaka – može biti ništavost ili pobojnost takvih odluka.

Odluka je pobojna ako je to pogreške došlo:

pri objavi dnevnog reda

ako je poziv za GS nepotpun

ako je tumačenje GFI zakašnjelo

Ništave – teži oblik nevaljalosti – su one odluke GS koje nemaju pravni učinak

Neke pogreške uopće nemaju posljedica:

kada nadležni organ bezrazložno sazove GS

ako sud da dioničarima da sazovu GS bez valjanog razloga

Rok za sazivanje GS 279

GS mora se sazvati:

najmanje 30 dana prije dana njena održavanja

Statutom se može propisati da dioničari unaprijed prijave svoje sudjelovanje.

Ako statut to previđa, rok se računa od dana isteka dana do kojeg se mora prijaviti sudjelovanje na
GS.

Ako je uvjet sudjelovanja na GS da se dioničari prijave na GS, tom uvjetu je udovoljeno ako se prijave
najmanje sedmog dana prije održavanja GS.

DNEVNI RED

Objava dnevnog reda 280

Dnevni red GS mora se objaviti u glasilu društva zajedno s pozivom na skupštinu.

DOPUNA DNEVNOG REDA

Ako dioničari koji zajedno imaju udjele u iznosu od 5% TK društva nakon što je sazvana GS zahtijevaju
da se objavi predmet odlučivanja na GS – dopuna dnevnog reda, to se mora učiniti –

tako da društvo primi zahtjev najmanje 24 dana prije održavanje GS

ako se radi o društvu čije su dionice uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja, najmanje 30 dana
prije održavanja GS

Ako se odlučuje o izmjene statuta ili sklapan ju ugovora – cijeli tekst mora biti objavljen.
Na GS ne može se odlučivati o točkama dnevnog reda koje nisu valjano objavljene.!!!!!! – inače
pobojna

Tko formulira prijedloge odluka?

Za svaku točku dnevnog reda o kojoj će odlučivati GS

uprava i NO /UO moraju

a ako se radi o izboru članova NO/UO i revizora – onda samo NO/UO

navesti u objavi dnenvog reda i prijedloge odluka

to ne vrijedi ako je predmet odlučivanja uvršten u dnevni red na zahtjev manjinskih dioničara

Priopćenje za dioničare i članove NO odnosno UO 281

Uprava mora u roku od 12 dana od objave poziva za GS

priopćiti financijskim institucijama i udrugama dioničara koji su na posljednjoj GS glasovali u ime

dioničara

ili koji to zahtijevaju

poziv za GS i objavljeni dnevni red

U priopćenju se mora navesti:

- mogućnost da dioničari glasuju na GS putem punomoćnika

- putem udruge dioničara

Kod društava dionica kojeg se trguje na uređenom tržištu vp

u prijedloga za izbor članova NO odnosno UO – moraju se navesti i pdoaci o njihovom članstvu u

odborima u drugim tijelima

Priopćenja o odlukama GS
pravo je svakog člana i svakog dioničara koji je to zatražio nakon obajve poziva da mu se priopće
odluke donjete na GS

Prijedlozi dioničara 282

PROTUPRIJEDLOZI - VAŽNO

Prijedlozi dioničara o nekoj točki dnevnog reda, moraju se ispuniti slijedeće pretpostavke:

dioničari koji stavljaju prijedlog moraju navesti svoja imena, ako su pravne osobe trvtku

dioničari moraju dva tjedna prije dana održavanja GS dostaviti društvu na adresu navedenu u pozivu
svoj protuprijedlog

prijedlog se mora obrazložiti

prijedlozi moraju biti dostupni slijedećim osobama: fin institucijama, udrugama dioničara,
dioničarima koji su nakon objave tražili priopćenje, te svakom članu NO ili UO koji to zatraži

Protuprijedlog i obrazloženje ne moraju se učiniti dostupnima:

ako bi se objavom počinilo kazneno djelo ili prekršaj

ako bi protuprijedlog doveo do doluke GS koja bi bila protvina zakonu ili statutu

ako obrazloženje u bitnim pitanjima sadržava očito pogrešne podatke ili podatke koji mogu zavesti
dioničare

ako je protuprijedlog dioničara utemeljen na istom činjeničnom stanju već bio priopćen GS

ako je isti protuprijedlog dioničara s bitno istim obrazloženjem u posljednjih pet godina najmanje dva
puta bio priopćen GS i za njega su se izjasnili dioničari čije dionice čine manje od 5% TK

ako je vidljivo da dioničar neće sudjelovati u GS niti će ga itko na njoj zastupati

ako u posljednje dvije godine na dvije GS dioničar nije sam ni preko zatsupnika stavio neki
protuprijeldog kojeg je priopćio
Obrazloženje ne treba učiniti dostupnim, ako sadržava više od 5.000 znakova.

ZAPISNIK I PRAVO NA OBAVIJEŠTENOST

Poslovnik i popis sudionika na GS 285

Poslovnik o radu GS

donosi ga GS većinom glasova koji predstavljaju najmanje ¾ TK zastupljenog na glavnoj skupštini

u njemu mogu odrediti pravila za pripremu i provođenje GS

Popis sudionika

Smisao je ovog popisa u tome da se pouzdano utvrdi tko će sve sudjelovati na sjednici GS i tko može
glaosvati i s koliko glasova. Pravo sudjelovanja i pravo glasa ne moraju se podudarati.

Na GS mora se sastaviti popis:

svih prisutnih dioničara

zastupanih dioničara

te njihovih zastupnika

Treba navesti:

njihovo ime, prezime i prebivalište

kod dionica s nominalnim iznosom – iznos za svaku od njih

kod dionica bez nonimalnog iznosa – njihov broj te rod

Popis treba napraviti

na temelju predočenih isprava o dionicama

vjerodostojne isparve koju izdaje nadležna institucija u čijem su kompjuterskom sustavu zabilježene
dionice

ako su skrbniku ili udruzi dioničara dane punomoći za glasovanje – treba naevsti nom iznos dionice ,a
kod onih bez tog iznosa njihov broj

popis treba ostaviti na uvid svim sudionicima GS prije prvog glasovanja

svakom dioničaru se mora u roku od 2 godine od održavanja GS dati uvid u to

potpisuje ga predsjednik GS

ZAPISNIK

Svaka odluka GS mora se navesti u zapisniku kojeg sastavlja javni bilježnik.

Bitne stvari unešene u zapisnik:

1. bitni elementi rasprava o svakoj točci dnevnog reda

2. način i rezultat glasovanja

3. odluka

U zapisniku se navode:

1) mjesto i vrijeme održavanja GS

2) ime i prezime javnog bilježnika

3) način i rezultat glasovanja

4) utvrđenje predsjednika o donosenim odlukama

Zapisniku se prilaže:

popis sudionika na GS
dokaz o sazivanju GS ( ne treba ako im je sadržaj naveden u zapisniku)

Zapisnik potpisuje javni bilježnik. Nije potrebno navoditi svjedoke.

Uprava MORA bez odgađanja po održanoj GS dostaviti registraskom sudu javno ovjerovljeni
primjerak zapisnika.

Zapisnik – je pismeno utvrđenje o sadržaju radnji na GS. Za valjanost odluka bitno je da su unešene u
zapisnik inače se smatra da nisu ni donjete.

Unos u zapisnik ima konstitutivni značaj.

Tko vodi GS?

GS vodi predsjednik – tu dužnost može stalno obavljati ista osoba

Pravo dioničara da budu obaviješteni 287

PRAVO NA OBAVIJŠTENOST VAŽNO

Uprava MORA na GS dati svakom dioničaru na njegov zahtjev: - OBAVIJEST NA GLAVNOJ SKUPŠTINI

obavještenja o poslovima društva ( radi prosudbe pitanja sa dnevnog reda)

ova obveza odnosi se i na pravne i poslovne odnose s povezanim društvima

ako je društvo kroz poslovnu godinu steklo vlastite dionice – uprava mora u izvješću o stanju društva
navesti razloge, broj i nominlani iznos tih dionica

ako je društvo izdalo dionice bez nom iznosa – njihov broj i iznos TK koji na njih otpada

Uprava može uskratiti davanje obavijesti samo:

ako bi ono prema razumnoj gospodarskoj prosudbi moglo štetiti društvu

o poreznim davanjima ili o njihovoj visini

o razlici između vrijednosti s kojom su pojedini predmeti navedeni u poslovnim knjigama društva i
njihove više vrijednosti

o metodama izrade GFI, procjene vrijednosti imovine, prihoda i rashoda

ako bi davanjem obavijesti uprava učinila neku kažnjivu radnju

ako je obavijest dostupna na internetskoj stranici društva najmanje sedam dana prije prvog dana
održavanja GS

OBAVIJEST IZVAN GLAVNE SKUPŠTINE

Ako je nekome dioničaru zbog njegova svojstva obavijest dana IZVAN GS, ona se na GS mora dati
svakom dioničaru društva na njegov zahtjev, pa i onda ako nije potrebna za prosudbu pitanja na
dnevnom redu. – načelo jednakosti dioničara – uskrate li mu obavijest – on može tražiti da se to
unese u zapisnik – izvod iz zapisnika kao dokaz pred sudom

Ne može mu se ograničiti pravo na obaviješetenost kada se radi o :

GFI

Pitanjima iz obračuna

Obračun dobiti i gubitka

Pravo na obavijštenost je temeljno pravo dioničara.

Odluka suda o pravu dioničara da budu obaviješteni 288

Trgovački sud kao isključivo nadležan odlučuje o zahtjevu dioničara o tome mora li uprava dati
obaviještenja.
- pobojna tužba

Ovaj zahtjev može postaviti:

svaki dioničar kome traženo objašnjenje nije dano

ako je o toj točci dnevnog rega donjeta odluka na GS

svaki dioničar koji je prisustvovao GS i u zapisnik izjavio protivljenje odluci

Zahtjev se mora podići u roku od 15 dana od održavanja GS na kojoj je odbijena obavijest.

PRAVO GLASA

KVORUM

Statutom se može propisati da je za donošenje odluka potrebna određena zastupljenost dioničara na

GS:

Pri sazivanju GS mora se odrediti

kada će se održati naredna skupština, ako na onoj koja je sazvana ne bude kvoruma

tu se radi o PRIČUVNOJ SKUPŠTINI – na takvoj ponovljenoj skupštini može se pravovaljano odlučivati i

kad nema kvoruma

Zakon ne propisuje kvorum, već se itzirčitom zakonskom odredbom prepušta uređivanju statutom.
Kvorum je propisani broj članova, odnosno zastupljenost određenog dijela TK, u nekom tijelu koji
mora biti nazočan sastanku tog tijela, kako bi ono moglo pravovaljano odlučivati.

Kvorum se obično određuje u nekom razlomku npr 1/10, 1/20 itd

NAČELO OBIČNE VEĆINE

Na GS odluke se donose većinom danih glasova ( obična većina)

ako se zakonom ne odredi da je za to potrebna neka veća većina

ili se zahtijeva i ispunjenje dodatnih pretpostavki.

ova odredba je dispozitivne prirode

u nekim slučajevima se stautom može odrediti veća većina npr za izmjenu statuta

OBIČNA VEĆINA – je postignuta ako je broj valjanih danih glasova za jedan glas veći od broja valjanih
danih glasova koji su protiv prihvaćanja odluke.

Kod racunanja uzima se u obzir:

za li protiv dani glasovi ( a ne mogući ili prisutni )

suzdržani i nevažeći se ne uracunavaju

kod jednakog broja glasova smatra se da je prijedlog odbijen

KVALIFICIRANA VEĆINA – je svaka ona za koju zakon ili statut zahtijevaju pored obične većine
ispunjavanje određenih dodatnih uvjeta.

Obično se radi o većoj većini od obične.

ZTD na više mjesta propisuje tako npr da se doluke donose glasovima koji čine najmanje ¾ TK
zastupljenog na GS ( dakle prisutnih)

PRAVO GLASA
Pravo glasa ostvaruje se prema nominalnim iznosima dionica, a kod dionica bez nominlanog iznosa
prema njihovom broju.

( ako se ne radi o povlaštenim dionicama bez prava glasa – svaka dionica daje pravo glasa)

OGRANIČENJA PRAVA GLASA

1) Statutom se pravo glasa može ograničiti:

tako da pojedini dioničar ne može imati više od određenog najvećeg broja glasova ili postotka od
glasova

( npr ne može imati više od 10 glasova ili 5% glasova

može se odrediti da se dionicama koje pripadaju nekom dioničaru smatraju i dionice koje netko drugi
drži za njegov racun

ako je dioničar trg društvo, može se odrediti da se dionicama koje pripadaju njemu smatraju i dionice
ovisnog društva

Ne mogu se postaviti ograničenja koja bi se odnosila samo na pojedine dioničare.

Spomenuta ograničenja nisu dopuštena u pogledu dionica društva s kojima se trguje na

organiziranom tržištu vp.

2) Pravo glasa stječe se potpunom uplatom uloga.

Statutom se može odrediti da se pravo glasa stječe već kada se za dionicu uplati zakonom ili statutom
određeni najniži iznos uloga. ( npr 30% nominalne vrijednosti dionice)

Za dionicu ua koju se uplati spomenuti najniži iznos uloga, stječe se pravo na jedan glas.

Kod većih uloga, omjer stečenih prava glasa ravna se prema veličini onoga što je uplaćeno.

Ako se statutom ne odredi da se pravo glasa stječe prije potpune uplate uloga

a nijedna dionica još nije u cjelini uplaćena, omjer prava glasa određuje se prema visini uplaćenih
uloga.

Pri tome uplata najnižeg uloga daje pravo na jedan glas.

Zalaganjem dionice dioničar ne gubi pravo glasa.

dioničari često daju svoje dionice u zalog kao osiguranje kod dobivanja zajma i sl

tada postoji dioničar – založni dužnik – koji ne drži dionicu, i založni vjerovnik koji drži tuđu dionicu.

Dioničar može pravo glasa u skupštini ostvariti i preko punomoćnika. Punomoć se daje u pisanom
obliku, i treba ju predati društvu.

Način glasovanja određuje se statutom – pisano putem listića ili dizanjem pločica

Temeljno načelo

Temeljno upravljačko pravo dioničara je pravo glasa.

Dioničar na GS može za prijedlog glasati za, protiv ili biti suzdržan.

Obveza člana na izvješćivanje o smanjnju ili povećanju prava glasa

- nađe li se dioničar u prilici da zbog pribavljanja ili otpuštanja dionica javnog dd pribavi ili izgubi
glasačka prava te uslijed toga 25, 50 ili 75%

- obvezan je u roku od 4 dana o tome obavijestiti pisanim putem dd ( izdavatelja dionica) i

HANFU.

ISKLJUČENJE PRAVA GALSA VAŽNO

Isključenje prava glasa 293

Nitko ne može ostvarivati pravo glasa za sebe ni za nekog drugog kada se odlučuje o tome:

da li da mu se dade razrješnica

o njegovu oslobođenju od neke obveze

ili o ostvarenju zahtjeva kojeg društvo ima prema njemu ( sudski ili izvansudski)
Ništav je ugovor

kojim se dioničar obvezuje da će glasovati po uputama društva, uprave ili NO/UO

ili po uputama ovisnog društva

ugovor s kojim se dioničar obvezuje da će glasovati za svaki prijedlog uprave/NO/UO

Dioničara se ne može općenito isključiti od prava glasa

- iznimno – kad se radi o sukobima interesa između pojedinog dioničara i samog društva

POSEBNE ODLUKE - bezveze

Posebna skupština i odvojeno glasovanje 295

U ovom zakonu ili u statutu propisane posebne odluke određenih dioničara donose se

na posebnoj skupštini samo tih dioničara

ili odvojenim glasovanjem na GS društva ( češće ovako jer je jeftinije)

Sazivanje takve posebne skupštine dioničara

koji imaju pravo glasovati za tu posebnu odluku

ili objavljivanje dnenvog reda takve skupštine

mogu zahtijevati oni dioničari koji imaju spomenuto pravo glasa

čiji udjeli zajedno čine najmanje deseti dio svih dujela na temelju kojih se može glasovati na takvoj
skupštini

Posebne skupštine po rodovima dionica

Kada su zakonom ili statutom dionice podijeljene na različite rodove, onda daju i različita prava

Predmet odlučivanja najčešće – uvjeti izdavanja takvih dionica, promjena prava iz dionica i sl

POVLAŠTENE DIONICE BEZ PRAVA GLASA

Pravo dioničara koji imaju povlaštene dionice 296

Povlaštene dionice daju dioničaru

sva prava iz dionica koje imaju i drugi dioničari

ali se može odrediti da one ne daju pravo glasa u GS

Ako se povlaštenim dioničarima bez prava glasa

u jednoj godini ne isplati ili im se samo djelomično isplati povlašteni iznos na ime dobiti

pa im se to ni ne nadoknadi u narednoj godini

oni stječu pravo glasa u GS društva i imaju ga sve dok im se ne isplate zaostaci

Povlaštene dionice

su takve koje imatelju daju neka povlaštena prava npr pravo prvenstva pri isplati dividende, isplati
ostatka kod stečajne mase i sl

Statutom se može odrediti da nemaju pravo glasa i da čine posebni rod dionica. Pravo glasa se ne
može ograničiti – ili ga imaju ili nemaju.

Ukupna nominalna svota povlaštenih dionica bez prava glasa ne može prijeći polovinu svote TK
društva.
Ukidanje ili ograničenje povlaštenosti 297

Za odluku kojom se ukida ili ograničava povlaštenost potrebna je suglasnost povlaštenih dioničara.

( potrebna je većina od ¾ od danih glasova – jer se de facto mijenja statut)

Povlaštenim dioničarima ne može se oduzeti pravo da stječu dionice koje se tako izdaju.

Ukine li se povlaštenost dionica, one postaju dionice s pravom glasa.

POSEBNA REVIZIJA

IMENOVANJE POSEBNIH REVIZORA 298

GS može običnom većinom glasova imenovati posebne revizore društva:

radi ispitivanja radnji koje su provedne u osnivanju društva

ispitivanja vođenja poslova

mjera poduzetih za povećanje ili smanjenje TK društva

U glasovanju ne može u svoje ni u tuđe ime sudjelovati:

1) član uprave

2) član NO/UO

Ako se ispitivanje revizora odnosi na ocjenu rada nekog od njih ili ima veze sa pokretanjem sudskog
spora između društva i nekoga od njih

Ako GS odbije imenovati posebne revizore, to može učiniti SUD

na prijeldog dioničara koji zajedno imaju dionice koje čine najmanje 5% TK društva

ako postoji opravdana sumnaj u to da su pri osnivanju društva

učinjene nepravilnosti

ili da su grubo povrijeđeni zakon ili statut

Prijedlog sudu podnosi se najkasnije u roku od 15 dana od dana održavanja GS na kojoj je odbijen
prijelodg imenovanja posebnih revizora

Ako GS imenuje posebnog revizora, SUD će

na prijeldog dioničara 5% TK ili najmanje 8 mil kn

imenovati drugog revizora

ako se razlog za to nalazi u osobi revizora kojeg je imenovala GS a osobito

ako nema potrebna stručna znanja

ako je prezauzet

ako postoje sumnje u njegovu pouzdanost

Prijedlog se mora postaviti u roku od 14 dana od održavanja GS na kojoj je imenovan revizor.

Prije donošenja odluke, sud će prvoh izabranog revizora saslušati.

Prava posebnih revizora

da pregledaju poslovne knjige i dokumentaciju

mogu tražiti objašnjenja i dokaze

Izvješće posebnih revizora

o svom nalazu moraju podnjeti pisano izvješće

potpisati ga i predati upravi bez odgađanja i sudskom registru

izvješće se mora staviti na dnevni red GS

Troškovi posebne revizije

imaju pravo na naknadu izdataka i nagradu za svoj rad

troškove snosi društvo

UTVRĐIVANJE GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA VAŽNO

Sastavljanje GFI 300

Financijska izvješća sastavlja uprava u skladu s propisima o racunovdostvu.

Financijska izvješća su prema Zakonu o racunovodstvu:

Racun dobiti i gubitka

Bilanca

Izvješće o promjeni kapitala

Izvješće o novčanom tijeku

Bilješke i Godišnje izvješće o stanju društva

Podnošenje financijskih izvješća nadzornom odnosnom upravnom odboru 300

Uprava je dužna podnjeti NO/UO GFI i izvješće o stanju društva bez odgađanja od kada ih sastavi.

Istodobno podnosi i prijedlog odluke o upotrebi dobiti koji želi predložiti glavnoj skupštini za
donošenje ( podjelu dioničarima, unos u rezerve, neraspoređenu dobit).

Svaki član ima pravo pregledati knjige i izvješća.

Rok – za predaju određuje Zakon o racunovodstvu – 9 mjeseci od datuma bilance

Prvi rok – 31.3 statistički financijski izvještaji

Drugi rok – 30.6. dostava revizorskih izvješća, i odluke o raspodjeli dobiti, te javna objava

Treći rok – 30.9. predaja konsolidiranim fin izvješća

Izvješće o stanju društva- uprava preodčava dioničarim a- poslovne aktivnosti, tržišnu poziciju,
porgnoze rizika i sl
Ispitivanje od strane NO/UO 300

NO/UO mora ispitati izvješća.

NO/UO mora u pisanom obliku izvjestiti GS o rezultatima ispitivanja. NO/UO dužan je svoje izvješće
dostaviti upravi u roku od mjesec dana nakon što su mu podnesena sva izvješća.

Utvrđivanje GFI od strane NO/UO

Dade li NO/UO suglasnost na GFI

Time su ih utvrdili i uprava i NO/UO

Odluke se dostavljaju GS

Nakon što su GFI utvrđeni, uprava odnosno izvršni direktori dužni su ih, zajedno

sa godišnjim izvješćem o stanju društva

konsolidiranim godišnjim izvješćem društva

izvješćem revizora

bez odgađanja predati u sudski registar radi upisa i objave.

Ako uprava u roku od 60 dana od NO/UO ne dobije pozitivno izvješće to znači da se GFI podnose GS
na usvajanje.

Umjesto suda, ovi podaci se predaju na FINU radi javne objave.

Utvrđenje GFI od strane GS

GS utvrđuje GFI

kada joj uprava i NO/UO prepuste da to učini

ili kad NO/UO ne dade suglasnost na spomenuta izvješća upravi

Izmijeni li GS svojim odlukama revidirano financijsko izvješće ( npr dobit ili gubitak) one su ništetne
ako u roku od 14 dana od dana te GS revizor ne dade bezrezervno izvješće o tome.

PRIJENOS DIONICA MANJINSKIH DIONIČARA – SQUEEZE OUT; FREEZE OUT VAŽNO

Prijenos dionica uz plaćanje otpremnine

GS može na zahtjev

dioničara koji ima dionice koje se odnose na najmanje 95% TK ( glavnog dioničara)

donijeti odluku na temelju koje mu se prenose dionice manjinskih dioničara

uz plaćanje tim dioničarima primjerene otpremnine u novcu.

ISKLJUČENJE

Radi se o slučaju u kojem jedan dioničar stekne 95% dionica i on može postaviti zahtjev GS – ona je
po zakonu na to ovlaštena – da donese odluku na temelju koje mu se prenose sve dionice manjinskih
dioničara.

manjinski dioničari ne mogu spriječiti prodaju svojih dionica samo se mogu sporiti oko otpremnine

Razlozi za preuzimanje preostalih dionica

- i dioničar s jednom dionicom može pobijati odluke glavne skupštine, stoga je glavnom dioničaru
ostavljena ova mogućnost kako bi izbjegao moguću destrukciju manjinskih dioničara

INSTITUT PRIKLJUČENJA – dakle najčešće se squeeze out javlja kod prikljućenja

Priključenje je najužih oblik povezivanja dvaju društava kapitala u koncern i stoga se može smatrati
predstupnjem ( pripremom) za pripajanje odnosno spajanje.

Priključenje znači potpunu gospodarsku integraciju jednog društva s drugim društvom kapitala u kojoj
oba zadržavaju svoju pravnu samostalnost.

Uvjeti priključenja su:

ono je moguće samo između društava kapitala

glavno društvo mora imati sjedište u RH budući da je glavno društvo jamac vjerovnicima u tuzemstvu

buduće glavno društvo već mora držati 95% kapitala u drugom društvu

odluke o priključenju moraju donjeti obje skupštine

PREUZIMANJE

Institutom preuzimanja dd se dioničaru koji udovoljava zakonom propisanim uvjetima ( ponuditelj)

nameće obvezu stavljanja ponude manjinskim dioničarima na kupnju preostalih dionica.

Smisao tog instituta je da se njime obvezuje navedenog dioničara, ako broj njegovih dionica s pravom
glasa prijeđe određeni prag ( obično najmanje 25%) da ponudi manjinskim dioničarima otkup
njihovih preostalih dionica, čak i onda kada on za to nema interesa.

Kod preuzimanja manjinski dioničari nisu obvezni prodati svoje dionice.

Ako ponuditelj uspije preuzeti veći dio dionica i stekne 95%, može koristiti squeeze out.

OTPREMNINA U NOVCU
Glavni dioničar određuje iznos otpremine u novcu koji treba isplatiti manjinskim dioničarima

pritom mora uzeti u obzir prilike društva u vrijeme donošenja odluke GS

Na iznos otpremnine obračunava se kamata u visine eksontne stope HNB, uvećane za 2% za vrijeme
od upisa odluke GS o prijenosu dionica u sudski registar pa do isplate.

Glavni dioničar mora dati jamstvo – izjavu banke- kojom ona solidarno jamči da će otpremine biti
isplaćene.

Priprema GS

U objavi dnevnog reda GS koja odlučuje o prijenosu dionica moraju se navesti:

1) tvrtka i sjedište glavnog dioničara, a ako je to fizička osoba, njeno ime, prezime i prebivalište

2) iznos otpremnine

Primjerenost otpremnine ispituje jedan ili više vještaka.

Od dana sazivanja GS u sjedištu društva tmoraju s eizložiti radi uvida dioničara:

prijedlog odluke GS

GFI i izjvešća o stanju društva u posljednje 3 godine

Izvješće glavnog dioničara

Izvješće vještaka

Provedba GS

Na GS moraju se objasniti gore navedeni akti. Glavnom dioničaru se može omogučiti da na početku
raspravljanja usmeno obrazloži prijedlog odluke o prijenosu dionica i primjerenost visine otpremnine.
Upis odluke o prijenosu dionica u sudski registar

Uprava društva mora podnjeti prijavu o tome u sudski registar.

Priložiti će: zapisnik, izjavu da odluka GS nije pobijana,

Upisom odluke prenose se dionice manjinskih dioničarima.

Sudsko ispitivanje primjerenosti otpremnine

Odluka o prijenosu dionica ne može se pobijati tužbom zbog toga što iznos otpremnine koji je
odredio glavni dioničar nije primjeren.

Ako iznos otpremnine nije primjeren, odredit će ga SUD na zahtjev manjinskog dioničara.

Zahtjev se može postaviti sudu

Samo u roku od dva mjeseca od dana upisa prijenosa u sudski registar

Ovaj zahtjev se isto podnosi sudu

Ako glavni dioničar ne ponudi otpremninu u novcu

Ili to ne učini onako kako bi trebao

A tužba kojom se pobija donesena odluka nije podnesena

Ili nije podnesena u roku

Ili je povučena

Ili pravomoćno odbijena

IZMJENA STATUTA

Odluka glavne skupštine 301

Statut se može izmijeniti odlukom glavne skupštine.

Glavna skupština može ovlastiti NO/UO da izmijeni statut samo ako se radi o usklađivanju njegova
teksta.

Za ovu odluku GS potrebno je da se za nju dadu glasovi koji predstavljaju

Najmanje ¾ TK zastupljenog na GS pri odlučivanju o statutu ( kvalificirana većina)

Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina, a i dodatne pretpostavke.

Ako bi izmjenom statuta došlo do promjene dotadašnjeg odnosa među rodovima dionica na štetu
nekoga roda dionica,

Za donošenje odluke potrebna je suglasnost dioničara onog roda dionica na čiju se štetu treba
izmijeniti statut.

- ovlast za izmjenu statuta GS ne može prenjeti na drugi organ

Povreda statuta – postoji kada organi društva , najčešće uprava, postupaju suprotno njegovim
odredbama.

Poslovi koje na taj način uprava sklopi su valjani ( napuštena je teorija ultra vires) ali u unutranjim
odnosima za psoljedice takvog postupanja članovi uprave odgovaraju., a mogu biti i opozvani.

Suglasnost dioničara

Odluka kojom se dioničarima stavljaju dodatne obveze može se donjeti samo uz suglasnost svih
dioničara na koje se odnosi. - vinkulacija

Upis izmjene statuta u sudski registar

U sudski registar – podnosi se tekst statuta ovjeren od javnog bilježnika – upis ima konstitutivni
značaj.
Podnosi ga uprava.

Izmjena je valjana od trenutka njenog upisa u sudski registar.

POVEĆANJE TEMELJNOG KAPITALA

POVEĆANJE TEMELJNOG KAPITALA ULOZIMA

Pretpostavke 304

Odluka o povećanju TK ulozima donosi se glasovima koji predstavljaju

Najmanje ¾ TK zastupljenog na GS

Statutom se može odrediti da je za to potrebna i drugačije većina s time da

Ne može biti manja od većine glasova koji predstavljaju 2/3 TK zastupljenog na GS

Za izdavanje povlaštenih dionica bez prava glasa može se odrediti samo veća većina glasova
zastupljenog kapitala na GS pri donošenju odluke.

Povećanje TK društva ulozima moguće je samo izdavanjem novih dionica.

U društvo koje je izdalo dionice bez nominalog iznosa mora se povećati ukupan broj tih dionica u
omjeru povećanja temeljnog kapitala i temeljnog kapitala prije povećanja.

Ako su izdane dionice više rodova,

Za odluku GS o povećanju TK potrebna je suglasnost dioničara svakog roda dionica.

Ako se nove dionice izdaju za veći iznos od dijela TK koji na njih otpada,

U odluci o povećanju TK mora se odrediti iznos ispod kojeg se dionice neće izdati.

TK se ne može povećati dok se ne uplate svi dotadašnji ulozi, osim ako on nije uplaćen u samo
neznatnom dijelu.

Povećanje TK

- statut u trenutku osnivanja dd mora između ostalog sadržavati i :

odredbe o svoti TK ,

o podjeli TK na dionice s nominalnim iznosom i njihovom broju,

a kod dionica bez tog iznosa samo o njihovom broju,

a izdaju li se dionice s više rodova, o rodu i broju dionica svakog roda

Svaka promjena u TK povlači sa sobom i izmjenu statuta, za koju je potrebna kvalificirana većina GS.

Povećanju TK pristupa se obda kad se poveća opseg psolovanja, a s time porastu i potrebe društva za
svježim sredstvima i kad se dodatni kaiptal namiče izvana.

Povećanje TK moguće je na dva načina:

izdavanjem novih dionica temeljem dodatnih uplata – EFEKTIVNO POVEĆANJE KAPITALA

povećanjem kapitala iz vlastitih sredstava društva – NOMINALNO POVEĆANJE KAPITALA

EFEKTIVNO POVEĆANJE TK

Može se ostvariti na tri načina:

povećanjem kapitala ulozima

uvjetnim povećanjem kapitala

odobrenim kapitalom

NOMINALNO POVEĆANJE TK

- ostvaruje se povećanjem kapitala iz sredstava društva

EMITIRANJE – izdavanje novih dionica

nove dionice mogu se izdavati i za veći iznos od dijela TK koji na njih otpada ( iznad pari) što ovisi o
položaju društva, prije svega vrijednosti postojeće imovine u odnosu na TK i od tečaja dionica na
burzi.

Ta veća svota (agio) mora biti izričito utvrđena u odluci glavne skupštine

Povećanje TK ulozima u stvarima i pravima 305

Ako se ulažu stvari i prava, u odluci o povećanju TK moraju se navesti:

predmet ili pravo koje društvo stječe ulaganjem

osoba od kojih ih društvo stječe

nominalni iznos dionica koje se stječu takvim ulaganjem

ako se izdaju dionice bez nominalnog iznosa, samo njihov broj

navedena utvrđenja moraju biti izričita i uredno objavljena ( objava dnenvog reda)
Ne navedu li se ta utvrđenja, prema društvu su bez učinka ugovori o unosu stvari i prava te pravne
radnje učinjene da bi se oni ispunili.

Upiše li se povećanje u sudski registar, nepostupanje prema prijašnjem stavku ne utječe na valjanost
tog povećanja.

Dioničar mora uplatiti iznos za koji su dionice izdane.

Povećanje mora pregledati jedan ili više revizora.

Sud će odbiti upis u registar ako je vrijednost uloga u stvarima i pravima znatno manja od TK koji se
odnosi na dionice koje se za to daju.

Dakle, tražbine banke ili drugog subjekta nastale iz kreditnog odnosa ili drugog dugovanja društva
mogu se pretvoriti u ulog.

Svakako da tražbine moraju biti dopsjele, istinite i utužive i da s emoraju ispuniti i ostale pretpostavke
za povećanje TK ( odluka skupštine, pregled reviozora itd).

Povećanje ulozima u stvarima i pravima bez posebne revizije

Uprava/ izvršni direktori moraju u galsilu društva objaviti datum odluke o povećanju.

U sudski registar se ne može odluka upisati do proteka roka od 4 tjedna od objave.

Ako se unose stvari i prava –

sud će na zahtjev dioničara koji su u vrijeme donošenja odluke o povećanju zajendo imali najmanje
dionica koje se odnose na 5% TK, i još ih drže, imenovati jednog ili više revizora.

Zahtjev mogu postaviti do dana upisa odluke u SR.

KOD POVEĆANJA TK ULOZIMA POSTOJE DVIJE VAŽNE ODLUKE !!!!

Koje se moraju upisati u SR:

odluka o povećanju TK

i nakon provedbe povećanja, odluka o provedenom povećanju TK

Prijava upisa odluke u sudski registar 306 PRVA ODLUKA

Odluka o povećanju TK mora se pdonjeti sudu radi upisa u sudski registar.

Priložiti treba izvješće revizora.

Ukoliko ima neuplaćenih uloga, treb aobjasniti zašto se ne može postići njihova uplata.

Upis novih dionica 307

Nove dionice upisuju se pisanom izjavom ( upisnicom) iz koje mora biti vidljivo:

sudjelovanje upisnika s dionicama navedenim po broju

njihovim nominlanim iznosima

pri izdavanju dionica bez nominlanih iznosa njihovim brojem

a ako se radi o dionicama u više rodova i rodu dionica.

Ona mora sadržavati:

dan kad je donesena odluka o povećanju TK

iznos za koji se dionice izdaju, iznos utvrđenih uplata te opseg dodatnih obveza

utvrđenja učinjena glede povećanja TK unosom stvari i prava, a ako se izdaju dionice više rodova,
ukupan iznos TK koji otpada na dionice svakog roda

vrijeme kada upis prestaje obvezivati ako se do tada ne upiše u sudski registar da je provedeno
povećanje
Upisnice bez navedenog sadržaja su NIŠTAVE.

Upisnik koji je na temelju upisnice ostvarivao prava kao dioničar ili ispunjavao obveze ne može se
pozvati na ništavost ili na neobveznost upisnice, ako je u sudskom registru upisano da je provedeno
povećanje TK društva.

Ograničenje koje nije sadržano u upisnici ne djeluje prema društvu.

PRAVO PRVENSTVA VAŽNO

Pravo prvenstva pri upisu novih dionica 308

Svakom dioničaru koji to zatraži mora se dati pravo da upiše onaj dio novih dionica koji odgovara
njegovom udjelu u dotadašnjem TK društva.

Za ostvarenje prava prvenstva pri upisu mora se odrediti rok od najmanje 14 dana.

Uprava mora u glasilu društva objaviti iznos za koji se dionice izdaju ili osnove za njegovo određivanje
i rok. Ako su navedene samo osnove za određeivanje spomenutog iznosa, mora se najkasnije tri dana
prije isteka roka za upis dionica u glasilu društva i putem elektronskog info medija objaviti iznos za
koji se izdaju.

Pravo prvenstva pri upisu dionica može se odlukom o povećanju TK ISKLJUČITI u cjelini ili djelomično.

( odluka mora biti donešena kvalificiranom većinom te isključenje mora biti izričito i uredno
objavljeno)

Uprava mora GS podnijeti izvješće o razlozima isključenja.

Isključenjem prava prvenstva pri upisu dionica ne smatra se kada po odluci GS nove dionice treba
preuzeti financijska institucija uz obvezu da ih punudi dioničarima.

Uprava mora u glasilu društva objaviti ponudu fin institucije uz navođenje onoga što se mora platiti
za dionice i rok za prihvat ponude.

OPCIJE – pojam prava prvenstva

pravo opcije ( prvenstva) pri upisu novih dionica je temljni i sastavni dio članskih prava dioničara.

Oni to pravo imaju po samom zakonu ( ne ovisi o statutu ni odluci GS)

Pravom prvenstva omogućije se dioničarima da pribave pod povoljnijim uvjetima nove dionice, a pod
istim uvjetima ih ne mogu steći nečlanovi društva.

Time se ujedno sprječava pormjena omjera u sudjelovanju pojedinog dioničara u kapitalu društva i
pravu glasa na GS.

Stoga su ove odredbe prisilne.

Pravo prvenstva nema ni društvo ako drži vlastite dionice. ( jer mu iz tih dionica ne pripadaju nikakva
prava).

Primjer povećanja – TK s epovećava za 10%, dakle na svakih 10 dionica pravo opcije na jednu novu
dionicu

Pravo na opciju je dioničarevo pravo i ne postoji obveza na upis i kupnju dionica.

Ako netko od dioničara ne želi iskoristiti pravo prvenstva, on to pravo može ustupiti, ali onda će to
predstavljati smanjenje njegovih glasova u GS i udjela u društvu.

Prijava za upis povećanja TK u sudski registar 309 – DRUGA ODLUKA

Registarskom sudu mora se pdonjeti prijava za upis provedenog povećanja TK:

Prijavi treba priložiti:

popis upisnika potpisan od strane uprave u kojem su navedene dionice svakog upisnika i učinjene
uplate
ako je kapital povećan ulozima u stvarima i pravima – ugovore i izvješće revizora

obračun troškova koji će za društvo nastati izdavanjem novih dionica

odobrenje državnoh organa ( ako je potrebno)

Od kad važi povećanje kapitala 310

TK društva je povećan s danom upisa povećanja tog kapitala u sudskom registru.

Objava da je povećan kapital 311

U objavi upisa da je povećan TK društva mora se pored sadržaja upisa

navesti iznos za koji se dionice izdaju

a kod povećanja kapitala ulogom stvari i prava za to predviđena utvrđenja i izvješće revizora

Zabrana izdavanja dionica i privremenica 312

Prije upisa povećanja kapitala u sudski registar ne mogu se prenositi prava iz novih udjela, izdavati
dionice ni privremenice.

Ako bi se izdale prije toga – ništave su.

Za štetu koja bi takvim izdavanjem bila pričinjena njihovim imateljima odgovaraju izdatnici kao
solidarni dužnici.

UVJETNO POVEĆANJE TK

Pretpostavke 313
GS društva može donjeti odluku o povećanju TK da bi se zamjenjive obveznice pretvorile u dionice ili
da bi se ostvarilo pravo prvenstva upisa novih dionica koje daje društvo ( uvjetno povećanje TK).

Odluka o uvjetnom povećanju TK društva može se donjeti samo radi:

ostvarivanja prava vjerovnika društva na zamjenu zamjenjivih obveznica u dionice i prava prvenstva
pri upisu novih dionica društva

pripreme za pripajanje više društava

ostvarenje prava na dionice zapsolenika i članova uprave, odnosno izvršnih direktora ili nekog s njim
povezanog društva na temelju odluke GS

Nominalni iznos uvjetnog kapitala ne smije prijeći polovinu, u slučaju zaposlenika i članova uprave/
izvršnih direktora deseti dio, TK društva u vrijeme donošenja odluke o uvjetnom povećanju kapitala
društva.

Pojam

Uvjetno povećanje kapitala je takav oblik povećanja TK društva izdavanjem novih dionica, u kojim se
visina potrebnog dodatnog kapitala ne utvrđuje konačno unaprijed jer povećanje ovisi o tome hoće li
osobe kojima su namijenjene dionice željeti ostvariti svoja prava stjecanja uvjetnih dionica koje im se
nude.

Ovlaštenici imaju pravo, ali ne i obvezu sudjelovati.

Uvjetno povećanje se msije provesti samo ako se ispune subjektivne i objektivne pretpostavke:

objetivne pretpostavke

pretvaranje zamjenjivih obveznica u dionice

ostvarenje prava prvenstva upisa novih dionica

subjetkivne pretpostavke

takve dionicemogu stjecati samo određene osobe koje u načelu ne moraju biti dioničari društva, a
redovito su to zaposleni u društvu i vjerovnici društva
Zamjenjive obveznice

Društvo je ovlašteno izdavati i druge vrijednosne papire, pa tako i obveznice.

Izdavanjem obveznica mogu se znatno povećati sredstva društva, ali ona nemaju status TK niti
imatelji obveznica njihovim stjecanjem postaju dioničari.

Kapital što ga društva namakne na taj način nije vlasnički nego dužnički.

Društva imateljima obveznica daju različite pogodnosti, a jendo od njih je i mogućnost da svoj
obveznopravni odnos, svoja potraživanja pretvore u TK društva putem zamjenjivih obveznica.

Zamjenjive obveznice dijelimo u dvije skupine:

one koje imatelju daju pravo izbora između zahtjeva za isplatu potraživanja s osnove obveznice ili
pravo na dionicu prema toj svoti potraživanja – vjerovnik može konvertirati obveznicu u dionicu – pa
se te obveznice i nazivaju konvertibilne

one koje daju pravo prednosti pri novoj emisiji dionica – u tom slučaju imatelj obveznice zadržava
obveznicu ali mu ta obveznica daje pravo stjecanja novoizdanih dionica

Valjanost odluke o uvjetnom povećanju TK 314

Za donošenje odluke o uvjetnom povećanju TK društva potrebno je da se za nju dadu glasovi:

najmanje ¾ TK zastupljenog na GS pri donošenju odluke

Statutom se može predvidjeti i veća većina.

U odluci se moraju utvrditi:

1) svrha uvjetnog povećanja TK

2) osobe koje se mogu koristiti pravom prvenstva

3) iznos za koji se izdaju dionice ili mjerila po kojem će se odrediti

Razdoblje u kojem se ovlaštenici mogu koristiti tim pravom ne može biti kraće od dvije godine.

Uvjetno povećanje ulaganjem stvari i prava 315

Ulažu li se stvari i prava, u odluci o uvjetnom povećanju moraju se navesti:

predmet uloga

osoba od koje društvo stječe taj predmet i nominalni iznos

kod dionica bez nom iznos njihov broj

Ulaganjem stvari i prava ne smatra se zamjena obveznica za dionice.

Unošenje stvari i prava mora biti izričito i uredno objavljeno.

Prijava za upis odluke u sudski registar 316 i Objava upisa 317 i Zabranjeno izdavanje dionica 318

sve isto kao kod efektivnog

VAŽNO – OVJDE SE PRIJAVLJUJE SAMO JEDNA ODLUKA U SR odluka o povećanju ( o provedbi ne,
nego tek po isteku godine – zašto? Jer društvo ne zna hoće li vjerovnici prihvatiti ponudu)

Izjava o ostvarivanju prava upisa 319

Pravo upisa ostvaruje se pisanim očitovanjem.

Izjava se daje u dva primjerka.

U izjavi se moraju navesti:

- broj dionica koje se upisuju

- njihov nominalni iznos

- kod dionica bez nom iznosa njihov broj

- ako se izdaju dionice više rodova, njihov rod

Izjava o prvenstvenom pravu upisa ima učinka izjave o upisu dionica.

Ako ne sadrži sve propisano – ništava je.

Ako se bez obzira na ništavost izjave o prvenstvu prava upisa izdaju dionice, onaj tko daje
očitovanmje ne može se pozvati na ništavost izjave ako je na temelju nje ostvarivao prava kao
dioničar i ispunjavao obveze dioničara.

Ovlaštenici - zaposleni, članovi uprave, izvršni direktori

moraju dati izjavu

Izdavanje dionica 320 VAŽNO

Uprava može izdati dionice

samo radi ispunjenja svrhe s kojom je donesena odluka o vujetnom povećanju kapitala

ali ne prije nego što se uplati puni iznos koji proizlazi iz odluke

Uprava smije izdati dionice u zamjenu za zamjenjive obveznice

samo ako se razlika između iznosa za koji su izdane te obveznice

i većeg iznosa TK koji se odnosi na dionice koje se za to izdaju

pokrije iz ostalih rezervi

ako se one mogu upotrijebiti u tu svrhu

ili dodatnom uplatom onoga tko je ovlašten zamijeniti obveznicu za dionicu

to ne vrijedi ako ukupni iznos za koji su izdane obveznice dosiže ukupni iznos TK koji se odnosi na
dionice ili je od njega veći

Dakle, nema faze uplate dionica.

Nakon izjave o ostvarivanju prava za stjecanje uvjetnih dionica ne nastupa faza uplaćivanja novca jer
se te uplate već nalaze u društvu.

To je novac npr koji bi društvo moralo platiti imateljima zamjenjivih obveznica u ime vraćanja zajma.

Od kada važi povećanje TK 321

TK društva povećan je izdavanjem dionica.

Ne podnosi se prijava trg sudu.

U ovom slučaju, izdavanje dionica ima konstitutivan značaj ( jer su ulozi već u drušvtu) i ovlaštenici
postaju dioničari.

Prijava da su izdane dionice 322

U roku od mjesec dana po isteku poslovne godine mora se prijaviti

registarskom sudu

ukupni iznos dionica izdanih u toj godini u zamjenu za zamjenjive obveznice

i u ostvarenju prvenstvenog prava upisa dionica

Prijavi se prilažu:

kopije izjava

popis osoba potpisan od starne uprave

izjaviti da su dionice izdane samo radi ostvarenja te svrhe i da nisu izdane prije no što je za njih
uplaćena cijela protuvrijednost
ODOBREN TEMELJNI KAPITAL

Pretpostavke 323

STATUTOM se može ovlastiti UPRAVU/UO

da u roku od najviše 5 godina nakon upisa društva u sudski registar

izdavanjem novih dionica uz uplate uloga poveća TK društva

do određenog nominlanog iznosa ( odobreni kapital)

Ovlast za to se može dati i izmjenom statuta – najviše 5 godina od izmjene

Za donošenje ove odluke GS potrebno je da glaosve dadu

najmanje ¾ TK zastupljenog na GS pri donošenju odluke

statutom se može predvidjeti i veća većina

Nominlani iznos odobrenog kapitala

ne može prijeći ½ nominalnog iznos TK u vrijeme davanja ovlasti

Nove dionica mogu se izdati smao uz SUGLASNOST NO.

Statutom se može odrediti da se nove dionice izdaju zaposlenima.

Pojam

Kad se povećanje TK ne mora provesti odmah, nego tek u slučaju da postane neophodno i ako je
trenutak za izdavanje dionica pogodan, statutom se za takve prilike može ovlastiti upravu odnosno
izvršne direktore.

Dođe li do ostvarenja ove ovlasti – radi se o efektivnom povećanju.

Ovo je primjer iznimke od načela neprenosivosti ovlasti GS na druge organe.

Izdavanje novih dionica 324

na ovo se primjenjuju odredbe o redovitom povećanju TK

isključenje prava prvenstva – leži na upravi ili izvršnim direktorima jer u ovom slučaju oni imaju ovlast
a ne GS

Uvjeti za izdavanje dionica 325

Ako u ovlasti za povećanje TK društva o tome nema odredbi

uprava odlučuje o

sadržaju prava iz dionica

o uvjetima za izdavanje dionica

Za odluku uprave traži se suglasnost NO/UO.

Ako u društvu postoje povlaštene dionice bez prava glasa, mogu se izdati povlaštene dionice koje
imaju pred njima prednost u isplati dobiti, odnosno u podjeli imovine, ili su s njima izjednačene.

Izdavanje dionica za uloge u stavrima ili pravima 326

Dionice se mogu izdati za uloge u stvarima ili pravima ako je to predviđeno u ovlasti.

sve ostalo kao kod redovitog povećanja + potrebna je suglasnot NO/UO

Ugovori o ulaganju stvari i prava prije upisa u sudski registar 327

odnosi se na slučajeve kad su prije upisa društva u sudski registar već sklopljeni ugovori o unosu
stavri ili prava temeljem odobrenog kapitala

u tom slučaju statutom se moraju utvrditi uvjeti izdavanja dionica za takve uloge

uprava odnosno izvršni direktori nemaju ovlasti u tom slučaju

POVEĆANJE TK IZ SREDSTAVA DRUŠTVA

Pretpostavke 328

GS može odlučiti da se TK društva poveća

pretvorbom rezerve kapitala

rezervi iz dobiti

i zadržane dobiti u TK društva

Primjenjuju se opće odredbe o redovnom povećanju i upisu u sudski registar.

Odluka o povećanju TK može se donjeti tek pošto se utvrdi racun dobiti i gubitka za poslovnu godinu
koja je prethodila onoj u kojoj se odluka donosi.

Odluka s emora temeljiti na GFI.

NOMINALNO povećanje

oblik povećanja TK iz pričuva društva

osnovna značajka ovog povećanja je da se povećanje ne ostvaruje dodatnim uplatama društvu, već
na način da se vlastiti izvori pretvaraju u TK

povećava se TK i kreditna sposobnost društva

dioničari dobivaju nove dionice koje se često pogrešno nazivaju gratis dionice, jer ih dioničari
dobivaju bez dodatnih uplata pa imaju dojam da su ih stekli besplatnno – no to nije istina – jer je
vrijednost dionica poveća iz ostvarene dobiti – stečene su iz odricanja na dividendu

razlozi za ovo _ društvo želi dividendu držati relativno niskom

odluku donosi GS

većina ¾ - kvalificirana

Podobnost rezervi iz dobiti i rezervi kapitala da se pretvore u TK 329

Rezerve kapitala i rezerve iz dobiti morraju se iskazati u financijskim izvješćima.

Rezerve kapitala se mogu pretvoriti u TK

ako zajedno sa zakonskim rezervama prelaze iznos dvadesetog dijela dotadašnjeg TK društva

statutom se može odrediti da je potreban i veći iznos kapitala

Važno – mogu se koristiti samo rezerve kapitala i dobiti ( ne zakonske)

Rezerve se ne mogu pretvoriti u kapital – ako je u GFI iskazan gubitak.

Financijska izvješća kao temelj za odluku 330

Odluka se mora temeljiti na financijskim izvješćima prethodne poslovne godine

ako su ona pregledana i usvojena

ako su ih u skladu s propisima bez stavljanja primjedbi potvrdili revizori

najviše osam mjeseci prije prijave odluke za upis u sudski registar

Ako GS ne imenuje revizore – smatra se da je imenovan onaj revizor kojega je za reviziju posljednjih
fin izvješća odredila GS ili onaj kojeg imenuje sud.

Prijava za upis odluke u sudski registar 331 – OPET DVIJE ODLUKE

Odluka o povećanju TK mora se upisati u sudski registar.

Prijavi se prilažu:

bilanca s izvješćem revizora

posljednja godišnja bilanca ako još nije bila podnesena

izjava podnositelja da od datuma bilance nije bilo smanjenja imovine koja bi bila smetanja povećanju
TK

Sud ne ispituje odgovara li bilanca propisima.

Rok – 15 dana od donošenja odluke o povećanju

Od kada važi povećanje kapitala 332

TK povećan je s danom upisa odluke u sudski registar.

Nove dionice vrijede kao uplaćene u potpunosti.

konstitutivnost upisa

Ovlaštenici iz povećanja kapitala 333

Dioničarima društva pripadaju nove dionice srazmjerno njihovom sudjelovanju u dotadašnjem TK

društva.

Drugačija odluka GS je ništava.

Prava podjele 334

Ako povećanje TK društva dovede do toga da na jedan udio u dotadašnjem TK otpadne smao jedan
dio nove dionice, to se pravo na pdojelu može prenositi i naslijediti.

Prava iz nove dionice uključujući i ono da se izda isprava o dionici mogu se koristiti

ako se prava podjele koja zajedno daju cijele dionice sjedine kod jednog dioničara
ili ako više ovlaštenika čija prava podjele zajedno daju pravo na cijele dionice

odluče o tome da zajedno koriste ta prava.

Primjer

TK se povećava za 20%, tj na svakih 5 dionica dobiva se jedna nova, a jedan dioničar recimo ima tri
dionice, dobit će samo pravo na DIO dionice

Promet pravima na dijelove dionica je ograničen – ne može se prodati npr taj dio već samo ako se
udruže više ovlaštenika dijelova pa zajedno prodaju tu jednu dionicu koju čine njihovi dijelovi zajedno

Poziv dioničarima 335 VAŽNO

Nakon upisa odluke o povećanju TK u sudski registar

uprava je dužna bez odgađanja pozvati dioničare da preuzmu nove dionice

Poziv se mora objaviti u glasilu društva.

U pozivu se moraju navesti:

1) za koji se iznos poveća TK

2) u kojem omjeru nove dionice otpadaju na stare

U pozivu se mora navesti da je društvo ovlašteno po proteku godine dana od objave nakon
trokratnog upozorenja nepreuzete dionice prodati za racun ovlaštenika

- nakon proteka godine dana – upozorenje se mora objaviti u glasilu društva najmanje tri puta u
razmaku od najmanje mjesec dana

- zadnja objava mora se učiniti najkasnije 18 mjeseci od objave poziva

- nakon tog roka društvo prodaje nepreuzete dionice za racun ovlaštenika po službenoj burzovnoj
cijeni, a ko je nema, onda javnim nadmetanjem
VLASTITE DIONICE

DJELOMIČNO UPLAĆENE DIONICE

Vlastite dionice sudjeluju u povećanju TK. – orginarno stejcanje vlastitih dionica

Dionice koje su djelomično uplaćene

sudjeluju u povećanju TK društva prema njihovom udjelu u TK

pa se povećanje kapitala kod dionica s nom iznosom provodi samo povećanjem tog nom iznosa
dionica

Ako pored dionica s nominalnim iznosom koje nisu uplaćene u cjelosti, postoje i dionice koje jesu,

kod potpuno uplaćenih dionica s nom iznosom se povećanje provodi povećanjem nominalnog iznsoa
i izdavanjem novih dionica

U odluci o povećanju mora se navesti način kako će se provesti.

Dakle,

Djelomično uplaćene dionice s nominalnim iznosom –

za njih se ne dobivaju nove dionice već se samo povećava nom iznos dionica koje imaju

Nominalne dionice uplaćene u cjelosti

za njih se dobivaju i nove dionice i povećavaju se nom iznosi

Čuvanje prava dioničara i trećih 337

Povećanjem TK ne mijenjaju se odnosi između prava iz dionica.

ZTD utvrđuje da dioničarima pripadaju nove dionice razmjerno njihovom sudjelovanju u dotadašnjem
TK društva

Npr povlaštene dionice bez prava glasa – dobit će opet iste takve

Početak sudjelovanja u dobiti 338

Ako drugačije nije odlučeno, nove dionice sudjeluju u dobiti za cijelu poslovnu godinu u kojoj je
donesena odluka o povećanju TK.

Odlukom o povećanju TK može se odrediti

da nove dionice sudjeluju u dobiti društva već i u poslovnoj godini koja istekne prije donošenja te
odluke

u tom slučaju odluka se mora donjeti prije odluke o uporabi dobiti iz te navedene godine

navedene su odluke ništave – ako se odluka o povećanju TK ne upiše u sudski registar u roku od tri
mjeseca od kada je donesena

UVJETNI KAPITAL

Uvjetni kapital se u istome omjeru povećava kao i TK.

Ako je odluka o uvjetnom kapitalu donesena radi toga

da se dade vjerovnicima društva iz zamjenjivih obveznica da ih zamjene za dionice

razlika između iznosa za koji su izdane obveznice

i višeg ukupnog iznosa za koji su izdane dionice koje im se daju u zamjenu

mora se pokriti iz ostalih rezervi

ako nije dogovoreno da sami ovlaštenici taj iznos doplate.

Zakonske pričuve se ne smiju umanjiti.

ZAMJENJIVE OBVEZNICE

OBVEZNICE S PORMJENJIVOM KAMATOM

Zamjenjive obveznice

su obveznice na temelju kojih se vjerovicima daje pravo da ih zamjene za dionice

ili koje im daju pravo prvenstva pri upisu dionica

Obveznice s promjenjivom kamatom – dividendne obveznice

obveznice po kojima se prava vjerovnika stavljaju u vezu sa sudjelovanjem dioničara u dobiti

dakle, vjerovnici umjesto čvrstih kamata sudjeluju s promjenjivim dijelom u podjeli dobiti

mogu se izdavati smao na temelju odluke GS

Za odluku je potrebno – ¾ TK zastupljenog na GS pri donošenju odluke

Užitnice

posebna prava određenih osoba ( dioničara ili nedioničara) da sudjeluju u dobitku društva

užitnice imaju obveznopravnu a ne korporativnu narav

postojanje užitnice kao vp nije obvezatno jer mogu biti izdane kao legitimacijski papir

užitnice nisu dionice i ne daju upravljačka prava

Odluku donosi GS o izdavanju:

zamjenjive obveznice

dividendne obveznice

užitnice

IZNIMNO; Upravi se može dati ovlaštenje za izdavanje zamjenjiivih obveznica

najviše za vrijeme od 5 godina

odluka se pohranjuje u sudskom registru

SMANJENJE TEMELJNOG KAPITALA

REDOVNO SMANJENJE TEMELJNOG KAPITALA

Pretpostavke 342
Za donošenje odluke o smanjenju TK društva potrebno je da glasove dadu

najmanje ¾ TK zastupljenog na GS pri donošenju odluke

Statutom se može predvidjeti veća većina i dodatne pretpostavke.

Ako je društvo izdalo dionice više rodova, odluka GS je valjana samo ako se s njom suglase dioničari
svih rodova dionica.

U odluci se mora navesti:

svrha smanjenja TK

tj hoće li se dijelovi tog kapitala vratiti diončarima

U društvu koje je izdalo dionice s nominalnim iznosom

TK se smanjuje smanjenjem nominlanog iznosa dionica

Ako bi iznos smanjenja TK koji otpada na svaku dionicu

doveo do toga da bi nominalni iznos dionice bio niži od dopuštenong najnižeg iznosa

pa ga se više ne bi moglo smanjiti

smanjenje se provodi spajanjem dionica

U odluci se mora navesti način smanjenja TK.

Zašto smanjenje?

prije svega to će biti u prilikama kada je društvo pretrpjelo veći gubitak, a ne postoji vjerojatnost da
će ga u nekom budućem razdoblju nadoknaditi

radi se o smanjenju Tk na stvarnu vrijednost imovine

Temeljni oblici smanjenja su:

efektivno smanjenje
nominalno smanjenje

EFEKTIVNO

služi za to da se prekomjerni kapital vrati dioničarima

česti ima svrhu povrata uplaćenih uloga što je inače zabranjeno

no može biti obavljeno i u druge svrhe – oslobađanje dioničara od daljnjih uplata

NOMINALNO

provodi se zbog ozdravljenja – sanacije društva

kad TK ne odgovara stvarnom stanju imovine

kod ovog smanjenja dioničari ne primaju nikakvu naknadu, ništa im se ne vraća

Oblici smanjenja TK

Smanjenje Tk može se provesti na tri načina:

redovitim smanjenjem TK

pojednostavljenim smanjivanjem TK

povlaćenjem dionica

REDOVNO SMANJENJE KARAKTERISITKE

- dakle smanjuje se broj dionica ako su bez nominalnog iznosa, a ako su sa nominalnim iznosom –
smanjuje im se nominalni iznos

Potreba prilagođavanja postoji kod dionica sa nominalnim iznosima koja se može obaviti na dva
načina:

smanjenjem nominalne svote dionica ( primarni način)

spajanjem dionica, ali samo u slučaju kad se najniža nominalna svota više ne može smanjiti
( supsidijarni način)
Smanjenje nominalne svote dionica

ovaj način smanjenja čini se zbog otpisivanja uslijed gubitka, bilo zbog oslobađanja od daljnjih uplata
uslijed previsoko utvrđenog TK

smanjenjem nominalnih svota dionica ne zadire se u članska prava dioničara, niti u odnos između
pojedinih dionica, a i njihov apsolutni broj ostaje neizmjenjen

samo se nominalna svota smanjuje, ali ne može ispod najniže svote utvrđene zakonom ( kod nas je to
10 kn)

npr svota se sa 500 kn smanji na 300 kn

Spajanje dionica

ovaj način smanjenja je dopušten samo ako se najniži nominalni iznos dionica više ne može smanjiti

npr glase li dionice na svotu od 400 kn, a TK se smanjuje za ¼ , nema spajanja dionica jer će dionica
glasiti na 300 kn

ali ako dionica glasi na 100 kn, a TK treba smanjiti za ¼ , to smanjenje može se provesti tako da će 4
dionice spoje u jednu od 100 kn

spajanje dionica ne zatire članska prava, ali se gubi pravna samostalnost dionica

Prijava za upis odluke u sudski registar 343 opet dvije odluke

odluka se mora prijaviti u sudski registar

prijavi se prilažu: prijepis zapisnika sa GS i primjerak izmijenjenog statuta ovjereni od janvog

bilježnika

Od kada važi smanjenje kapitala 344

s danom upisa u sudski registar

Zaštita vjerovnika 345 VAŽNO

Vjerovnicima čije su tražbine nastale prije objave upisa odluke o smanjenju TK društva u sudski
registar

i koji ne mogu tražiti da se one podmire

mora se dati osiguranje

ako se oni u tu svrhu jave u roku od 6 mjeseci od dana objave odluke

Vjerovnike se na to mora upozoriti kod upisa odluke u sudski registar.

Osiguranje ne mogu tražiti vjerovnici koji za slučaj stečaja iamju pravo prvenstvenog namirenja iz
stečajne mase dužnika.

Na temelju smanjenja TK društva moguća su plaćanja dioničarima

po proteku 6 mjeseci od objave upisa odluke u sudski registar

i nakon što se vjerovnicima koji su se pravodobno prijavili dade osiguranje

ili im se podmire tražbine

ili sud odluči da ne treba udovoljiti zahtjevu vjerovnika

dakle, posebna zaštita vjerovnika jest u tome da se ne smiju vršiti nikakve isplate dioničarima prije
nego se namire vjerovnici ili im se dade osiguranje npr bankovna garancija

VAŽNO – ne smiju im se do tada vratiti ulozi

- kod nominalnog sniženja TK – kad dioničari ne primaju nikakvu uplatu – zabrana se sastoji u zabrani
isplate dobiti!!!

Oglašavanje isprava o dionicamam nevažećima 346

Ako u smanjenju TK društvo spoji isprave o dionicama

zamjenom, pečatiranjem ili nekim sl postupkom

ono može oglasiti nevažećima one koje mu usprkos pozivu nisu vraćene

isto vrijedi za predane dionice čiji broj nije dovoljan za zamjenu s novim dionicama

a koje društvu nisu stavljene na raspolaganje da ih ono unovči za racun ovlaštenika

U pozivu na predaju – mora se upozoriti na mogućnost proglašenja nevažećima.

ISTOVREMENO SMANJENJE I POVEĆANJE TK

Smanjenje TK ispod najnižeg iznosa TK 348

TK može se smanjiti i ispod najnižeg iznosa – 200.000 kn

ako se povećanjem tog kapitala na temelju odluke

koja se donosi zajedno s odlukom o smanjenju kapitala

ponovo dostigne taj iznos

a to se povećanje ne ostvaruje ulozima u stvarima ili pravima

Odluke o smanjenju i povećanju su ništave

ako se povećanje TK ne upiše u sudski registar u roku od 6 mjeseci od donošenja odluke o povećanju

taj rok ne teče za vrijeme dok traje spor po tužbi za pobijanje ili za oglašavanjem ništavom odluke o
smanjenju

i dok se za to ne dobije odobrenje držanvog organa ako je ono potrebno

Odluka o smanjenju i povećanju mogu se upisati u sudski registar – samo zajedno!

Zašto se to uopće radi? Zato što društvo kojemu je imovina puno niža od TK, želi najprije provesti
sanaciju društva, dakle izravnati visinu imovine i TK. Kad to napravi i društvo je zdravo, želi novom
odlukom o povećanju u društvo unjeti svježi kapital za novo poslovanje!
POJEDNOSTAVLJENO SMANJENJE TEMELJNOG KAPITALA

Pretpostavke 349

TK društva može se smanjiti na pojednostavljeni način

ako se to čini radi izravnavanja niže vrijednosti

da bi se pokrili gubici

ili sredstva prenijela u rezerve kapitala

U odluci se obvezno mora navesti svrha.

VAŽNO – ne smije imati rezerve kapitala ili zadržanu dobit!

Ovo smanjenje je dopušteno samo

nakon što se potroši dio zakonskih rezervi i rezervi kapitala za koji one prelaze 5% TK

koji preostane nakon smanjenja kapitala

kao i da su potrošene statutarne rezerve

i ostale rezerve iz dobiti

Svrha nominalnog smanjenja TK

pokriće ( izravnavanje) smanjenja imovine društva

pokriće ostalih gubitaka

prijenos sredstava u rezerve kapitala

Zabrane isplata dioničarima 350

Iznosi dobiveni smanjenjem TK

ne smiju se isplatiti dioničarima

i ne mogu se koristiti za to da ih se oslobodi od uplate uloga

Može ih se upotrijebiti samo za to

da se izravnaju smanjenja vrijendosti

pokriju gubici

te da ih se unese u rezerve kapitala i u zakonske rezerve

zaštita vjerovnika

Isplata dobiti 351

Dobit se ne smije isplaćivati dioničarima

sve dok zakonske rezerve i rezerve kapitala društva ne dosegnu iznos od 5% TK

Isplata dividende koja bi prelazila iznos od 4% od dijela TK koji otpada na dionicu nije dopuštena

prije isteka dvije poslovne godine od one godine u kojoj je donjeta odluka o smanjenju

ogranićenje ne vrijedi ako su podmireni vjerovnici čije su tražbine nastale prije odluke

ili im je dano osiguranje

ako se u tom cilju prijave društvu u roku od 6 mjeseci od dana objvae GFI na temelju kojeg je donjeta
odluka o isplati dividende

ZAŠTO SE ZOVE POJEDNOSTAVLJENO!

RAZLIKA OD REDOVNOG – kod redovnog se smanjuje imovina ( zato se se lova isplaćuje dioničarima)
a ovjde ne, ovdje se samo smanjuje pasiva – reaktivira se pasiva – to znači da se preknjiži sa TK na
rezerve ili se pokrije gubitak
SMANJENJE TEMELJNOG KAPITALA POVLAČENJEM DIONICA

Pretpostavke 352

Društvo može povući:

dionice prisilno

ili nakon što ih samo stekne.

Prisilno povlaćenje dionica dopušteno je samo onda:

ako je bilo naređeno ili dopušteno u prvome statutu društva

ili u njegovoj izmjeni i dopuni do koje je došlo prije preuzimanja ili upisa dionica.

Kod povlaćenja dionica treba postupiti po odredbama koje se odnose na redovno smanjenje TK.

u statutu ili odlukom GS trebaju se odrediti pretpostavke za to, utvrditi način

Ne mora se postupiti po odredbama o redovnom smanjenju TK, ako su dionice za koje je u cjelini
uplaćen iznos za koje su izdane:

besplatno dane na raspolaganje društvu

povučene na teret dobiti ili ostalih rezervi ako se one mogu za to koristiti

ili dionice bez nominalnog i odlukom GS je određeno da se povlaćenjem dionica povećava udio
preostalih dionica u TK, a ako je uprava ovlaštena povući dionice ovlaštena je i u statutu s time
uskladiti podatak o broju dionica društva

za to je potrebna odluka GS – obična većina glasova

Odluka GS nije potrebna ako je prisilno povlačenje dionica previđeno statutom.

u tom slučaju dovoljna je odluka uprave o povlačenju dionica

Povučene dionice gube svoju vrijednost budući da se moraju poništiti, a kako zbroj vrijednosti dionica
odnosno komada čini TK, povlačenjem dionica i on se smanjuje.

Povlačenje dionica ne odnosi se na sve dioničare

dok se u drugim oblicima smanjenja smanjenje odnosi na sve dionice, povlaćenje se odnosi samo na
neke.

Razlozi za povlačenje

češće do toga dolazi u slučajevima kad se imovina društva sastoji od prava koja prestaju tijekom
vremena ( npr patenti, koncesije) ili stavri koje se s vremenom sasvim ili većim dijelom iscrpe ( npr
rudnik, naftni izvor)

Povlačenje dionica nije amortizacija!

Načini povlačenja:

prislino – kad imatelji dionica ne predaju dionice dragovoljno, jer je statutom tako predviđeno

povlačenjem vlastitih dionica iz društva – kad samo društvo stekne vlastite dionice pa ih odluči povući

Prislino povlačenje dionica pojavljuje se u dvije varijante:

NAREĐENO

postoji kad se statutom utvrdi obveza da se u slučaju ispunjenja određenih pretpostavki, dionice
moraju povući

statutom se moraju predvidjeti sve pojedinosti provođenja postupka povlačenja

statutom se mora odrediti hoće li se uopće i u kojoj visini platiti odšteta za povučene dionice

to se mora učiniti tako da nema mjesta za slobodnu ocjenu uprave pri odlučivanju o povlačenju

ostvare li se pretpostavke, društvo je obvezno na povlačenje

ne povuče li društvo dionice, to može biti temelj zahtjeva za naknadu štete

odluku o povlačenju donosi uprava ( a ne GS) jer je već sve previđeno statutom

DOPUŠTENO

postoji kad je statutom dopušteno povlačenje dionica, a da nisu pobliže utvrđene pretpostavke i
postupci, već je odluka o tome prepuštena GS

u konkretnom slučaju to mora biti opravdano stvarnim interesima društva

GS mora paziti pošto se radi o utrnuću članstva dijela dioničara – da vodi racuna da se povlačenjem
dionica ne provodi samovolja povredom načela jednakog položaja dioničara

U suprotnom, odluka GS je pobojna

Povlačenje vlastitih dionica

dovoljna je odluka GS

Od kad je smanjen TK 353

Upisom odluke o smanjenju TK u sudski registar, a ako su dionice povučene nakon toga, s njihovim
povlačenjem TK društva smanjuje se za iznos TK koji otpada na povučene dionice.

Ako je prislino povlačenje naređeno statutom, a GS ne odluči o smanjenju TK, taj kapital društva se
smanjuje s povlačenjem dionica.

Učinak povlačenja dionica sastoji se u tome da su povučene dionice pravno ništetne.

Prijava za upis smanjenja TK u sudski registar 354

registarskom sudu podnosi se prijava

to vrijedi i kad se radi o prisilnom povlačenju naređenom statutom

podnosi uprava

Temeljna razlika naprasm drugih smanjenja – ovdje se povlačenje ne odnosi na SVE dionice već samo
neke, točno određene npr vlastite

NIŠTETNOST I POBOJNOST ODLUKA GLAVNE SKUPŠTINE VEOMA VAŽNO

Ništetnost i pobojnost odluka

Odluka glavne skupštine je korporativni akt kojim dioničari oblikuju volju društva.

ZTD razlike obje vrste nevaljanosti odluke glavne skupštine.

Ta dva instituta uređena su ZOO.

NIŠTETNA ODLUKA

je odluka GS ako ima takve nedostatke uslijed kojih se smatra da je nezakonita

glavni nedostatak po općem pravu se smatra da je protivna Ustavu, prisilnim propisima i moralu
društva

po ZOO – na ništetnost se može pozivati svaka zainteresirana osoba no po ZTD – tužbu za utvrđenje
ništetnosti odluke GS mogu podići – dioničari, članovi uprave i NO

u načelu nije potrebno podizati tužbu, jer ništetnost nastupa po samom zakonu, stoga sudska
presuda ima deklaratoran značaj

ništetnost odluke se ne može otkloniti ni suglasnošću svih dioničara

ništetna odluka se ne smije provoditi

POBOJNA ODLUKA

je takva koja je valjana i izaziva sve predviđene pravne učinke, ali se zbog određenih nedostataka
može pobijati i proglasiti nevaljanom

odluka GS može se pobijati samo tužbom, ako je donjeta protivno zakonu i statutu

odluka suda ima konstitutivni značaj – odluka je valjana sve dok ju sud ne poništi

Odluke GS mogu biti:

konačne – su one za koje nisu potrebne određene dodatne pretpostavke za njihovu valjanost

pendentne ( viseće) odluke – su takve koje su formalno i materijalno ( sadržajno) ispravne, ali je za
njihovu valjanost potrebno nastupanje dodatnih pretpostavki, prije svega suglasnost nekog trećeg
NPR revizora

- ne nastupi li pretpostavka koju se zahtijeva, odluka je nevaljana

A ) Zakonski razlozi za ništetnost

Zakonske razloge za ništetnost odluke GS možemo podijeliti u tri skupine:

1) povreda propisa o obliku i postupku – odluka je ništava ako:

je suprotna odluci o uvjetnom povećanju TK društva

tzv propuštanje rokova za upis - ako se odnosi na uporabu dobitka iz povečanja TK iz sredstava
društva i ne upiše se u sudski registar u roku od 3 mjeseca od njena donošenja ili se odnosi na
smanjenje ili povečanje TK pri njegovu redovitu smanjenju, a ne upiše se u sudski registar u roku od 6
mjeseci od donošenja odluke

ako GS izmijeni GFI ispitano od strane revizora i donese odluku o utvrđenju tog izvješća i uporabi
dobiti ( ova odluka je ništetna ako reviozr na to ne podnese izvješće bez rezerve u roku od dva tjedna)

tzv. nedostaci u sazivanju - nesazivanje, neovlašteno sazivanje, neobjavljivanje sazivanja u glasilu

društva, nenavođenje minimuma podataka koji se moraju staviti u objavu
tzv nedostaci zapisnika - ako odluka nije unesena u zapisnik, ako zapisnik nije potpisan od javnog
bilježnika

povreda temeljnih materijalnopravnih propisa ZTD – odluka je ništava ako:

je protivna pravu dioničara na nove dionice kod povećanja TK iz sredstava društava

protivna ZTD i statutu o izboru nadzornog odbora

protivna odredbama ZTD o utvrđivanju godišnejg obračuna i podjeli dobitka

prekoračuje ovlasti GS – npr odluka o vođenju poslova

povreda općih klauzula – odluka je ništava ako:

ako nije u skaldu s biti društva – nejasne, kontadiktorne

se njenim sadržajem čini povreda propisa kojima se isključivo ili pretežno štite interesi vjerovnika npr
povreda odredbe o smanjenju TK

ako je protvina propisima koji su doneseni zbog zaštite javnih interesa

ako je suprotna moralu

ako je pravomoćnom presudom povodom tužbe proglašena ništavom

Uklanjanje ništetnosti 356

Nakon što se odluka GS upiše u sudski registar nije moguće pozivati na njenu ništavost zbog
nedostataka u zapisniku.

Ako je odluka GS ništava zbog nedostataka u sazivanju, ako nije u skladu s biti društva ili je suprotna
moralu

na ništavost se ne može pozivati protekom tri godine od upisa u sudski registar

ako je u tijeku spor u pogledu toga – rok se produžuje dok se spor pravomočno ne okonča

tu se radi o konvalidaciji ex lege

Pravne posljedice ništavosti 357

Ništavost se može isticati tužbom i na bilo koji drugi način.

TUŽBA ZA UTVRĐIVANJE NIŠTETNOSTI

AKTIVNA LEGITIMACIJA

-osobe ovlaštene na ovu tužbu su:

dioničari

uprava

član uprave/ izvršni direktor

član NO odnosno UO

PASIVNA LEGITIMACIJA

-društvo, budući da sami organi društva nisu pravni subjekti

Ništetnost izbora članova nadzornog odnosno upravnog odbora 358

Izbor članova je ništav:

- ako je član odbora član uprave društva

- ako je član No u deset društava

- ako nije potpuno poslovno sposobna fizička osoba

- ako je NO/UO sastavljen protivno odredbama zakona ili statuta

- ako GS u NO/UO izabere osobu koja nije bila predložena u skladu sa zakonom ili statutom

- ako GS izabere u NO/UO više članova nego što je određeno zakonom ili statutom
Aktivno legitimirani: dioničar, uprava, članovi NO/UO

Ništetnost odluke o utvrđivanju GFI 359

Uz ostale razloge koji vrijede za svaku odluku GS, ova je još ništava i zbog:

ako je sadržaj GFI suprotan propisima kojima se isključivo ili pretežno štite interesi vjerovnika društva

ako nije obavljena revizija GFI ili ju nisu obavile ovlaštene osobe

ako pri izrdai GFI nisu poštovane odredbe zakona ili statuta o rezervama

- posljedica ništetnosti ove odluke – jest ništetnost odluke o upotrebi dobiti

POBOJNOST

B) Zakonski razlozi za pobojnost

Odluka GS može se pobijati tužbom

ako je donesena protivno zakonu ili statutu

zbog toga što je dioničar glasovanjem na GS pokušao za sebe ili za nekog drugog postići korist na
štetu društva ili drugih dioničara a pobijanom odlukom se to postiže

zbog toga što su dane netočne inoformacije, nepotpune obavijesti ili je davanje obavijesti bilo
uskraćeno ( no tužba se ne može odnositi na ovo ako se radi o nakndanama, otpremnina i ls oblicima
koji se ostvaruju u izvanpraničnom postupku)

ZTD ne utvrđuje enumerativno razloge za pobijanje odluka GS već daje opću generalnu kaluzulu –
protivne zakonu i statutu
Potvrda odluke koja se može pobijati 361

Ne može se pobijati odluka GS

ako je ta skupština potvrdi novom odlukom

a ta se nova odluka ne pobija u roku koji je propisan za pobijanje

ili ako je tužba za pobijanje te odluke pravomoćno odbijena

Ima li tužitelj pravni interes na tome da se pobijana odluka oglasi ništavom za vrijeme do donošenja
nove odluke kojom je pobijana odluka bila potvrđena, može tražiti da se pobijana odluka oglasi
ništavom za vrijeme do donošenja nove odluke.

Ovlaštenje za pobijanje 362

AKTIVNA LEGITIMACIJA VAŽNO

Odluke GS mogu pobijati:

dioničar koji je sudjelovao u radu GS, stekao dionice prije nego što je bio objavljen dnevni red GS i
svoje protivljene odluci izjavio u zapisnik

dioničar koji nije sudjelovao u radu GS jer mu pogrešno nije bilo dopušteno da u tome sudjeluje, ako
GS nije bila uredno sazvana, ili predmet odlučivanja na GS nije bio uredno objavljen, a stekao je
dionice prije nego što je objavljen dnevni red GS

svaki dioničar koji je nastojao ostvariti neku korist za sebe ili nekog drugog glasanjem u GS, a
pobijanom se to odlukom čini, osim ako je na drugi način nadoknadio štetu

uprava društva/UO, kao kolegijalni organ iz razloga što provodi odluke GS i može ocijeniti da će time
društvu biti počinjena velika šteta

svaki član uprave, izvršni direktor, NO/UO ako bi provođenjem odluke učinio radnju koja je kažnjiva,
nezakonita ili za koju bi morao odgovarati za štetu

TUŽBA ZA POBIJANJE
Tužba se mora podići isključivo kod trgovačkog suda na čijem se području nalazi sjedište društva
upisano u sudski registar.

Rok za podizanje tužbe je 30 dana od donošenja odluke GS i to:

ako je tužitelj bio prisutan na GS – rok počinje teći prvog anrednog dana od dana zaključenja GS na
kojoj je odluka donesena

ako tužitelj nije bio prisutan na GS – rok počinje teći prvog narednog dana od dana kad je mogao
saznati za odluku

Tužba se podiže protiv društva.

Društov ima neposredno po proteku roka od 30 dana pravo uvida u podignutu tužbu i prije nego što
mu ona bude dostavljena i zatražiti od suda presliku

Zastupanje društva

Društvo zastupaju uprava i NO odnosno UO.

Društvo zastupa NO/UO – ako je tužitelj uprava ili neki njezin član

Društvo zastupa uprava – ako je tužitelj neki član NO/UO

Više postupaka koji se vode o pobijanju treba spojiti. Postupak po tužbi za pobijanje je hitan.

Uprava mora u glasilu društva bez odgađanja objaviti

da je tužba podignuta

i kada je po tužbi zakazano ročište

Dioničar se u postupku može tužitelju pridružiti kao umješač najkasnije u roku od mjesec dana od
dana objave.
Sud može privremenom mjerom zaustaviti primjenu odluke za koju s etužbom traži da se utvrdi
ništavom, ako je vjerojatno da bi se njezinim provođenjem društvu mogla pričiniti nepopravljiva
šteta.

Vrijednost predmeta spora 363

Sud određuje vrijednost predmeta spora uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog slučaja

posebice značenje stvari za stranke

ili to čini po slobodnoj procjeni

Ta vrijednost ne smije biti veća od 1/10 iznosa TK društva ili ako ta desetina iznosi više od 4 mil kn,
više od tog iznosa samo, ako valjauzeti da je značenje stvari za stranke veće.

Učini li neka od stranaka u sporu vjerojatnim

da bi određivanje vrijednosti predmeta spora kako je propisano moglo ugroziti njeno gospodarsko
stanje

sud može na njen zahtjev odrediti da snosi troškove spora u dijelu primjerenom tome stanju

to ima za posljedicu da stranka u čiju je korist sud odredio da snosi samo dio troškova spora

u tome dijelu podmiruje i troškove njenog zastupanja u sporu

te nadoknađuje protivniku troškove koji na nu otpadnu s obzirom na uspjeh u sporu ili koje preuzme

Zahtejv za odmjeravanjem troškova spora može se postaviti prije početka rasprave o glavnoj stvari, a
nakon toga samo ako sud povisi već prihvaćenu ili utvrđenu vrijednost predmeta spora.

Prije odlučivanja sud mora saslušati drugu stranu u sporu.

Slobodna procjena suda – važno je ako se radi o malom dioniačru zbog visokih troškova, on bi mogao
odustati od pokretanja spora; s druge strane dioničar koji ima velik broj dionica mogao bi tužbu
podići iz obijesti – stoga je propisano da sudac sam po pravičnoj slobodnoj cojeni to odredi
Učinak pobijanja 364 VAŽNO

Ako sud pravomoćnom presudom utvrdi

da je odluka GS ništetna

ona djeluje prema svim dioničarima i članovima uprave i članovima NO/UO čak i ako nisu stranke u
postupku

( erga omnes)

Uprava mora presudu bez odgađanja dostaviti registarskom sudu.

ako je na sudu upisana odluka koja se presudom oglašava ništavom, mora se upisati i presuda

Ako je tužba odbijena kao neosnovana

smatra se da je odluka GS valjana od njena donošenja

Ako odluka bude pravomoćnom odlukom suda poništena

djeluje ex tunc i ne proizvodi pravne učinke ( malo nezgodno ako se radi npr o odluci kojom je
dioničarima isplaćena dobit pa sad to moraju vratiti)

DAKLE, UVIJEK SE ODLUKA PRIJAVLJUJE U SUDSKI REGISTAR.

IZNIMNO NE U SLUČAJU PRIVIDNE ODLUKE

PRIVIDNA ODLUKA – ona samo prividno postoji

povrijeđene su psotupovne odredbe zbog kojih je uvtrđeno da odluka postoji iako zapravo ne postoji

Kada se presuda o ništetnosti odluke GS neće upisati u registar

ako je pravomoćnim rješenjem suda utvrđeno da nedostatak odluke ne utječe na njen učinka, te
szoga ni na valjanost upisa odluke u sudski registar npr povećanje i smanjenje TK, poduzetnički
ugovori i sl)

Pobijanje odluke o upotrebi dobiti 365

Osim iz razloga zbog kojih se može pobijati svaka odluka GS, odluka o upotrebi dobiti društva može se
pobijati i ako se njome

premda pravo na podjelu nije isključeno zakonom ni statutom

odluči da se dobit ne dijeli dioničarima

iako bi prosudbom razumnog gospodarstvenika to trebalo učiniti s obzirom na okolonosti u kojima

društvo posluje

Tužbu za pobijanje mogu podići:

dioničari čiji udjeli zajedno čine najmanje dvadeseti dio TK – 5% ili dio tog kapitala koji otpada na
njihove dionice iznosi najmanje 4 mil kn ( zaštita manjine)

i nadzorni odbor

Pravo na dividendu

temeljno je pravo dioničara

no GS može odrediti da se dobit rasporedi u pričuve a ne podijele dividende

Ovo je posebni razlog za pobijanje 1– općenito se odluka GS može pobijati ako je suprotna zakonu ili
statutu ili drugih razloga, no ovo je slučaj kad je odluka dopuštena i statutom previđena, no ipak s
obzirom na okolnosti dobitak se trebap podijeliti dioničarima

Objektivni kriterij razumnog gospodarstvenika – npr društvo dobro posluje, zakonske i statutarne
rezerve su popunjene, i nema objektivnog kriterija da se dobitak ne dijeli – sud uzima u obzir
poslovne običaje, mišljenje stručnjaka

Pobijanje odluke o povećanju TK društva ulozima 366

Osim iz razloga zbog kojih se može pobijati svaka odluka GS, odluka o povećanju TK ulozima

može se pobijati i

ako je u cjelini ili djelomično isključeno pravo dioničara da stječu dionice

a iznos za koji se one izdaju ili najniži iznos ispod kojeg se neće izdavati

je neprimjereno nizak

To ne vrijedi u slučaju ako dionice treba preuzeti netko treći tko ih treba ponuditi na stjecanje
dioničarima.

Poseban razlog za pobijanje 2

mora se raditi o objektivnoj opasnosti da će dionice jeftino kupiti netko treći ( dioničari su u tome
isključeni ili ograničeni)

zaštita manjine

netko treći – slučaj kad financijska instituacija preuzme nove dionice uz obvezu da ih ponudi
dioničarima

Upis u sudski registar odluke za koju se tužbom traži utvrđenje ništetnosti 366

Ako se tužbom traži utvrđenje ništetnosti odluke GS društva

o povećanju ili smanjenju TK

izdavanju obveznica

poduzetničkom ugovoru

priključenju društva budućem glavnom društvu

prijenosu dionica manjinskih dioničara

i u slučajevima kada tužba kojom se traži utvrđenje ništavosti odluke GS po ovom zakonu nije
dopuštena
parnični sud može na prijedlog društva rješenjem dopustiti da se odluka upiše u sudski registar i da
nejzin nedostatak ne utječe na učinak upisa.

Sud će donjeti takvo rješenje

kada tužba nije dopuštena

ili je očigledno neosnovana

ako tužitelj u roku od tjedan dana od kad mu je dostavljen prijedlog društva ne dokaže da je u
vrijeme poziva na GS na kojoj je ta odluka donesena imao dionice od najmanje 1000 kn i još uvijek ih
ima

po slobodnoj ocjeni suda treba dati prednost odluci GS odmah jer šteta za društvo preteže nad
štetom tužitelja ako je riječ o posebno teškoj povredi prava

Pravomoćno rješenje obvezuje registarski sud. Njegovo utvrđenje djeluje prema svakome.

Provstupanjski sud

O prijedlogu sud mora odlučiti najkasnije u roku od 3 mjeseca od dana kad je postavljen.

U hitnom slučaju rješenje se može donjeti i bez održavanja rasprave.

Protiv rješenja može se uložiti žalba u roku od 3 dana od kad je dostavljeno stranci.

Drugostupanjski sud

Sud drugog stupnja dužan je o žalbi odlučiti u roku od 30 dana.

Pokaže li se tužba za pobijanje osnovanom

društvo koje je ishodilo spomenuto rješenje, dužno je tužitelju nadoknaditi štetu

koja mu je počinjena upisom odluke u sudski registar

ne može se zahtijevati da s eotkloni učinak upisa u sudski registar

PRESTANAK DIONIČKOG DRUŠTVA

Razlozi za prestanak društva 367

Razlozi za prestanak dd su:

istek vremena određenog u statutu, ako je društvo osnovano na određeno vrijeme

odluka GS koja se mora donjeti s glasovima koji predstavljaju najmanje ¾ TK zastupljenog na GS pri
donošenju odluke, ako se stautom ne predvidi veća većina ili dodatne pretpostavke

pravomoćna odluka registarskog suda kojom se određuje brisanje društva po službenoj dužnosti

pripajanje društva drugom društvu i spajanje s drugim

odluka stečajnog vijeća o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka

provođenje stečajnog postupka

ukidanje društva

ništetnost društva

Društvo koje nema imovine može prestati

tako da ga registarski sud briše iz sudskog regsitar na prijedglog nadležnog organa porezne uprave ili
po službenoj dužnosti

po službenoj dužnosti – sud će brisati ako društvo tri godine po redu ne postupi po zakonskoj obvezi

da objavi svoja GFI s propisanom dokumentacijom,

niti ih dostavi tom sudu u roku od 6 mjeseci,

nakon što mu sud priopći nakanu da će ga brisati iz sudskog registra

a društvo u tom roku ne učini vjerojatnim da ima imovinu.

Likvidacija društva se ne provodi, a društvo prestaje brisanjem.

Pokaže li se nakon brisanja da društvo ima imovinu, provodi se likvidacija društva. Likvidatore na
prijeldog zainteresiranih osoba imenuje sud.

Registarski sud mora nakanu da će društvo brisati priopćiti

zakonskim zastupnicima društva

odrediti im primjereni rok za isticanje prigovora – taj rok može objaviti kao što se objavljuju upisi u
sudski registar – tada svaka osoba koja ima opravdani interes može istaći prigovor da se društvo ne
briše

Općenito o prestanku društva

DD ne prestaje automatskim nastupanjem nekog od razloga za prestanak – već su oni samo povod za
prestanak.

Drutšvo i dalje postoji dok god ima nepodijeljenu imovinu.

Izmijenjena mu je samo svrha – to više nije stjecanje dobiti poslovanjem, već obračun stanja i
podijela imvoine

Likvidacija

provode ju članovi uprave kao likvidatori, i druge osobe utvrđene statutom ili odlukom GS, a ne više
upravni ili sudski organ, kao što je kod stečaja

provođenje likvidacije od strane uprave društva ne ugrožava interese vjerovnika, jer ako je uprava
bila sposbna voditi društvo i spolovanje biti će sposobna i odraditi njegov prestanak

Razlozi prestanka prema izvoru mogu biti:

zakonski – su oni koje izričito navodi zakon – numerus clausus

statutarni – oni koji su utvrđeni statutom

Ukidanje društva

ugrozi li dd svojim protuzakonitim postupanjem opće dobro, a ovlašteni organ društva ne opozove
osobe koje su to učinile, sud može na prijeldog Vlade RH donijeti presudu o ukidanju društva

Upis u sudski registar 368

Ako odluku o prestanku društva donosi GS

ta se odluka mora prijaviti sudu radi upisa u sudski registar

Ako odluku o tome donosi sud

odluka će se upisati u registra po službenoj dužnosti

Ako se ne podnese prijava ili ako se to ne učini kada društvo prestaje zbog isteka vremena na koje je
osnovano

ni nakon što registarski sud pozove društvo da to učini

sud će mu uputiti ponovo poziv s upozorenjem da će po proteku roka sud sam upisati u sudski
registar da je nastao razlog za prestanak i imenovati likvidatore

Odluka o prestanku objavljuje se u NN. – zaštita trećih

LIKVIDACIJA

Potreba provođenja likvidacije 369

Ako se nad društvom ne otvori stečajni postupak, provodi se ikvidacija društva.

LIKVIDACIJA U DD JE OBVEZNA – dok u komanditnom ili jtd nije

Obvezatnost likvidacije

ovim člankom se naređuje provođenje likvidacije kao obveznog postupka kojim s edovodi do
prestanka društva.

Svrha likvidacije je zaštita vjerovnika i dioničara

No i uprava i dalje ostaju u svojoj funkciji

Likvidaciju provode članovi uprave ili druge osobe imenovane od GS

Kad se likvidacija ne provodi:

ako se nad društvom otvori stečaj

ili ako se društvo pripaja ili spaja s drugim društvom

Naznaka u tvrtki 370

nakon što s eodluka o otvaranju likvidacije društva upiše u sudski registar u tvrtku društva se mora
navesti naznaka „u likvidaciji“

Likvidatori 371

Likvidaciju provode članovi uprave kao likvidatori. – ex lege ( nije potreban nikakv akt imenovanja)

Statutom ili odlukom GS za likvidatore se mogu imenovati druge osobe.

Na zahtjev:

NO/UO

Ili dioničara koji imaju udjele koji zajedno čine najmanje 5% TK ili najmanje 4 mil kn

Sud će, ako za to postoji važan razlog

Imenovati ili opozvati likvidatore

Dioničari koji to traže moraju učiniti vjerojatnim da su najmnaje tri mjeseca imatelji dionica u
društvu.

Likvidatori koje imenuje sud imaju pravo na naknadu troškova i nagradu za rad.
GS može u svako doba opozvati likvidatore koje ne imenuje sud.

Likvidator može biti samo osoba koja ispunjava uvjete za člana uprave.

Likvidatori koje imenuje sud

radi zaštite manjisnkih dioničara

prijedlog postavlja NO/UO ili manjinski dioničari

važan razlog: npr društvo duže vrijeme nema likvidatore, likvidatori rad ena štetu manjine

Prijava za upis likvidatora u sudksi registar 372

Registarskom sudu mora se podnijeti prijava za upis imenovanih likvidatora i njihovoh ovlaštenja za
zastupanje.

Priložiti treba: odluku o imenovanju.

Likvidatori moraju dati izjavu da ne postoje okolnosti koje bi po zakonu stajale na putu njihovu
imenovanju te da su upoznati s time da o svemu moraju uredno obaviještavati sud.

Pozivanje vjerovnika 373

Uz upućivanje na prestanak društva moraju se pozvati vjerovnici da prijave svoje tražbine.

Poziv se mora u razmaku od po najmanje 15 a najviše 30 dana tri puta objaviti u glasilu društva a
naznakom da vjerovnici prijave društvu svoje tražbine u roku od 6 mjeseci po objavi posljednjeg
poziva.

Poznate vjerovnike treba posebno obavijestiti.

Dužnosti likvidatora 374

Likvidatori su dužni

okončati poslove koji su u tijeku

naplatiti tražbine

unovčiti imovinu društva

podmiriti vjerovnike

u mjeri kojoj zahtijeva likvidacija – mogu ulaziti i u nove poslove

Na likvidatore se ne odnosi zabrana konkurencije.

Ovlast likvidatora za zastupanje 375

Likvidatori zastupaju društvo.

Ako je imenovano više likvidatora

ako drugačije nije određeno, svi likvidatori skupno zastupaju društvo, oni mogu između sebe izabrai
nekog koji će biti ovlašten za poduzimanje određenih poslova

ako se volja izjavljuje društvo, dovoljno je da je izjavljena jednom od njih

Ako je sud imenovao likvidatore

statutom ili odlukom društva, može se odrediti da su pojedini likvidatori ovlašteni društvo zastupati
sami ili skupno s prokuristom društva

Ovlaštenje likvidatora za zastupanje ne može se ograničiti.

Početna likvidacija financijska izvješća 376

Likvidatori su dužni odmah po stupanju na dužnost izraditi početna likvidacijska financijska izvješća.

GS odlučuje o:

utvrđenju početnih likvidacijskih fin izvješća

davanju razrješnice likvidatorima i članovima NO/UO

Sud može odlučiti d anije potrebno provesti reviziju GFI ako su sve okolnosti društva tako vidljive da
revizija u interesu vjerovnika i dioničara nije potrebna.
Minimalan sadržaj izvješća:

vrijednost imovine ( stvari, prava, tražbine)

obveze društva

kapital

Obustava postupka likvidacije i provođenje postupka stečaja 377

Ako likvidatori na temelju prijavljenih tražbina

utvrde da imovina društva nije dovoljna za to da se podmire sve tražbine vjerovnika s kamatama,

moraju odmah obustaviti postupka likvidacije

i predložiti provođenje stečajnog postupka.

U likvidacijskom postupku mora se ostvariti namirenje vjeorvnika u cjelosti. Tek ako nešto preostane,
dijeli se dioničarima.

Ako se vjerovnici ne mogu namiri, radi se o prezaduženosti društva što je razlog za otvaranje
stečajnog postupka.

Izvješće o provođenju likvidacije i prijedlog za diobu 378

Nakon što podmire dugove društva

Likvidatori su dužni izraditi izvješće o provedenoj likvidaciji

I prijedlog o podjeli imovine društva

Ako u odluci o prestanku društva nije drugačije određeno

Ako je za prihvaćanje izvješća nadležna GS, pa se ona ne sastane ni nakon što dva puta bude uredno
sazvana, ili se sastane pa ne bude podobna za odlučivanje, smatra se da su izvješće i prijeldog
prihvaćeni.
Zaštita vjerovnika 379

Imovina društva može se podijeliti dioničarima tek po proteku godine dana od dana kad je treći puta
bio objavljen poziv vjerovnicima da prijave svoje tražbine.

Ne prijavi li neki vjerovnik svoju tražbinu

Dugovani iznos treba za njega položiti u sud gdje je društvo upisano u registar

A stvari pohraniti u janvo skladište na rok od 6 mjeseci

Ne može li se tražbina bez krivnje društva podmiriti vjerovniku ni u tom roku

Novac odnosno kupovina postignuta janvom pordajom stvari umanjena za troškove čuvanja i prodaje
predat će s eopćini na čijem području je sjedište društva

Vjerovnici čije tražbine nisu bile poznate društvu

A nisu ih pravodobno prijavili

Mogu tražiti da im se one podmire samo iz imovine koja još nije podijeljena dioničarima

Postoje li tražbine vjerovnika koje su sporne

imovina društva se može dijeliti dioničarima samo ako je vjerovniku sporne tražbine dano osiguranje
da će mu ona, ako se kasnije utvrdi, biti podmirena

Gospodasrki cilj likvidacijskog postupka:

krajnji cilj je podijela imovine među dioničare, a ne podmirenje vjerovničkih tražbina – to bi bio cilj
stečanog postupka

iz tog razloga ZTD štiti vjerovnike

rok od godine dana je vrsta moratorija u kojem se ne može dijeliti imovina među dioničarima

Podjela imovine 380

Na temelju odluke o podjeli imovine likvidatori su dužni podijeliti dioničarima imovinu u rku od 30
dana od kada kad je odluka donosena, na način kako je određeno statutom.

Ako ne postoje dionice koje daju različita prava pri podjeli imovine društva, imovina se dijeli
razmjerno sudjelovanju dionica u TK društva.

Ako ulozi u TK društva nisu za sve dionice uneseni u istom omjeru, nadoknađuje s eono što je
uloženo, a ostalo se dijeli razmjerno sudjelovanju dionica u TK društva.

Ako imovina društva nije dostatna za to da se nadoknadi ono što je uloženo, dioničari snose gubitak
razmjerno sudjelovanju u TK društva.

Naknade i nagrada likvidatorima 381

Likvidatori imaju pravo na nakandu troškova i nagradu za rad.

Visinu im određuje GS, a u slučaju spora sud.

Isplaćuje im se nakon podmirenja vjerovnika, a prije podijele imovine dioničarima.

Okončanje likvidacije 382

Nakon podijele imovine dioniačarima likvidatori podnose GS zaključna financijska izvješća i izvješće o
provedenoj likvidaciji.

Likvidatori podnose sud prijavu za brisanje društva iz sudskog registra.

Društva prestaje brisanjem iz sudskog registra.

Odgovornost likvidatora za štetu 383

Nakon što je društvo brisano iz sudskog registra

ne mogu se pobijati radnje likvidatora

ali vjerovnici društva mogu od njega tražiti da im nadoknadi štetu koju im je tim radnjama prouzročio

Likvidator odgovara za štetu prouzročenu provođenjem likvidacije

do visine peterostrukog iznosa nagrade koju je primio za svoj rad

ako ih je više, odgovaraju solidarno

Ako to nije dovoljno za podmirenje štete

za nju solidarno odgovaraju svi dioničari do visine imovine društva koja im je isplaćena

Ne smatra se štetom ako vjerovnik pravodobno ne prijavi svoju tražbinu za koju likvidator nije znao ili
je mogao znati.

Ove odredbe se ne primjenjuju na odgovornost likvidatora dioničarima – tu odgovara prema općim

propisima o odgovornosti za štetu.

Ovaj zahtjev se može podnjeti u roku od godine dana od brisanja društva iz sudskog registra.

Nastavljanje društva 384

Ako društvo prestaje zbog proteka vremena ili na temelju odluke GS, ona može sve dok ne počne
podjela imovine dioničarima donijeti odluku da se društvo nastavlja.

Za takvu odluku traži se

najmanje ¾ glasova TK zastupljenog na GS pri donošenju odluke

stautom se može tražiti veća većina ili dodatne pretpostavke

Isto vrijedi ako društvo prestaje stečajem,

ali se stečajni postupak na prijedlog društva obustavi

ili ga se zaključi nakon što rješenje o potvrdi stečajnog plana postane pravomočno

Ili kada se odlukom registarskog suda odredi brisanjem upisa društva, ali se razlog zbog kojega je
određeno brisanje otkloni prije nego što se donese odluka o nastavljanju društva

Likvidatori moraju pdonjeti prijavu o nastavku društva u registar i pri tome dokazati da nije počela
podjela imovine dioničarima.

NIŠTETNOST DRUŠTVA

TUŽBA ZA UTVRĐENJE NIŠTETNOSTI

Ako se u statutu društva odnosno u izjavi o preuzimanju dionica pri njegovu osnivanju ne navode:

tvrtka društva

visina TK

ulozi u društvo

predmet poslovanja

ili su odredbe o predmetu poslovanja ništave

ili nisu poštivani propisi o najmanjoj dopuštenoj uplati dionica

niti propisi o uvjetima i postupku za upis u sudski registar

svaki dioničar i svaki član uprave i svaki član NO/UO

može ustati s tužbom i zahtijevati da se utvrdi ništetnost društva.

Tužba se ne može podići iz drugih razloga.

Ako se nedostatak može otkloniti, ovlaštenik može podići tužbu tek nakon što je zatražio od društva
da nedostatak ukloni, a ono to ne učini u roku od 3 mjeseca.

Tužba se mora podići kod trgovačkog suda u kojem je sjedište društva u roku od 3 godine od dana
upisa u sudski registar.
Uklanjanje nedostatka u statutu 384

nedostatak statuta se može otkloniti izmjenom statuta.

Učinak upisa ništetnosti u sudski registar 384

Nakon upisa ništetnosti društva u sudski registar provodi se likvidacija društva.

Ništetnost društva ne utječe na pravne poslove poduzete u njegovo ime.

Dioničari koji nisu u potpunosti uplatiti dionice dužni su to učiniti u mjeri u kojoj je potrebno radi
podmirenja obveza društva.

Činjenice zbog kojih se može zahtijevati ništetnost društva:

zakonodavac dijeli u dvije skupine:

nedostatke u statutu

nepoštivanje propisa glede uplate dionica i upisa u registar

PRAVO DRUŠTAVA

1. Pravni izvori koji se odnose na status gospodarskih društava su: 1) Ustav, zakon; 2)
Akti pojedinih nezakonodavnih tijela; 3) Statut i ugovori o osnivanju; 4) Sudska i arbitražna
praksa; 5) Pravna znanost.

2. Najvažniji zakon koji u FBiH regulira gospodarsko društvo- To je Zakon o

gospodarskim društvima ZGD. Njime se uređuju statusno pravna pitanja od značenja za
osnivanje, funkcioniranje, upravljanje i prestanak gospodarskih društava, uz supsidijarnu
primjenu općih pravila obveznih odnosa uređenih prvenstveno odredbama Zakona o
obveznim odnosima.
ZGD se sastoji od sedam dijelova i to: 1) Zajedničke odredbe; 2) Društvo s neograničenom
solidarnom odgovornošću; 3) Komanditno društvo; 4) Dioničko društvo; 5) Društvo s
ograničenom odgovornošću; 7) Kaznene odredbe; 8) Prijelazne i završne odredbe.

3. Definicija gospodarskog društva- Gospodarsko društvo zakonodavac definira kao pravnu

osobu koja samostalno obavlja djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda te djelatnost
obavljanja usluga na tržištu radi stjecanja dobiti.

4. Pretpostavke koje se moraju ispuniti da bi se radilo o gospodarskom društvu- 1)

Udruživanje osoba kao pravne zajednice; 2) Pravni posao kao osnova udruživanja; 3)
Samostalnost u obavljanju gosp. djelatnosti; 4) Svrha osnivanja (stjecanje dobiti).

5. Oblici gospodarskih društava su- 1) Društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću;

2) Komanditno društvo (k.d.); 3) Dioničko društvo (d.d.); 4) Društvo s ograničenom
odgovornošću (d.o.o.).

6. Kriterij podjele društva po skupinama su- 1) Podjela društva prema pravnoj

sposobnosti; 2) Podjela društva na društva osoba i društva kapitala; 3) Podjela društva na
unutarnja i vanjska društva; 4) Podjela društava prema cilju.

7. Karakteristike društava osoba- 1) Temelji se na osobama koje čine društvo; to su društva

??? personal; 2) Društvo mora imati najmanje dva člana od kojih barem jedan za obveze
društva odgovara cjelokupnom svojom imovinom; 3) Društvo nema temeljni kapital, ako
članovi u društvu mogu unijeti kapital za potrebe poslovanja; 4) Članska prava u pravilu se
određuju prema osobama, a ne po unesenom kapitalu i u pravilu svi imaju jednaka prava
upravljanja i vođenja poslova osim ??? u komanditnom društvu; 5) Članovi društva
odgovaraju neograničeno solidarno za obveze društava cjelokupnom svojom imovinom; 6)
Članovi imaju široku autonomiju u uređenju odnosa u društvu; 7) Vrši se kontrola ulaska i
izlaska članova iz društva; udio se ne može prenijeti na trećeg bez suglasnosti ostalih
članova, a postoje i ograničenja i kod nasljeđivanja; 8) Društvo nema statut nego ugovor o
osnivanju; 9) Društvo nema organe nego poslove upravljanja i nadzora obavljaju članovi
društva; 10) U nedostatku zakonodavnih rješenja primjenjuju se odredbe ZOO o ortakluku.

8. Karakteristike društva kapitala- 1) Na njih se ne primjenjuju odredbe ZOO o ortakluku;

2) Društva imaju temeljni kapital i u zakonu su utvrđena najmanja sredstva s kojima se
društvo osniva; 3) Da su pravne osobe; 4) Društvo može osnovati i samo jedna osoba; 5)
Čanovi društva ne odgovaraju za obveze društva svojom imovinom, izuzev slučajeva izričito
određenih zakonom; 6) U pravilu se ne vrši kontrola ulaska i izlaska članova iz društva;
slobodan je prijenos dionica uz određena ograničenja kod D.O.O.; 7) Prava članova razmjerna
su njihovom udjelu u temeljnom kapitalu; 8) Društvo ima organe preko kojih se vrši
upravljanje društvom i kontrola reda u društvu; 9) Društvo ima statut kao temeljni akt.

9. Pravna sposobnost i odgovornost za obveze- Gospodarsko društvo stječe svojstvo pravne

osobe, subjekta koji samostalno stječe i preuzima obveze, tek od trenutka upisa u registar
društva. Prema ZGD-u, sva su gospodarska društva pravne osobe. Upis gospodarskog društva
u registar jest konstitutivne prirode.
Stjecanjem pravne sposobnosti gosp. društvo dobiva status pravnog subjekta. Pravna
sposobnost znači da gosp. društvo može biti nositelj prava i obveze.

Poslovna sposobnost je potrebna pretpostavka da gosp. društvo ta prava i obveze može

stjecati svojim djelovanjem, odnosno očitavanjem volje. Svaki član društva s neograničenom
solidarnom odgovornošću i komplementa u komanditnom društvu odgovaraju za obveze
društva neograničeno solidarno cjelokupnom svojom imovinom. Ako je riječ o društvu
kapitala nema odgovornosti člana za njegove obveze.

Dioničar u dioničkom društvu, vlasnik udjela društva s ograničenom odgovornošću i

komanditor u komanditivnom društvu ne odgovaraju za obveze društva izuzev kad neki od
njih: 1) Koristi društvo za postizanje osobnog cilja koji nije suglasan ciljevima drugih članova
i društva u cjelini; 2) Upravlja imovinom društva kao svojom imovinom; 3) Koristi društvo za
prijevaru ili oštećenje svojih vjerovnika; 4) Utječe na smanjenje imovine društva u svoju
korist ili korist trećih osoba, ili utjeće na to da društvo preuzme obveze, iako je znao ili morao
znati kako društvo nije ili neće biti sposobno ispuniti svoje obveze.

10. Što je tvrtka?- Tvrtka je ime pod kojim gospodarsko društvo posluje i sudjeluje u
pravnom prometu. Budući da se upravo po tvrtki njezin nositelj razlikuje od ostalih pravnih
subjekata, temeljna se funkcija tvrke ogleda u individualiziranju društva.

Sva poslovna pisma i narudžbe društva moraju sadržavati: 1) ??? tvrtka i adresu sjedišta
društva; 2) ??? tvrtku i adresu podružnice društva; 3) Naziv i sjedište institucije kod koje je
društvo upisano u registar i broj pod kojim je upisano; 4) Broj računa s nazivom i sjedištem
financijske organizacije kod koje društvo drži račun, a ako ima više računa, za svaki od njih ;
5) Porezni broj društva.

11. Načela tvrtki- 1) Načelo zakonitosti- znači da određeno pravni akt mora biti sukladan
zakonu i da će svaki ???? upisati u registar društva tvrku koja nije usklađena s zakonom; 2)
Načelo jedinstvenosti- znači jedno društvo- jedna tvrtka te da svaki dio gosp. društva mora
poslovati pod istom tvrkom; 3) Načelo istinitosti- znači da u tvrtki ne smiju biti podaci koji bi
glede djelatnosti i opsega poslovanja mogli kod trećih uzrokovati zabludu; 4) Načelo
različitosti i isključivosti- znači da na određenom području u registar društva može biti
upisana samo jedna tvrtka pod istim nazivom, na što sud pazi po službenoj dužnosti; 5)
Načelo prvenstva- znači da će sud pri prijavi upisa tvrtke u registar društva upisati onu koja je
prva primljena; 6) Načelo javnosti- znači kako se tvrtka i sve promjene u svezi s njom upisuju
u registar društva te da se o njoj svaki treći može obavijestiti u registru društva.

12. Obvezni i zabranjeni sastojci tvrtke- OBVEZNI- 1) Za svako gosp. društvo obvezan
sastojak tvrtke je oznaka oblika društva, a za društvo osoba i prezime najmanje jednog člana
osobno odabranog za obveze društva; 2) Tvrtka društva s neograničenom solidarnom
odgovornošću obvezno sadrži prezime najmanje jednog člana i oznaku da društvo ima više
članova i oznaka d.n.o.; 3) Tvrtka komanditnog društva obvezno sadrži prezime najmanje
jednog komplementora i oznaku oblika društva KD; 4) Tvrtka društva s neograničenom
solidarnom odgovornošću i tvrtka komanditnog društva obvezno sadrži tvrtku drugog društva
koje je član društva s neograničenom solidarnom odgovornošću ili komplementnog
komandatnog društva. Tvrtka društva s ograničenom odgovornošću mora sadržavati oznaku
D.O.O.; 5) Tvrtka dioničkog društva mora sadržavati oznaku D.D.; 6) Tvrtka gosp. društva
upisanog u registar društva u FBiH mora biti na jeziku u službenoj uporabi u FbiH; 7) Tvrtka
podružnica mora sadržavati punu tvrtku društva, oznaku da je podružnica i sjedište
podružnice.

ZABRANJENI SASTOJCI TVRTKE- 1) Riječi i oznake koje su protivne zakonu (riječ banka
bez dopuštenja Angencije za bankarstvo); 2) Zaštićene robne ili uslužne znakove drugih
pravnih i fizičkih osoba; 3) Službene simbole i znakove (grbove, zastave....); 4) Nazive ili
znakove stranih država ili međunarodnih organizacija; 5) Riječi i oznake koje bi mogli stvoriti
zabunu u pogledu vrste i opsega poslovanja ili dovesti do zamjene s tvrtkom ili znakom
drugog društva ili povrijediti prava trećih osoba.

Tvrtka može sadržavati: a) riječi ''Bosna i Hercegovina'' i ''Federacija'' i nihove izvedenice uz

odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za poslove uprave i pravosuđa; b) Ime i prezime
osobe koja nije osnivač društva samo uz odobrenje te osobe ili njezinih zakonskih
nasljednika.

13. Zaštita tvrke- Pravo na tvrtku apsolutno je privatno pravo koje odgovara pravu na ime
fizičke osobe. Pravo na zaštitu ima tvrtka koja je prva podnijela zahtjev za registraciju. Zaštita
se pruža na temelju ZGD i drugih propisa. Zaštita se ostvaruje tužbom koja se podnosi
registarskom sudu koji vodi registar društva u kojem je upisana tvrtka čijim upisom nastaje
povreda obveze tvrtke. Ovom tužbom može se tražiti: 1) Da druga osoba prestane rabiti rabiti
predmetnu tvrtku; 2) Da se tvrtka druge osobe izbriše iz registra društava; 3) Da se druga
osoba obveže nadoknaditi štetu pričinjenu uporabom tvrtke.

14. Što je to djelatnost gospodarskog društva- Djelatnost gospodarskog društva je samo

naziv za određenu vrstu posla, dok je predmet poslovanja ukupnost djelovanja određenog
gosp. društva. Predmet poslovanja gosp. društva može biti obavljanje svake dopuštene
gospodarske djelatnosti. Na temelju djelatnosti upisane u registar društva, gospodarsko će
društvo biti razvrstano u Jedinstvenom registru poslovnih subjekata koji vodi nadležni
federalni organ za potrebe statistike.

Društvo može početi s obavljanjem djelatnosti danom upisa u registar društva i kada organ
nadležan za inspekcijski nadzor dostavi obavještenje o početku obavljanja djelatnosti i
ispunjenju uvjeta tehničke opremljenosti itd.

15. Pod kojim uvjetima društvo može obavljati dodatnu djelatnost koja nije upisana u
registar?- Pod uvjetima ako se te djelatnosti obavljaju: a) u manjem opsegu; b) obavljaju uz
glavne djelatnosti; c) nisu upisane u registar društva.

16. Kriterij za određivanje sjedišta gosp. društva- 1) Mjesto gdje se nalazi uprava društva i
odakle se upravlja poslovima društva; 2) Mjesto gdje društvo obavlja svoju poslovnu
djelatnost
ZGD prihvaća formalni kriterij u utvrđivanju sjedišta gosp. društva, ostavljajući slobodu
društva o izboru mjesta koje će kao sjedište upisati u registar društva.

17. Podružnica- Podružnica je poslovna jedinica gosp. društva koja nema svojstvo pravne
osobe, odvojena od njegova sjedišta, s određenom samostalnošću u obavljanju poslova iz
predmeta poslovanja.

Podružnicu može osnovati društvo samo izvan mjesta svog sjedišta. Njezino postojanje može
biti predviđeno aktom o osnivanju, odnosno statutom društva.

Podružnica može obavljati sve poslove u okviru djelatnosti društva koji su kao djelatnosti
podružnice upisani u registar društva.

Djelatnost podružnice mora biti takva da pomoću nje gospodarsko društvo sudjeluje u
pravnom predmetu. Stupanj samostalnosti podružnice ovisi o društvu, a njezina je granica u
tome da joj ona ne može dati pravu osobnost. Društvo samo odlučuje o tome kako će ustrojiti
rad podružnice.

Podružnica nije pravna osoba- Podružnica mora imati relativnu samostalnost poslovanja i
određenu pravnu samostalnost koja se očituje u tome da su zaposlenici podružnice prema
trećim osobama ovlašteni samostalno sklapati poslove, u okviru predmeta poslovanja društva.
Podružnica ima i svoje osobe za zastupanje. Podružnica je također organizacijski oblik koji je
dio pravne osobe, a ne pravna osoba.

Upis podružnice u registar društva- Podružnica se mora upisati i u registar društva

mjerodavnog suda prema mjestu sjedišta osnivača (društva) i u registar društva mjerodavnog
suda prema sjedištu podružnice. Prigodom upisa podružnice u registar društva, obavezno se
upisuju: 1) Tvrtka podružnice; 2) Sjedište podružnice; 3) Djelatnost podružnice; 4) Tvrtka i
sjedište društva kome pripada podružnica; 5) Ime i prezime, prebivalište i JMBG ???
podružnice ili osobe određene za zastupanje osnivača u poslovanju podružnice, ako za nju
nije dana posebna ???.

Dvostruka registracija podružnice ima dvije uloge: a) Kako je podružnica zemljopisno

udaljena od središnjice i kako je ona ovlaštena za samostalno sklapanje poslova, to se treći
može uvidom u registar društva sjedišta podružnice uvjeriti o predmetu poslovanja osnivača
društva i opsegu ovlasti podružnice; b) Treći može u slučaju spora može izabrati mjesnu
nadležnost suda prema sjedištu podružnice.

Podružnica prestaje- 1) Ako osnivač donese odluku o njezinu prestanku; 2) Ako osnivač
prestane postojati, odnosno brisanjem osnivača iz registra društva

18. Iz čega mogu proizlaziti ovlasti zastupnika za zastupanje gosp. društva?- Ovlasti
zastupnika za zastupanje društva temelje se na: zakonu, aktima ovlaštenog organa i punomoći.
U gosp. društvu pravna osoba može izvršiti volju samo pomoću svojeg zastupnika

19. Tko prema zakonu zastupa gosp. društva?- Zakonsko zastupanje postoji kada
zastupnik ovlast za zastupanje ???? neposredno iz zakona (ex lege) pa nije potreban neki kat
vlasti ili organa gospodarskog društva. Prema ZGD društvo zastupa upravu, odnosno i druge
osobe određene osnivačkim aktom ili statutom društva. Društva kapitala zastupaju članovi
uprave. Direktor je zakonski zastupnik dioničkog društva i D.O.O., dok izvršni direktori
zastupaju društvo u polsovima i opsegu utvrđenim statutom društva. Kod društva osoba
ovisno utvrđuje se da D.N.O. zastupa svaki njegov član ako ugovorom nije drugačije
određeno, da komanditno društvo zstupa svaki komplementor ako ugovorom nije drugačije
određeno, a komanditor samo ne temelju posebnog ovlaštenja danog suglasnošću svih
članova. Uprava društva organizira rad i rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja društvo i
odgovara za zakonitost njegova poslovanja. Ovlasti uprave mogu biti ograničeni i
neograničeni (ograničenja se unose u registar društva). Osobe ovlaštene za zastupanje upisuju
se u registar društva.

20. Četiri vrste punomoći za zastupanje- 1) Punomoć po zaposljenju; 2) Prokura; 3)

Trgovačka punomoć; 4) Punomoć trgovačkom putniku

ZGD- om je regulirana punomoć po zaposlenju i prokura.

Punomoćnik po zaposlenju- Punomoćnik po zaposlenju je osoba zaposlena u gosp. društvu

kojoj je povjereno obavljanje određenih poslova u okviru djelatnosti društva ovlaštena za
poduzimanje svih radnji i zaključivanja poslova koji se uobičajeno obavljaju ili nastaju uz
poslove koji su mu povjereni. Na punomoćniku temeljem zaposlenja primjenjuju se odredbe
za punomoći iz ZOO.

21. Prokura- Prokura je posebna trgovačka punomoć za zakonom utvrđenim sadržajem i

opsegom ovlasti prokuriste. Kod prokure u ovlasti i ograničenja prokuriste utvrđena samim
zakonom. Prokura se može uspostaviti samo u trgovačkom prometu, a ne i u drugim pravnim
odnosima.

Prokura se definira kao pismena ovlast za poduzimanje svih pravnih radnji i poslova u ime i
za račun društva osim prijenosa i opterećenja nekretnina, ako ovlast za to nije posebno i
izričito naređena.

Davatelj prokure- Kod nije izričito propisano koje je tijelo ovlašteno da daje prokuru. Kod
društva s neograničenom solidarnom odgovornošću potrebna je suglasnost svih članova
ovlaštenih voditi poslove društva što vrijedi i za komandtitno društvo. Prokura kod društva
kapitala može dati njihov zakonski zastupnik sukladno osnivačkom aktu ili statutu društva.

Prokura se može dati za društvo u cjelini ili samo za određenu podružnicu.

Prokurist- Prokurist je osoba kojoj je dodjeljena najšira trgovačka punomoć kojoj je opseg
vlasti u interesu prema sigurnosti prema trećima utvrđena zakonom. Prokurist nije zakonski
zastupnik društva.

Prokura se može dati svakoj punoljetnoj i potpuno poslovno sposobnoj osobi. To može biti
netko izvan društva ali i osoba u društvu. Mogu se utvrditi i posebni uvjeti- posebna stručna
sprema, iskustvo (temeljnim aktom društva).
Pojedinačna i skupna prokura- Prokura se može dati jednoj ili više fizičkih osoba pri čemu u
ovom drugom slučaju ona može biti pojedinačna (samostalna, individualna) i skupna
(zajednička, kolektivna) gdje kriterij razlikovanja nije sam broj prokurista već njihova
samostalnost ili zajedništvo (suglasnost) u obavljanju ovlaštenja iz prokure.

Pojedinačna prokura je ona kod koje društvo daje prokuru jednom prokuristi ili većem broju
koji su ovlašteni samostalno svaki za sebe.

Skupna prokura je takva kod koje se ona daje dvjema osobama ili više njih zajedno, tj. pravni
poslovi i radnje su punovaljani ako postoji suglasna izjava volje svih prokurista zajedno.

Posebni oblik prokure je prokura podružnice, a neki je smatraju i trećom vrstom. Riječ je o
ograničenju prokure na područje jedne podružnice, a često se koristi u bankarstvu.

Opseg ovlasti iz prokure- Ovlasti iz prokure po zakonu obuhvaćaju sveukupno poslovanje

vlastodavatelja, dakle odnose se i na one poslove koji prelaze granice uobičajenog poslovanja
konkretnog društva. Prokurist ima po zakonu ovlasti obavljati sve poslove koje sobom nosi
vođenje trgovačkog posla. Ovlaštenje prokurista utvrđena su ZGD. Ovlast za zastupanje
prokurista daje društvo.

U odnosu prema trećim osobama djeluju samo ograničenja koja su propisana ZGD-om, ZGD
postavlja nekoliko ograničenja: 1) Prokurist ne može bez posebne ovlasti sklapati poslove
kojima otuđuje ili opterećuje nekretnine društva ako ovlaštenje za to nije posebno ili izričito
utvrđeno; 2) Prokurist kojemu je dana prokura za zastupanje jedne ili više podružnica društva
nije ovlašten za društvo poduzimati pravne radnje koje se ne odnose na te podružnice; 3)
Prokurist ne može bez posebnog ovlaštenja društva nastupati kao druga ugovorena strana i s
društvom sklapati ugovore u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime i za račun drugih osoba ili
u ime i za račun drugih osoba.

Upis prokure- Prokuru je obavezno upisati u registar društva kao i prestanak prokure.
Prokurist je obvezan definirati potpis kod registarskog suda, a prigodom zastupanja uz potpis
staviti naznaku kako postupa kao prokurist.

Upis u registar društva podrazumijeva - upisavanje broja i datuma donošenja odluke o

davanju i prestanku ili izajvi o otkazu prokure, ime i prezime, JMBG i adresu prebivališta
prokuriste te ospeg ovlaštenja odnosno ograničenja prokure.

Prijenos prokure- Prokurist ne može prenijeti prokuru na drugog, on ne može ni davati

punomoć za sklapanje poslova drugim osobama.

Prestanak prokure- Prokura prestaje opozivom od društva i otkazom od prokuriste.

Prokura se daje na temelju povjerenja i ako je to povjerenje izgubljeno prokura se može

opozvati u svako doba i bez obrazloženja. Prokurist može opozvati prokuru osim ako je jedini
zastupnik tada otkaz ne može biti trenutan, nego prokura prestaje tek kada jedan ili više
članova ne preuzme zastupanje društva.
Prokura može prestati i iz drugih razloga: 1) Prestankom društva; 2) Otkazom prokuriste; 3)
Smrću prokuriste; 4) Kada prokurist postane osobno odgovoran član društva osoba ili član
uprave društva s ograničenom odgovornošću ili dioničkog društva koje mu je dalo prokuru i
time njegov zakonski zastupnik; 5) Gubitkom poslovne sposobnosti prokuriste; 6) Otvaranjem
stečaja ili likvidacije društva; 6) Ako je prokura vezana za radni odnos u društvu, pa
prestankom zaposlenja prestaje i svojstvo prokure.

22. Povezana društva- definicija- Povezana društva su pravno samostalna društva koja su
povezana: a) kapitalom, tako da jedno društvo ima udjele u drugom društvu ili društvima ili
da dva ili više društava imaju udjele jedni u drugima i/ili; b) poduzetničkim ugovorima.

23. Nabrojati povezana društva- vrste- Vrste povezanih društava: 1) Vladajuće i ovisno
društvo; 2) Društvo s uzajamnim sudjelovanjem; 3) Holding; 4) Koncern.

24. Razlika između koncerna i holdinga- O holding društvu govorimo ako se vladajuće te
jedno ili više ovisnih društva na temelju zaključivanja ugovora o vođenju poslova objedine
jedinstvenim vođenjem poslova od vladajućeg društva.

Koncern predstavlja takvu vrstu povezanih društava kod kojeg vladajuće društvo na temelju
zaključivanja ugovora o vođenju poslova pored jedinstvenog vođenja poslova ovisnih
društava obavlja i druge djelatnosti.

25. Odgovornost ovisnog i vladajućeg društva- Vladajuće društvo odgovara neograničeno

solidarno vjerovnicima u postupku stječaja ovisnog društva ako je stječaj prouzrokovan
obvezujućim nalozima, odlukama ili uputama vladajućeg društva. Ako vladajuće društvo
dovede ovisno društvo u položaj da izvrši za sebe štetan pravni posao, ili na svoju štetu nešto
učini ili propusti učiniti, nadoknadit će ovisnom društvu štetu prouzrokovanu po toj osnovi. U
ime ovisnog društva zahtjev za nadoknadu štete mogu podnijeti dioničari i članovi ovisnog
društva koji posjeduju 10% temeljnog kapitala.

26. Institucija koja vodi registar društva BiH je?- Općinski sud.

27. Načela registra društva: 1) Načelo zakonitosti i obvezatnosti upisa; 2) Načelo stvarnosti
ili istinitosti; 3) Načelo konstitutivnosti; 4) Načelo publiciteta; 5) Načelo javnosti; 6) Načelo
povjerenja; 7) Načelo prvenstva i načelo isključivosti.

28. Tko mogu biti osnivači gospodarskog društva- Sve punoljetne i maloljetne fizičke
osobe, te pravne osobe.

29. Nabrojai statusne promjene gospodarskog društva- To su spajanje, pripajanje, podjela,

primjena oblika i prestanak društva.

30. Na temelju kojeg akta se vrši statusna promjena?- Statusna promjena se vrši na
temelju plana reorganizacije.
31. Sadržaj plana reorganizacije- 1) Oblik, tvrtka i sjedište društva sudionika i društava
sljednika; 2) Vlasnička prava dioničara ili članova društva prednika u društvu sljedbenika; 3)
Opis, promjena i raspodjela imovine i obveza društava prednika koji se prenose na društvo
sljedbenika s izvještajima revizora; 4) Datum od kojega će vlasnici dionica ili udjela društava
sljedbenika moći sudjelovati u dobiti i uvjete koji utječu na to pravo; 5) Datum od kojeg će se
poslovi društva prednika računovodstveno iskazivat na društvo sljedbenika.

32. Razlozi za prestanak gospodarskog društva su: 1) Istek razdoblja za koje je osnovano;
2) Spajanje, pripajanje i podjela; 3) Okončanjem stečajnog postupka ili odbijanjem zahtjeva
za otvaranje stečajnog postupka uslijed nedostatka imovine; 4) Prestankom na temelju odluke
suda; 5) Odlukom skupštine društva.

33. Kada prestaje gosp. društvo?- Gosp. društvo prestaje kada ono izgubi svojstvo pravne
osobe, tj. društvo prestaje na dan upisa prestanka u registar društva.

34. U kojim slučajevima sud donosi odluku za prestanak gosp. društva?- 1) Kada najviši
organ utvrđen osnivačkim aktom ili statusom ne sastaje se i ne obnavlja svoja ovlaštenja ili
nije obavljen izbor organa čiji je predhodni mandat istekao, duže od dvije godine; 2) Kada
duže od 2 godine društvo ne ostvaruje prihode; 3) Kada je društvu oduzeto odobrenje za
obavljanje djelatnosti; 4) Kada više ne postoje zakonom utvrđeni uvjeti za daljnje postojanje
društva u obliku u kojem je upisano društvo u registar društva.

35. Definiraj društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću- Društvo s

neograničenom solidarnom odgovornošću ili javno trgovačko društvo jest društvo u koje se
udružuju dvije ili više osoba, a svaki član društva odgovara vjerovnicima društva
neograničeno solidarno cijelokupnom svojom imovinom.

36. Glavna obilježja D.N.O.: 1) D.N.O. je pravna osoba; 2) D.N.O. je društvo osoba; 3)
D.N.O. mora imati najmanje dva člana; 4) Ugovor o osnivanju je temeljni konstitutivni akt; 5)
D.N.O. je samostalna pravna osoba koja samostalno obavlja gosp. djelatnost; 6) Upis u
registar društva D.N.O. je obvezan i konstitutivan jer tim upisom stječe pravni subjektivitet;
7) Osnivačka sredstva sastoje se od uloga članova (osnivača) i moraju biti u novcu, stvarima,
pravima, radu i drugim uslugama; 8) Imovina društva- nastaje uplatom uloga i poslovanjem
društva; 9) Odgovornost članova- svaki član D.N.O. odgovara vjerovnicima društva za
obveze društva osobno, solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom; 10) Nepostojanje
organa- društvo nema organe- odluke o radu društva donose njegovi članovi na način utvrđen
ugovorom o osnivanju.

37. Odgovornost članova- Obilježje D.N.O. je u tome što osim društva za njegove obveze
vjerovnicima odgovara i svaki njegov član cijelom svojom imovinom osobno i neograničeno
solidarno.

Odgovornost članova D.N.O. ima sljedeće značajke: 1) Odgovornost članova društva

proizlazi iz zakona; 2) Ona je osobna odgovornost; 3) Ova odgovornost je izravna; 4)
Odgovornost članova je solidarna; 5) Odgovornost je neograničena; 6) Odgovornost je
akcesorna.
Osoba koja pristupi u D.N.O. odgovara i za obveze društva nastale prije svoga pristupanja

Član društva koji istupi iz njega, odgovara samo za obveze društva nastale do dana upisa
njegova istupanja u registar društva.

38. Tko upravlja i zastupa D.N.O.?- Društvom se može upravljati pojedinačno i skupno
(kolektivno). Ako se ugovorom ne utvdi način upravljanja društvom pretpostavlja se kako je
vođenje poslova pojedinačno, tako da je svaki član ovlašten sam odlučivati i voditi poslovanje
društva.

Pojedinačno upravljanje društvom je takvo upravljanje kada su svi njegovi članovi, ili neki od
njih, ovlašteni voditi poslove društva na taj način da je svaki od njih ovlašten sam voditi
posao.

Skupno upravljanje je takvo upravljanje kada je za svaki posao i radnju potrebna suglasnost
svih članova društva ovlaštenih za upravljanje.

D.N.O. zastupa svaki član ako ugovorom nije drugačije određeno. Zastupanje može biti
pojedinačno ili skupno. O pojedinačnom zastupanju je riječ ako članovi nisu ništa posebno
ugovorili. Skupno zastupanje je kada je za poduzimanje svakog posla prema trećima potrebna
suglasnost svih skupnih zastupnika. Ono se može urediti ugovorom i to na 2 načina: 1)
skupno zastupanje svih članova; 2) skupno zastupanje nekoliko članova, a najmanje dva.

39. Prestanak DNO- DNO može prestati temeljem općih zakonskih zasluga za prestanak
gosp. društva, što podrazumijeva istek vremena i odluka članova društva i iz razloga koji su
vezani samo uz d.n.o. polazeći od specifičnosti toga društva. Posebni razlozi za prestanak
DNO jesu: 1) Kada jedan član najkasnije 6 mjeseci prije kraja kalendarske godine podnese
pismenu obavijest o istupanju i raskidu ugovora zaključenog na neodređeno vrijeme, ako
ugovorom nije drugačije određeno; 2) Smrt člana, osim ako po ugovoru nasljednik umrlog
postane novi član; 3) Prestanak pravne osobe kao člana društva; 4) Stečaj jednog od članova
društva; 5) Gubitak ili ograničenje pravne sposobnosti jednog od članova društva.

40. Definiraj komanditno društvo- Komanditno društvo je gospodarsko društvo u koje se

ugovorom uduružuju dvije osobe ili više njih koje ulažu svoje uloge (kapital) radi trajnog
obavljanja registrirane djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom, od kojih najmanje jedan
odgovara za obveze društva osobno i solidarno neograničeno svojom cjelokupnom imovinom
(komplementor), a najmanje jedna odgovara za obveze društva samo do iznosa određenog
imovinskog uloga upisanog u registar društva (komanditor).

41. Karakteristike komanditnog društva- 1) Osnivački akt- ugovor o osnivanju zaključuju

komplementori i komanditori u pismenom obliku; 2) Pravna sposobnost- društvo je pravna
osoba koja pravni subjektivitet stječe upisom u registar društva; 3) Samostalnost- komanditno
društvo je samostalno u svom radu; 4) Osnivače (članove) društva- član društva i
komplementer i komanditor, može biti svaka fizička i/ili pravna osoba: 5) Društvo je osoba-
komanditno društvo je društvo osoba, tj. moraju postojati barem dva člana i to dvije vrste
članova- komplementori i komanditori; 6) Minimalni ulog- zakon ne utvrđuje minimalni iznos
kapitala potrebnog za osnivanje ovog društva; 7) Struktura osnivačkog uloga: ulog
komanditora u komanditnom društvu može biti u novcu, stvarima i pravima; 8) Imovina i
odgovornost društva: imovina komanditnog društva je imovina – prema ????. Komanditno
društvo kao pravna osoba odgovara svojom imovinom neograničeno; 9) Uređenje unutarnjih
odnosa i odnosa prema vani- unutarnji odnosi u komanditnom društvu uređuju se dispozitnim
normama, a pravni odnosi prema trećima, pretežno prisilnim normama; 10) Vođenje poslova i
zastupanje- redovita komanditna društva prema vani i prema unutra vode komplementori; 11)
Tvrtka- tvrtka komanditnog društva sadrži osobno ime najmanje jednog komplementora i
oznaku ''K.D''; 12) Organi- komanditno društvo nema organa već poslove upravljanja i
zastupanja društava obavljaju pojedini članovi; 13) Gospodarska svrha- društvo je atraktivno
za komanditora kao ulagača kapitala koji je zainteresiran za dobit, a ne želi se upuštati u
poslovanje i zastupanje društva zadržavajući uvid u njegov rad i nadzor za radom, s tim da
trećima u načelu ne odgovara

42. Tko upravlja i zastupa komanditno društvo?- Komanditno društvo kao društvo
osoba, nema svojih organa koji bi njima upravljali već društvom upravljaju komplementori,
kao osobno i neograničeno odgovorni članovi. Pravo komplementora na upravljanje društvom
podrazumijeva i obvezu da upravlja i vodi poslove društva sukladno ugovoru. Komanditno
društvo zastupaju komplementori, ako ugovorom izričito nije određeno drugačije. ZGD
propisuje da su svi komplementori zakonski zastupnici takvog društva, ali neovisno od toga
jesu li ovlašteni za upravljanje i vođenje poslova, neki od njih mogu se ugovorom isključiti iz
zastupanja, što se obvezno upisuje u registar društva.

43. Komanditno društvo na dionice- Komanditno društvo na dionice društvo je s vlastitom

pravnom osobnošću u kojem najmanje jedan njegov član vjerovnicima društva odgovara na
neogračenom cijelom svojom imovinom dok ostali članovi susjeluju svojim dionicama u
temeljnom kapitalu ali osobno ne odgovaraju za obveze društva.

44. Temeljni kapital- Temeljni kapital društva je iznos kapitala koji su upisali članovi
društva i koji se navodi u njegovim aktima. Temeljni kapital se utvrđuje osnivačkim aktom i
statutom društva te upisuje u posebni registar emitenta kod Komisije za vrijednosne papire (za
dionička društva) i registar društava. Temeljni kapital kod društva kapitala je novčana
vrijednost uloga koji članovi moraju uplatiti pri osnivanju društva što je zakonska obveza
osnivača.

Društva osoba nemaju temeljni kapital.

Temeljni kapital ima dvije glavne uloge: 1) on je protuteža okolnosti da članovi društva ne
odgovaraju za njegove obveze; 2) pokazatelj vjerovnicima kolika je, odnosno kolika je u
nekom trenutku bila imovina društva.

Temeljni je kapital računovodstvena kategorija, ulazi u pasivu društva i izražava se: 1) u

statutu dioničkog društva i društva s ograničenom odgovornošću; 2) ugovorom kod društva
osoba; 3) u poslovnim knjigama društva; 4) upisom u registar društva; 5) upisom u registar
emitenata kod Komisije za vrijednosne papire (za dionička društva).
45. Predmet uloga- a) Novac kao predmet uloga- Temeljni kapital društva izražava se u
domaćoj valuti. Temeljni kapital dioničkog društva iznosi najmanje 50 000 KM. Najniža
minimalna vrijednost dionica je 10 KM. Temeljni kapital društva s ograničenom
odgovornošću iznosi najmanje 2000 KM. Vrijednost pojedinačnog uloga ne može biti manja
od 100 KM.

b) Stvar kao predmet uloga- U društvu se može uložiti svaka stvar koja je u pravnom
predmetu ako ima imovinsku vrijednost. Pri tome se onaj tko ulaže u stvar obvezuje društvu
prenijeti vlasništvo nad njom. Kod nekretnine riječ je o stvari koja se ne može premještati s
jednog mjesta na drugo bez povrede njezine biti (supstancije) a pojedinačno je određena
površinom zemljišne čestice. Uložiti se može i svaka pokretna stvar za koju su ispunjene
spomenute opće pretpostavke, tj. ako je u prometu i da ima imovinsku vrijednost.

Predmet ulaganja može biti i buduća stvar koja će tek nastati, primjerice koja će se proizvesti.

c) Pravo kao predmet uloga- U društvu se može kao ulog unijeti svako pravo koje se može
prenositi i koje ima imovinsku vrijednost. Predmetom uloga takvog prava glede nekretnine
mogu biti: a) stvarna složnost; b) od osobnih složnosti plodouživanje i pravo uporabe, a pravo
stanovanja samo ako je osnovano kao plodouživanje; c) stvarni teret; d) pravo građenja; e)
koncesija; f) obvezno pravo uporabe nekretnine.

46. Koliki je temeljni kapital D.O.O. i D.D?- DOO- 2 000 KM; D.D.- 5 000 KM.

47. Imovina društva- Imovina u gospodarskom smislu je skup dobara koja pripadaju
određenom pravnom subjektu. Imovinsku masu čine: stvari prava i novac.
 DRUGI KOLOKVIJ PRAVO DRUŠTAVA

1. Dioničko društvo- je društvo kapitala u kojemu se temeljni kapital dijeli na dionice, a

članovi toga društva su sve osobe koje su u društvo uložile određeni dio kapitala te u
ukupnom temeljnom kapitalu sudjeluju s onim brojem dionica koji odgovara njihovom
uložnom kapitalu.

2. Vrste dioničkih društava- Dionička društva mogu biti otvorena i zatvorena. Otvorena
dionička društva su ona čije su dionice izdane putem javne ponude i koja ispunjavaju jedan od
sljedećih kriterija: 1) da se radi o bankama ili o društvima za osiguranje; 2) da imaju temeljni
kapital najmanje u iznosu od 4 000 000 KM i najmanje 40 dioničara.

3. Uvjeti za otvoreno dioničko društvo- 1) Da se radi o bankama ili o društvima za

osiguranje; 2) Da imaju temeljni kapital najmanje u iznosu od 4 000 000maraka i najmanje
40 dioničara; 3) Da imaju veći broj dioničara i javno objavljuju ponudu emisije dionica, s
njihovim se dionicama trguje na burzovnom i izvanburzovnom tržištu.

4. Tko može biti osnivač dioničkog društva?- Osnivač dioničkog društva mogu biti sve
maloljetne i punoljetne fizičke osobe te pravne osobe.

5. Načini nastanka dioničkog društva- Dioničko društvo može osnovati jedan ili više
osnivača. Osnivači su obavezno i dioničari dioničkog društva. Dioničko društvo može nastati
na nekoliko načina. Prema ZGD do toga dolazi: 1) osnivanjem; 2) spajanjem i podjelom
dioničkih društava; 3) preoblikovanjem nekog drugog gosp. društva u dioničko društvo.

6. Sustavi osnivanja dioničkog društva su: 1) Sustav koncesija; 2) Sustav slobodnog

udruživanja; 3) Sustav normativnog alata.

U sustavu koncesije (dozrale) osnivanje dioničkog društva ovisi o dozvoli države i to njezinih
upravnih tijela, koja slobodno ocjenjuju o svrsi osnivanja.
Sustav slobodnog udruživanja znači kako neko društvo nastaje u trenutku organiziranja
osnivača donošenjem statuta ili kojeg drugog akta o osnivanju.
Sustav normativnog akta osnivanja dioničkog društva postiže se isto što i sustavom
koncesiranja, ali uz poštivanje načela slobode osnivanja, on se nalazi u sredini između sustava
koncesija i sustava slobodnog udruživanja.
7. Načini osnivanja dioničkog društva- ZGD predviđa 2 načina osnivanja dioničkog
društva, a to su: 1) simultor; 2) sukcesivni načini osnivanja.
Simultano osnivanje dioničkog društva je kada osnivači otkupljuju (preuzimaju) sve dionice
prigodom osnivanja, odnosno jednokratno i istodobno s potpisivanjem ugovora ili odluke o
osnivanju, sukladno zakonu kojim se utvrđuje emisija i promet vrijednosnih papira.
Sukcesivno osnivanje dioničkog društva je takvo osnivanje kada potpisnici ugovora ili odluke
o osnivanju, kao osnivači društva, preuzimaju jedan broj dionica, a preostale do ukupnog
broja dionica i iznosa temeljnog kapitala utvrđenog osnivačkim katom, putem javnog poziva
za upis i uplatu, nude neodređenom broju nepoznatih kupaca.
8. Osnivačka skupština dioničkog društva- Sazivanje osnivačke skupštine je obvezno i kod
simulatnog i kod suksesivnog osnivanja, a upis i uplata dionica uspije. Osnivači su dužni
sazvati osnivačku skupštinu u roku od 60 dana od dana prijema rješenja. Komisije za
vrijednosne papire kojim se utvrđuje kako je emisija dionica uspjela.
Osnivačka skupština može odlučivati ako na njoj sudjeluje osobno ili putem punomoćnika
dioničari s više od polovice ukupnog broja dionica s pravom glasa. Ako ne postoji kvorum
više od polovice ukupnog broja dionica s pravom glasa, po proteku 60 minuta od zakazanog
vremena početa skupštine, osnivačka skupština se odgađa i ponovno saziva najranije 15, a
najksanije 30 dana od prvobitno zakazanog datuma održavanja.
9. Nadležnosti osnivačke skupštine- Nadležnost osnivačke skupine je: 1) Usvajanje izvješća
o osnivanju; 2) Usvajanje statuta; 3) Biranje presjedavajućeg skupštine; 4) Imenovanje
članova nadzornog odbora; 5) Potvrđivanje vrijednosti uloga u stvarima i pravima i
utvrđivanje broja dionica emitiranih na temelju toga.
10. Izvješće o osnivanju dioničkog društva- Sadrži: 1) Broj upisanih dionica; 2) Nominalni
iznos i cijenu po kojoj su dionice upisane; 3) Uplate za upisane dionice izvršene prije
održavanja osnivačke skupštine; 4) Popis i procjenu vrijednosti svakog uloga u stvarima i
pravima; 5) Podatke o upisnicama isključenih koji ne plate punu cijenu dionica – prigodom
emisije u roku utvrđenom odlukom o emisiji.
11. Statut dioničkog društva- Dioničko društvo za razliku od društva osoba obvezno imati
statut. Prvi statut prigodom osnivanja donosi osnivačka skupština. Njegove izmjene i dopune,
odnosno novi statut, usvaja kasnije skupština dioničara. Statut je osnovni organizacijsko-
pravni akt dioničkog društva.
Statut dioničkog društva obvezno sadrži: 1) tvrtku, sjedište i djelatnost; 2) iznos temeljenog
kapitala, rod i broj i nominalni iznos dioničara; 3) postupak u slučaju neplaćanja upisanih
dionica; 4) način povećanja i smanjenja temeljnog kapitala; 5) način formiranja i korištenja
fonda pričuva; 6) način podjele dobiti i isplate devidende; 7) način pokrića gubitka; 8) broj
glasova po rodu dionica; 9) način sazivanja skupštine i odlučivanja, sastav i nadležnog
odbora; 10) sastav, način imenovanja i razrješenja i ovlaštenja nadzornog odbora i uprave
društva; 11) postupak pripajanja, spajanja, podjele i promjene oblika društva; 12) prestanak
društva; 13) postupak izmjene i dopune statuta.
12. Upis u registar emitenata- Uprava dioničkog društva dužna je podnijeti zahtjev za upis u
registar emitenata kod Komisije za vrijednosne papire, najkasnije 15 dana od dana održavanja
osnivačke skupštine, u obliku i sa sadržajem koji propisuje Komisija za vrijednosne papire.
Uz taj zahtjev se dostavlja: 1) Zapisnik osnivačke skupštine; 2) Dokaz o uplati ukupnog
iznosa uplaćenih dionica po cijeni prigodom osnivanja; 3) Statut; 4) Popis članova nadzornog
odbora i uprave
13. Temeljni kapital- Temeljni je kapital u statutu određen iznos kapitala društava koji
nastaje uplatama dionica i koji se upisuje u registar društva kao temeljni kapital društva te
služi kao svojevrsno jamstvo društva da raspolaže najmanje tim iznosom.
Temeljni kapital društva jest u novcu izražena vrijednost onoga što članovi društva (dioničari)
moraju unijeti u društvo na ime uplate nominalnih iznosa dionica. ZGD-om je propisan
najmanji nominalni iznos temeljnog kapitala koji iznosi najmanje 50 000 KM, koji je
podijeljen na dionice. Nominalna vrijednost dionice ne može biti manja od 10 KM.
Pravila unosa temeljnog kapitala su: 1) Temeljni kapital mora u cijelosti biti uplaćen prije
upisa u regisatr emitenata kod Komisije za vrijednosne papire; 2) Dionice se ne mogu
emitirati ispod njihova nominalnog iznosa; 3) Osnivači društva ne mogu raspolagati izvršenim
uplatama dionica; 4) Naknada i drugi troškovi osnivanja ne mogu se isplaćivati na teret
temeljnog kapitala
Pri osnivanju dioničkog društva, temeljni kapital može, osim u ulozima u novcu, biti i u
ulozima u stvarima i pravima. Za osnivanje dioničkog društva neophodan je temeljni kapital u
novcu od najmanje 50 000 Km, a unos stvari i prava predstavlja temeljni kapital društva
iznad ovog iznosa.
14. Povećanje temeljnog kapitala- Temeljni kapital nije imovina društva. Kod osnivanja
dioničkog društva ugovorom ili odlukom osnivača, uplaćuje se iznos koji odgovara
temeljnom kapitalu. Taj početni, osnivački kapital nakon osnutka društva predstavlja njegova
sredstva kojima ono može slobodno raspolagati dok temeljni kapital, kakav je upisan u
registar društva ostaje i dalje isti.
Ulaganje novog kapitala potrebno je za proizvodnju novih proizvoda i njihovu ponudu na
tržištu, proširenje postojećeg društva novim pogonima ili djelatnostima, izgradnje novih
poslovnih prostora ili poslovnih zgrada. U tome se slučaju mora donijeti odluka i povećanju
temeljnog kapitala.
Načini povećanja: Temeljni kapital se može povećati na više načina: 1) povećanjem
temeljnog kapital ulozima emisijom novih dionica u javnoj ponudi ili zatvorenoj prodaji; 2)
uvjetnim povećanjem kapitala; 3) povećanjem kapitala iz sredstava društva (povećanjem iz
vlastitih sredstava); 4) integriranim povećanjem temeljnog kapitala.
U statutu društva je naveden iznos temeljnog kapitala. Prije promjene statuta potrebno je da
skupština društva donese odluku o povećanju temeljnog kapitala. Za takvu odluku je potrebna
kvalificirana vještina (2/3 većina zastupljenih dionica s pravom glasa po svakom redu
dionica).
Skupština dioničkog društva odluku o povećanju temeljnog kapitala donosi na prijedlog
nadzornog odbora. Povećanje temeljnog kapitala postaje pravno valjano upisom u registar
emitenata kod Komisije za vrijednosne papire.
15. Tko donosi odluku o povećanju temeljnog kapitala?- Skupština dioničkog društva
odluku o povećanju temeljnog kapitala donosi na prijedlog nadzornog odbora.
16. Smanjenje temeljnog kapitala- Smanjenje kapitala može biti posljedica previše
uloženog početnog kapitala koji društvu nije potreban zbog smanjenja opsega djelatnosti, ali i
u slučajevima kada je društvo tijekom poslovanja pretrpjelo znatne gubitke koje ne može
nadoknaditi. Smanjenjem temeljnog kapitala izravnava se odnos temeljnog kapitala i imovine
koju društvo ima.
Odluka o smanjenju temeljnog kapitala mora se donijeti 2/3 većinom zastupljenih dionica s
pravom glasa. Temeljni se kapital društva ne može smanjiti ispod 50 000 KM. Smanjenje
temeljnog kapitala ne smije utjecati na izvršavanje obveza prema vjerovnicima dioničkog
društva. Odluka skupštine o smanjenju temeljnog kapitala obvezno sadrži: 1) iznos i razlog
smanjenaj temeljnog kapitala; 2) način smanjenja temeljnog kapitala; 3) način povlačenja
dionica, cijenu povučeni dionca ili način njezina određivanja.
17. Načini smanjenja temeljnog kapitala- Smanjenje temeljnog kapitala prvo se obavlja
povlačenjem vlastitih dionica koje društvo drži na dan donošenja odluke, a zatim
odustajanjem od emisije dionica koje nisu u cjelini uplaćene do dana donošenja odluke o
smanjenju temeljnog kapitala.
18. Istodobno povećanje i smanjenje temeljnog kapitala- Skupština društva može donijeti
odluku o povećanju istodobno s odlukom o smanjenju temeljnog kapitala samo u posebnim
slučajevima koji nastaju: 1) odustajanjem od emisije dionica koje nisu uplaćene i povlaćenjem
izdanih privremenica; 2) radi naknade gubitaka ili prijenosa temeljnog kapitala u fond
pričuva.
19. Fond pričuva- Dioničko je društvo obvezno imati fond pričuva koji iznose najmanje 25%
temeljnog kapitala društva. Fond pričuva formira se iz dobiti i iz drugih izvora, te uplate
dioničara prigodom konverzije običnih u prioritetne dionice i iz prihoda ostvarenih prodajom
dionica.
U fond pričuva izdvaja se najmanje 10% godišnjeg iznosa neto dobiti, sve dok fond ne
dostigne iznos od 25% temeljnog kapitala. Ako ovaj fond ne dostigne iznos od 25% temeljnog
kapitala u roku od 5 godina društvo mora povećati izdvajanje za ovu namjenu na 20%
godišnjeg iznosa neto dobiti. Povećano izdvajanje čini se sve dok fond pričuva ne dostigne
iznos najmanje 25% temeljnog k.fonda.
Fond pričuva koristi se za pokriće gubitaka i drugih nepredviđenih troškova u poslovanju
dioničkog društva. Ako fond pričuva izmosi više od 25% temeljnog kapitala dioničkog
društva, on se može koristiti i za: 1) dopunu dividende, najviše do 5% temeljnog kapitala; 2)
povećanje nominalnog iznosa dionica; 3) izdvajanje (emisiju) besplatnih dionica (povećanje
temeljnog kapitala).
Dioničko društvo može izdvajati i posebne pričuve za potrebe zaposlenika, a one se vode na
posebnom računu. Način izdvajanja i korištenja tih pričuva utvrđuje se statutom dioničkog
društva.
Dioničko društvo koje je vrijednosne papire u svojoj imovini u polugodišnjem ili godišnjem
obračunu iskazalo u vrijednosti većoj nego u prethodnom obračunu, dužno je tu razliku
iskazati kao posebnu pričuvu za pokriće budućih razlika tečaja vrijednosnih papira.
20. Dionica kao brijednosni papir- Vrijednosni papir jest prenosiva isprava u
nematerijaliziranom obliku elektroničkom zapisu, izdana u seriji na temelju koje se ostvaruju
prava prema izdavatelju i obavlja prijenos prava sukladno zakonu i odluci o izdvajanju.
Prava i obveze dioničara utjelovljeni u dionici kao vrijednosnom papiru vezani su uz
postojanje propisanog medija na kojemu su izraženi, a bez njega ne mogu nastati i ne mogu se
prenositi, ostvariti niti prestati. Samo je jedan medij u FBiH podoban za to da dionici dadne
svojstvo vrijednosnog papira- elektronički zapis u računalnom sustavu Registar vrijednosnih
papira.
21. Dionica kao dio temeljnog kapitala- Dionica nije član društva zahvaljujući svojim
osobnim svojstvima nego dioničarsko svojstvo ima i zadržava isključivo ako je i dok je
imatelj dionice iz koje člansko pravo proizlazi. Kako je dio temeljnog kapitala dionica se
mora izraziti na isti način kao i taj kapital. Ona stoga mora imati nominalni iznos izražen u
konverbitilnim markama. Nominalni iznos dionica služi aritmetičkom izražavanju udjela u
temeljnom kapitalu društva kojim se određuje položaj člana u društvu, a s čime je u uskoj vezi
načelo nedjeljivosti dionice, određuje dioničarsko pravo glasa u skupštini i obvezu dioničara
da društvu uplati najmanji iznos na koji dionice glase.
22. Dionica kao skup članskih prava i obveza- Član dioničkog društva stječući dionice
stječe i odgovarajuća prava i obveze vezane za članstvo u dioničkom društvu. Postoje dvije
temeljne skupine prava dioničara, a to su upravljačko i imovinsko pravo.
Upravljačka prava uključuju: 1) sudjelovanje u radu i odlučivanje skupštine dioničkog
društva; 2) pravo glasa uključujući kumulativno glasovanje; 3) podnošenje zahtjeva za
sazivanje skupštine; 4) izmjene dnevnog reda i prijedloga odluka skupštine; 5) uvid u isprave;
6) pobijanje odluka skupštine; 7) predlaganje kandidata za člana nadzornog odbora; 8)
obavještenost.
Imovinska prava: 1) sudjelovanje u dobiti; 2) sudjelovanja u raspodjeli imovine preostale
nakon stečaja ili likvidacije dioničkog društva; 3) pravo prvokupa dionica; 4) pravo prijenosa
dionica; 5) isplata uplaćenih iznosa na temelju dionica dioničara isključenog iz društva; 6)
postavljanje zahtjeva društva za otkup dionica.
Na dionice treće osobe mogu steći: 1) založno pravo; 2) pravo plodouživanja; 3) pravo
otkupa; 4) pravo preče kupnje.
23. Dionica- Dionica je pojam kojim se označava skup, zbroj ili cjelovitost svih članskih
prava i obveza koje pripadaju jednom točno određenom članu dioničkog društva i povezani su
s osobom tog člana društva.
Dionice dioničkog društva su nematerijaliziane, nedjeljive i glase na ime. One su
neograničeno prenosive, osim u slučajevima utvređnim statutom dioničkog društva, sukladno
zakonu.
Dionica sadrži prava na sudjelovanje u: 1) upravljanju dioničkim društvom; 2) raspodjeli
dobiti; 3) diobi imovine preostale nakon stečaja ili likvidacije dioničkog društva.
Dionica je nematerijalni vrijednosni papir koji je dio temeljnog kapitala društva i imatelju
daje pravo članstva u društvu, tj. prava i obveze koje iz toga članstva proizlaze. Iz toga slijedi
da se na dionicu mora gledati kao na: 1) dio temeljnog kapitala; 2) vrijednosni papir; 3) skup
članskih prava i obveze imatelja dionice.
24. Rodovi dionica- ZGD predviđa dva reda dionica: redovite (obične) i prioritetne
(povlaštene) dionice. Takva podjela proizlazi iz zakonske odredbe po kojoj dionice, koje daju
ista prava, čine rod dionica.
25. Redovite (obične) dionice- Redovite dionice daju dioničaru pravo sudjelovanja u
upravljanju društvom, i na podjelu dobiti, pravo na isplatu iz dijela ostatka likvidacijske,
odnosno stečajne mase.
26. Prioritetne (povlaštene) dionice- To su dionice koje daju svojim imateljima povlaštena
prava kao što su pravo prioritetne naplate dividende, isplate s razmjernog dijela ostatka
imovine nakon likvidacije odnosno stečaja društva, kao i neka druga prava utvrđena zakonom
i statutom društva, uz ograničeno pravo glasa. Prioritetne dionice mogu postojati samo uz
redovite (obične) dionice.
Ograničenjem sudjelovanja nominalnog iznosa prioritetnih dionica u temeljnom kapitalu na
50% onemogućava se da dioničari koji imaju manjinski (ispod 50%) dio temeljnog
kapitalaupravljaju društvom. To ujedno predstavlja i oblik zaštite imatelja običnih dionica,
kojima se dividende isplaćuju tek nakon uplate dividende po osnovi prioritetnih dionica.
Prioritetne dionice sadrže pravo: 1) naplate dividende za posljednih 5 godina prije isplate
dividende za obične dionice; 2) sudjelovanje u raspodjeli ostatka imovine nakon likvidacije
dioničkog društva, prije običnih dionica; 3) koje pripada dioničarima s 10% dionica s pravom
glasa i za prioritetne dionice koje čine 5% svih dionica s pravom glasa; 4) konverzije u obične
dionice, ako dividenda za prioritetne dionice nije isplaćena za dvije uzastopne godine sve do
isplate zaostale dividende
Pravo glasa na temelju prioritetnih dionica ne može se isključiti prigodom odlučivanja o: 1)
smanjenju temeljnog kapitala; 2) kupovini, prodaju, zamjeni, uzimanju u lizing i drugim
transkacijama imovinom, izravno ili preko supsidijarnih društava u opsegu većem od 1/3
knjigovodstvene vrijednosti ukupne imovine dioničkog društva; 3) spajanju, pripajanju,
podjeli, promjnei oblika i prestanku dioničkog društva; 4) izmjena i dopuna statuta.
Stjecanje prava glasa na temelju prioritetnih dionica u navedenim slučajevima omogućuje
dioničarima, koji imaju prioritetne dionice, sudjelovanje u donošenju odluka kojima se bitno
mjenjaju temeljna obilježja društva ili prava dioničara. Polazeći od naravi prioritetne dionice,
ona uvijek ima ograničeno pravo glasa.
26. Dionice zaposlenih- Statutom dioničkog društva može se utvrditi mogućnost emisije
posebnog roda dionica za zaposlene, odlukom skupštine ili odlukom nadzornog odbora
donesenom na temelju i u okviru odluke skupštine o povećanju temeljnog kapitala kojim je
obavljen raspored dobiti za tu namjenu. Zbroj nominalnih iznosa svih dionica za zaposlene ne
može biti veći od 5% temeljnog kapitala dioničkog društva.
Dionice zaposlenih sadrže ista prava kao i obične dionice što je utvrđeno ZGD-om uz
ograničenje kruga osoba na koje se mogu prenijeti te prestanak prava koja ovaj rod dionica
sadrži nakon stjecanja ZGD-om utvrđenih uvjeta.
Dionice za zaposlene mogu se prenositi jedino na druge zaposlene i umirovljene djelatnike
dioničkog društva.
Prava sadržana u dionicama za zaposlene prestaju danom smrti ili prestanka zaposlenja kod
dioničkog društva.
Uvjeti i način stjecanja, prijenosa i otkupa dionica zaposlenih bliže se uređuju odlukom o
emisiji u skladu sa statutom dioničkog društva.
27. Organi dioničkog društva- Upravljati društvom znači upravljati pothvatom i rizicima,
ulaganjima kao i resursima kojima društvo raspolaže tijekom poslovanja. Kao ravna osoba
dioničko društvo djeluje preko svojih organa i to: skupštine, nadzornog odbora, uprave i
odbora za reviziju.
Uprava je izvršni organ društva, nadzorni odbor je organ koji nadzire rad društva, a skupština
je organ kojim se stvara volja duštva i koji odlučuje o svim bitnim pitanjima za njegov rad.
28. Uprava- To je organ dioničkog društva koji organizira red i ????? poslovanjem, zastupa i
predstavlja dioničko društvo i odgovara na zakonitost njegova poslovanja. Tu je i središnji
organ vođenja poslova društva i djeluje potpuno samostalno.
29. Sastav uprave
Upravu dioničkog društva čine direktor ili direktor i jedan ili više izvršnih direktora. Broj
članova uprave mora se odrediti statutom. Postupak izbora, imenovanje, razješenja, sastav i
način odlučivanja uprave dioničkog društva utvrđuje se statutom.
Direktor i izvršni direktor, tj. član uprave ne može biti osoba: 1) osuđena na kaz. djela i za
gospodarski prijestup nespojiv sa dužnošću u upravi, 5 god od dana pravomoćnosti presude,
isključujući vrijeme zakonske kazne; 2) kojoj je presudom suda zabranjeno obavljanje
aktivnosti u nadležnosti suda; 3) starija od 65 godina na dan imenovanja.
30. Nadzorni odbor- Nadzorni odbor je organ društva koje nadzire poslovanje društva i
utvrđuje je li ono u skladu sa zakonom i statutom društva. Nadzorni odbor sačinjavaju
predsjednik i najmanje dva člana, koje imenuje i razrješava skupština, s time da ukupan broj
članova nadzornog odbora mora biti neparan.
31. Sastav nadzornog odbora- Pri predlaganju skupštini izbora članova nadzornog odbora,
nadzorni odbor treba voditi računa da se radi o osobama koje imaju potrebna znanja,
sposobnosti, i stručna iskustva. Prigodom utvrđivanja sastava nadzornog odbora treba voditi
računa da bude u njemu dovoljno neovisnih članova. Izbor u nadzorni odbor bivših članova
uprave ne smije biti redoviti slučaj i treba u pravilu biti ograničen na jednog ili najviše dva
člana. Određivanje broja članova nadzornog odbora u FBiH autonomno je pravo skupštine
koje prigodom donošenja statuta o tome odlučuje.
Članom nadzornog odbora može biti svaka potpuno poslovno sposobna fizička osoba.
Predsjednik i član nadzornog odbora ne može biti: 1) osoba osuđena na kaz. djelo i za
gospodarski prijestup; 2) osoba kojoj je presudom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti u
nadležnosti nadzornog odbora; 3) osoba starija od 65 godina na dan imenovanja; 4) direktor i
član uprave dioničkog društva ne može biti presjednik i član nadzornog odbora.
32. Izbor nadzornog odbora- Članove nadzornog odbora bira skupština. Glasovanje na
skupštini može se obaviti kao glasovanje za listu predloženih kandidata ili za svakog
pojedinog kandidata posebna. Članovi nadzornog odbora biraju se glasovanjem putem
glasačkih listića pri čemu svakoj dionici s pravom glasa pripada borj glasova jednak broju
članova nadzornog odbora koji se biraju. Ukupan broj glasova koji nosi svaki listić
raspoređuje se ravnomjerno na sve kandidate čija su imena zaokružena na istom listiću.
Kandidate koji su dobili najveći broj glasov skupština proglašava članovima nadzornog
odbora. Na prvoj konstutivnoj sjednici nadzornog odbora koju u roku 15 dana od dana
održavanja skupštine saziva tajnik društva, nadzorni odbor jednog od svojih članova bira za
svog presjednika. Presjednik i članovi nadzornog odbora zaključuju s dioničkim društvom
ugovor koji odobrava skupština. Skupština može razriješiti presjednika i članove nadzornog
odbora i prije razdoblja na koje su imenovani: 1) kada nadzorni odbor ili pojedini njegovi
članovi izgube povjerenje dioničara; 2) kada skupština odbije usvojiti godišnje izvješće
društvu koje uključuje financijsko izvješće i izvješće revizora nadzornog odbora i odbora za
reviziju; 3) kada skupština utvrdi odgovornost predsjednika i članova nadzornog odbora za
štetu koju je pretrpjelo dioničko društvo: 4) u drugim slučajevima utvrđenim statutom društva.
33. Nadležnost nadornog odbora- Moraju: 1) Nadzirati poslovanje dioničkog društva; 2)
Nadzirati rad uprave; 3) Usvajati izvješće uprave o poslovanju po polugodišnjem i godišnjem
obračunu s bilancom stanja i uspjeha i izvješćem revizije; 4) Podnositi skupštini godišnje
izvješće o poslovanju dioničkog društva koji obvezno uključuje izvješće revizora, izvješće o
radu nadzornog odbora i odbora za reviziju i plan poslovanja za iduću godinu; 5) Birati svoga
presjednika; 6) Predlagati raspodjelu i način uporabe dobiti i način pokrića gubitaka; 7)
Odobravati kupovinu, prodaju, zamjenu, uzimanje u lizing i druge transakcije imovinom
izravno ili posredstvom supsidijarnih društava u tijeku poslovne godine u opsegu od 15% do
30% knjigovodstvene vrijednosti ukupne imovine dioničkog društva; 8) Imenovati
predsjednika i članova odbora za naknade i odbora za imenovanje; 9) Obrazovati privremena
povjerenstva te utvrđivati njihov sustav i zadatak; 10) Sazivati skupštinu; 11) Odobravati
emisiju novih dionica postojećeg roda u iznosu do trećine zbroja nominalnog iznosa dionica i
određivati iznos, vrijeme prodaje i cijenu novih dionica, koja ne može biti manja od prosječne
tržišne vrijednosti postojećih dionica istog roda u 30 uzastopnih dana prije dana donošenja
odluke.
34. Skupština društva- Skupština je organ u kojem dioničari ostvaruju svoja prava u društvu
i u kojem se izražava volja dioničara koja predstavlja volju društva. Skupštinu čine svi
dioničari društva i to dioničari svih rodova dionica zajedno, dioničari svakog posebnog roda
imaju svoju odvojenu skupštinu, na kojoj odlučuju o pitanjima koja su važna za dioničare toga
pojedinog roda dionica. Skupština može obavljati isključivo one poslove koji su određeni
ZGD-om, odnosno statutom.
35. Sazivanje skupštine – uprava – nadzorni odbor – druge osobe – dioničari –
likvidatori društva- Skupštinu saziva nadzorni odbor, najmanje 20 dana prije održavanja
koja o tome donosi doluku većinom glasova, ako u statutu nije određena veća većina. Uprava
je dužna objaviti sazivanje skupštine za to određenom glasilu. Poziv mora sadržavati i dnevni
red jer skupština ne može odlučivati o onim točkama dnevnog reda koje nisu valjano
objavljene.
Dioničari mogu sazivati glavnu skupštinu ako imaju dionice čiji ukupni nominalni iznos čini
najmanje 5% temeljnog kapitala društva, odnosno 10% prema ZGD-u.
Svaki dioničar ima pravo nakon objave sazivanja sjednice priopćiti svoje prijedloge i
protuprijedloge u svezi s dnevnim redom ali njegov zahtjev mora biti obrazložen. O tijeku
sjednice glavne skupštine mora se voditi zapisnik.
36. Nadležnosti skupštine dioničkog društva- Temeljne nadležnosti skupštine utvrđene su
ZGD-om tako da skupština dioničkog društva odlučuje o: 1) Povećanju i smanjenju temeljnog
kapitala; 2) Emisiji novih dionica postojećeg ili novog roda dionica i emisiji obveznica i
drugih dužničkih vrijednosnih papira; 3) Ograničenju ili isključenju prava preče kupnje novih
u okviru odluke o emisiji novih dionica postojećeg ili novog roda; 4) Usvajanju godišnjih
izvješća društva, koja uključuju financijsko izvješće i izvješća revizora, nadzornog odbora i
odbora za reviziju; 5) Raspodjeli dobiti i isplati dividende; 6) Načinu pokrića gubitaka; 7)
Spajanju s drugim društvima i pripajanju drugih društava dioničkom društvu ili dioničko
društvo drugom društvu; 8) Promjeni oblika i podjeli dioničkog društva; 9) Prestanku
dioničkog društva s provedbom likvidacije; 10) Izboru i razrješenju članova nadzornog
odbora pojedinačno.
37. Odbor za reviziju- 1) Interni i vanjski revizori- organi su koji imaju ulogu zaštite
dioničara i vjerovnika kao i društvo u cjelini. Odbor za reviziju predstavlja poseban, obvezan,
stalan i kolegijalni organ društva, samostalan u odnosu na druge organe društva; 2) Odbor za
reviziju obvezan je objaviti reviziju polugodišnjeg i godišnjeg obračuna i reviziju financijskog
poslovanja dioničkog društva; 3) Odbor za reviziju ovlašten je zahtjevati sazivanje sjednice
nadzornog odbora i skupštine kada smatra da su ugroženi interesi dioničara; 4) Odbor za
reviziju bira skupština na isti način kao i nadzorni odbor.
38. Rok za sazivanje skupštine- ZGD-om je utvrđen minimalni rok koji treba proći od dana
sazivanja do dana održavanja skupštine, a to je barem 20 dana prije datuma određenog za
zasjedanje skupštine. Dopušteno je utvrditi duži rok od 20 dana ali ne i kraće.
39. Zaštita manjine- Većinski dioničar je onaj koji raspolaže s dionicama koje predstavljaju
veći dio temeljnog kapitala (više od 50%). Manjinski dioničar je onaj čije sudjelovanje u
temeljnom kapitalu iznosi manje od 50%.
Zaštita se ne pruža svakom manjinskom dioničaru nego samo kvalificiranom manjinskom
dioničaru. Kvalificirani dioničar je onaj kojemu dionice čine zakonom ili statutom određeni
najmanji udio u temeljnom kapitalu društva. ZGD-om je određeno da se manjinskim pravima
mogu koristiti oni dioničari koji imaju dionice koje predstavljaju najmanje 5% ukupnog broja
dionica s pravom glasa i to: 1) Pravo da predlažu izmjenu dnevnog reda; 2) Predlažu
kandidata za člana nadzornog odbora; 3) Dioničar ili skupina dioničara s najmanje 10%
ukupnog broja dionica s pravom glasa imaju: a) Pravo na sazivanje skupštine; b) Pravo na
zahtjev za reviziju od strane odbora za reviziju.
U zaštitu dioničara ubrajamo i pravo dioničara da stavlja svoje prijedloge, odnosno pravo da
se suprostavljaju prijedlozima uprave i nadzornog odbora, pravo na obavijesti u poslovima
društva koji su na dnevnom redu skupštine.
40. Ništave odluke skupštine dioničkog društva ako- 1) Skupština društva nije sazvana na
način predviđen u ZGD-u; 2) Ako odluka skupštine društva nije unesena u zapisnik; 3) Ako je
pravovremenom presudom donesenom povodom tužbe za utvrđivanje niškoristi odluka
proglašena ništavnom.
Postupak za pobijanje i poništenje odluke skupštine može pokrenuti: 1) Dioničar zastupljen
na skupštini, čiji je prigovor na odluku unesen u zapisnik skupštine; 2) Dioničar koji nije
prisustvovao skupštini zbog njezina sazivanja protivno odredbama ZGD-a; 3) Dioničar čiji
prijedlog ili prigovor nije pravilno unesen u zapisnik; 4) Nadzorni odbor i uprava i svaki član
nadzornog odbora i uprave ukoliko bi izvršenjem odluke počinio gosp. prijestup, kaz. djelo ili
nanio štetu dioničkom društvu.
41. Statusne promjene društva su- 1) Promjena oblika; 2) Pripajanje; 3) Spajanje; 4)
Prestanak društva; 5) Likvidacija društva.
42. Prestanak društva- Dioničko društvo može prestati: 1) Odlukom skupštine društva; 2)
Spajanjem, pripajanjem i podjelom društva; 3) Odlukom suda; 4) Stečajem društva.
43. Dioničko društvo odlukom suda prestaje- 1) Kada ga tuži vjerovnik čija dospjela, a
neuzmirena potraživanja premašuju trećinu temeljnog kapitala dioničkog društva; 2)
Skupština dioničkog društva nije održana 10 mjeseci od isteka roka za izradu godišnjeg
obračuna; 3) Kada se i nakon izricanja kazni nastavljaju povrede i drugih propisa kojima se
ugrožavaju interesi vjerovnika ili vlasnika vrijednosnih papira koje je društvo emitiralo; 4)
Kada se stječaj završi diobom stječajne imovine; 5) Kada stječaj nije pokrenut pa imovina
društva nije dovoljna za pokriće troškova stečajnog postupka, ili se stječaj obustavi zbog
nedovoljne imovine; 6) Iz drugih razloga utvrđenih za prestanak gosp. društva.
 DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU (D.O.O).

POJAM
D.O.O. je gosp. društvo kapitala u koje članovi (jedna pravna ili fizička osoba ili više njih)
ulažu uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu, pa temeljem
toga stječu u društvu članska prava, utjelovljena u udjelima. Temeljni je kapital D.O.O.
podijeljen na udjele. Zbroj temeljnih uloga mora odgovarati iznosu temeljnog kapitala drušva.
Društvo odgovara za svoje obeveze cjelokupnom svojom imovinom.
OSNOVNA OBILJEŽJA
1) DOO je pravna osoba i kao takva stječe prava i obvezu; 2) DOO je društvo kapitala, što je
vidljivo iz činjenice da članovi društva ne odgovaraju svojom imovinom za njegove obveze;
3) Članovi društva su njegovi osnivači ali i osobe koje mu kasnije pristupe. To su osobe koje
imaju udjela u DOO. Društvo može osnovati jedna ili više osoba- domaći i stranci (pod
uvjetom reciprociteta); 4) Ugovor o osnivanju je temeljni osnivački akt, a zaključuju ga
osnivači u pismenoj formi, a sastavlja ga i ovjerava javni bilježnik. ZGD određuje bitan i
obvezan sadržaj ugovora. Ako DOO osniva jedan osnivač, ugovor zamjenjuje odluka o
osnivanju; 5) DOO je samostalno u svome radu i poslovanju. Članovi društva samostalno
donose poslovne odluke postupajući u granicama utvrđenim zakonom i statutom; 6) DOO se
upisuje u registar društva jer se tek upisom stječe svojstvo pravne osobe; 7) Članovi uplaćuju
djelove temeljnog kapitala koji preuzimaju, a koji se nazivaju temeljni ulozi. Na temelju
veličinepreuzetog temeljnog uloga određuju se udjeli članova. Zbroj temeljnih uloga mora
odgovarati iznosu temeljnog kapitala. Najniži temeljni kapital DOO iznosi 2 000 KM.
Najveća pojedinačna vrijednost uloga ne može biti manja od 100 KM; 8) Članovi društva
uplaćuju ulog koji se definira kao ulog u novcu, stvarima i pravima i time stječu udjele koji se
definiraju kao skup prava i dužnosti jednog člana; 9) Članovi društva ne odgovaraju svojom
imovinom za obvezu društva; 10) DOO ima svoje organe. Društvo uvijek mora imati
skupštinu i upravu, a nadzorni odbor nije obvezan organ DOO; 11) DOO ima statut čije je
obvezne elemente utvrdio ZGD; 12) Ulazak i izlazak iz društva redovito su ograničeni. Udjeli
u društvu se prenosivi.
POSTUPAK OSNIVANJA
Postupak osnivanja DOO je strogo formalan. Temelj osnivanja DOO je ugovor. Ukoliko
DOO osniva jedan osnivač ugovor zamjenjuje odluka o osnivanju. Ugovor mora biti u
pismenom obliku i zaključen kao javnobilježnička isprava. DOO se osniva simulatno jer se
minimalni osnivački ulog mora uplatiti u cjelosti prije registriranja društva.
TEMELJNI KAPITAL
Temeljni kapital DOO iznosi najmanje 2 000 KM. Pojedinačni ulog ne smije biti manji od
100 KM. Ulozi mogu biti u novcu, tvarima i pravima. Kod uloga stvari i prava to ulaganje
mora biti takvo da društvo može uloženim stavrima ili pravima trajno raspolagati. Ulozi u
novcu ne mogu zajedno biti manji od 2 000 KM. Do dana podnošenja prijave za upis
osnivanja društva u registar društva mora biti uplaćeno najmanje polovica uloga u novcu, ali
ne manje od iznosa od 2 000 KM. Oni članovi društva koji ulažu stvari i prava dužni su
unijeti u društvo prije njegova upisa u registar društva. Za stvari je bitno da osoba koja ulaže
ima pravo raspolaganja nad tom stavri i da je vlasnik stvari. Za nekretnine je bitno da nije
opterećena. Nekretnina na kojoj postoji hipoteka, ali vrijednost takve nekretnine odgovarat će
njezinoj tržišnoj vrijednosti umanjenoj za vrijednost potraživanja koje je osigurano
hipotekom.
STATUT
DOO ima statut. On je obavezan akt DOO koji donose osnivači u roku određenim osnivačkim
aktom koji ne može biti dulji od 60 dana od dana upisa osnivanja društva u registar društva.
PRAVA I OBVEZE ČLANOVA
U ZGD-u su prava i obveze članova uređeni s dva podjeljenja: 1) Uplate uloga; 2) Udjeli.
Udio je skup članskih prava i obveza člana društva koje on stječe, tj. preuzima na osnovi
određenog temeljnog uloga u društvu. Član društva dužan je u roku i na način određen
osnivačkim aktom, statutom i odlukom skupštine društva uplatiti ulog. Temeljna obveza koja
proizlazi iz udjela obveza je uplata cjelokupnog temeljnog kapitala.
Obveza uplate temeljnog kapitala pretpostavke su za postojanje i održavanje vrijednosti
kapitala.
Na stvari i prava kao ulog, član društva ne može pridržati nikakvo pravo (vlasništvo) ni
obvezu (terete). Iznimka od zabrane oslobađanja obveze za uplatu temeljnog kapitala postoji
kada se društvo odluči na smanjenje temeljnog kapitala prije dospjeća uplate uloga na temelju
odluke skupštine. Član društva se može osloboditi obveze uplate dijela uloga i to za iznos
namjenjen iznosu za koji je smanjen temeljni kapital.
Član društva koji ne uplate ulog u ugovorenom roku dužan je platiti zateznu kamatu određenu
ugovorom, društvu i drugim članovima nadoknaditi štetu koju pretrpi uslijed njegova
zakašnjenja. Član društva može doći u zakašnjenje u ispunjavanju obveza prema društvu
samo u pogledu uplate uloga u novcu.
ISKLJUČENJE ČLANA DRUŠTVA KOJI JE U ZAKAŠNJENJU
Ako član DOO ne uplati ulog u roku od 60 dana od dana isteka ugovorenog roka, uprava
društva će ga pismeno obavijestiti kako je isključen iz društva. Pravne posljedice su gubitak
svih orava na društvo, s time da član ostaje obvezan ulog uplatiti u cijelosti s zateznim
kamatama i nadokanditi štetu na temelju nepravodobine uplate- KADUCIRANJE
(proglašenje udjela isključenog člana propalim, nevažećim, tako da njegov udio i eventualna
uplata prelaze na društvo). Udio isključenog člana može otkupiti jedan ili više članova
društva, uz suglasnost toga člana.
ODGOVORNOST ČLANOVA I PREDNIKA
Za iznos koji isključeni član nije uplatio na ime uloga sa zateznom kamatom zbog
zakašnjenja, društvu odgovaraju i prednici isključenog člana koji su u knjigu udjela bili
upisani kao članovi društva u tijeku posljednje 3 godine prije upućivanja poziva za uplatu
isključenom članu. Prednik koji plati zaostali iznos stječe udio isključenog člana, ako taj udio
nije prodan, odnsosno otkupljen. Ako udio nije naplaćen u cijelosti od jednog ili više članova
ili od prednika, ako niti jedan od tih postupaka nije pokrenut u roku od 6 mjeseci od dana
isključenja člana razliku do pune vrijednosti njegova udjela dužni su platiti ostali članovi
društva u međusobnom razmjeru njihovih udjela. Ako se navedeni iznos ne može naplatiti od
pojedinih članova DOO naplatit će se od ostalih članova u međusobnom razmjeru njihovih
udjela. Ostali članovi društva odgovaraju ako: 1) Ulog nije uplatio isključeni član; 2) Ulog
nisu uplatili prednici isključenog člana; 3) Ako društvo nije uspjelo naplatiti traženi iznos
prodajom isključenog člana.
UDJELI- detaljno
Udjel je pojam kojim se označava skup, zbroj ili cjelovitost svih članskih prava i obveza koji
pripadaju točno određenom članu DOO. Udjel postoji sve dok postoji društvo. Udjel člana
društva odgovara omjeru nominalne novčane vrijednosti preuzetog temeljnog uloga toga
člana prema ukupnoj vrijednosti nominalnoj novčanoj vrijednosti svih ostalih preuzetih
temeljnih uloga.
S veličinom udjela povezana je i njegova vrijednost. Pri tome se razikuju 3 vrijednosti udjela:
1) Nominalna vrijednost; 2) Stvarna vrijednost; 3) Tržišna vrijednost.
Nominalna vrijednost udjela odgovara svoti temeljnog uloga iz kojega je proizašao taj udjel i
to onako kako je ta svota naznačena u ugovoru i to u poslovnim knjigama društva.
Stvarna vrijednost udjela odgovara udjelu člana društva u neto ukupnoj imovini društva, pri
čemu bi neto ukupnom imovinom društva valjalo uzeti razliku između zbroja imovine,
potraživanja i rezerve društva, s jedne strane i obveze društva s druge strane.
Tržišna (prometna) vrijednost udjela je vrijednost koja ne uzima u obzir samo stvarnu
vrijednost nego i sposobnost postiznja dobiti u budućnost. Nominalna vrijednost određuje broj
glasova koji pripadaju članu društva, pravo prvenstvenog preuzimanja novih temeljnih udjela
kod povećanja temeljnog kapitala. ZGD izričito propisuje kako se udio člana društva
povećava kada uplati novi ulog ili stekne udio drugog člana, što odstupa od rješenja u nekim
usporednim zakonovodstvima.
KNJIGA UDJELA
Uprava svakog DOO mora voditi knjigu udjela. ZGD je propisao obvezne podatke koje svaka
knjiga udjela mora sadržavati, a to su: 1) Ime i prezime ili tvrtku i adresu prebivališta ili
sjedišta članova društva; 2) Vrstu i iznos ugovorenog uloga i uplaćeni iznos; 3) Posebna prava
i obveze vezani za udio.
Uprava društva dužna je najkasnije 8 dana od dana upisa osnivanja u registar društva
uspostaviti knjigu udjela. U odnosu na društvo, njegov član je onaj tko je upisan u knjigu.
PRIJENOS UDJELA
Udjeli u društvu su prenosivi. Članstvo u društvu na izvedeni- derivatni način može se steći:
1) Ugovorom o prijenosu udjela; 2) Nasljeđivanjem; 3) Kupnjom udjela od društva; 4)
Uplatom neuplaćenog dijela temeljnog kapitala od strane prednika ??? člana; 5) Kupnjom
udjela u ovršnom postupku na imovini člana društva; 6) Kupnjom založenog udjela u
postupku njegove prodaje radi namirenja potraživanja osiguranog tim udjelom kao zalogom.
UGOVOR O PRIJENOSU
Sklapanjem ugovora o prijenosu udjela ispunit će se bitna pretpostavka kako bi stjecatelj
udjela postao, a prenositelj uloga prestao biti član društva, ova pretpostavka proizvodi pravni
učinak prema društvu od trenutka upisa u knjigu udjela. Prijenos udjela obavlja se pismenim
ugovorom i nasljeđivanjem. Ugovor o prijenosu udjela je obveznopravni ugovor čiji predmet
je udjel, tj. sva prava i obveze člana društva, koji je još i strogo formalan ugovor. Temeljna
obveza prenositelja prema stjecatelju je ta da stjecatelju pribavi prava koja mu prenosi,
odnosno predaja iz postojanja te obveze proizlazi i odgovornost prenositelja u slučaju
postojanja pravnih nedostataka na prodanom pravu. Temeljna obveza stjecatelja kupca je
plaćanje prenositelju cijene koju su ugovorili osim u slučaju besplatnog prijenosa kada ta
obveza neće ni postojati.
NASLJEĐIVANJE UDJELA
Nasljednost udjela podrazumijeva nepostojanje čvrste vezanosti imatelja udjela i udjela.
Nasljeđivanje je moguće na temelju oporuke ili na temelju zakona. Udjel preminulog člana
duštva će se podijeliti između nasljednika.
PRAVO PREČE KUPNJE UDJELA
Članovi društva imaju pravo preće kupnje. Obavijest o prodaji upućuje se preko uprave koja
mora sadržavati i druge uvjete ponude imatelja udjela. Kada više članova želi kupiti udio,
udio se djeli razmjerno odnosu njihovih uplaćenih uloga. Izričita pismena suglasnost društva
potrebna je kada je: 1) Za udio vezana obveza dodatne činidbe; 2) Društvo uzelo udio u zalog;
3) Vlasnik udjela podnio zahtjev za vanjsku reviziju; 4) Vlasnik udjela podnio zahtjev prema
članovima uprave i nadzornog odbora za naknadu štete društvu.
Kada se udio za čiji je prijenos potrebna suglasnost društva prodaja u ovršnom ili stečajnom
postupku, sud je dužan procijeniti udio i obavijestiti: 1) Društvo; 2) Vjerovniku koji su dobili
dozvolu prisilne ovrhe putem suda; 3) Osoba koja ima prema knjizi udjela, pripadaju neka
stvarna prava na tom udjelu.
STJECANJE I ZALOG VLASTITOG UDJELA
Društvo ne može stjecati vlastiti udjel na teret temeljnog kapitala. Društvo može uzeti u zalog
vlastiti udjel koji je u cjelosti uplaćen, ako je iznos potraživanja društva osiguran tim zalogom
i ako ukupna vrijednost vlastitih udjela uzetih u zalog nije veća od polovice temeljnog
kapitala društva.
Uvjet za stjecanje vlastitog udjela je da se samo ona imovina koja prelazi temeljni kapital
društva smije uporabiti u svrhu stjecanja vlastitog udjela, jer bi u protivnom temeljni kapital
bio oštećen. Društvo može uzimati u zalog vlastite udjele uz postojanje tri kumulativna
uvjeta: 1) Predmet zaloga je udjel koji je u cjelini uplaćen; 2) Vrijednost udjela u svakom
pojedinačnom slučaju mora u cijelosti osigurati potraživanje društva; 3) Ukupna vrijednost
udjela uzetih u zalog, odnosno iznos potraživanja osiguranih na taj način ne smije premašiti
polovicu iznosa temeljnih kapitala.
DOBIT
Temeljno imovinsko pravo koje pripada članu DOO je pravo sudjelovanja u dobiti društva.
Dobit se dijeli među članovima društva u razmjeru sa visinom udjela, ako nije drukčije
ugovoreno. Odredbe o načinu podjele dobiti nisu prisilne narvi.
POJAM GODIŠNJE DOBITI
Dobit društva se utvrđuje godišnje, a to su referentni propisi o računovodstvu. Dobit se
iskazuje u računu dobiti i gubitaka. Godišnja dobit je višak prihoda nad rashodima u nekom
obračunskom razdoblju.

DONOŠENJE ODLUKE O DOBITI

Uprava društva podnosi nadzornom odboru, a on skupštini godišnja financijska izvješća
društva koja ona može prihvatiti ili ne prihvatiti. Tek ukoliko ih prihvati, a ona utvrđuju dobit
društva, skupština donosi odluku o njezinoj uporabi.
ISPLATA DOBITI
Odluka o isplati dobiti koja je u domeni skupštine podrazumijeva njezinu odluku da se
godišnja dobit uporabi za isplatu dividende. Utvrđivanje udjela pojedinih članova u dobiti je u
nadležnosti uprave. Društvo je pri isplati pojedinih udjela u dobiti dužno postupati u skladu sa
zakonitom odlukom članova društva u tome. Uprava prigodom izračuna pa zatim i isplate
pojedinog udjela u dobiti članu društva mora paziti na sadržaj odluke skupštine o uporabi
dobiti društva na čiju je zakonitost dužna kontrolirati te odrediti visinu pojedinih udjela u
skladu sa svojom obvezom primjene pozornosti dobrog gospodarstvenika, a sve u skladu s
odredbama ugovora, odnsosno statuta ZGD-a i iznosu ukupne dobiti društva.
PRAVO NA DOBIT IZ VLASTITOG UDJELA
Budući da društvo može imati vlastite udjele važno je spomenuti da u takvom slučaju prava iz
vlastitih udjela miruju u razdoblju dok te udjele dri društvo. No društvo je ovlašteno ustupiti
tražbinu za isplatu dividende nekom drugom ili mu pak dati pravo plodoučivanja tog udjela.
ISPLATA DIVIDENDE
Član društva stječe zahtjev za isplatu dividende tek kada skupština prihvati financijsko
izvješće društva i donese odluku o uporabi dobiti. Pravo na isplatu dividende neodvojivo je od
udjela. Pravo na isplatu dividende ima onaj član društva koji je kao imatelj udjela upisan u
knjigu udjela.
ISTUPANJE I ISKLJUČENJE ČLANA
Istupanje člana
Istupanje člana iz društva njegov je dobrovoljni izlazak iz njega. ZGD-om je ustanovljeno
samostalno i individualno pravo svakog pojedinog člana društva kako ima pravo tužbom kod
suda tražiti istupanje iz njega ako su mu ostali članovi ili organi društva prouzrokovali štetu ili
je spriječen ispunjavati svoje obveze, ili mu društvo nameće nesrazmjerne obveze. Pravo
člana na istupanje podrazuimijeva, dakle i njegovo pravo zahtjevati od društva i povrat
uloženog u društvo ili isplatu tržišne vrijednosti njegova udjela.
Načini istupanja člana
Istupanje člana iz DOO uređeno je ZGD-om i ono je moguće na dva načina: 1) Istupanje
člana iz društva na temelju ugovora ili statuta; 2) Na temelju samog zakona- tužbom.
Istupanje na temelju ugovora
Da bi se moglo istupiti iz društva na temelju ugovora ili statuta to se mora urediti samim
ugovorom ili statutom.
Ugovorom ili statutom moraju se odrediti: a) uvjeti istupanja člana društva; b) postupak
istupanja člana društva; c) posljedice istupanja člana društva.
Bez uređenja istupanja svakog elementa u ugovoru istupanje člana na temelju ugovora ili
statuta nebi bilo moguće.
Istupanje člana društva na temelju zakona (tužbom)
Član društva može tužbom zahtijevati istupanje iz društva ako član društva, ostali članovi ili
organi društva prouzroće štetu ako je spriječen u ostvarivanju svojih prava u društvu ili mu
neki organ društva nameće nesrazmjerne obveze.
Isključenje člana
Član društva može ex lege biti isključen (kaduciran) samo zbog neispunjavanja obevze unosa
temeljnog uloga. Odluka o isključivanju dostavlja se članu u pismenoj formi, uz navođenje
razloga za isključenje. Član koji je isključen iz društva može pobijati odluku o isključenju
tužbom kod suda u roku od 30 dana od dana kada mu je odluka dostavljena. Isključenje člana
je njegovo prislino udaljavanje iz društva tako da tim činom član u društvu gubi članstvo.
Isključenje na temelju ugovora ili statuta
Isključenje je osim zbog neuplate temeljnog uloga moguće: 1) Kada je predviđeno ugovorom
ili statutom društva; 2) U postupku koji je unaprijed određen ugovorom ili statutom.
ZGD propisuje kako se ugovorom ili statutom može odrediti isključenje člana iz društva.
Zakon upućuje na to da će se statutom ili ugovorom odrediti: 1) Uvjeti isključenja člana iz
društva; 2) Postupak isključenja člana iz društva; 3) Posljedice isključenja člana iz društva.
Ovim su uvjetima određeni minimalni elementi koje treba urediti ugovorom ili statutom.
Isključenje člana iz društva temeljem zakona- tužbom
Društvo može tužbom protiv člana tražiti od suda da ga isključi iz društva.
SKUPŠTINA DRUŠTVA
Skupštinu čine svi članovi društva. Najvažnije člansko pravo članova DOO je sudjelovanje i
odlučivanje u upravljanju društvom.
Nadležnosti skupštine: 1) Godišnji obračun, raspodjela dobiti i pokriće gubitaka; 2)
Donošenje, izmjena i dopuna statuta; 3) Imenovanje i razrješenje uprave i prokurista, ako
ugovorom ili statutom nije dano u nadležnost nadzornog odbora; 4) ! imenovanje nadzornog
odbora ako ga društvo ima; 5) Razmatranje izvještaja ravizora po nalogu suda; 6) Podnošenje
zahtjeva prema članovima uprave i nadzornog odbora za naknadu štete prouzrokovane
povredom zakona, ugovora ili statuta društva; 7) Povećanje ili smanjenje temeljnog kapitala
društva; 8) Promjena oblika u dioničko društvo; 9) Spajanje, pripajanje i podjela društva; 9)
Prestanak društva na temelju odluke skupštine; 10) Odobrenje početne likvidacijske bilance,
izvješće o tijeku likvidacije i završni obračun likvidacije društva.
NAČINI ODLUČIVANJA ČLANOVA DRUŠTVA
Moguća su dva načina: 1) Glasovanje pismenim putem; 2) Putem skupštine, odnosno u
skupštini društva.
Odluka članova društva, odnosno njegove skupštine, neovisno o tome na koji je način
donesena, pravni je akt društva.
ODLUČIVANJE IZVAN SKUPŠTINE
U slučaju odlučivanja bez sazivanja skupštine, pismenim glasovanjem, članovima društva
dostavljaju se pismeni prijedlozi s obrazloženjem i ostavlja rok za odgovor najmanje 15 dana,
a za člana koji se ne izjasni u pismenom obliku smatra se kako je glasovao protiv prijedloga.
ODLUČIVANJE U SKUPŠTINI
Skupštinu društva ovlašteni su sazvati: 1) Uprava društva; 2) Svaki član društva čiji preuzeti
temeljni ulog iznosi najmanje desetinu temeljnog kapitala; 3) Zajednički oni članovi društva
čiji zbroj temeljnih uloga iznosi najmanje desetinu temeljnog kapitala.
Uprava društva je redoviti sazivatelj skupštine, dva su položaja: 1) Kada je ovlaštena; 2) Kada
je dužna sazvati skupštinu.
Ona će to biti dužna učiniti: 1) Najmanje jednom godišnje, najčešće nakon izrade godišnjih
financijskih izvješća; 2) Kada društvo ostvari gubitak veći od petine temeljnog kapitala prema
posljednjem godišnjem obračunu.
ODREĐIVANJE DNEVNOG REDA
Dnevni red u poziv unosi onaj tko saziva skupštinu. Međutim, dnevni red u pozivu za
skupštinu može se promjeniti.
NAČINI SAZIVANJA
Skupština društva saziva se pozivom koji se dostavlja preporučenim pismom svim članovima
društva ponaosob. Poziv za skuštinu dostavlja se najmanje 15 dana prije datuma održavanja,
ako ugovorom ili stautom društva nije drukčije određeno. U poziv uz dnevni red dostavljaju
se i materijali za svaku točku dnevnog reda.
SASTAV I KVORUM SKUPŠTINE
Ukupan iznos temeljnog kapitala društva predstavljen je u skupštini sa 100 glasova, a član
društva ima broj glasova razmjeran njegovom udjelu u temeljnom kapitalu društva.
Kvorum se ne određuje temeljem broja članova društva koji su prisutni već temeljem udjela u
temeljnom kapitalu koji ti članovi zastupaju. Skupština može odlučivati ako su osobno ili
putem punomoćnika zastupljeni članovi čiji udjeli čine polovicu temeljnog kapitala društva.
Ako kvorum ne postoji onda se određuje dan sazivanja nove skupštine. Ako kvorum nije
postignut, skupština se saziva s istim dnevnim redom najkasnije za 15 dana od prvobitno
zakazanog dana održavanja. Kada je nova skupština sazvana zato što prethodna sazvana nije
bila podobna za odlučivanje zbog nedostataka kvoruma, ta nova skupština može odlučivati
ako su zastupljeni udjeli koji čine petinu temeljnog kapitala društva.
NAČINI GLASOVANJA
Član društva koji je potpuno poslovno sposobna fizička osoba može osobno glasovati, koja
nema potpunu poslovnu sposobnost, za nju glasuje zakonski zastupnik, pravnu osobu zastupa
osoba koja je ovlaštena za zastupanje.
Poslovno sposobna fizička osoba koja je spriječena doći na skupštinu moža ovlastiti drugu
osobu da je zastupa. Uvjeti valjanosti izdane punomoći su sljedeći: 1) Da je punomoć izdana i
pismenom obliku; 2) Da se ne radi o općoj punomoći, tj. o punomoći u kojoj je izričito
navedeno ovlaštenje punomoćnika da glasuje na skuptštini društva. Glasovanje je prema
svojoj pravnoj prirodi očitovanje volje osobe koja glasuje i na njega se primjenjuju opća
pravila obveznog prava za očitovanje volje. ZGD ne poznaje odredbe o tehnici glasovanja.
UPRAVA DRUŠTVA
DOO mora imati najmanje jednog člana uprave zato što je ona obvezni organ društva. Oa se
može sastojati od jedne ili više osoba. Upravu DOO čine osobe koje mogu, ali ne moraju biti
članovi društva, iemnovani na način i za razodblje utvrđeno osnivačkim aktom ili stautom
društva.
Imenovanje uprave ???
VOĐENJE POSLOVA DRUŠTVA
Poslovanje društva vodi uprava.
U poslove uprave uvrštava se: 1) Vođenje poslovnih knjiga; 2) Sastavljanje godišnjih
financijskih izvješća društva; 3) Vođenje knjige udjela; 4) Svakogodišnje dostavljanje sudu
popisa članova društva i obavještavnje suda o promjenama u knjizi udjela; 5) Sazivanje
skupštine društva; 6) Podnošenje svih prijava za upis u registar društva; 7) Podnošenje
zahtjeva komisiji za vrijednosne papire za odobrenje oblika u dioničko društvo.
U širi pojam vođenja poslova uvršćuje se oblikovanje temelja poslovne politike društva ili
preciznije rečeno prijedloga temelja poslovne politike koju određuju članovi društva.
Izvanredno vođenje poslova: 1) Prodaja značajnog pogona ili dijela pogona; 2) Osiguranje
velikog kredita; 3) Pravni poslovi s pojedinim članovima društva ili članovima uprave, koji
sadrži značajne razlike.
Društvo zastupa uprava- odredba ZGO koja je prisilne naravi.
NADZORNI ODBOR
Nadzorni odbor je fakultativan organ društva osim: 1) Kada društvo ima više od deset
članova; 2) Kada društvo ima temeljni kapital u iznosu većem od milijun i najmanje dva
člana.
Kad članovi društva žele da ono ima nadzorni odbor, odluku o tome moraju unijeti u
osnivački akt ili statut društva. Izbor, imenovanje i opoziv članova nadzornog odbora , uvjet
za članstvo, broj članova, nadležnosti, način rada, dužna pozornost i odgovornost tih članova i
druga pitanja uređuju se osnivačkim aktom, statutom.
Član društva koje nema nadzorni odbor ima pravo neposredno nadzirati njegovo poslovanje,
poslovne knjige i spise, zalihe i blagajničko poslovanje te sačiniti bilancu društva za svoje
potrebe.
ZAŠTITA PRAVA MANJINE I REVIZIJA
Uprava društva sačinajva godišnje financijska izvješća, i to izvješće podnose se skupštini
društva na odlučivanje o njima. Odredbe ZGD ne nalažu obveznu reviziju tih izvješća putem
ovlaštenih revizora. U cilju zaštite manjine ZGD sadrži odredbe o tome kako član društva ili
skupina članova društva čiji udjeli čine desetinu temeljnog kapitala mogu tražiti od suda da
odredi vanjskog revizora. Sud će revizora imenovati ako predlagači učine vjerovatnim kako je
učinjena ozbiljna povreda zakona, ugovora ili statuta društva.
Imenovani revozor od strane suda će imati prava: 1) Pregledati poslovne knjige; 2) Pregledati
svu potrebnu dokumentaciju društva; 3) Tražiti potrebne obavijesti i izjave od članova uprave,
nadzornog odbora i zaposlenih u društvu
Revizor nakon obavljanja revizije dužan je izvješća dostaviti sudu i dužan je naznačiti: 1) Je li
pri obavljanju revizije bilo uduvoljeno zahtjevu revizora glede pregleda poslovnih knjiga,
uvida u dokumentaciju; 2) Jesu li pri vođenju poslovnih knjiga i izrade financijskog izvješća
učinjene ozbiljne povrede zakona, ugovora ili statuta društva; 3) Je li revizija bila opravdana
ili neopravdana.
Visinu naknade revizije određuje sud, ako se stranke drugačije ne dogovore.
Sud će izvješće revizora dostaviti upravi i nadzornom odboru.
POSLJEDICE OBAVLJANJA REVIZIJE
U slučaju da nalaz revizije ukazuje na ozbiljne povrede zakona ugovora ili statuta društva, sud
može naložiti društvu (upravi ili nadzornom odboru) da u određenom roku održi skupštinu
koja će razmatrati revizorovo izvješće.
Na toj skupštini: 1) Izvješće se mora pročitati u cijelosti; 2) Uprava i nadzorni odbor moraju
se očitovati o svim utvrđenim nepravilnostima i mjerama koje namjeravaju poduzeti ili
predlaže da se poduzmu u povodu tih nepravilnosti; 3) Nadzorni se odbor mora izjasniti o
tome ima li društvo zahtjevati naknadu štete od uprave; 4) Skupština treba donijeti odluku o
izvješću.
POVEĆANJE TEMELJNOG KAPITALA
Povećanje temeljnog kapitala DOO može uslijediti nakon poosnivanja društva.
Načini povećanja
Temeljni kapital povećava se na temelju odluke skupštine društva uplatom ili unošenjem
novih uloga.
On se može povećati: 1) Efektivno (stvarno); 2) Nominalno.
Stvarno povećanje znači da u društvo ulazi nova vrijednost čime će biti povećana ukupna
sredstva.
Pri nominalnom povećanju temeljnog kapitala se radi knjigovodstvena operacija
prekižnjavanja svote za koju se poveća temeljni kapital iz pričuve.
Efektivno i nominalno povećanje temeljnog kapitala može imati dva obilka:
Efektivno: 1) Stvaranjem i preuzimanjem novih temeljnih uloga; 2) Povećanjem svote
postojećih temeljnih uloga.
Nominalno: 1) Odustajanjem od isplate dobiti članovima društva i pretvaranjem te svote u
temeljni kapital; 2) Pretvaranjem pričuva društva u temeljni kapital s time da se i pri
korištenju dobiti i pri korištenju pričuva mogu stvoriti novi udjeli ili povećati svote
postojećih.
Skupština društva donosi odluku o povećanju temeljnih kapitala.
Efektivno povećanje temeljnog kapitala
Temeljne uloge na osnovi odluke o povećanju temeljnog kapitala mogu preuzeti ne samo
postojeći članovi društva već i druge osobe koje nisu članovi društva u trenutku donošenja
odluke o povećanju temeljnog kapitala, kada su odlukom o povećanju temeljnog kapitala
stvoreni novi udjeli.
Članovi društva imaju pravo prvenstveno uplate novih uloga u razmjeru svojih udjela u
temeljnom kapitalu društva.
Prav prvenstva uplate novih uloga članovi društva mogu se odreći i to na dva mačina: 1)
Prethodnim unošenjem odgovarajuće odredbe u ugovor ili statut; 2) Unošenjem odgovarajuće
odredbe u odluku o povećanju temeljnog kapitala društva.
Nominalno povećanje temeljnog kapitala
U slučaju povećanja temeljnog kapitala pretvaranjem zadržane dobiti iz pričuva u temeljni
kapital, neće biti izvanvanjskog unosa temeljnih uloga, nego će se iz dobiti koja nije isplaćena
članovima povećati nominalna vrijednost njihovih već postojećih udjela. Pretpostavka je
uspješno poslovanje društva. Kada se povećanje provodi povećanjem nominalnih svota
postojećih udjela, svote povećanje pojedinih udjela moraju biti razmjerne svotama
dosadašnjih udjela, kako bi međusobni položaj članova društva ostao nepromijenjen.
SMANJENJE TEMELJNOG KAPITALA
Temeljni kapital društva može biti i previsok. Efektvino smanjenje temeljnog kapitala vezano
je za istodobno smanjenje imovine društva u istom iznosu, a nominalno smanjenje kapitala
situacija je kada vrijednost imovine društva (aktivne i pričuvne obveze) padne ispod svote
temeljnog kapitala društva. U prvom slučaju svota za koju je smanjen temeljni kapital bit će
isplaćena članovima društva, a u drugom slučaju zbog gubitaka u poslovanju nije moguće
uravnotežiti bilancu društva bez smanjenja temeljnog kapitala, pa stoga i članovima društva
neće biti isplaćena svota za koju je temeljni kapital smanjen.
Prva radnja je donošenje odluke o smanjenju temeljnog kapitala. Temeljni kapital društva se
može smanjiti odlukom skupštine društva. Ta odluka treba sadržavati svote smanjenja
postojećeg i svote novog temeljnog kapitala. Jedno od glavnih pravila koje postoji u svezi
smanjenja temeljnog kapitala društva jest pravilo o zaštiti interesa vjerovnika na čiju se štetu
to smanjenje ni u kojem slučaju ne smije provesti. Odluku o smanjenu dužno je dostaviti
registru i objaviti u SL.N.FBiH. Oglas o namjeri sniženja temeljnog kapitala mora sadržavati:
1) Objavu društva kako je svim vjerovnicima spremna na njihove zahtjeve podmiriti sva
njihova potraživanja prema društvu, odnsosno dati osiguranje za podmirenje tih potraživanja;
2) Naznaku o tome da će smatrati kako su oni vjerovnici koji ne prijave svoja potraživanja i
zatraže isplatu ili osiguranje u roku predviđenom u oglasu suglasni sa smanjenjem temeljnog
kapitala društva; 3) Pravni učinak odluke o smanjenju temeljnog kapitala nastaje danom
njegova upisa u registar društva.
STATUSNE PROMJENE DRUŠTVA
Spajanje, pripajanje, podjela, promjena oblika društva.

Promjena oblika
DOO može promjeniti oblik u dioničko društvo na temelju odluke skupštine donesene
dvotrećinskom većinom glasova svih članova društva. Na temelju odluke skupštine o
promejnei oblika DOO u dioničko društvo, članovi stječu dionice dioničkog društva
razmjerno njihovo sudjelovanju u temeljnom kapitalu DOO.
Uprava društva DOO podnosi Komisiji za vrijednosne papire zahtjev za odobrenje promjene
oblika u dioničko društvo, uz koje prilaže odluku skupštine i ugovor s Registrom vrijednosnih
papira.
Zahtjev za odobrenje promjene oblika potpisuju svi članovi nadzornog odbora i uprave
društva.
PRIPAJANJE I SPAJANJE
DOO se može spojiti s drugim DOO ili dioničkim društvom ili se prispojiti jendom od njih,
ali ne prije dvije godine od danan upisa u registar društva. Pripajanje se jedno ili više DOO
pripaja drugom DOO ili dioničkom društvu tako da sva prava i obveze pripojenog društva
prelaze na društvo preuzimatelja koji postaje univerzalni sljednik pripojenog društva, dok
pripojenan društva prestaju postojati bez provedbe postupa likvidacije, a članovi pripojenoga
društva u zajenu dobivaju dionice ili udjele u društvu preuzimatelja.
Spajanjem se dva ili više društava spajaju u jedno društvo tako da sva prava ili obveze tih
društava prelaze na društvo koje se osniva i postaje univerzalni sljednik spojenih društava dok
ona prestaju psotojati bez postpka likvidacije, a njihovi članovi u zamjenu dobivaju dionice ili
udjele u društvu koje se osniva.
Pripajanje i spajanje se događa temeljem odluke skupštine donesene većinom glasova
zastupljenih članova društva, što na prvoj sazvanoj skupštini podrazumijeva 25% +1 od
ukupnog broja glasova, odnosno 10%+1 od ukupnog broja glasova na ponovno sazvanoj
skupštini. Temelj za donošenje odluke o pripajanju ili spajanju DOO predstavlja plan
reorganizacije.
PRESTANAK DRUŠTVA
DOO prestaje sukladno zakonu i statutu iz sljedećih razloga: 1) Spajanjem, pripajanjem i
podjelom; 2) Odlukom skupštine; 3) Odlukom suda; 4) Stečajem; 5) Istekom vremena.
Razlog prestanka može se navesti istek vremena za koja je društvo osnovano.
Ugovorni razlozi: gubitak imovine u vrijednosti polovice temeljnog kapitala, nepostizanje
određene svote dobiti u poslovnoj godini, istek valjanosti upravne dozvole za rad, smrt člana
društva i otvaranja stečaja nad imovinom člana društva.
DOO prestaje odlukom suda: 1) Po tužbi jednog ili više vjerovnika čija dospjela, a neizmirena
potraživanja premašuju polovicu temeljnog kapitala društva; 2) Ako skupština društva nije
održana 8 mjeseci od isteka roka za izradu godišnjeg obračuna; 3) Kada se i nakon izricanja
kazni nastavljaju povrede zakona i drugih propisa kojima se ugrožavaju interesi vjerovnika; 4)
Kada se stečaj završi diobom stečajne imovine; 5) Ako stečaj nije pokrenut jer imovina
društva nije dovoljna za pokriće troškova stečajnog postupka ili se stečaj obustavi zbog
nedovoljne imovine.
Razlog prestanka DOO je ništavost upisa u registar društva.
LIKVIDACIJA DRUŠTVA
Postupak likvidacije DOO provodi se nakon prestanka društva na temelju odluke skupštine ili
odluke suda. Kad DOO prestaje na temelju odluke skupštine likvidaciju provodi uprava
društva, a ako društvo prestaje na temelju odluke suda, likvidatora imenuje sud.
Zadaća likvidatora nije voditi redovito poslovanje društva, već završiti poslove društva,
razriješiti sve postojeće imovinske odnose društva, podmiriti vjerovnike, naplatiti potraživanja
od dužnika, unovčiti imovinu društva i podjeliti ostatak članovima društava u sitiaciji u kojoj
društvo nije prezaduženo niti neposobno za plaćanje.
Skupština društva funkcionira sve do podnošenja završnog obračuna od likvidatora. Uprava ili
likvidator DOO dužni su objaviti u najmanje jednom domaćem dnevnom listu kako je
pokrenut postupak likvidacije tri puta od dana donošenja odluke o pokretanju postupka
likvidacije, u razmacima od 15 do 30 dana.
Likvidator je dužan deponirati na poseban račun novac potreban za izmirenje: 1) Poznatih
obevza za koje se vjerovnici nisu prijavili; 2) Obveze koje nisu dospjele; 3) Spornih obveza.
Nakon podjele cjelokupne imovine likvidator je dužan sazvati skupštinu DOO i podnijeti
završni obračun. Nakon toga likvidator je dužan podnijeti prijavu za upis prestanka društva u
likvidator društva.

Nadzorni odbor

Sastav ; NADZORNI ODBOR ČINE PREDSJEDNIK I NAJMANJE 2 ČLANA

KANDIDATA ZA ČLANA NADZORNOG ODBORA MOGU PREDLOŽITI DIONIČARI S NAJMANJE 5%

DIONICA S PRAVOM GLASA.

NADZORNI ODBOR OBAVLJA TEKUĆI I PREVENTIVNI NADZOR.

postupak
IZBOR ČLANOVA NADZORNOG ODBORA JE ISTODOBAN I KUMULATIVAN (čl. 250. ZGD).
SVAKOJ DIONICI S PRAVOM GLASA PRIPADA BROJ GLASOVA KOJI JE JEDNAK BROJU
KANDIDATA KOJI SE BIRAJU.
GLASOVI SE DIJELE U JEDNAKOM OMJERU NA BROJ ZAOKRUŽENIH KANDIDATA.
NADZORNI ODBOR ČINE KANDIDATI S NAJVEĆIM BROJEM GLASOVA.
PREDSJEDNIK N.O. JE KANDIDAT KOJI DOBIJE NAJVIŠE GLASOVA. JE LI TO TOČNO?
DIONIČAR Marko Marković
15 DIONICA S PRAVOM GLASA
KANDIDATI: 15 X 4 = 60 glasova
1. Ante Antić
Ivana Ivanović
Mara Marić

4. Zoran Zorić
DIONIČAR JE KANDIDATIMA POD REDNIM BROJEVIMA 2. I 3. DAO PO 30 GLASOVA

Sjednica
SJEDNICE NADZORNOG ODBORA ODRŽAVAJU SE NAJMANJE JEDNOM U TRI MJESECA.
SJEDNICU SAZIVA PREDSJEDNIK N.O.
KVORUM ZA ODRŽAVANJE SJEDNICE ČINE 2/3 UKUPNOG BROJA ČLANOVA
ODLUKE SE DONOSE VEĆINOM GLASOVA NAZOČNIH ČLANOVA N.O.
NADLEŽNOST NADZORNOG ODBORA PROPISANA JE ČLANKOM 257. ZGD.

Odbor za reviziju

ODBOR ZA REVIZIJU ČINE NAJMANJE 3 ČLANA KOJI SE BIRAJU U SKLADU SA STATUTOM D.D.
(čl. 271. ZGD).
ODBOR ZA REVIZIJU OBAVLJA REVIZIJU POLUGODIŠNJEG I GODIŠNJEG FINANCIJSKOG
IZVJEŠĆA D.D. TE VRŠITI KONTROLU POSLOVANJA.
FUNKCIJA ČLANA ODBORA ZA REVIZIJU NESPOJIVA JE S BILO KOJOM DRUGOM FUNKCIJOM U
DRUŠTVU (čl. 272. ZGD)

1. Objasnite razliku između simultanog i sukcesivnog načina osnivanja dioničkog

društva?
ZGD predviđa 2 načina osnivanja dioničkog društva, a to su: 1) simultor; 2) sukcesivni načini
osnivanja.
Simultano osnivanje- dioničkog društva je kada osnivači otkupljuju (preuzimaju) sve dionice
prigodom osnivanja, odnosno jednokratno i istodobno s potpisivanjem ugovora ili odluke o
osnivanju, sukladno zakonu kojim se utvrđuje emisija i promet vrijednosnih papira.
Sukcesivno osnivanje- dioničkog društva je takvo osnivanje kada potpisnici ugovora ili
odluke o osnivanju, kao osnivači društva, preuzimaju jedan broj dionica, a preostale do
ukupnog broja dionica i iznosa temeljnog kapitala utvrđenog osnivačkim katom, putem
javnog poziva za upis i uplatu, nude neodređenom broju nepoznatih kupaca.
2. Nabrojite nadležnosti osnivačke skupštine dioničkog društva?
Nadležnost osnivačke skupine je: 1) Usvajanje izvješća o osnivanju; 2) Usvajanje statuta; 3)
Biranje presjedavajućeg skupštine; 4) Imenovanje članova nadzornog odbora; 5) Potvrđivanje
vrijednosti uloga u stvarima i pravima i utvrđivanje broja dionica emitiranih na temelju toga.
3. Navedite načine povećanja temeljnog kapitala dioničkog društva?
Temeljni kapital se može povećati na više načina: 1) povećanjem temeljnog kapitala ulozima
emisijom novih dionica u javnoj ponudi ili zatvorenoj prodaji; 2) uvjetnim povećanjem
kapitala; 3) povećanjem kapitala iz sredstava društva (povećanjem iz vlastitih sredstava); 4)
integriranim povećanjem temeljnog kapitala.
4. Navedite redoslijed povlačenja dionica kod smanjenja temeljnog kapitala dioničkog
društva?
Smanjenje osnovnog kapitala obavlja se, prvo, povlačenjem vlastitih dionica koje drži društvo
na dan donošenja odluke, a zatim odustajanjem od emisije dionica koje nisu u cjelini uplaćene
do dana donošenja odluke o smanjenju temeljnog kapitala.
5. U kojim slučajevima prestaju prava sadržana u dionicama za zaposlene?
Prava sadržana u dionicama za zaposlene prestaju danom smrti ili prestanka zaposlenja kod
dioničkog društva.
6. Za što se mogu koristiti sredstva iz fonda pričuva ako on iznosi više od 25% temeljnog
kapitala društva?
Ako fond pričuva izmosi više od 25% temeljnog kapitala dioničkog društva, on se može
koristiti i za: 1) dopunu dividende, najviše do 5% temeljnog kapitala; 2) povećanje
nominalnog iznosa dionica; 3) izdvajanje (emisiju) besplatnih dionica (povećanje temeljnog
kapitala).
7. Nabrojite upravljačka prava dioničara?
Upravljačka prava uključuju: 1) sudjelovanje u radu i odlučivanje skupštine dioničkog
društva; 2) pravo glasa uključujući kumulativno glasovanje; 3) podnošenje zahtjeva za
sazivanje skupštine; 4) izmjene dnevnog reda i prijedloga odluka skupštine; 5) uvid u isprave;
6) pobijanje odluka skupštine; 7) predlaganje kandidata za člana nadzornog odbora; 8)
obavještenost.
8. Nabrojite imovinska prava dioničara?
Imovinska prava: 1) sudjelovanje u dobiti; 2) sudjelovanja u raspodjeli imovine preostale
nakon stečaja ili likvidacije dioničkog društva; 3) pravo prvokupa dionica; 4) pravo prijenosa
dionica; 5) isplata uplaćenih iznosa na temelju dionica dioničara isključenog iz društva; 6)
postavljanje zahtjeva društva za otkup dionica.
9. Tri značenja dionice?
Dionica je nematerijalni vrijednosni papir koji je dio temeljnog kapitala društva i imatelju
daje pravo članstva u društvu, tj. prava i obveze koje iz toga članstva proizlaze. Iz toga slijedi
da se na dionicu mora gledati kao na: 1) dio temeljnog kapitala; 2) vrijednosni papir; 3) skup
članskih prava i obveze imatelja dionice.
10. Nabrojite osnovne rodove dionica?
ZGD predviđa dva roda dionica: redovite (obične) i prioritetne (povlaštene) dionice. Takva
podjela proizlazi iz zakonske odredbe po kojoj dionice, koje daju ista prava, čine rod dionica.
11. Koji je model upravljanja dioničkim društvom prihvaćen u FBiH?

12. Koji dioničari mogu predložiti dnevni red skupštine?

Dioničar, ili skupina dioničara, s najmanje 5% ukupnog broja dionica s pravom glasa, ima
pravo pismeno predložiti pitanja i prijedloge odluka za uvrštavanje na dnevni red iduće
skupštine društva u svako doba prije objavljivanja obavještenja o održavanju skupštine, kao i
izmjenu dnevnog reda i prijedloga odluka skupštine koja je sazvana, najkasnije 8 dana od
dana objavljivanja obavještenja.
13. Navedite nadležnosti uprave dioničkog društva?
To je organ dioničkog društva koji organizira rad i rukovodi poslovanjem, zastupa i
predstavlja dioničko društvo i odgovara na zakonitost njegova poslovanja. To je i središnji
organ vođenja poslova društva i djeluje potpuno samostalno.
14. Navedite nadležnosti skupštine dioničkog društva?
Temeljne nadležnosti skupštine utvrđene su ZGD-om tako da skupština dioničkog društva
odlučuje o: 1) Povećanju i smanjenju temeljnog kapitala; 2) Emisiji novih dionica postojećeg
ili novog roda dionica i emisiji obveznica i drugih dužničkih vrijednosnih papira; 3)
Ograničenju ili isključenju prava preče kupnje novih u okviru odluke o emisiji novih dionica
postojećeg ili novog roda; 4) Usvajanju godišnjih izvješća društva, koja uključuju financijsko
izvješće i izvješća revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju; 5) Raspodjeli dobiti i
isplati dividende; 6) Načinu pokrića gubitaka; 7) Spajanju s drugim društvima i pripajanju
drugih društava dioničkom društvu ili dioničko društvo drugom društvu; 8) Promjeni oblika i
podjeli dioničkog društva; 9) Prestanku dioničkog društva s provedbom likvidacije; 10)
Izboru i razrješenju članova nadzornog odbora pojedinačno.
15. Izbor članova nadzornog odbora?
Članove nadzornog odbora bira skupština. Glasovanje na skupštini može se obaviti kao
glasovanje za listu predloženih kandidata ili za svakog pojedinog kandidata posebno. Članovi
nadzornog odbora biraju se glasovanjem putem glasačkih listića pri čemu svakoj dionici s
pravom glasa pripada broj glasova jednak broju članova nadzornog odbora koji se biraju.
Ukupan broj glasova koji nosi svaki listić raspoređuje se ravnomjerno na sve kandidate čija su
imena zaokružena na istom listiću. Kandidate koji su dobili najveći broj glasova, skupština
proglašava članovima nadzornog odbora. Na prvoj konstitutivnoj sjednici nadzornog odbora
koju u roku 15 dana od dana održavanja skupštine saziva tajnik društva, nadzorni odbor
jednog od svojih članova bira za svog predsjednika. Predsjednik i članovi nadzornog odbora
zaključuju s dioničkim društvom ugovor koji odobrava skupština. Skupština može razriješiti
predsjednika i članove nadzornog odbora i prije razdoblja na koje su imenovani: 1) kada
nadzorni odbor ili pojedini njegovi članovi izgube povjerenje dioničara; 2) kada skupština
odbije usvojiti godišnje izvješće društvu koje uključuje financijsko izvješće i izvješće revizora
nadzornog odbora i odbora za reviziju; 3) kada skupština utvrdi odgovornost predsjednika i
članova nadzornog odbora za štetu koju je pretrpjelo dioničko društvo; 4) u drugim
slučajevima utvrđenim statutom društva.

16. Koji dioničari imaju pravo sudjelovati na skupštini?

Skupština je organ u kojem dioničari ostvaruju svoja prava u društvu i u kojem se izražava
volja dioničara koja predstavlja volju društva. Skupštinu čine svi dioničari društva i to
dioničari svih rodova dionica zajedno, a dioničari svakog posebnog roda imaju svoju
odvojenu skupštinu na kojoj odlučuju o pitanjima koja su važna za dioničare toga pojedinog
roda dionica.
17. Koji dioničari imaju pravo na dobit?

18. Objasnite prijenos udjela u d.o.o?

Udjeli u društvu su prenosivi. Članstvo u društvu na izvedeni- derivatni način može se steći:
1) Ugovorom o prijenosu udjela; 2) Nasljeđivanjem; 3) Kupnjom udjela od društva; 4)
Uplatom neuplaćenog dijela temeljnog kapitala od strane prednika ??? člana; 5) Kupnjom
udjela u ovršnom postupku na imovini člana društva; 6) Kupnjom založenog udjela u
postupku njegove prodaje radi namirenja potraživanja osiguranog tim udjelom kao zalogom.
19. Kad d.o.o mora imati nadzorni odbor?
Nadzorni odbor je fakultativan organ društva osim: 1) Kada društvo ima više od deset
članova; 2) Kada društvo ima temeljni kapital u iznosu većem od milijun i najmanje dva
člana.
20. Koja je temeljna razlika između dioničkog društva i društva s ograničenom
odgovornošću?

PRAVO DRUŠTAVA

1. Pravni izvori koji se odnose na status gospodarskih društava su: 1) Ustav, zakon; 2)
Akti pojedinih nezakonodavnih tijela; 3) Statut i ugovori o osnivanju; 4) Sudska i arbitražna
praksa; 5) Pravna znanost.

2. Najvažniji zakon koji u FBiH regulira gospodarsko društvo- To je Zakon o

gospodarskim društvima ZGD. Njime se uređuju statusno pravna pitanja od značenja za
osnivanje, funkcioniranje, upravljanje i prestanak gospodarskih društava, uz supsidijarnu
primjenu općih pravila obveznih odnosa uređenih prvenstveno odredbama Zakona o
obveznim odnosima.

ZGD se sastoji od sedam dijelova i to: 1) Zajedničke odredbe; 2) Društvo s neograničenom

solidarnom odgovornošću; 3) Komanditno društvo; 4) Dioničko društvo; 5) Društvo s
ograničenom odgovornošću; 7) Kaznene odredbe; 8) Prijelazne i završne odredbe.

3. Definicija gospodarskog društva- Gospodarsko društvo zakonodavac definira kao pravnu

osobu koja samostalno obavlja djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda te djelatnost
obavljanja usluga na tržištu radi stjecanja dobiti.

4. Pretpostavke koje se moraju ispuniti da bi se radilo o gospodarskom društvu- 1)

Udruživanje osoba kao pravne zajednice; 2) Pravni posao kao osnova udruživanja; 3)
Samostalnost u obavljanju gosp. djelatnosti; 4) Svrha osnivanja (stjecanje dobiti).

5. Oblici gospodarskih društava su- 1) Društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću;

2) Komanditno društvo (k.d.); 3) Dioničko društvo (d.d.); 4) Društvo s ograničenom
odgovornošću (d.o.o.).

6. Kriterij podjele društva po skupinama su- 1) Podjela društva prema pravnoj

sposobnosti; 2) Podjela društva na društva osoba i društva kapitala; 3) Podjela društva na
unutarnja i vanjska društva; 4) Podjela društava prema cilju.
7. Karakteristike društava osoba- 1) Temelji se na osobama koje čine društvo; to su društva
??? personal; 2) Društvo mora imati najmanje dva člana od kojih barem jedan za obveze
društva odgovara cjelokupnom svojom imovinom; 3) Društvo nema temeljni kapital, ako
članovi u društvu mogu unijeti kapital za potrebe poslovanja; 4) Članska prava u pravilu se
određuju prema osobama, a ne po unesenom kapitalu i u pravilu svi imaju jednaka prava
upravljanja i vođenja poslova osim ??? u komanditnom društvu; 5) Članovi društva
odgovaraju neograničeno solidarno za obveze društava cjelokupnom svojom imovinom; 6)
Članovi imaju široku autonomiju u uređenju odnosa u društvu; 7) Vrši se kontrola ulaska i
izlaska članova iz društva; udio se ne može prenijeti na trećeg bez suglasnosti ostalih
članova, a postoje i ograničenja i kod nasljeđivanja; 8) Društvo nema statut nego ugovor o
osnivanju; 9) Društvo nema organe nego poslove upravljanja i nadzora obavljaju članovi
društva; 10) U nedostatku zakonodavnih rješenja primjenjuju se odredbe ZOO o ortakluku.

8. Karakteristike društva kapitala- 1) Na njih se ne primjenjuju odredbe ZOO o ortakluku;

2) Društva imaju temeljni kapital i u zakonu su utvrđena najmanja sredstva s kojima se
društvo osniva; 3) Da su pravne osobe; 4) Društvo može osnovati i samo jedna osoba; 5)
Čanovi društva ne odgovaraju za obveze društva svojom imovinom, izuzev slučajeva izričito
određenih zakonom; 6) U pravilu se ne vrši kontrola ulaska i izlaska članova iz društva;
slobodan je prijenos dionica uz određena ograničenja kod D.O.O.; 7) Prava članova razmjerna
su njihovom udjelu u temeljnom kapitalu; 8) Društvo ima organe preko kojih se vrši
upravljanje društvom i kontrola reda u društvu; 9) Društvo ima statut kao temeljni akt.

9. Pravna sposobnost i odgovornost za obveze- Gospodarsko društvo stječe svojstvo pravne

osobe, subjekta koji samostalno stječe i preuzima obveze, tek od trenutka upisa u registar
društva. Prema ZGD-u, sva su gospodarska društva pravne osobe. Upis gospodarskog društva
u registar jest konstitutivne prirode.

Stjecanjem pravne sposobnosti gosp. društvo dobiva status pravnog subjekta. Pravna
sposobnost znači da gosp. društvo može biti nositelj prava i obveze.

Poslovna sposobnost je potrebna pretpostavka da gosp. društvo ta prava i obveze može

stjecati svojim djelovanjem, odnosno očitavanjem volje. Svaki član društva s neograničenom
solidarnom odgovornošću i komplementa u komanditnom društvu odgovaraju za obveze
društva neograničeno solidarno cjelokupnom svojom imovinom. Ako je riječ o društvu
kapitala nema odgovornosti člana za njegove obveze.

Dioničar u dioničkom društvu, vlasnik udjela društva s ograničenom odgovornošću i

komanditor u komanditivnom društvu ne odgovaraju za obveze društva izuzev kad neki od
njih: 1) Koristi društvo za postizanje osobnog cilja koji nije suglasan ciljevima drugih članova
i društva u cjelini; 2) Upravlja imovinom društva kao svojom imovinom; 3) Koristi društvo za
prijevaru ili oštećenje svojih vjerovnika; 4) Utječe na smanjenje imovine društva u svoju
korist ili korist trećih osoba, ili utjeće na to da društvo preuzme obveze, iako je znao ili morao
znati kako društvo nije ili neće biti sposobno ispuniti svoje obveze.
10. Što je tvrtka?- Tvrtka je ime pod kojim gospodarsko društvo posluje i sudjeluje u
pravnom prometu. Budući da se upravo po tvrtki njezin nositelj razlikuje od ostalih pravnih
subjekata, temeljna se funkcija tvrke ogleda u individualiziranju društva.

Sva poslovna pisma i narudžbe društva moraju sadržavati: 1) ??? tvrtka i adresu sjedišta
društva; 2) ??? tvrtku i adresu podružnice društva; 3) Naziv i sjedište institucije kod koje je
društvo upisano u registar i broj pod kojim je upisano; 4) Broj računa s nazivom i sjedištem
financijske organizacije kod koje društvo drži račun, a ako ima više računa, za svaki od njih ;
5) Porezni broj društva.

11. Načela tvrtki- 1) Načelo zakonitosti- znači da određeno pravni akt mora biti sukladan
zakonu i da će svaki ???? upisati u registar društva tvrku koja nije usklađena s zakonom; 2)
Načelo jedinstvenosti- znači jedno društvo- jedna tvrtka te da svaki dio gosp. društva mora
poslovati pod istom tvrkom; 3) Načelo istinitosti- znači da u tvrtki ne smiju biti podaci koji bi
glede djelatnosti i opsega poslovanja mogli kod trećih uzrokovati zabludu; 4) Načelo
različitosti i isključivosti- znači da na određenom području u registar društva može biti
upisana samo jedna tvrtka pod istim nazivom, na što sud pazi po službenoj dužnosti; 5)
Načelo prvenstva- znači da će sud pri prijavi upisa tvrtke u registar društva upisati onu koja je
prva primljena; 6) Načelo javnosti- znači kako se tvrtka i sve promjene u svezi s njom upisuju
u registar društva te da se o njoj svaki treći može obavijestiti u registru društva.

12. Obvezni i zabranjeni sastojci tvrtke- OBVEZNI- 1) Za svako gosp. društvo obvezan
sastojak tvrtke je oznaka oblika društva, a za društvo osoba i prezime najmanje jednog člana
osobno odabranog za obveze društva; 2) Tvrtka društva s neograničenom solidarnom
odgovornošću obvezno sadrži prezime najmanje jednog člana i oznaku da društvo ima više
članova i oznaka d.n.o.; 3) Tvrtka komanditnog društva obvezno sadrži prezime najmanje
jednog komplementora i oznaku oblika društva KD; 4) Tvrtka društva s neograničenom
solidarnom odgovornošću i tvrtka komanditnog društva obvezno sadrži tvrtku drugog društva
koje je član društva s neograničenom solidarnom odgovornošću ili komplementnog
komandatnog društva. Tvrtka društva s ograničenom odgovornošću mora sadržavati oznaku
D.O.O.; 5) Tvrtka dioničkog društva mora sadržavati oznaku D.D.; 6) Tvrtka gosp. društva
upisanog u registar društva u FBiH mora biti na jeziku u službenoj uporabi u FbiH; 7) Tvrtka
podružnica mora sadržavati punu tvrtku društva, oznaku da je podružnica i sjedište
podružnice.

ZABRANJENI SASTOJCI TVRTKE- 1) Riječi i oznake koje su protivne zakonu (riječ banka
bez dopuštenja Angencije za bankarstvo); 2) Zaštićene robne ili uslužne znakove drugih
pravnih i fizičkih osoba; 3) Službene simbole i znakove (grbove, zastave....); 4) Nazive ili
znakove stranih država ili međunarodnih organizacija; 5) Riječi i oznake koje bi mogli stvoriti
zabunu u pogledu vrste i opsega poslovanja ili dovesti do zamjene s tvrtkom ili znakom
drugog društva ili povrijediti prava trećih osoba.

Tvrtka može sadržavati: a) riječi ''Bosna i Hercegovina'' i ''Federacija'' i nihove izvedenice uz

odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za poslove uprave i pravosuđa; b) Ime i prezime
osobe koja nije osnivač društva samo uz odobrenje te osobe ili njezinih zakonskih
nasljednika.
13. Zaštita tvrke- Pravo na tvrtku apsolutno je privatno pravo koje odgovara pravu na ime
fizičke osobe. Pravo na zaštitu ima tvrtka koja je prva podnijela zahtjev za registraciju. Zaštita
se pruža na temelju ZGD i drugih propisa. Zaštita se ostvaruje tužbom koja se podnosi
registarskom sudu koji vodi registar društva u kojem je upisana tvrtka čijim upisom nastaje
povreda obveze tvrtke. Ovom tužbom može se tražiti: 1) Da druga osoba prestane rabiti rabiti
predmetnu tvrtku; 2) Da se tvrtka druge osobe izbriše iz registra društava; 3) Da se druga
osoba obveže nadoknaditi štetu pričinjenu uporabom tvrtke.

14. Što je to djelatnost gospodarskog društva- Djelatnost gospodarskog društva je samo

naziv za određenu vrstu posla, dok je predmet poslovanja ukupnost djelovanja određenog
gosp. društva. Predmet poslovanja gosp. društva može biti obavljanje svake dopuštene
gospodarske djelatnosti. Na temelju djelatnosti upisane u registar društva, gospodarsko će
društvo biti razvrstano u Jedinstvenom registru poslovnih subjekata koji vodi nadležni
federalni organ za potrebe statistike.

Društvo može početi s obavljanjem djelatnosti danom upisa u registar društva i kada organ
nadležan za inspekcijski nadzor dostavi obavještenje o početku obavljanja djelatnosti i
ispunjenju uvjeta tehničke opremljenosti itd.

15. Pod kojim uvjetima društvo može obavljati dodatnu djelatnost koja nije upisana u
registar?- Pod uvjetima ako se te djelatnosti obavljaju: a) u manjem opsegu; b) obavljaju uz
glavne djelatnosti; c) nisu upisane u registar društva.

16. Kriterij za određivanje sjedišta gosp. društva- 1) Mjesto gdje se nalazi uprava društva i
odakle se upravlja poslovima društva; 2) Mjesto gdje društvo obavlja svoju poslovnu
djelatnost

ZGD prihvaća formalni kriterij u utvrđivanju sjedišta gosp. društva, ostavljajući slobodu
društva o izboru mjesta koje će kao sjedište upisati u registar društva.

17. Podružnica- Podružnica je poslovna jedinica gosp. društva koja nema svojstvo pravne
osobe, odvojena od njegova sjedišta, s određenom samostalnošću u obavljanju poslova iz
predmeta poslovanja.

Podružnicu može osnovati društvo samo izvan mjesta svog sjedišta. Njezino postojanje može
biti predviđeno aktom o osnivanju, odnosno statutom društva.

Podružnica može obavljati sve poslove u okviru djelatnosti društva koji su kao djelatnosti
podružnice upisani u registar društva.

Djelatnost podružnice mora biti takva da pomoću nje gospodarsko društvo sudjeluje u
pravnom predmetu. Stupanj samostalnosti podružnice ovisi o društvu, a njezina je granica u
tome da joj ona ne može dati pravu osobnost. Društvo samo odlučuje o tome kako će ustrojiti
rad podružnice.
Podružnica nije pravna osoba- Podružnica mora imati relativnu samostalnost poslovanja i
određenu pravnu samostalnost koja se očituje u tome da su zaposlenici podružnice prema
trećim osobama ovlašteni samostalno sklapati poslove, u okviru predmeta poslovanja društva.
Podružnica ima i svoje osobe za zastupanje. Podružnica je također organizacijski oblik koji je
dio pravne osobe, a ne pravna osoba.

Upis podružnice u registar društva- Podružnica se mora upisati i u registar društva

mjerodavnog suda prema mjestu sjedišta osnivača (društva) i u registar društva mjerodavnog
suda prema sjedištu podružnice. Prigodom upisa podružnice u registar društva, obavezno se
upisuju: 1) Tvrtka podružnice; 2) Sjedište podružnice; 3) Djelatnost podružnice; 4) Tvrtka i
sjedište društva kome pripada podružnica; 5) Ime i prezime, prebivalište i JMBG ???
podružnice ili osobe određene za zastupanje osnivača u poslovanju podružnice, ako za nju
nije dana posebna ???.

Dvostruka registracija podružnice ima dvije uloge: a) Kako je podružnica zemljopisno

udaljena od središnjice i kako je ona ovlaštena za samostalno sklapanje poslova, to se treći
može uvidom u registar društva sjedišta podružnice uvjeriti o predmetu poslovanja osnivača
društva i opsegu ovlasti podružnice; b) Treći može u slučaju spora može izabrati mjesnu
nadležnost suda prema sjedištu podružnice.

Podružnica prestaje- 1) Ako osnivač donese odluku o njezinu prestanku; 2) Ako osnivač
prestane postojati, odnosno brisanjem osnivača iz registra društva

18. Iz čega mogu proizlaziti ovlasti zastupnika za zastupanje gosp. društva?- Ovlasti
zastupnika za zastupanje društva temelje se na: zakonu, aktima ovlaštenog organa i punomoći.
U gosp. društvu pravna osoba može izvršiti volju samo pomoću svojeg zastupnika

19. Tko prema zakonu zastupa gosp. društva?- Zakonsko zastupanje postoji kada
zastupnik ovlast za zastupanje ???? neposredno iz zakona (ex lege) pa nije potreban neki kat
vlasti ili organa gospodarskog društva. Prema ZGD društvo zastupa upravu, odnosno i druge
osobe određene osnivačkim aktom ili statutom društva. Društva kapitala zastupaju članovi
uprave. Direktor je zakonski zastupnik dioničkog društva i D.O.O., dok izvršni direktori
zastupaju društvo u polsovima i opsegu utvrđenim statutom društva. Kod društva osoba
ovisno utvrđuje se da D.N.O. zastupa svaki njegov član ako ugovorom nije drugačije
određeno, da komanditno društvo zstupa svaki komplementor ako ugovorom nije drugačije
određeno, a komanditor samo ne temelju posebnog ovlaštenja danog suglasnošću svih
članova. Uprava društva organizira rad i rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja društvo i
odgovara za zakonitost njegova poslovanja. Ovlasti uprave mogu biti ograničeni i
neograničeni (ograničenja se unose u registar društva). Osobe ovlaštene za zastupanje upisuju
se u registar društva.

20. Četiri vrste punomoći za zastupanje- 1) Punomoć po zaposljenju; 2) Prokura; 3)

Trgovačka punomoć; 4) Punomoć trgovačkom putniku

ZGD- om je regulirana punomoć po zaposlenju i prokura.

Punomoćnik po zaposlenju- Punomoćnik po zaposlenju je osoba zaposlena u gosp. društvu
kojoj je povjereno obavljanje određenih poslova u okviru djelatnosti društva ovlaštena za
poduzimanje svih radnji i zaključivanja poslova koji se uobičajeno obavljaju ili nastaju uz
poslove koji su mu povjereni. Na punomoćniku temeljem zaposlenja primjenjuju se odredbe
za punomoći iz ZOO.

21. Prokura- Prokura je posebna trgovačka punomoć za zakonom utvrđenim sadržajem i

opsegom ovlasti prokuriste. Kod prokure u ovlasti i ograničenja prokuriste utvrđena samim
zakonom. Prokura se može uspostaviti samo u trgovačkom prometu, a ne i u drugim pravnim
odnosima.

Prokura se definira kao pismena ovlast za poduzimanje svih pravnih radnji i poslova u ime i
za račun društva osim prijenosa i opterećenja nekretnina, ako ovlast za to nije posebno i
izričito naređena.

Davatelj prokure- Kod nije izričito propisano koje je tijelo ovlašteno da daje prokuru. Kod
društva s neograničenom solidarnom odgovornošću potrebna je suglasnost svih članova
ovlaštenih voditi poslove društva što vrijedi i za komandtitno društvo. Prokura kod društva
kapitala može dati njihov zakonski zastupnik sukladno osnivačkom aktu ili statutu društva.

Prokura se može dati za društvo u cjelini ili samo za određenu podružnicu.

Prokurist- Prokurist je osoba kojoj je dodjeljena najšira trgovačka punomoć kojoj je opseg
vlasti u interesu prema sigurnosti prema trećima utvrđena zakonom. Prokurist nije zakonski
zastupnik društva.

Prokura se može dati svakoj punoljetnoj i potpuno poslovno sposobnoj osobi. To može biti
netko izvan društva ali i osoba u društvu. Mogu se utvrditi i posebni uvjeti- posebna stručna
sprema, iskustvo (temeljnim aktom društva).

Pojedinačna i skupna prokura- Prokura se može dati jednoj ili više fizičkih osoba pri čemu u
ovom drugom slučaju ona može biti pojedinačna (samostalna, individualna) i skupna
(zajednička, kolektivna) gdje kriterij razlikovanja nije sam broj prokurista već njihova
samostalnost ili zajedništvo (suglasnost) u obavljanju ovlaštenja iz prokure.

Pojedinačna prokura je ona kod koje društvo daje prokuru jednom prokuristi ili većem broju
koji su ovlašteni samostalno svaki za sebe.

Skupna prokura je takva kod koje se ona daje dvjema osobama ili više njih zajedno, tj. pravni
poslovi i radnje su punovaljani ako postoji suglasna izjava volje svih prokurista zajedno.

Posebni oblik prokure je prokura podružnice, a neki je smatraju i trećom vrstom. Riječ je o
ograničenju prokure na područje jedne podružnice, a često se koristi u bankarstvu.

Opseg ovlasti iz prokure- Ovlasti iz prokure po zakonu obuhvaćaju sveukupno poslovanje

vlastodavatelja, dakle odnose se i na one poslove koji prelaze granice uobičajenog poslovanja
konkretnog društva. Prokurist ima po zakonu ovlasti obavljati sve poslove koje sobom nosi
vođenje trgovačkog posla. Ovlaštenje prokurista utvrđena su ZGD. Ovlast za zastupanje
prokurista daje društvo.

U odnosu prema trećim osobama djeluju samo ograničenja koja su propisana ZGD-om, ZGD
postavlja nekoliko ograničenja: 1) Prokurist ne može bez posebne ovlasti sklapati poslove
kojima otuđuje ili opterećuje nekretnine društva ako ovlaštenje za to nije posebno ili izričito
utvrđeno; 2) Prokurist kojemu je dana prokura za zastupanje jedne ili više podružnica društva
nije ovlašten za društvo poduzimati pravne radnje koje se ne odnose na te podružnice; 3)
Prokurist ne može bez posebnog ovlaštenja društva nastupati kao druga ugovorena strana i s
društvom sklapati ugovore u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime i za račun drugih osoba ili
u ime i za račun drugih osoba.

Upis prokure- Prokuru je obavezno upisati u registar društva kao i prestanak prokure.
Prokurist je obvezan definirati potpis kod registarskog suda, a prigodom zastupanja uz potpis
staviti naznaku kako postupa kao prokurist.

Upis u registar društva podrazumijeva - upisavanje broja i datuma donošenja odluke o

davanju i prestanku ili izajvi o otkazu prokure, ime i prezime, JMBG i adresu prebivališta
prokuriste te ospeg ovlaštenja odnosno ograničenja prokure.

Prijenos prokure- Prokurist ne može prenijeti prokuru na drugog, on ne može ni davati

punomoć za sklapanje poslova drugim osobama.

Prestanak prokure- Prokura prestaje opozivom od društva i otkazom od prokuriste.

Prokura se daje na temelju povjerenja i ako je to povjerenje izgubljeno prokura se može

opozvati u svako doba i bez obrazloženja. Prokurist može opozvati prokuru osim ako je jedini
zastupnik tada otkaz ne može biti trenutan, nego prokura prestaje tek kada jedan ili više
članova ne preuzme zastupanje društva.

Prokura može prestati i iz drugih razloga: 1) Prestankom društva; 2) Otkazom prokuriste; 3)

Smrću prokuriste; 4) Kada prokurist postane osobno odgovoran član društva osoba ili član
uprave društva s ograničenom odgovornošću ili dioničkog društva koje mu je dalo prokuru i
time njegov zakonski zastupnik; 5) Gubitkom poslovne sposobnosti prokuriste; 6) Otvaranjem
stečaja ili likvidacije društva; 6) Ako je prokura vezana za radni odnos u društvu, pa
prestankom zaposlenja prestaje i svojstvo prokure.

22. Povezana društva- definicija- Povezana društva su pravno samostalna društva koja su
povezana: a) kapitalom, tako da jedno društvo ima udjele u drugom društvu ili društvima ili
da dva ili više društava imaju udjele jedni u drugima i/ili; b) poduzetničkim ugovorima.

23. Nabrojati povezana društva- vrste- Vrste povezanih društava: 1) Vladajuće i ovisno
društvo; 2) Društvo s uzajamnim sudjelovanjem; 3) Holding; 4) Koncern.

24. Razlika između koncerna i holdinga- O holding društvu govorimo ako se vladajuće te
jedno ili više ovisnih društva na temelju zaključivanja ugovora o vođenju poslova objedine
jedinstvenim vođenjem poslova od vladajućeg društva.
Koncern predstavlja takvu vrstu povezanih društava kod kojeg vladajuće društvo na temelju
zaključivanja ugovora o vođenju poslova pored jedinstvenog vođenja poslova ovisnih
društava obavlja i druge djelatnosti.

25. Odgovornost ovisnog i vladajućeg društva- Vladajuće društvo odgovara neograničeno

solidarno vjerovnicima u postupku stječaja ovisnog društva ako je stječaj prouzrokovan
obvezujućim nalozima, odlukama ili uputama vladajućeg društva. Ako vladajuće društvo
dovede ovisno društvo u položaj da izvrši za sebe štetan pravni posao, ili na svoju štetu nešto
učini ili propusti učiniti, nadoknadit će ovisnom društvu štetu prouzrokovanu po toj osnovi. U
ime ovisnog društva zahtjev za nadoknadu štete mogu podnijeti dioničari i članovi ovisnog
društva koji posjeduju 10% temeljnog kapitala.

26. Institucija koja vodi registar društva BiH je?- Općinski sud.

27. Načela registra društva: 1) Načelo zakonitosti i obvezatnosti upisa; 2) Načelo stvarnosti
ili istinitosti; 3) Načelo konstitutivnosti; 4) Načelo publiciteta; 5) Načelo javnosti; 6) Načelo
povjerenja; 7) Načelo prvenstva i načelo isključivosti.

28. Tko mogu biti osnivači gospodarskog društva- Sve punoljetne i maloljetne fizičke
osobe, te pravne osobe.

29. Nabrojai statusne promjene gospodarskog društva- To su spajanje, pripajanje, podjela,

primjena oblika i prestanak društva.

30. Na temelju kojeg akta se vrši statusna promjena?- Statusna promjena se vrši na
temelju plana reorganizacije.

31. Sadržaj plana reorganizacije- 1) Oblik, tvrtka i sjedište društva sudionika i društava
sljednika; 2) Vlasnička prava dioničara ili članova društva prednika u društvu sljedbenika; 3)
Opis, promjena i raspodjela imovine i obveza društava prednika koji se prenose na društvo
sljedbenika s izvještajima revizora; 4) Datum od kojega će vlasnici dionica ili udjela društava
sljedbenika moći sudjelovati u dobiti i uvjete koji utječu na to pravo; 5) Datum od kojeg će se
poslovi društva prednika računovodstveno iskazivat na društvo sljedbenika.

32. Razlozi za prestanak gospodarskog društva su: 1) Istek razdoblja za koje je osnovano;
2) Spajanje, pripajanje i podjela; 3) Okončanjem stečajnog postupka ili odbijanjem zahtjeva
za otvaranje stečajnog postupka uslijed nedostatka imovine; 4) Prestankom na temelju odluke
suda; 5) Odlukom skupštine društva.

33. Kada prestaje gosp. društvo?- Gosp. društvo prestaje kada ono izgubi svojstvo pravne
osobe, tj. društvo prestaje na dan upisa prestanka u registar društva.

34. U kojim slučajevima sud donosi odluku za prestanak gosp. društva?- 1) Kada najviši
organ utvrđen osnivačkim aktom ili statusom ne sastaje se i ne obnavlja svoja ovlaštenja ili
nije obavljen izbor organa čiji je predhodni mandat istekao, duže od dvije godine; 2) Kada
duže od 2 godine društvo ne ostvaruje prihode; 3) Kada je društvu oduzeto odobrenje za
obavljanje djelatnosti; 4) Kada više ne postoje zakonom utvrđeni uvjeti za daljnje postojanje
društva u obliku u kojem je upisano društvo u registar društva.

35. Definiraj društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću- Društvo s

neograničenom solidarnom odgovornošću ili javno trgovačko društvo jest društvo u koje se
udružuju dvije ili više osoba, a svaki član društva odgovara vjerovnicima društva
neograničeno solidarno cijelokupnom svojom imovinom.

36. Glavna obilježja D.N.O.: 1) D.N.O. je pravna osoba; 2) D.N.O. je društvo osoba; 3)
D.N.O. mora imati najmanje dva člana; 4) Ugovor o osnivanju je temeljni konstitutivni akt; 5)
D.N.O. je samostalna pravna osoba koja samostalno obavlja gosp. djelatnost; 6) Upis u
registar društva D.N.O. je obvezan i konstitutivan jer tim upisom stječe pravni subjektivitet;
7) Osnivačka sredstva sastoje se od uloga članova (osnivača) i moraju biti u novcu, stvarima,
pravima, radu i drugim uslugama; 8) Imovina društva- nastaje uplatom uloga i poslovanjem
društva; 9) Odgovornost članova- svaki član D.N.O. odgovara vjerovnicima društva za
obveze društva osobno, solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom; 10) Nepostojanje
organa- društvo nema organe- odluke o radu društva donose njegovi članovi na način utvrđen
ugovorom o osnivanju.

37. Odgovornost članova- Obilježje D.N.O. je u tome što osim društva za njegove obveze
vjerovnicima odgovara i svaki njegov član cijelom svojom imovinom osobno i neograničeno
solidarno.

Odgovornost članova D.N.O. ima sljedeće značajke: 1) Odgovornost članova društva

proizlazi iz zakona; 2) Ona je osobna odgovornost; 3) Ova odgovornost je izravna; 4)
Odgovornost članova je solidarna; 5) Odgovornost je neograničena; 6) Odgovornost je
akcesorna.

Osoba koja pristupi u D.N.O. odgovara i za obveze društva nastale prije svoga pristupanja

Član društva koji istupi iz njega, odgovara samo za obveze društva nastale do dana upisa
njegova istupanja u registar društva.

38. Tko upravlja i zastupa D.N.O.?- Društvom se može upravljati pojedinačno i skupno
(kolektivno). Ako se ugovorom ne utvdi način upravljanja društvom pretpostavlja se kako je
vođenje poslova pojedinačno, tako da je svaki član ovlašten sam odlučivati i voditi poslovanje
društva.

Pojedinačno upravljanje društvom je takvo upravljanje kada su svi njegovi članovi, ili neki od
njih, ovlašteni voditi poslove društva na taj način da je svaki od njih ovlašten sam voditi
posao.

Skupno upravljanje je takvo upravljanje kada je za svaki posao i radnju potrebna suglasnost
svih članova društva ovlaštenih za upravljanje.

D.N.O. zastupa svaki član ako ugovorom nije drugačije određeno. Zastupanje može biti
pojedinačno ili skupno. O pojedinačnom zastupanju je riječ ako članovi nisu ništa posebno
ugovorili. Skupno zastupanje je kada je za poduzimanje svakog posla prema trećima potrebna
suglasnost svih skupnih zastupnika. Ono se može urediti ugovorom i to na 2 načina: 1)
skupno zastupanje svih članova; 2) skupno zastupanje nekoliko članova, a najmanje dva.

39. Prestanak DNO- DNO može prestati temeljem općih zakonskih zasluga za prestanak
gosp. društva, što podrazumijeva istek vremena i odluka članova društva i iz razloga koji su
vezani samo uz d.n.o. polazeći od specifičnosti toga društva. Posebni razlozi za prestanak
DNO jesu: 1) Kada jedan član najkasnije 6 mjeseci prije kraja kalendarske godine podnese
pismenu obavijest o istupanju i raskidu ugovora zaključenog na neodređeno vrijeme, ako
ugovorom nije drugačije određeno; 2) Smrt člana, osim ako po ugovoru nasljednik umrlog
postane novi član; 3) Prestanak pravne osobe kao člana društva; 4) Stečaj jednog od članova
društva; 5) Gubitak ili ograničenje pravne sposobnosti jednog od članova društva.

40. Definiraj komanditno društvo- Komanditno društvo je gospodarsko društvo u koje se

ugovorom uduružuju dvije osobe ili više njih koje ulažu svoje uloge (kapital) radi trajnog
obavljanja registrirane djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom, od kojih najmanje jedan
odgovara za obveze društva osobno i solidarno neograničeno svojom cjelokupnom imovinom
(komplementor), a najmanje jedna odgovara za obveze društva samo do iznosa određenog
imovinskog uloga upisanog u registar društva (komanditor).

41. Karakteristike komanditnog društva- 1) Osnivački akt- ugovor o osnivanju zaključuju

komplementori i komanditori u pismenom obliku; 2) Pravna sposobnost- društvo je pravna
osoba koja pravni subjektivitet stječe upisom u registar društva; 3) Samostalnost- komanditno
društvo je samostalno u svom radu; 4) Osnivače (članove) društva- član društva i
komplementer i komanditor, može biti svaka fizička i/ili pravna osoba: 5) Društvo je osoba-
komanditno društvo je društvo osoba, tj. moraju postojati barem dva člana i to dvije vrste
članova- komplementori i komanditori; 6) Minimalni ulog- zakon ne utvrđuje minimalni iznos
kapitala potrebnog za osnivanje ovog društva; 7) Struktura osnivačkog uloga: ulog
komanditora u komanditnom društvu može biti u novcu, stvarima i pravima; 8) Imovina i
odgovornost društva: imovina komanditnog društva je imovina – prema ????. Komanditno
društvo kao pravna osoba odgovara svojom imovinom neograničeno; 9) Uređenje unutarnjih
odnosa i odnosa prema vani- unutarnji odnosi u komanditnom društvu uređuju se dispozitnim
normama, a pravni odnosi prema trećima, pretežno prisilnim normama; 10) Vođenje poslova i
zastupanje- redovita komanditna društva prema vani i prema unutra vode komplementori; 11)
Tvrtka- tvrtka komanditnog društva sadrži osobno ime najmanje jednog komplementora i
oznaku ''K.D''; 12) Organi- komanditno društvo nema organa već poslove upravljanja i
zastupanja društava obavljaju pojedini članovi; 13) Gospodarska svrha- društvo je atraktivno
za komanditora kao ulagača kapitala koji je zainteresiran za dobit, a ne želi se upuštati u
poslovanje i zastupanje društva zadržavajući uvid u njegov rad i nadzor za radom, s tim da
trećima u načelu ne odgovara

42. Tko upravlja i zastupa komanditno društvo?- Komanditno društvo kao društvo
osoba, nema svojih organa koji bi njima upravljali već društvom upravljaju komplementori,
kao osobno i neograničeno odgovorni članovi. Pravo komplementora na upravljanje društvom
podrazumijeva i obvezu da upravlja i vodi poslove društva sukladno ugovoru. Komanditno
društvo zastupaju komplementori, ako ugovorom izričito nije određeno drugačije. ZGD
propisuje da su svi komplementori zakonski zastupnici takvog društva, ali neovisno od toga
jesu li ovlašteni za upravljanje i vođenje poslova, neki od njih mogu se ugovorom isključiti iz
zastupanja, što se obvezno upisuje u registar društva.

43. Komanditno društvo na dionice- Komanditno društvo na dionice društvo je s vlastitom

pravnom osobnošću u kojem najmanje jedan njegov član vjerovnicima društva odgovara na
neogračenom cijelom svojom imovinom dok ostali članovi susjeluju svojim dionicama u
temeljnom kapitalu ali osobno ne odgovaraju za obveze društva.

44. Temeljni kapital- Temeljni kapital društva je iznos kapitala koji su upisali članovi
društva i koji se navodi u njegovim aktima. Temeljni kapital se utvrđuje osnivačkim aktom i
statutom društva te upisuje u posebni registar emitenta kod Komisije za vrijednosne papire (za
dionička društva) i registar društava. Temeljni kapital kod društva kapitala je novčana
vrijednost uloga koji članovi moraju uplatiti pri osnivanju društva što je zakonska obveza
osnivača.

Društva osoba nemaju temeljni kapital.

Temeljni kapital ima dvije glavne uloge: 1) on je protuteža okolnosti da članovi društva ne
odgovaraju za njegove obveze; 2) pokazatelj vjerovnicima kolika je, odnosno kolika je u
nekom trenutku bila imovina društva.

Temeljni je kapital računovodstvena kategorija, ulazi u pasivu društva i izražava se: 1) u

statutu dioničkog društva i društva s ograničenom odgovornošću; 2) ugovorom kod društva
osoba; 3) u poslovnim knjigama društva; 4) upisom u registar društva; 5) upisom u registar
emitenata kod Komisije za vrijednosne papire (za dionička društva).

45. Predmet uloga- a) Novac kao predmet uloga- Temeljni kapital društva izražava se u
domaćoj valuti. Temeljni kapital dioničkog društva iznosi najmanje 50 000 KM. Najniža
minimalna vrijednost dionica je 10 KM. Temeljni kapital društva s ograničenom
odgovornošću iznosi najmanje 2000 KM. Vrijednost pojedinačnog uloga ne može biti manja
od 100 KM.

b) Stvar kao predmet uloga- U društvu se može uložiti svaka stvar koja je u pravnom
predmetu ako ima imovinsku vrijednost. Pri tome se onaj tko ulaže u stvar obvezuje društvu
prenijeti vlasništvo nad njom. Kod nekretnine riječ je o stvari koja se ne može premještati s
jednog mjesta na drugo bez povrede njezine biti (supstancije) a pojedinačno je određena
površinom zemljišne čestice. Uložiti se može i svaka pokretna stvar za koju su ispunjene
spomenute opće pretpostavke, tj. ako je u prometu i da ima imovinsku vrijednost.

Predmet ulaganja može biti i buduća stvar koja će tek nastati, primjerice koja će se proizvesti.

c) Pravo kao predmet uloga- U društvu se može kao ulog unijeti svako pravo koje se može
prenositi i koje ima imovinsku vrijednost. Predmetom uloga takvog prava glede nekretnine
mogu biti: a) stvarna složnost; b) od osobnih složnosti plodouživanje i pravo uporabe, a pravo
stanovanja samo ako je osnovano kao plodouživanje; c) stvarni teret; d) pravo građenja; e)
koncesija; f) obvezno pravo uporabe nekretnine.

46. Koliki je temeljni kapital D.O.O. i D.D?- DOO- 2 000 KM; D.D.- 5 000 KM.

47. Imovina društva- Imovina u gospodarskom smislu je skup dobara koja pripadaju
određenom pravnom subjektu. Imovinsku masu čine: stvari prava i novac.

DRUGI KOLOKVIJ PRAVO DRUŠTAVA

1. Dioničko društvo- je društvo kapitala u kojemu se temeljni kapital dijeli na dionice, a

članovi toga društva su sve osobe koje su u društvo uložile određeni dio kapitala te u
ukupnom temeljnom kapitalu sudjeluju s onim brojem dionica koji odgovara njihovom
uložnom kapitalu.

2. Vrste dioničkih društava- Dionička društva mogu biti otvorena i zatvorena. Otvorena
dionička društva su ona čije su dionice izdane putem javne ponude i koja ispunjavaju jedan od
sljedećih kriterija: 1) da se radi o bankama ili o društvima za osiguranje; 2) da imaju temeljni
kapital najmanje u iznosu od 4 000 000 KM i najmanje 40 dioničara.

3. Uvjeti za otvoreno dioničko društvo- 1) Da se radi o bankama ili o društvima za

osiguranje; 2) Da imaju temeljni kapital najmanje u iznosu od 4 000 000maraka i najmanje
40 dioničara; 3) Da imaju veći broj dioničara i javno objavljuju ponudu emisije dionica, s
njihovim se dionicama trguje na burzovnom i izvanburzovnom tržištu.
4. Tko može biti osnivač dioničkog društva?- Osnivač dioničkog društva mogu biti sve
maloljetne i punoljetne fizičke osobe te pravne osobe.

5. Načini nastanka dioničkog društva- Dioničko društvo može osnovati jedan ili više
osnivača. Osnivači su obavezno i dioničari dioničkog društva. Dioničko društvo može nastati
na nekoliko načina. Prema ZGD do toga dolazi: 1) osnivanjem; 2) spajanjem i podjelom
dioničkih društava; 3) preoblikovanjem nekog drugog gosp. društva u dioničko društvo.

6. Sustavi osnivanja dioničkog društva su: 1) Sustav koncesija; 2) Sustav slobodnog

udruživanja; 3) Sustav normativnog alata.

U sustavu koncesije (dozrale) osnivanje dioničkog društva ovisi o dozvoli države i to njezinih
upravnih tijela, koja slobodno ocjenjuju o svrsi osnivanja.
Sustav slobodnog udruživanja znači kako neko društvo nastaje u trenutku organiziranja
osnivača donošenjem statuta ili kojeg drugog akta o osnivanju.
Sustav normativnog akta osnivanja dioničkog društva postiže se isto što i sustavom
koncesiranja, ali uz poštivanje načela slobode osnivanja, on se nalazi u sredini između sustava
koncesija i sustava slobodnog udruživanja.
7. Načini osnivanja dioničkog društva- ZGD predviđa 2 načina osnivanja dioničkog
društva, a to su: 1) simultor; 2) sukcesivni načini osnivanja.
Simultano osnivanje dioničkog društva je kada osnivači otkupljuju (preuzimaju) sve dionice
prigodom osnivanja, odnosno jednokratno i istodobno s potpisivanjem ugovora ili odluke o
osnivanju, sukladno zakonu kojim se utvrđuje emisija i promet vrijednosnih papira.
Sukcesivno osnivanje dioničkog društva je takvo osnivanje kada potpisnici ugovora ili odluke
o osnivanju, kao osnivači društva, preuzimaju jedan broj dionica, a preostale do ukupnog
broja dionica i iznosa temeljnog kapitala utvrđenog osnivačkim katom, putem javnog poziva
za upis i uplatu, nude neodređenom broju nepoznatih kupaca.

8. Osnivačka skupština dioničkog društva- Sazivanje osnivačke skupštine je obvezno i kod

simulatnog i kod suksesivnog osnivanja, a upis i uplata dionica uspije. Osnivači su dužni
sazvati osnivačku skupštinu u roku od 60 dana od dana prijema rješenja. Komisije za
vrijednosne papire kojim se utvrđuje kako je emisija dionica uspjela.
Osnivačka skupština može odlučivati ako na njoj sudjeluje osobno ili putem punomoćnika
dioničari s više od polovice ukupnog broja dionica s pravom glasa. Ako ne postoji kvorum
više od polovice ukupnog broja dionica s pravom glasa, po proteku 60 minuta od zakazanog
vremena početa skupštine, osnivačka skupština se odgađa i ponovno saziva najranije 15, a
najksanije 30 dana od prvobitno zakazanog datuma održavanja.
9. Nadležnosti osnivačke skupštine- Nadležnost osnivačke skupine je: 1) Usvajanje izvješća
o osnivanju; 2) Usvajanje statuta; 3) Biranje presjedavajućeg skupštine; 4) Imenovanje
članova nadzornog odbora; 5) Potvrđivanje vrijednosti uloga u stvarima i pravima i
utvrđivanje broja dionica emitiranih na temelju toga.
10. Izvješće o osnivanju dioničkog društva- Sadrži: 1) Broj upisanih dionica; 2) Nominalni
iznos i cijenu po kojoj su dionice upisane; 3) Uplate za upisane dionice izvršene prije
održavanja osnivačke skupštine; 4) Popis i procjenu vrijednosti svakog uloga u stvarima i
pravima; 5) Podatke o upisnicama isključenih koji ne plate punu cijenu dionica – prigodom
emisije u roku utvrđenom odlukom o emisiji.
11. Statut dioničkog društva- Dioničko društvo za razliku od društva osoba obvezno imati
statut. Prvi statut prigodom osnivanja donosi osnivačka skupština. Njegove izmjene i dopune,
odnosno novi statut, usvaja kasnije skupština dioničara. Statut je osnovni organizacijsko-
pravni akt dioničkog društva.
Statut dioničkog društva obvezno sadrži: 1) tvrtku, sjedište i djelatnost; 2) iznos temeljenog
kapitala, rod i broj i nominalni iznos dioničara; 3) postupak u slučaju neplaćanja upisanih
dionica; 4) način povećanja i smanjenja temeljnog kapitala; 5) način formiranja i korištenja
fonda pričuva; 6) način podjele dobiti i isplate devidende; 7) način pokrića gubitka; 8) broj
glasova po rodu dionica; 9) način sazivanja skupštine i odlučivanja, sastav i nadležnog
odbora; 10) sastav, način imenovanja i razrješenja i ovlaštenja nadzornog odbora i uprave
društva; 11) postupak pripajanja, spajanja, podjele i promjene oblika društva; 12) prestanak
društva; 13) postupak izmjene i dopune statuta.
12. Upis u registar emitenata- Uprava dioničkog društva dužna je podnijeti zahtjev za upis u
registar emitenata kod Komisije za vrijednosne papire, najkasnije 15 dana od dana održavanja
osnivačke skupštine, u obliku i sa sadržajem koji propisuje Komisija za vrijednosne papire.
Uz taj zahtjev se dostavlja: 1) Zapisnik osnivačke skupštine; 2) Dokaz o uplati ukupnog
iznosa uplaćenih dionica po cijeni prigodom osnivanja; 3) Statut; 4) Popis članova nadzornog
odbora i uprave
13. Temeljni kapital- Temeljni je kapital u statutu određen iznos kapitala društava koji
nastaje uplatama dionica i koji se upisuje u registar društva kao temeljni kapital društva te
služi kao svojevrsno jamstvo društva da raspolaže najmanje tim iznosom.
Temeljni kapital društva jest u novcu izražena vrijednost onoga što članovi društva (dioničari)
moraju unijeti u društvo na ime uplate nominalnih iznosa dionica. ZGD-om je propisan
najmanji nominalni iznos temeljnog kapitala koji iznosi najmanje 50 000 KM, koji je
podijeljen na dionice. Nominalna vrijednost dionice ne može biti manja od 10 KM.
Pravila unosa temeljnog kapitala su: 1) Temeljni kapital mora u cijelosti biti uplaćen prije
upisa u regisatr emitenata kod Komisije za vrijednosne papire; 2) Dionice se ne mogu
emitirati ispod njihova nominalnog iznosa; 3) Osnivači društva ne mogu raspolagati izvršenim
uplatama dionica; 4) Naknada i drugi troškovi osnivanja ne mogu se isplaćivati na teret
temeljnog kapitala
Pri osnivanju dioničkog društva, temeljni kapital može, osim u ulozima u novcu, biti i u
ulozima u stvarima i pravima. Za osnivanje dioničkog društva neophodan je temeljni kapital u
novcu od najmanje 50 000 Km, a unos stvari i prava predstavlja temeljni kapital društva
iznad ovog iznosa.
14. Povećanje temeljnog kapitala- Temeljni kapital nije imovina društva. Kod osnivanja
dioničkog društva ugovorom ili odlukom osnivača, uplaćuje se iznos koji odgovara
temeljnom kapitalu. Taj početni, osnivački kapital nakon osnutka društva predstavlja njegova
sredstva kojima ono može slobodno raspolagati dok temeljni kapital, kakav je upisan u
registar društva ostaje i dalje isti.
Ulaganje novog kapitala potrebno je za proizvodnju novih proizvoda i njihovu ponudu na
tržištu, proširenje postojećeg društva novim pogonima ili djelatnostima, izgradnje novih
poslovnih prostora ili poslovnih zgrada. U tome se slučaju mora donijeti odluka i povećanju
temeljnog kapitala.
Načini povećanja: Temeljni kapital se može povećati na više načina: 1) povećanjem
temeljnog kapital ulozima emisijom novih dionica u javnoj ponudi ili zatvorenoj prodaji; 2)
uvjetnim povećanjem kapitala; 3) povećanjem kapitala iz sredstava društva (povećanjem iz
vlastitih sredstava); 4) integriranim povećanjem temeljnog kapitala.
U statutu društva je naveden iznos temeljnog kapitala. Prije promjene statuta potrebno je da
skupština društva donese odluku o povećanju temeljnog kapitala. Za takvu odluku je potrebna
kvalificirana vještina (2/3 većina zastupljenih dionica s pravom glasa po svakom redu
dionica).
Skupština dioničkog društva odluku o povećanju temeljnog kapitala donosi na prijedlog
nadzornog odbora. Povećanje temeljnog kapitala postaje pravno valjano upisom u registar
emitenata kod Komisije za vrijednosne papire.
15. Tko donosi odluku o povećanju temeljnog kapitala?- Skupština dioničkog društva
odluku o povećanju temeljnog kapitala donosi na prijedlog nadzornog odbora.
16. Smanjenje temeljnog kapitala- Smanjenje kapitala može biti posljedica previše
uloženog početnog kapitala koji društvu nije potreban zbog smanjenja opsega djelatnosti, ali i
u slučajevima kada je društvo tijekom poslovanja pretrpjelo znatne gubitke koje ne može
nadoknaditi. Smanjenjem temeljnog kapitala izravnava se odnos temeljnog kapitala i imovine
koju društvo ima.
Odluka o smanjenju temeljnog kapitala mora se donijeti 2/3 većinom zastupljenih dionica s
pravom glasa. Temeljni se kapital društva ne može smanjiti ispod 50 000 KM. Smanjenje
temeljnog kapitala ne smije utjecati na izvršavanje obveza prema vjerovnicima dioničkog
društva. Odluka skupštine o smanjenju temeljnog kapitala obvezno sadrži: 1) iznos i razlog
smanjenaj temeljnog kapitala; 2) način smanjenja temeljnog kapitala; 3) način povlačenja
dionica, cijenu povučeni dionca ili način njezina određivanja.
17. Načini smanjenja temeljnog kapitala- Smanjenje temeljnog kapitala prvo se obavlja
povlačenjem vlastitih dionica koje društvo drži na dan donošenja odluke, a zatim
odustajanjem od emisije dionica koje nisu u cjelini uplaćene do dana donošenja odluke o
smanjenju temeljnog kapitala.
18. Istodobno povećanje i smanjenje temeljnog kapitala- Skupština društva može donijeti
odluku o povećanju istodobno s odlukom o smanjenju temeljnog kapitala samo u posebnim
slučajevima koji nastaju: 1) odustajanjem od emisije dionica koje nisu uplaćene i povlaćenjem
izdanih privremenica; 2) radi naknade gubitaka ili prijenosa temeljnog kapitala u fond
pričuva.
19. Fond pričuva- Dioničko je društvo obvezno imati fond pričuva koji iznose najmanje 25%
temeljnog kapitala društva. Fond pričuva formira se iz dobiti i iz drugih izvora, te uplate
dioničara prigodom konverzije običnih u prioritetne dionice i iz prihoda ostvarenih prodajom
dionica.
U fond pričuva izdvaja se najmanje 10% godišnjeg iznosa neto dobiti, sve dok fond ne
dostigne iznos od 25% temeljnog kapitala. Ako ovaj fond ne dostigne iznos od 25% temeljnog
kapitala u roku od 5 godina društvo mora povećati izdvajanje za ovu namjenu na 20%
godišnjeg iznosa neto dobiti. Povećano izdvajanje čini se sve dok fond pričuva ne dostigne
iznos najmanje 25% temeljnog k.fonda.
Fond pričuva koristi se za pokriće gubitaka i drugih nepredviđenih troškova u poslovanju
dioničkog društva. Ako fond pričuva izmosi više od 25% temeljnog kapitala dioničkog
društva, on se može koristiti i za: 1) dopunu dividende, najviše do 5% temeljnog kapitala; 2)
povećanje nominalnog iznosa dionica; 3) izdvajanje (emisiju) besplatnih dionica (povećanje
temeljnog kapitala).
Dioničko društvo može izdvajati i posebne pričuve za potrebe zaposlenika, a one se vode na
posebnom računu. Način izdvajanja i korištenja tih pričuva utvrđuje se statutom dioničkog
društva.
Dioničko društvo koje je vrijednosne papire u svojoj imovini u polugodišnjem ili godišnjem
obračunu iskazalo u vrijednosti većoj nego u prethodnom obračunu, dužno je tu razliku
iskazati kao posebnu pričuvu za pokriće budućih razlika tečaja vrijednosnih papira.
20. Dionica kao brijednosni papir- Vrijednosni papir jest prenosiva isprava u
nematerijaliziranom obliku elektroničkom zapisu, izdana u seriji na temelju koje se ostvaruju
prava prema izdavatelju i obavlja prijenos prava sukladno zakonu i odluci o izdvajanju.
Prava i obveze dioničara utjelovljeni u dionici kao vrijednosnom papiru vezani su uz
postojanje propisanog medija na kojemu su izraženi, a bez njega ne mogu nastati i ne mogu se
prenositi, ostvariti niti prestati. Samo je jedan medij u FBiH podoban za to da dionici dadne
svojstvo vrijednosnog papira- elektronički zapis u računalnom sustavu Registar vrijednosnih
papira.
21. Dionica kao dio temeljnog kapitala- Dionica nije član društva zahvaljujući svojim
osobnim svojstvima nego dioničarsko svojstvo ima i zadržava isključivo ako je i dok je
imatelj dionice iz koje člansko pravo proizlazi. Kako je dio temeljnog kapitala dionica se
mora izraziti na isti način kao i taj kapital. Ona stoga mora imati nominalni iznos izražen u
konverbitilnim markama. Nominalni iznos dionica služi aritmetičkom izražavanju udjela u
temeljnom kapitalu društva kojim se određuje položaj člana u društvu, a s čime je u uskoj vezi
načelo nedjeljivosti dionice, određuje dioničarsko pravo glasa u skupštini i obvezu dioničara
da društvu uplati najmanji iznos na koji dionice glase.
22. Dionica kao skup članskih prava i obveza- Član dioničkog društva stječući dionice
stječe i odgovarajuća prava i obveze vezane za članstvo u dioničkom društvu. Postoje dvije
temeljne skupine prava dioničara, a to su upravljačko i imovinsko pravo.
Upravljačka prava uključuju: 1) sudjelovanje u radu i odlučivanje skupštine dioničkog
društva; 2) pravo glasa uključujući kumulativno glasovanje; 3) podnošenje zahtjeva za
sazivanje skupštine; 4) izmjene dnevnog reda i prijedloga odluka skupštine; 5) uvid u isprave;
6) pobijanje odluka skupštine; 7) predlaganje kandidata za člana nadzornog odbora; 8)
obavještenost.
Imovinska prava: 1) sudjelovanje u dobiti; 2) sudjelovanja u raspodjeli imovine preostale
nakon stečaja ili likvidacije dioničkog društva; 3) pravo prvokupa dionica; 4) pravo prijenosa
dionica; 5) isplata uplaćenih iznosa na temelju dionica dioničara isključenog iz društva; 6)
postavljanje zahtjeva društva za otkup dionica.
Na dionice treće osobe mogu steći: 1) založno pravo; 2) pravo plodouživanja; 3) pravo
otkupa; 4) pravo preče kupnje.
23. Dionica- Dionica je pojam kojim se označava skup, zbroj ili cjelovitost svih članskih
prava i obveza koje pripadaju jednom točno određenom članu dioničkog društva i povezani su
s osobom tog člana društva.
Dionice dioničkog društva su nematerijaliziane, nedjeljive i glase na ime. One su
neograničeno prenosive, osim u slučajevima utvređnim statutom dioničkog društva, sukladno
zakonu.
Dionica sadrži prava na sudjelovanje u: 1) upravljanju dioničkim društvom; 2) raspodjeli
dobiti; 3) diobi imovine preostale nakon stečaja ili likvidacije dioničkog društva.
Dionica je nematerijalni vrijednosni papir koji je dio temeljnog kapitala društva i imatelju
daje pravo članstva u društvu, tj. prava i obveze koje iz toga članstva proizlaze. Iz toga slijedi
da se na dionicu mora gledati kao na: 1) dio temeljnog kapitala; 2) vrijednosni papir; 3) skup
članskih prava i obveze imatelja dionice.
24. Rodovi dionica- ZGD predviđa dva reda dionica: redovite (obične) i prioritetne
(povlaštene) dionice. Takva podjela proizlazi iz zakonske odredbe po kojoj dionice, koje daju
ista prava, čine rod dionica.
25. Redovite (obične) dionice- Redovite dionice daju dioničaru pravo sudjelovanja u
upravljanju društvom, i na podjelu dobiti, pravo na isplatu iz dijela ostatka likvidacijske,
odnosno stečajne mase.
26. Prioritetne (povlaštene) dionice- To su dionice koje daju svojim imateljima povlaštena
prava kao što su pravo prioritetne naplate dividende, isplate s razmjernog dijela ostatka
imovine nakon likvidacije odnosno stečaja društva, kao i neka druga prava utvrđena zakonom
i statutom društva, uz ograničeno pravo glasa. Prioritetne dionice mogu postojati samo uz
redovite (obične) dionice.
Ograničenjem sudjelovanja nominalnog iznosa prioritetnih dionica u temeljnom kapitalu na
50% onemogućava se da dioničari koji imaju manjinski (ispod 50%) dio temeljnog
kapitalaupravljaju društvom. To ujedno predstavlja i oblik zaštite imatelja običnih dionica,
kojima se dividende isplaćuju tek nakon uplate dividende po osnovi prioritetnih dionica.
Prioritetne dionice sadrže pravo: 1) naplate dividende za posljednih 5 godina prije isplate
dividende za obične dionice; 2) sudjelovanje u raspodjeli ostatka imovine nakon likvidacije
dioničkog društva, prije običnih dionica; 3) koje pripada dioničarima s 10% dionica s pravom
glasa i za prioritetne dionice koje čine 5% svih dionica s pravom glasa; 4) konverzije u obične
dionice, ako dividenda za prioritetne dionice nije isplaćena za dvije uzastopne godine sve do
isplate zaostale dividende
Pravo glasa na temelju prioritetnih dionica ne može se isključiti prigodom odlučivanja o: 1)
smanjenju temeljnog kapitala; 2) kupovini, prodaju, zamjeni, uzimanju u lizing i drugim
transkacijama imovinom, izravno ili preko supsidijarnih društava u opsegu većem od 1/3
knjigovodstvene vrijednosti ukupne imovine dioničkog društva; 3) spajanju, pripajanju,
podjeli, promjnei oblika i prestanku dioničkog društva; 4) izmjena i dopuna statuta.
Stjecanje prava glasa na temelju prioritetnih dionica u navedenim slučajevima omogućuje
dioničarima, koji imaju prioritetne dionice, sudjelovanje u donošenju odluka kojima se bitno
mjenjaju temeljna obilježja društva ili prava dioničara. Polazeći od naravi prioritetne dionice,
ona uvijek ima ograničeno pravo glasa.
26. Dionice zaposlenih- Statutom dioničkog društva može se utvrditi mogućnost emisije
posebnog roda dionica za zaposlene, odlukom skupštine ili odlukom nadzornog odbora
donesenom na temelju i u okviru odluke skupštine o povećanju temeljnog kapitala kojim je
obavljen raspored dobiti za tu namjenu. Zbroj nominalnih iznosa svih dionica za zaposlene ne
može biti veći od 5% temeljnog kapitala dioničkog društva.
Dionice zaposlenih sadrže ista prava kao i obične dionice što je utvrđeno ZGD-om uz
ograničenje kruga osoba na koje se mogu prenijeti te prestanak prava koja ovaj rod dionica
sadrži nakon stjecanja ZGD-om utvrđenih uvjeta.
Dionice za zaposlene mogu se prenositi jedino na druge zaposlene i umirovljene djelatnike
dioničkog društva.
Prava sadržana u dionicama za zaposlene prestaju danom smrti ili prestanka zaposlenja kod
dioničkog društva.
Uvjeti i način stjecanja, prijenosa i otkupa dionica zaposlenih bliže se uređuju odlukom o
emisiji u skladu sa statutom dioničkog društva.
27. Organi dioničkog društva- Upravljati društvom znači upravljati pothvatom i rizicima,
ulaganjima kao i resursima kojima društvo raspolaže tijekom poslovanja. Kao ravna osoba
dioničko društvo djeluje preko svojih organa i to: skupštine, nadzornog odbora, uprave i
odbora za reviziju.
Uprava je izvršni organ društva, nadzorni odbor je organ koji nadzire rad društva, a skupština
je organ kojim se stvara volja duštva i koji odlučuje o svim bitnim pitanjima za njegov rad.
28. Uprava- To je organ dioničkog društva koji organizira red i ????? poslovanjem, zastupa i
predstavlja dioničko društvo i odgovara na zakonitost njegova poslovanja. Tu je i središnji
organ vođenja poslova društva i djeluje potpuno samostalno.
29. Sastav uprave
Upravu dioničkog društva čine direktor ili direktor i jedan ili više izvršnih direktora. Broj
članova uprave mora se odrediti statutom. Postupak izbora, imenovanje, razješenja, sastav i
način odlučivanja uprave dioničkog društva utvrđuje se statutom.
Direktor i izvršni direktor, tj. član uprave ne može biti osoba: 1) osuđena na kaz. djela i za
gospodarski prijestup nespojiv sa dužnošću u upravi, 5 god od dana pravomoćnosti presude,
isključujući vrijeme zakonske kazne; 2) kojoj je presudom suda zabranjeno obavljanje
aktivnosti u nadležnosti suda; 3) starija od 65 godina na dan imenovanja.
30. Nadzorni odbor- Nadzorni odbor je organ društva koje nadzire poslovanje društva i
utvrđuje je li ono u skladu sa zakonom i statutom društva. Nadzorni odbor sačinjavaju
predsjednik i najmanje dva člana, koje imenuje i razrješava skupština, s time da ukupan broj
članova nadzornog odbora mora biti neparan.
31. Sastav nadzornog odbora- Pri predlaganju skupštini izbora članova nadzornog odbora,
nadzorni odbor treba voditi računa da se radi o osobama koje imaju potrebna znanja,
sposobnosti, i stručna iskustva. Prigodom utvrđivanja sastava nadzornog odbora treba voditi
računa da bude u njemu dovoljno neovisnih članova. Izbor u nadzorni odbor bivših članova
uprave ne smije biti redoviti slučaj i treba u pravilu biti ograničen na jednog ili najviše dva
člana. Određivanje broja članova nadzornog odbora u FBiH autonomno je pravo skupštine
koje prigodom donošenja statuta o tome odlučuje.
Članom nadzornog odbora može biti svaka potpuno poslovno sposobna fizička osoba.
Predsjednik i član nadzornog odbora ne može biti: 1) osoba osuđena na kaz. djelo i za
gospodarski prijestup; 2) osoba kojoj je presudom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti u
nadležnosti nadzornog odbora; 3) osoba starija od 65 godina na dan imenovanja; 4) direktor i
član uprave dioničkog društva ne može biti presjednik i član nadzornog odbora.
32. Izbor nadzornog odbora- Članove nadzornog odbora bira skupština. Glasovanje na
skupštini može se obaviti kao glasovanje za listu predloženih kandidata ili za svakog
pojedinog kandidata posebna. Članovi nadzornog odbora biraju se glasovanjem putem
glasačkih listića pri čemu svakoj dionici s pravom glasa pripada borj glasova jednak broju
članova nadzornog odbora koji se biraju. Ukupan broj glasova koji nosi svaki listić
raspoređuje se ravnomjerno na sve kandidate čija su imena zaokružena na istom listiću.
Kandidate koji su dobili najveći broj glasov skupština proglašava članovima nadzornog
odbora. Na prvoj konstutivnoj sjednici nadzornog odbora koju u roku 15 dana od dana
održavanja skupštine saziva tajnik društva, nadzorni odbor jednog od svojih članova bira za
svog presjednika. Presjednik i članovi nadzornog odbora zaključuju s dioničkim društvom
ugovor koji odobrava skupština. Skupština može razriješiti presjednika i članove nadzornog
odbora i prije razdoblja na koje su imenovani: 1) kada nadzorni odbor ili pojedini njegovi
članovi izgube povjerenje dioničara; 2) kada skupština odbije usvojiti godišnje izvješće
društvu koje uključuje financijsko izvješće i izvješće revizora nadzornog odbora i odbora za
reviziju; 3) kada skupština utvrdi odgovornost predsjednika i članova nadzornog odbora za
štetu koju je pretrpjelo dioničko društvo: 4) u drugim slučajevima utvrđenim statutom društva.
33. Nadležnost nadornog odbora- Moraju: 1) Nadzirati poslovanje dioničkog društva; 2)
Nadzirati rad uprave; 3) Usvajati izvješće uprave o poslovanju po polugodišnjem i godišnjem
obračunu s bilancom stanja i uspjeha i izvješćem revizije; 4) Podnositi skupštini godišnje
izvješće o poslovanju dioničkog društva koji obvezno uključuje izvješće revizora, izvješće o
radu nadzornog odbora i odbora za reviziju i plan poslovanja za iduću godinu; 5) Birati svoga
presjednika; 6) Predlagati raspodjelu i način uporabe dobiti i način pokrića gubitaka; 7)
Odobravati kupovinu, prodaju, zamjenu, uzimanje u lizing i druge transakcije imovinom
izravno ili posredstvom supsidijarnih društava u tijeku poslovne godine u opsegu od 15% do
30% knjigovodstvene vrijednosti ukupne imovine dioničkog društva; 8) Imenovati
predsjednika i članova odbora za naknade i odbora za imenovanje; 9) Obrazovati privremena
povjerenstva te utvrđivati njihov sustav i zadatak; 10) Sazivati skupštinu; 11) Odobravati
emisiju novih dionica postojećeg roda u iznosu do trećine zbroja nominalnog iznosa dionica i
određivati iznos, vrijeme prodaje i cijenu novih dionica, koja ne može biti manja od prosječne
tržišne vrijednosti postojećih dionica istog roda u 30 uzastopnih dana prije dana donošenja
odluke.
34. Skupština društva- Skupština je organ u kojem dioničari ostvaruju svoja prava u društvu
i u kojem se izražava volja dioničara koja predstavlja volju društva. Skupštinu čine svi
dioničari društva i to dioničari svih rodova dionica zajedno, dioničari svakog posebnog roda
imaju svoju odvojenu skupštinu, na kojoj odlučuju o pitanjima koja su važna za dioničare toga
pojedinog roda dionica. Skupština može obavljati isključivo one poslove koji su određeni
ZGD-om, odnosno statutom.
35. Sazivanje skupštine – uprava – nadzorni odbor – druge osobe – dioničari –
likvidatori društva- Skupštinu saziva nadzorni odbor, najmanje 20 dana prije održavanja
koja o tome donosi doluku većinom glasova, ako u statutu nije određena veća većina. Uprava
je dužna objaviti sazivanje skupštine za to određenom glasilu. Poziv mora sadržavati i dnevni
red jer skupština ne može odlučivati o onim točkama dnevnog reda koje nisu valjano
objavljene.
Dioničari mogu sazivati glavnu skupštinu ako imaju dionice čiji ukupni nominalni iznos čini
najmanje 5% temeljnog kapitala društva, odnosno 10% prema ZGD-u.
Svaki dioničar ima pravo nakon objave sazivanja sjednice priopćiti svoje prijedloge i
protuprijedloge u svezi s dnevnim redom ali njegov zahtjev mora biti obrazložen. O tijeku
sjednice glavne skupštine mora se voditi zapisnik.
36. Nadležnosti skupštine dioničkog društva- Temeljne nadležnosti skupštine utvrđene su
ZGD-om tako da skupština dioničkog društva odlučuje o: 1) Povećanju i smanjenju temeljnog
kapitala; 2) Emisiji novih dionica postojećeg ili novog roda dionica i emisiji obveznica i
drugih dužničkih vrijednosnih papira; 3) Ograničenju ili isključenju prava preče kupnje novih
u okviru odluke o emisiji novih dionica postojećeg ili novog roda; 4) Usvajanju godišnjih
izvješća društva, koja uključuju financijsko izvješće i izvješća revizora, nadzornog odbora i
odbora za reviziju; 5) Raspodjeli dobiti i isplati dividende; 6) Načinu pokrića gubitaka; 7)
Spajanju s drugim društvima i pripajanju drugih društava dioničkom društvu ili dioničko
društvo drugom društvu; 8) Promjeni oblika i podjeli dioničkog društva; 9) Prestanku
dioničkog društva s provedbom likvidacije; 10) Izboru i razrješenju članova nadzornog
odbora pojedinačno.
37. Odbor za reviziju- 1) Interni i vanjski revizori- organi su koji imaju ulogu zaštite
dioničara i vjerovnika kao i društvo u cjelini. Odbor za reviziju predstavlja poseban, obvezan,
stalan i kolegijalni organ društva, samostalan u odnosu na druge organe društva; 2) Odbor za
reviziju obvezan je objaviti reviziju polugodišnjeg i godišnjeg obračuna i reviziju financijskog
poslovanja dioničkog društva; 3) Odbor za reviziju ovlašten je zahtjevati sazivanje sjednice
nadzornog odbora i skupštine kada smatra da su ugroženi interesi dioničara; 4) Odbor za
reviziju bira skupština na isti način kao i nadzorni odbor.
38. Rok za sazivanje skupštine- ZGD-om je utvrđen minimalni rok koji treba proći od dana
sazivanja do dana održavanja skupštine, a to je barem 20 dana prije datuma određenog za
zasjedanje skupštine. Dopušteno je utvrditi duži rok od 20 dana ali ne i kraće.
39. Zaštita manjine- Većinski dioničar je onaj koji raspolaže s dionicama koje predstavljaju
veći dio temeljnog kapitala (više od 50%). Manjinski dioničar je onaj čije sudjelovanje u
temeljnom kapitalu iznosi manje od 50%.
Zaštita se ne pruža svakom manjinskom dioničaru nego samo kvalificiranom manjinskom
dioničaru. Kvalificirani dioničar je onaj kojemu dionice čine zakonom ili statutom određeni
najmanji udio u temeljnom kapitalu društva. ZGD-om je određeno da se manjinskim pravima
mogu koristiti oni dioničari koji imaju dionice koje predstavljaju najmanje 5% ukupnog broja
dionica s pravom glasa i to: 1) Pravo da predlažu izmjenu dnevnog reda; 2) Predlažu
kandidata za člana nadzornog odbora; 3) Dioničar ili skupina dioničara s najmanje 10%
ukupnog broja dionica s pravom glasa imaju: a) Pravo na sazivanje skupštine; b) Pravo na
zahtjev za reviziju od strane odbora za reviziju.
U zaštitu dioničara ubrajamo i pravo dioničara da stavlja svoje prijedloge, odnosno pravo da
se suprostavljaju prijedlozima uprave i nadzornog odbora, pravo na obavijesti u poslovima
društva koji su na dnevnom redu skupštine.
40. Ništave odluke skupštine dioničkog društva ako- 1) Skupština društva nije sazvana na
način predviđen u ZGD-u; 2) Ako odluka skupštine društva nije unesena u zapisnik; 3) Ako je
pravovremenom presudom donesenom povodom tužbe za utvrđivanje niškoristi odluka
proglašena ništavnom.
Postupak za pobijanje i poništenje odluke skupštine može pokrenuti: 1) Dioničar zastupljen
na skupštini, čiji je prigovor na odluku unesen u zapisnik skupštine; 2) Dioničar koji nije
prisustvovao skupštini zbog njezina sazivanja protivno odredbama ZGD-a; 3) Dioničar čiji
prijedlog ili prigovor nije pravilno unesen u zapisnik; 4) Nadzorni odbor i uprava i svaki član
nadzornog odbora i uprave ukoliko bi izvršenjem odluke počinio gosp. prijestup, kaz. djelo ili
nanio štetu dioničkom društvu.
41. Statusne promjene društva su- 1) Promjena oblika; 2) Pripajanje; 3) Spajanje; 4)
Prestanak društva; 5) Likvidacija društva.
42. Prestanak društva- Dioničko društvo može prestati: 1) Odlukom skupštine društva; 2)
Spajanjem, pripajanjem i podjelom društva; 3) Odlukom suda; 4) Stečajem društva.
43. Dioničko društvo odlukom suda prestaje- 1) Kada ga tuži vjerovnik čija dospjela, a
neuzmirena potraživanja premašuju trećinu temeljnog kapitala dioničkog društva; 2)
Skupština dioničkog društva nije održana 10 mjeseci od isteka roka za izradu godišnjeg
obračuna; 3) Kada se i nakon izricanja kazni nastavljaju povrede i drugih propisa kojima se
ugrožavaju interesi vjerovnika ili vlasnika vrijednosnih papira koje je društvo emitiralo; 4)
Kada se stječaj završi diobom stječajne imovine; 5) Kada stječaj nije pokrenut pa imovina
društva nije dovoljna za pokriće troškova stečajnog postupka, ili se stječaj obustavi zbog
nedovoljne imovine; 6) Iz drugih razloga utvrđenih za prestanak gosp. društva.

DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU (D.O.O).

POJAM
D.O.O. je gosp. društvo kapitala u koje članovi (jedna pravna ili fizička osoba ili više njih)
ulažu uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu, pa temeljem
toga stječu u društvu članska prava, utjelovljena u udjelima. Temeljni je kapital D.O.O.
podijeljen na udjele. Zbroj temeljnih uloga mora odgovarati iznosu temeljnog kapitala drušva.
Društvo odgovara za svoje obeveze cjelokupnom svojom imovinom.
OSNOVNA OBILJEŽJA
1) DOO je pravna osoba i kao takva stječe prava i obvezu; 2) DOO je društvo kapitala, što je
vidljivo iz činjenice da članovi društva ne odgovaraju svojom imovinom za njegove obveze;
3) Članovi društva su njegovi osnivači ali i osobe koje mu kasnije pristupe. To su osobe koje
imaju udjela u DOO. Društvo može osnovati jedna ili više osoba- domaći i stranci (pod
uvjetom reciprociteta); 4) Ugovor o osnivanju je temeljni osnivački akt, a zaključuju ga
osnivači u pismenoj formi, a sastavlja ga i ovjerava javni bilježnik. ZGD određuje bitan i
obvezan sadržaj ugovora. Ako DOO osniva jedan osnivač, ugovor zamjenjuje odluka o
osnivanju; 5) DOO je samostalno u svome radu i poslovanju. Članovi društva samostalno
donose poslovne odluke postupajući u granicama utvrđenim zakonom i statutom; 6) DOO se
upisuje u registar društva jer se tek upisom stječe svojstvo pravne osobe; 7) Članovi uplaćuju
djelove temeljnog kapitala koji preuzimaju, a koji se nazivaju temeljni ulozi. Na temelju
veličinepreuzetog temeljnog uloga određuju se udjeli članova. Zbroj temeljnih uloga mora
odgovarati iznosu temeljnog kapitala. Najniži temeljni kapital DOO iznosi 2 000 KM.
Najveća pojedinačna vrijednost uloga ne može biti manja od 100 KM; 8) Članovi društva
uplaćuju ulog koji se definira kao ulog u novcu, stvarima i pravima i time stječu udjele koji se
definiraju kao skup prava i dužnosti jednog člana; 9) Članovi društva ne odgovaraju svojom
imovinom za obvezu društva; 10) DOO ima svoje organe. Društvo uvijek mora imati
skupštinu i upravu, a nadzorni odbor nije obvezan organ DOO; 11) DOO ima statut čije je
obvezne elemente utvrdio ZGD; 12) Ulazak i izlazak iz društva redovito su ograničeni. Udjeli
u društvu se prenosivi.
POSTUPAK OSNIVANJA
Postupak osnivanja DOO je strogo formalan. Temelj osnivanja DOO je ugovor. Ukoliko
DOO osniva jedan osnivač ugovor zamjenjuje odluka o osnivanju. Ugovor mora biti u
pismenom obliku i zaključen kao javnobilježnička isprava. DOO se osniva simulatno jer se
minimalni osnivački ulog mora uplatiti u cjelosti prije registriranja društva.
TEMELJNI KAPITAL
Temeljni kapital DOO iznosi najmanje 2 000 KM. Pojedinačni ulog ne smije biti manji od
100 KM. Ulozi mogu biti u novcu, tvarima i pravima. Kod uloga stvari i prava to ulaganje
mora biti takvo da društvo može uloženim stavrima ili pravima trajno raspolagati. Ulozi u
novcu ne mogu zajedno biti manji od 2 000 KM. Do dana podnošenja prijave za upis
osnivanja društva u registar društva mora biti uplaćeno najmanje polovica uloga u novcu, ali
ne manje od iznosa od 2 000 KM. Oni članovi društva koji ulažu stvari i prava dužni su
unijeti u društvo prije njegova upisa u registar društva. Za stvari je bitno da osoba koja ulaže
ima pravo raspolaganja nad tom stavri i da je vlasnik stvari. Za nekretnine je bitno da nije
opterećena. Nekretnina na kojoj postoji hipoteka, ali vrijednost takve nekretnine odgovarat će
njezinoj tržišnoj vrijednosti umanjenoj za vrijednost potraživanja koje je osigurano
hipotekom.
STATUT
DOO ima statut. On je obavezan akt DOO koji donose osnivači u roku određenim osnivačkim
aktom koji ne može biti dulji od 60 dana od dana upisa osnivanja društva u registar društva.
PRAVA I OBVEZE ČLANOVA
U ZGD-u su prava i obveze članova uređeni s dva podjeljenja: 1) Uplate uloga; 2) Udjeli.
Udio je skup članskih prava i obveza člana društva koje on stječe, tj. preuzima na osnovi
određenog temeljnog uloga u društvu. Član društva dužan je u roku i na način određen
osnivačkim aktom, statutom i odlukom skupštine društva uplatiti ulog. Temeljna obveza koja
proizlazi iz udjela obveza je uplata cjelokupnog temeljnog kapitala.
Obveza uplate temeljnog kapitala pretpostavke su za postojanje i održavanje vrijednosti
kapitala.
Na stvari i prava kao ulog, član društva ne može pridržati nikakvo pravo (vlasništvo) ni
obvezu (terete). Iznimka od zabrane oslobađanja obveze za uplatu temeljnog kapitala postoji
kada se društvo odluči na smanjenje temeljnog kapitala prije dospjeća uplate uloga na temelju
odluke skupštine. Član društva se može osloboditi obveze uplate dijela uloga i to za iznos
namjenjen iznosu za koji je smanjen temeljni kapital.
Član društva koji ne uplate ulog u ugovorenom roku dužan je platiti zateznu kamatu određenu
ugovorom, društvu i drugim članovima nadoknaditi štetu koju pretrpi uslijed njegova
zakašnjenja. Član društva može doći u zakašnjenje u ispunjavanju obveza prema društvu
samo u pogledu uplate uloga u novcu.
ISKLJUČENJE ČLANA DRUŠTVA KOJI JE U ZAKAŠNJENJU
Ako član DOO ne uplati ulog u roku od 60 dana od dana isteka ugovorenog roka, uprava
društva će ga pismeno obavijestiti kako je isključen iz društva. Pravne posljedice su gubitak
svih orava na društvo, s time da član ostaje obvezan ulog uplatiti u cijelosti s zateznim
kamatama i nadokanditi štetu na temelju nepravodobine uplate- KADUCIRANJE
(proglašenje udjela isključenog člana propalim, nevažećim, tako da njegov udio i eventualna
uplata prelaze na društvo). Udio isključenog člana može otkupiti jedan ili više članova
društva, uz suglasnost toga člana.
ODGOVORNOST ČLANOVA I PREDNIKA
Za iznos koji isključeni član nije uplatio na ime uloga sa zateznom kamatom zbog
zakašnjenja, društvu odgovaraju i prednici isključenog člana koji su u knjigu udjela bili
upisani kao članovi društva u tijeku posljednje 3 godine prije upućivanja poziva za uplatu
isključenom članu. Prednik koji plati zaostali iznos stječe udio isključenog člana, ako taj udio
nije prodan, odnsosno otkupljen. Ako udio nije naplaćen u cijelosti od jednog ili više članova
ili od prednika, ako niti jedan od tih postupaka nije pokrenut u roku od 6 mjeseci od dana
isključenja člana razliku do pune vrijednosti njegova udjela dužni su platiti ostali članovi
društva u međusobnom razmjeru njihovih udjela. Ako se navedeni iznos ne može naplatiti od
pojedinih članova DOO naplatit će se od ostalih članova u međusobnom razmjeru njihovih
udjela. Ostali članovi društva odgovaraju ako: 1) Ulog nije uplatio isključeni član; 2) Ulog
nisu uplatili prednici isključenog člana; 3) Ako društvo nije uspjelo naplatiti traženi iznos
prodajom isključenog člana.
UDJELI- detaljno
Udjel je pojam kojim se označava skup, zbroj ili cjelovitost svih članskih prava i obveza koji
pripadaju točno određenom članu DOO. Udjel postoji sve dok postoji društvo. Udjel člana
društva odgovara omjeru nominalne novčane vrijednosti preuzetog temeljnog uloga toga
člana prema ukupnoj vrijednosti nominalnoj novčanoj vrijednosti svih ostalih preuzetih
temeljnih uloga.
S veličinom udjela povezana je i njegova vrijednost. Pri tome se razikuju 3 vrijednosti udjela:
1) Nominalna vrijednost; 2) Stvarna vrijednost; 3) Tržišna vrijednost.
Nominalna vrijednost udjela odgovara svoti temeljnog uloga iz kojega je proizašao taj udjel i
to onako kako je ta svota naznačena u ugovoru i to u poslovnim knjigama društva.
Stvarna vrijednost udjela odgovara udjelu člana društva u neto ukupnoj imovini društva, pri
čemu bi neto ukupnom imovinom društva valjalo uzeti razliku između zbroja imovine,
potraživanja i rezerve društva, s jedne strane i obveze društva s druge strane.
Tržišna (prometna) vrijednost udjela je vrijednost koja ne uzima u obzir samo stvarnu
vrijednost nego i sposobnost postiznja dobiti u budućnost. Nominalna vrijednost određuje broj
glasova koji pripadaju članu društva, pravo prvenstvenog preuzimanja novih temeljnih udjela
kod povećanja temeljnog kapitala. ZGD izričito propisuje kako se udio člana društva
povećava kada uplati novi ulog ili stekne udio drugog člana, što odstupa od rješenja u nekim
usporednim zakonovodstvima.
KNJIGA UDJELA
Uprava svakog DOO mora voditi knjigu udjela. ZGD je propisao obvezne podatke koje svaka
knjiga udjela mora sadržavati, a to su: 1) Ime i prezime ili tvrtku i adresu prebivališta ili
sjedišta članova društva; 2) Vrstu i iznos ugovorenog uloga i uplaćeni iznos; 3) Posebna prava
i obveze vezani za udio.
Uprava društva dužna je najkasnije 8 dana od dana upisa osnivanja u registar društva
uspostaviti knjigu udjela. U odnosu na društvo, njegov član je onaj tko je upisan u knjigu.
PRIJENOS UDJELA
Udjeli u društvu su prenosivi. Članstvo u društvu na izvedeni- derivatni način može se steći:
1) Ugovorom o prijenosu udjela; 2) Nasljeđivanjem; 3) Kupnjom udjela od društva; 4)
Uplatom neuplaćenog dijela temeljnog kapitala od strane prednika ??? člana; 5) Kupnjom
udjela u ovršnom postupku na imovini člana društva; 6) Kupnjom založenog udjela u
postupku njegove prodaje radi namirenja potraživanja osiguranog tim udjelom kao zalogom.
UGOVOR O PRIJENOSU
Sklapanjem ugovora o prijenosu udjela ispunit će se bitna pretpostavka kako bi stjecatelj
udjela postao, a prenositelj uloga prestao biti član društva, ova pretpostavka proizvodi pravni
učinak prema društvu od trenutka upisa u knjigu udjela. Prijenos udjela obavlja se pismenim
ugovorom i nasljeđivanjem. Ugovor o prijenosu udjela je obveznopravni ugovor čiji predmet
je udjel, tj. sva prava i obveze člana društva, koji je još i strogo formalan ugovor. Temeljna
obveza prenositelja prema stjecatelju je ta da stjecatelju pribavi prava koja mu prenosi,
odnosno predaja iz postojanja te obveze proizlazi i odgovornost prenositelja u slučaju
postojanja pravnih nedostataka na prodanom pravu. Temeljna obveza stjecatelja kupca je
plaćanje prenositelju cijene koju su ugovorili osim u slučaju besplatnog prijenosa kada ta
obveza neće ni postojati.
NASLJEĐIVANJE UDJELA
Nasljednost udjela podrazumijeva nepostojanje čvrste vezanosti imatelja udjela i udjela.
Nasljeđivanje je moguće na temelju oporuke ili na temelju zakona. Udjel preminulog člana
duštva će se podijeliti između nasljednika.
PRAVO PREČE KUPNJE UDJELA
Članovi društva imaju pravo preće kupnje. Obavijest o prodaji upućuje se preko uprave koja
mora sadržavati i druge uvjete ponude imatelja udjela. Kada više članova želi kupiti udio,
udio se djeli razmjerno odnosu njihovih uplaćenih uloga. Izričita pismena suglasnost društva
potrebna je kada je: 1) Za udio vezana obveza dodatne činidbe; 2) Društvo uzelo udio u zalog;
3) Vlasnik udjela podnio zahtjev za vanjsku reviziju; 4) Vlasnik udjela podnio zahtjev prema
članovima uprave i nadzornog odbora za naknadu štete društvu.
Kada se udio za čiji je prijenos potrebna suglasnost društva prodaja u ovršnom ili stečajnom
postupku, sud je dužan procijeniti udio i obavijestiti: 1) Društvo; 2) Vjerovniku koji su dobili
dozvolu prisilne ovrhe putem suda; 3) Osoba koja ima prema knjizi udjela, pripadaju neka
stvarna prava na tom udjelu.
STJECANJE I ZALOG VLASTITOG UDJELA
Društvo ne može stjecati vlastiti udjel na teret temeljnog kapitala. Društvo može uzeti u zalog
vlastiti udjel koji je u cjelosti uplaćen, ako je iznos potraživanja društva osiguran tim zalogom
i ako ukupna vrijednost vlastitih udjela uzetih u zalog nije veća od polovice temeljnog
kapitala društva.
Uvjet za stjecanje vlastitog udjela je da se samo ona imovina koja prelazi temeljni kapital
društva smije uporabiti u svrhu stjecanja vlastitog udjela, jer bi u protivnom temeljni kapital
bio oštećen. Društvo može uzimati u zalog vlastite udjele uz postojanje tri kumulativna
uvjeta: 1) Predmet zaloga je udjel koji je u cjelini uplaćen; 2) Vrijednost udjela u svakom
pojedinačnom slučaju mora u cijelosti osigurati potraživanje društva; 3) Ukupna vrijednost
udjela uzetih u zalog, odnosno iznos potraživanja osiguranih na taj način ne smije premašiti
polovicu iznosa temeljnih kapitala.
DOBIT
Temeljno imovinsko pravo koje pripada članu DOO je pravo sudjelovanja u dobiti društva.
Dobit se dijeli među članovima društva u razmjeru sa visinom udjela, ako nije drukčije
ugovoreno. Odredbe o načinu podjele dobiti nisu prisilne narvi.
POJAM GODIŠNJE DOBITI
Dobit društva se utvrđuje godišnje, a to su referentni propisi o računovodstvu. Dobit se
iskazuje u računu dobiti i gubitaka. Godišnja dobit je višak prihoda nad rashodima u nekom
obračunskom razdoblju.

DONOŠENJE ODLUKE O DOBITI

Uprava društva podnosi nadzornom odboru, a on skupštini godišnja financijska izvješća
društva koja ona može prihvatiti ili ne prihvatiti. Tek ukoliko ih prihvati, a ona utvrđuju dobit
društva, skupština donosi odluku o njezinoj uporabi.
ISPLATA DOBITI
Odluka o isplati dobiti koja je u domeni skupštine podrazumijeva njezinu odluku da se
godišnja dobit uporabi za isplatu dividende. Utvrđivanje udjela pojedinih članova u dobiti je u
nadležnosti uprave. Društvo je pri isplati pojedinih udjela u dobiti dužno postupati u skladu sa
zakonitom odlukom članova društva u tome. Uprava prigodom izračuna pa zatim i isplate
pojedinog udjela u dobiti članu društva mora paziti na sadržaj odluke skupštine o uporabi
dobiti društva na čiju je zakonitost dužna kontrolirati te odrediti visinu pojedinih udjela u
skladu sa svojom obvezom primjene pozornosti dobrog gospodarstvenika, a sve u skladu s
odredbama ugovora, odnsosno statuta ZGD-a i iznosu ukupne dobiti društva.
PRAVO NA DOBIT IZ VLASTITOG UDJELA
Budući da društvo može imati vlastite udjele važno je spomenuti da u takvom slučaju prava iz
vlastitih udjela miruju u razdoblju dok te udjele dri društvo. No društvo je ovlašteno ustupiti
tražbinu za isplatu dividende nekom drugom ili mu pak dati pravo plodoučivanja tog udjela.
ISPLATA DIVIDENDE
Član društva stječe zahtjev za isplatu dividende tek kada skupština prihvati financijsko
izvješće društva i donese odluku o uporabi dobiti. Pravo na isplatu dividende neodvojivo je od
udjela. Pravo na isplatu dividende ima onaj član društva koji je kao imatelj udjela upisan u
knjigu udjela.
ISTUPANJE I ISKLJUČENJE ČLANA
Istupanje člana
Istupanje člana iz društva njegov je dobrovoljni izlazak iz njega. ZGD-om je ustanovljeno
samostalno i individualno pravo svakog pojedinog člana društva kako ima pravo tužbom kod
suda tražiti istupanje iz njega ako su mu ostali članovi ili organi društva prouzrokovali štetu ili
je spriječen ispunjavati svoje obveze, ili mu društvo nameće nesrazmjerne obveze. Pravo
člana na istupanje podrazuimijeva, dakle i njegovo pravo zahtjevati od društva i povrat
uloženog u društvo ili isplatu tržišne vrijednosti njegova udjela.
Načini istupanja člana
Istupanje člana iz DOO uređeno je ZGD-om i ono je moguće na dva načina: 1) Istupanje
člana iz društva na temelju ugovora ili statuta; 2) Na temelju samog zakona- tužbom.
Istupanje na temelju ugovora
Da bi se moglo istupiti iz društva na temelju ugovora ili statuta to se mora urediti samim
ugovorom ili statutom.
Ugovorom ili statutom moraju se odrediti: a) uvjeti istupanja člana društva; b) postupak
istupanja člana društva; c) posljedice istupanja člana društva.
Bez uređenja istupanja svakog elementa u ugovoru istupanje člana na temelju ugovora ili
statuta nebi bilo moguće.
Istupanje člana društva na temelju zakona (tužbom)
Član društva može tužbom zahtijevati istupanje iz društva ako član društva, ostali članovi ili
organi društva prouzroće štetu ako je spriječen u ostvarivanju svojih prava u društvu ili mu
neki organ društva nameće nesrazmjerne obveze.
Isključenje člana
Član društva može ex lege biti isključen (kaduciran) samo zbog neispunjavanja obevze unosa
temeljnog uloga. Odluka o isključivanju dostavlja se članu u pismenoj formi, uz navođenje
razloga za isključenje. Član koji je isključen iz društva može pobijati odluku o isključenju
tužbom kod suda u roku od 30 dana od dana kada mu je odluka dostavljena. Isključenje člana
je njegovo prislino udaljavanje iz društva tako da tim činom član u društvu gubi članstvo.
Isključenje na temelju ugovora ili statuta
Isključenje je osim zbog neuplate temeljnog uloga moguće: 1) Kada je predviđeno ugovorom
ili statutom društva; 2) U postupku koji je unaprijed određen ugovorom ili statutom.
ZGD propisuje kako se ugovorom ili statutom može odrediti isključenje člana iz društva.
Zakon upućuje na to da će se statutom ili ugovorom odrediti: 1) Uvjeti isključenja člana iz
društva; 2) Postupak isključenja člana iz društva; 3) Posljedice isključenja člana iz društva.
Ovim su uvjetima određeni minimalni elementi koje treba urediti ugovorom ili statutom.
Isključenje člana iz društva temeljem zakona- tužbom
Društvo može tužbom protiv člana tražiti od suda da ga isključi iz društva.
SKUPŠTINA DRUŠTVA
Skupštinu čine svi članovi društva. Najvažnije člansko pravo članova DOO je sudjelovanje i
odlučivanje u upravljanju društvom.
Nadležnosti skupštine: 1) Godišnji obračun, raspodjela dobiti i pokriće gubitaka; 2)
Donošenje, izmjena i dopuna statuta; 3) Imenovanje i razrješenje uprave i prokurista, ako
ugovorom ili statutom nije dano u nadležnost nadzornog odbora; 4) ! imenovanje nadzornog
odbora ako ga društvo ima; 5) Razmatranje izvještaja ravizora po nalogu suda; 6) Podnošenje
zahtjeva prema članovima uprave i nadzornog odbora za naknadu štete prouzrokovane
povredom zakona, ugovora ili statuta društva; 7) Povećanje ili smanjenje temeljnog kapitala
društva; 8) Promjena oblika u dioničko društvo; 9) Spajanje, pripajanje i podjela društva; 9)
Prestanak društva na temelju odluke skupštine; 10) Odobrenje početne likvidacijske bilance,
izvješće o tijeku likvidacije i završni obračun likvidacije društva.
NAČINI ODLUČIVANJA ČLANOVA DRUŠTVA
Moguća su dva načina: 1) Glasovanje pismenim putem; 2) Putem skupštine, odnosno u
skupštini društva.
Odluka članova društva, odnosno njegove skupštine, neovisno o tome na koji je način
donesena, pravni je akt društva.
ODLUČIVANJE IZVAN SKUPŠTINE
U slučaju odlučivanja bez sazivanja skupštine, pismenim glasovanjem, članovima društva
dostavljaju se pismeni prijedlozi s obrazloženjem i ostavlja rok za odgovor najmanje 15 dana,
a za člana koji se ne izjasni u pismenom obliku smatra se kako je glasovao protiv prijedloga.
ODLUČIVANJE U SKUPŠTINI
Skupštinu društva ovlašteni su sazvati: 1) Uprava društva; 2) Svaki član društva čiji preuzeti
temeljni ulog iznosi najmanje desetinu temeljnog kapitala; 3) Zajednički oni članovi društva
čiji zbroj temeljnih uloga iznosi najmanje desetinu temeljnog kapitala.
Uprava društva je redoviti sazivatelj skupštine, dva su položaja: 1) Kada je ovlaštena; 2) Kada
je dužna sazvati skupštinu.
Ona će to biti dužna učiniti: 1) Najmanje jednom godišnje, najčešće nakon izrade godišnjih
financijskih izvješća; 2) Kada društvo ostvari gubitak veći od petine temeljnog kapitala prema
posljednjem godišnjem obračunu.
ODREĐIVANJE DNEVNOG REDA
Dnevni red u poziv unosi onaj tko saziva skupštinu. Međutim, dnevni red u pozivu za
skupštinu može se promjeniti.
NAČINI SAZIVANJA
Skupština društva saziva se pozivom koji se dostavlja preporučenim pismom svim članovima
društva ponaosob. Poziv za skuštinu dostavlja se najmanje 15 dana prije datuma održavanja,
ako ugovorom ili stautom društva nije drukčije određeno. U poziv uz dnevni red dostavljaju
se i materijali za svaku točku dnevnog reda.
SASTAV I KVORUM SKUPŠTINE
Ukupan iznos temeljnog kapitala društva predstavljen je u skupštini sa 100 glasova, a član
društva ima broj glasova razmjeran njegovom udjelu u temeljnom kapitalu društva.
Kvorum se ne određuje temeljem broja članova društva koji su prisutni već temeljem udjela u
temeljnom kapitalu koji ti članovi zastupaju. Skupština može odlučivati ako su osobno ili
putem punomoćnika zastupljeni članovi čiji udjeli čine polovicu temeljnog kapitala društva.
Ako kvorum ne postoji onda se određuje dan sazivanja nove skupštine. Ako kvorum nije
postignut, skupština se saziva s istim dnevnim redom najkasnije za 15 dana od prvobitno
zakazanog dana održavanja. Kada je nova skupština sazvana zato što prethodna sazvana nije
bila podobna za odlučivanje zbog nedostataka kvoruma, ta nova skupština može odlučivati
ako su zastupljeni udjeli koji čine petinu temeljnog kapitala društva.
NAČINI GLASOVANJA
Član društva koji je potpuno poslovno sposobna fizička osoba može osobno glasovati, koja
nema potpunu poslovnu sposobnost, za nju glasuje zakonski zastupnik, pravnu osobu zastupa
osoba koja je ovlaštena za zastupanje.
Poslovno sposobna fizička osoba koja je spriječena doći na skupštinu moža ovlastiti drugu
osobu da je zastupa. Uvjeti valjanosti izdane punomoći su sljedeći: 1) Da je punomoć izdana i
pismenom obliku; 2) Da se ne radi o općoj punomoći, tj. o punomoći u kojoj je izričito
navedeno ovlaštenje punomoćnika da glasuje na skuptštini društva. Glasovanje je prema
svojoj pravnoj prirodi očitovanje volje osobe koja glasuje i na njega se primjenjuju opća
pravila obveznog prava za očitovanje volje. ZGD ne poznaje odredbe o tehnici glasovanja.
UPRAVA DRUŠTVA
DOO mora imati najmanje jednog člana uprave zato što je ona obvezni organ društva. Oa se
može sastojati od jedne ili više osoba. Upravu DOO čine osobe koje mogu, ali ne moraju biti
članovi društva, iemnovani na način i za razodblje utvrđeno osnivačkim aktom ili stautom
društva.
Imenovanje uprave ???
VOĐENJE POSLOVA DRUŠTVA
Poslovanje društva vodi uprava.
U poslove uprave uvrštava se: 1) Vođenje poslovnih knjiga; 2) Sastavljanje godišnjih
financijskih izvješća društva; 3) Vođenje knjige udjela; 4) Svakogodišnje dostavljanje sudu
popisa članova društva i obavještavnje suda o promjenama u knjizi udjela; 5) Sazivanje
skupštine društva; 6) Podnošenje svih prijava za upis u registar društva; 7) Podnošenje
zahtjeva komisiji za vrijednosne papire za odobrenje oblika u dioničko društvo.
U širi pojam vođenja poslova uvršćuje se oblikovanje temelja poslovne politike društva ili
preciznije rečeno prijedloga temelja poslovne politike koju određuju članovi društva.
Izvanredno vođenje poslova: 1) Prodaja značajnog pogona ili dijela pogona; 2) Osiguranje
velikog kredita; 3) Pravni poslovi s pojedinim članovima društva ili članovima uprave, koji
sadrži značajne razlike.
Društvo zastupa uprava- odredba ZGO koja je prisilne naravi.
NADZORNI ODBOR
Nadzorni odbor je fakultativan organ društva osim: 1) Kada društvo ima više od deset
članova; 2) Kada društvo ima temeljni kapital u iznosu većem od milijun i najmanje dva
člana.
Kad članovi društva žele da ono ima nadzorni odbor, odluku o tome moraju unijeti u
osnivački akt ili statut društva. Izbor, imenovanje i opoziv članova nadzornog odbora , uvjet
za članstvo, broj članova, nadležnosti, način rada, dužna pozornost i odgovornost tih članova i
druga pitanja uređuju se osnivačkim aktom, statutom.
Član društva koje nema nadzorni odbor ima pravo neposredno nadzirati njegovo poslovanje,
poslovne knjige i spise, zalihe i blagajničko poslovanje te sačiniti bilancu društva za svoje
potrebe.
ZAŠTITA PRAVA MANJINE I REVIZIJA
Uprava društva sačinajva godišnje financijska izvješća, i to izvješće podnose se skupštini
društva na odlučivanje o njima. Odredbe ZGD ne nalažu obveznu reviziju tih izvješća putem
ovlaštenih revizora. U cilju zaštite manjine ZGD sadrži odredbe o tome kako član društva ili
skupina članova društva čiji udjeli čine desetinu temeljnog kapitala mogu tražiti od suda da
odredi vanjskog revizora. Sud će revizora imenovati ako predlagači učine vjerovatnim kako je
učinjena ozbiljna povreda zakona, ugovora ili statuta društva.
Imenovani revozor od strane suda će imati prava: 1) Pregledati poslovne knjige; 2) Pregledati
svu potrebnu dokumentaciju društva; 3) Tražiti potrebne obavijesti i izjave od članova uprave,
nadzornog odbora i zaposlenih u društvu
Revizor nakon obavljanja revizije dužan je izvješća dostaviti sudu i dužan je naznačiti: 1) Je li
pri obavljanju revizije bilo uduvoljeno zahtjevu revizora glede pregleda poslovnih knjiga,
uvida u dokumentaciju; 2) Jesu li pri vođenju poslovnih knjiga i izrade financijskog izvješća
učinjene ozbiljne povrede zakona, ugovora ili statuta društva; 3) Je li revizija bila opravdana
ili neopravdana.
Visinu naknade revizije određuje sud, ako se stranke drugačije ne dogovore.
Sud će izvješće revizora dostaviti upravi i nadzornom odboru.
POSLJEDICE OBAVLJANJA REVIZIJE
U slučaju da nalaz revizije ukazuje na ozbiljne povrede zakona ugovora ili statuta društva, sud
može naložiti društvu (upravi ili nadzornom odboru) da u određenom roku održi skupštinu
koja će razmatrati revizorovo izvješće.
Na toj skupštini: 1) Izvješće se mora pročitati u cijelosti; 2) Uprava i nadzorni odbor moraju
se očitovati o svim utvrđenim nepravilnostima i mjerama koje namjeravaju poduzeti ili
predlaže da se poduzmu u povodu tih nepravilnosti; 3) Nadzorni se odbor mora izjasniti o
tome ima li društvo zahtjevati naknadu štete od uprave; 4) Skupština treba donijeti odluku o
izvješću.
POVEĆANJE TEMELJNOG KAPITALA
Povećanje temeljnog kapitala DOO može uslijediti nakon poosnivanja društva.
Načini povećanja
Temeljni kapital povećava se na temelju odluke skupštine društva uplatom ili unošenjem
novih uloga.
On se može povećati: 1) Efektivno (stvarno); 2) Nominalno.
Stvarno povećanje znači da u društvo ulazi nova vrijednost čime će biti povećana ukupna
sredstva.
Pri nominalnom povećanju temeljnog kapitala se radi knjigovodstvena operacija
prekižnjavanja svote za koju se poveća temeljni kapital iz pričuve.
Efektivno i nominalno povećanje temeljnog kapitala može imati dva obilka:
Efektivno: 1) Stvaranjem i preuzimanjem novih temeljnih uloga; 2) Povećanjem svote
postojećih temeljnih uloga.
Nominalno: 1) Odustajanjem od isplate dobiti članovima društva i pretvaranjem te svote u
temeljni kapital; 2) Pretvaranjem pričuva društva u temeljni kapital s time da se i pri
korištenju dobiti i pri korištenju pričuva mogu stvoriti novi udjeli ili povećati svote
postojećih.
Skupština društva donosi odluku o povećanju temeljnih kapitala.
Efektivno povećanje temeljnog kapitala
Temeljne uloge na osnovi odluke o povećanju temeljnog kapitala mogu preuzeti ne samo
postojeći članovi društva već i druge osobe koje nisu članovi društva u trenutku donošenja
odluke o povećanju temeljnog kapitala, kada su odlukom o povećanju temeljnog kapitala
stvoreni novi udjeli.
Članovi društva imaju pravo prvenstveno uplate novih uloga u razmjeru svojih udjela u
temeljnom kapitalu društva.
Prav prvenstva uplate novih uloga članovi društva mogu se odreći i to na dva mačina: 1)
Prethodnim unošenjem odgovarajuće odredbe u ugovor ili statut; 2) Unošenjem odgovarajuće
odredbe u odluku o povećanju temeljnog kapitala društva.
Nominalno povećanje temeljnog kapitala
U slučaju povećanja temeljnog kapitala pretvaranjem zadržane dobiti iz pričuva u temeljni
kapital, neće biti izvanvanjskog unosa temeljnih uloga, nego će se iz dobiti koja nije isplaćena
članovima povećati nominalna vrijednost njihovih već postojećih udjela. Pretpostavka je
uspješno poslovanje društva. Kada se povećanje provodi povećanjem nominalnih svota
postojećih udjela, svote povećanje pojedinih udjela moraju biti razmjerne svotama
dosadašnjih udjela, kako bi međusobni položaj članova društva ostao nepromijenjen.
SMANJENJE TEMELJNOG KAPITALA
Temeljni kapital društva može biti i previsok. Efektvino smanjenje temeljnog kapitala vezano
je za istodobno smanjenje imovine društva u istom iznosu, a nominalno smanjenje kapitala
situacija je kada vrijednost imovine društva (aktivne i pričuvne obveze) padne ispod svote
temeljnog kapitala društva. U prvom slučaju svota za koju je smanjen temeljni kapital bit će
isplaćena članovima društva, a u drugom slučaju zbog gubitaka u poslovanju nije moguće
uravnotežiti bilancu društva bez smanjenja temeljnog kapitala, pa stoga i članovima društva
neće biti isplaćena svota za koju je temeljni kapital smanjen.
Prva radnja je donošenje odluke o smanjenju temeljnog kapitala. Temeljni kapital društva se
može smanjiti odlukom skupštine društva. Ta odluka treba sadržavati svote smanjenja
postojećeg i svote novog temeljnog kapitala. Jedno od glavnih pravila koje postoji u svezi
smanjenja temeljnog kapitala društva jest pravilo o zaštiti interesa vjerovnika na čiju se štetu
to smanjenje ni u kojem slučaju ne smije provesti. Odluku o smanjenu dužno je dostaviti
registru i objaviti u SL.N.FBiH. Oglas o namjeri sniženja temeljnog kapitala mora sadržavati:
1) Objavu društva kako je svim vjerovnicima spremna na njihove zahtjeve podmiriti sva
njihova potraživanja prema društvu, odnsosno dati osiguranje za podmirenje tih potraživanja;
2) Naznaku o tome da će smatrati kako su oni vjerovnici koji ne prijave svoja potraživanja i
zatraže isplatu ili osiguranje u roku predviđenom u oglasu suglasni sa smanjenjem temeljnog
kapitala društva; 3) Pravni učinak odluke o smanjenju temeljnog kapitala nastaje danom
njegova upisa u registar društva.
STATUSNE PROMJENE DRUŠTVA
Spajanje, pripajanje, podjela, promjena oblika društva.

Promjena oblika
DOO može promjeniti oblik u dioničko društvo na temelju odluke skupštine donesene
dvotrećinskom većinom glasova svih članova društva. Na temelju odluke skupštine o
promejnei oblika DOO u dioničko društvo, članovi stječu dionice dioničkog društva
razmjerno njihovo sudjelovanju u temeljnom kapitalu DOO.
Uprava društva DOO podnosi Komisiji za vrijednosne papire zahtjev za odobrenje promjene
oblika u dioničko društvo, uz koje prilaže odluku skupštine i ugovor s Registrom vrijednosnih
papira.
Zahtjev za odobrenje promjene oblika potpisuju svi članovi nadzornog odbora i uprave
društva.
PRIPAJANJE I SPAJANJE
DOO se može spojiti s drugim DOO ili dioničkim društvom ili se prispojiti jendom od njih,
ali ne prije dvije godine od danan upisa u registar društva. Pripajanje se jedno ili više DOO
pripaja drugom DOO ili dioničkom društvu tako da sva prava i obveze pripojenog društva
prelaze na društvo preuzimatelja koji postaje univerzalni sljednik pripojenog društva, dok
pripojenan društva prestaju postojati bez provedbe postupa likvidacije, a članovi pripojenoga
društva u zajenu dobivaju dionice ili udjele u društvu preuzimatelja.
Spajanjem se dva ili više društava spajaju u jedno društvo tako da sva prava ili obveze tih
društava prelaze na društvo koje se osniva i postaje univerzalni sljednik spojenih društava dok
ona prestaju psotojati bez postpka likvidacije, a njihovi članovi u zamjenu dobivaju dionice ili
udjele u društvu koje se osniva.
Pripajanje i spajanje se događa temeljem odluke skupštine donesene većinom glasova
zastupljenih članova društva, što na prvoj sazvanoj skupštini podrazumijeva 25% +1 od
ukupnog broja glasova, odnosno 10%+1 od ukupnog broja glasova na ponovno sazvanoj
skupštini. Temelj za donošenje odluke o pripajanju ili spajanju DOO predstavlja plan
reorganizacije.
PRESTANAK DRUŠTVA
DOO prestaje sukladno zakonu i statutu iz sljedećih razloga: 1) Spajanjem, pripajanjem i
podjelom; 2) Odlukom skupštine; 3) Odlukom suda; 4) Stečajem; 5) Istekom vremena.
Razlog prestanka može se navesti istek vremena za koja je društvo osnovano.
Ugovorni razlozi: gubitak imovine u vrijednosti polovice temeljnog kapitala, nepostizanje
određene svote dobiti u poslovnoj godini, istek valjanosti upravne dozvole za rad, smrt člana
društva i otvaranja stečaja nad imovinom člana društva.
DOO prestaje odlukom suda: 1) Po tužbi jednog ili više vjerovnika čija dospjela, a neizmirena
potraživanja premašuju polovicu temeljnog kapitala društva; 2) Ako skupština društva nije
održana 8 mjeseci od isteka roka za izradu godišnjeg obračuna; 3) Kada se i nakon izricanja
kazni nastavljaju povrede zakona i drugih propisa kojima se ugrožavaju interesi vjerovnika; 4)
Kada se stečaj završi diobom stečajne imovine; 5) Ako stečaj nije pokrenut jer imovina
društva nije dovoljna za pokriće troškova stečajnog postupka ili se stečaj obustavi zbog
nedovoljne imovine.
Razlog prestanka DOO je ništavost upisa u registar društva.
LIKVIDACIJA DRUŠTVA
Postupak likvidacije DOO provodi se nakon prestanka društva na temelju odluke skupštine ili
odluke suda. Kad DOO prestaje na temelju odluke skupštine likvidaciju provodi uprava
društva, a ako društvo prestaje na temelju odluke suda, likvidatora imenuje sud.
Zadaća likvidatora nije voditi redovito poslovanje društva, već završiti poslove društva,
razriješiti sve postojeće imovinske odnose društva, podmiriti vjerovnike, naplatiti potraživanja
od dužnika, unovčiti imovinu društva i podjeliti ostatak članovima društava u sitiaciji u kojoj
društvo nije prezaduženo niti neposobno za plaćanje.
Skupština društva funkcionira sve do podnošenja završnog obračuna od likvidatora. Uprava ili
likvidator DOO dužni su objaviti u najmanje jednom domaćem dnevnom listu kako je
pokrenut postupak likvidacije tri puta od dana donošenja odluke o pokretanju postupka
likvidacije, u razmacima od 15 do 30 dana.
Likvidator je dužan deponirati na poseban račun novac potreban za izmirenje: 1) Poznatih
obevza za koje se vjerovnici nisu prijavili; 2) Obveze koje nisu dospjele; 3) Spornih obveza.
Nakon podjele cjelokupne imovine likvidator je dužan sazvati skupštinu DOO i podnijeti
završni obračun. Nakon toga likvidator je dužan podnijeti prijavu za upis prestanka društva u
likvidator društva.

1. Objasniti razliku između simulatnog i sukcesivnog nacina osnivanja d.d. ?

-Simalativno osnivanje d.d. je kada osnivaci otkupljuju sve dionice prigodom osnivanja, a
sukcesivno osnivanje d.d. je takvo osnivanje kod koji potpisivaci preuzimaju jedan dio dionica
a drugi dio nude neodređenom brojku nepoznatih kupaca.
2. Nabroji nadleznosti osnivacke skupstine d.d ?
-Nadležnost osnivačke skupine je: 1) Usvajanje izvješća o osnivanju; 2) Usvajanje
statuta; 3) Biranje presjedavajućeg skupštine; 4) Imenovanje članova nadzornog
odbora; 5) Potvrđivanje vrijednosti uloga u stvarima i pravima i utvrđivanje broja
dionica emitiranih na temelju toga.
3. Navedite nacine povecanja temeljnog kapitala d.d.?
-Temeljni kapital se može povećati na više načina: 1) povećanjem temeljnog kapitala
ulozima emisijom novih dionica u javnoj ponudi ili zatvorenoj prodaji; 2) uvjetnim
povećanjem kapitala; 3) povećanjem kapitala iz sredstava društva (povećanjem iz
vlastitih sredstava); 4) integriranim povećanjem temeljnog kapitala.
4. U koji slucajevima prestaju prava sadrzana u dionicama za zaposlene?
-Prava sadrzana u dionicama za zaposlene prestaju danom smrti ili prestanak zaposlenja kod
dionickog drustva
5. Za sto se mogu koristiti sredstva iz fonda pricuva ako on iznosi vise od 25% temeljnog
kapitala?
- 1)dopuna dividende, najvise 5% temeljnog kapitala
2)uvjetnim povecanjem kapitala
3)povecanjem kapitala iz sredstava drustva
6. Nabrojite upravljacka prava dionicara?
-Upravljačka prava uključuju: 1) sudjelovanje u radu i odlučivanje skupštine
dioničkog društva; 2) pravo glasa uključujući kumulativno glasovanje; 3) podnošenje
zahtjeva za sazivanje skupštine; 4) izmjene dnevnog reda i prijedloga odluka
skupštine; 5) uvid u isprave; 6) pobijanje odluka skupštine; 7) predlaganje kandidata
za člana nadzornog odbora; 8) obavještenost.
7. Prilikom osnivanja d.d. sastavljaju UGOVOR O OSNIVANJU, i sve troskove do osnivanja
snose OSNIVACI DRUSTVA, a nakon osnivanja osnovni akt d.d. je STATUT, te dionicari za
obveze drustva u pravilu NE ODGOVARAJU svojom imovinom.
8. Zaokruzite tocan odogovr : Dionica je
-dematerijalizirana
9. Zaokruzite tocan odogovr: popis dionicara i pripadajucih dionica d.d. vodi se u :
-registru vrijednosnih papira
10. Koji dionicari mogu predloziti dnevni red skupstine?
-dionicari mogu sazvati glavnu skupstinu ako imaju dionice ciji ukupni nominalni iznos cini
najmanje 5% temeljnog kapitala drustva, odnosno 10% prema ZGD-u
 11. Gospodarsko drustvo „osiguranje“d.d Mostar kojemu je kao temeljna djelastnost upasana
u resgistar drustva osiguranje posredovanje u osigranju ima 3milion KM temeljni kapital i
40 dionicara. O kojoj vrsti d.d. se radi, o otvorenom ili zatvorenom d.d. ?
-Radi se o otvorenom drustvu. Otvorena drustva su ona cije su dionice izdane putem javne
ponude i ispunjavaju sljedece uvjete:
1) da se radi o bankama ili o drutvima za osiguranje
2) da imaju temeljni kapital namanje 4mil KM i najmanje 40 dionicara.
12. Dionicar ste određenog dionickog drustva u kojem imate 15 dionica, te vam je na skupsitni
ponuđen glasacki listic za izbor clanova nadzornog odobora. Glasajte za kandidate koje
zelite i u nastavku navedite koliko ste glasova dali kandidatima koje ste zaokruzili ?
- zaokruzuju se sva 3
13. Koja je gornja granica temeljnog kapitala u d.o.o. i zasto?
- 4mil KM i 40 clanova – ako pređe taj iznos posatje d.d

1. Koliko mora iznositi temeljni kapital kod sukcesivnog načina osnivanja dionickog drustva koji
se odnosi uplaćuje i zasto?
- Mora biti uplaćeno 50 000KM jer je to zakonski minimum. Ono sto dionicari otkupe to je
siguran otkup, a javna prodaja moze ali ne mora uspjeti.
2. Navedite reodslijed koji se smanjuje temeljni kapital dionickog drustva?
-Prvo se povralce vlastite dionice, a zatim dionice koje nisu u cjelini uplacene do dana donosenja
odluke o smanjenju temeljnog kapitala.
3. Kratko objasnite znacenje dionice kao vrijednosnog papira?
-Dionica kao vrijednosni papir je prenosiva isprava nematerijaliziranom obliku elektronickog
zapisa, izdana u seriji na temelju koje se ostavruju prava prema izdavatelju i obavlja prijenos
prava sukladno zakonu i odluci o izdavanju.
4. U kojem iznosu se izdvajaju sredstva u fond pricuva?
- Fond pricuva iznosi 25% temeljnog kapitala drustva. U fond pricuva izdvaja se najmanje 10%
godisnjeg iznosa neto dobiti, sve dok ovaj fond ne dosegne iznos od najmanje 25% temeljnog
kapitala dionickog drustva
5. Zasto se skupstina dionickog drustva mora sastati najmanje jednog godisnje?
-Skupstina se mora sastajati jednom godisnje radi usvajanja godisnjeg financijsog
plana,godisnjeg izvjesca te kako bi odnijela odluku o uporabi dobiti.
6. Dionicar ste odredjenog drustva i na danasnji dan skupstina donese odluku o podjeli odbiti, te
odredi da ce se dobit djeliti za mjesec dana. Vi za 14 dana prodate dionice. Tko ima pravo na
dobit, vi ili novi vlasnik dionica i objasnite zasto?
-ja imam pravo na dobit. Pravo na isplatu dividende je pravo dionicara i ima ga onaj tko ima
clanska prava u drustvu u vrijeme kad je donesena odluka o isplati dividende
7. Ako je manjinski dionicar nezadovoljan odlukom cije je usvajanje predviđeno na skupistini
koaj je zakonska mogucnost zastite prava tog dionicara?
-Nezadovoljan dionicar ima pravo u roku 8 daana od dana odricanja skupstine pdonijeti pimseni
zahtjev da drustvo otkupi njegove dionice.Oni su duzni to uciniti u roku od 3 mjeseca.
8. Ako je sazivanje skupstine d.d. objavljeno u dnevnim novinama 15 dana prije odrzavanje
skupstine, te na toj skupstini donesena odluka o statusnoj promjeni drustva, hoce li takva
odluka biti valjana. Obrazloziti odgovor.
-Odluka nije valjana jer se skupstina saziva najmanje 20 dana prije odrzavanja skupstine
9. Preko kojeg organa clanovi d.o.o. obavjestavaju ostale clanove drustva o namjeravanoj
prodaji udjela i zasto bas preko tog organa?
 -Obavjest clanova drustva o namjeravanoj prodaji udjela upucuje se preko organa uprave
drustva. Obavjest mora sadrzavati cijenu i druge uvjete ponude imatelja uvjeta. Zato sto uprava
mora voditi kjnigu udjela na nacin kojim se osigurava tocna i potpuna evidencija o clanovima
drustva i njihovima udjelima.
10. U kojim slucajevima ZGD propisuje da d.o.o. mora imati nadzor odbora?
- a)Kad drustvo ima vise od 10 clanova
b)Kad drustvo ima temeljni kapital u iznosu vecem od 1 000 000KM i najmanje 2 clana
11. Koja je temeljna razlika između d.d i d.o.o.
-Temeljna razlika između d.o.o. i d.d. je u pravu prece kupnje, jer kod d.o.o. je pravo prece
kupnje obveza.
12. Ako d.o.o. osnivaju 2 osnivaca i ulog jednog od osnivaca je minimalnih 100KM. Koliko mora
biti ulog drugog clana i zasto?
-Ulog drugog clana mora biti 900KM. Temeljni kapital d.o.o. s jednim ili vise osnivaca iznosi
najmanje 1000KM, ako drugim zakonom nije drugacije odredjeno, a vrijednost pojedinacnog
uloga ne moze biti manja od 100KM
13. Koliko iznosi minimalan iznos dionickog kapitala banke?
-Ne moze biti manji od 15 000 000KM
14. Zaokruzite tocan odgovor: drustvo za osiguranje je po svom obliku :
- OTVORENO
15. Naborjite organe gospodraske komore FbiH?
-Skupstina, upravni odbor, nadzorni odbor i predjesnik
16. Tko cini Komisiju za vrjednoosne papire FbiH i kako se imenuju njeni clanovi?
- Komisije cine: predsjednik, zamjenik i 3 clana koje imenuje i razrjesava predjesdnik FbiH uz
suglasnost podpredsjednika, a potvrdjuje parlament FBiH. Mandat traje 5 godina, ista osoba
moze biti birana vise puta, za svaki iduci mandat imenuje se najmanje 2 clana iz prethodnog
mandata.