Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu

TEMPERATURNA POLJA
P794

SEMINARSKI RAD

Ime Prezime
Mateo Bošnjak

Datum predaje
03.06.2018.

Akademska godina 2017./2018.

SADRŽAJ

1 UVOD………………………………………………………………………………….1
2 ZADACI……………………………………………………………………………….2
3 RJEŠENJE PRVOG ZADATKA……………………………………………………3
3.1 MATEMATIČKI MODEL...………………………………………………………4
3.2 PROGRAMIRANJE U EES-U...…………………………………………………..4
3.3 REZULTATI, TABLICE I DIJAGRAMI...………………………………………..6
4 RJEŠENJE DRUGOG ZADATKA………………………………………………...12
4.1 MATEMATIČKI MODEL...……………………………………………………..13
4.2 PROGRAMIRANJE U EES-U.....………………………………………………..14
4.3 REZULTATI, TABLICE I DIJAGRAMI...………………………………………15
5 RJEŠENJE TREĆEG ZADATKA…………………………………………………18
5.1 MATEMATIČKI MODEL...……………………………………………………..18
5.2 PROGRAMIRANJE U EES-U...…………………………………………………20
5.3 REZULTATI, TABLICE I DIJAGRAMI..……………………………………….21
6 LITERATURA..……………………………………………………………………..24
Temperaturna polja Mateo Bošnjak,12143490

1 UVOD

Zavarivanje je već duže vrijeme nezaobilazna tehnologija pri spajanju materijala u gotove
proizvode. Postoji mnogo različitih postupaka zavarivanja, ali svi imaju jedan cilj, a to je što
bolje, učinkovitije i kvalitetnije spojiti dva ili više materijala.

Zavarivanje je spajanje dvaju ili više, istorodnih ili raznorodnih materijala, taljenjem ili
pritiskom, sa ili bez dodavanja dodatnog materijala, na način da se dobije homogen zavareni
spoj (zavareni spoj bez grešaka sa zahtijevanim mehaničkim i ostalim svojstvima).

Zavarivanje je interdisciplinarna tehnologija. Za razumijevanje i korištenje ove tehnologije

nužna su znanja sa područja:

 Znanosti o materijalima i metalurgije (metalurgija zavarivanja),

 termodinamike (temperaturna polja pri zavarivanju),
 elektrotehnike (izvori struje, električni luk, spajanje različitih senzori – U, I, zvuk,
svjetlost,…),
 kemije (metalurški i drugi procesi koji se odvijaju pri zavarivanju),
 informatike (ekspertni sustavi, različiti proračuni, baze podataka, …) i dr.

Opseg zavarivanja samo na jednom objektu može biti velik.

Na primjeru jednog tankera nosivosti 82.000 t izgrađenog u našem brodogradilištu zavaruje se:
261.6 km kutnih spojeva i 11.6 km sučeonih spojeva
Na postrojenjima velikih termoelektrana ili na nuklearnim elektranama, rafinerijama nafte ima
po 10.000 do 100.000 zavarenih spojeva cijevi pod tlakom.
Dovoljno je da samo jedan zavar otkaže (lom, pukotina, poroznost, propuštanje...), pa da dođe
do skupog zastoja ili u nepovoljnijem slučaju do katastrofalnog oštećenja s teškim posljedicama
za ljude, imovinu i biološku okolinu.
Važnije godine za zavarivanje

-1802. Petrov istražuje električni luk za opću namjenu; još ne za zavarivanje. •

-1856. Joule prvi primjenjuje sučeono elektrootporno zavarivanje žica. •

-1882. N.N. Bernardos (Rusija) prvi koristi električni luk između ugljene elektrode i metala
kao izvor energije za zavarivanje uz dodavanje žice u metalnu kupku. Kao izvor istosmjerne
struje koristio je bateriju galvanskih članaka (akumulatora). Do tada se električni luk izmđu
dvije ugljene elektrode koristio za osvjetljenje. •
-1888. N.S. Slavjanov (Rusija) je predložio postupak elektrolučnog zavarivanja metalnom
elektrodom. Električni luk je uspostavio između metalne elektrode i metalnih predmeta, koji
su spajani. •
-1894. Sottrand zavaruje prvi puta plinskim plamenom O2+H2. Kasnije se razvija plinsko
zavarivanje kisik-acetilenskim (O2+C2H2) plamenom, koje se od 1916. uspješno i široko
primjenjuje u industriji. •

1
Temperaturna polja Mateo Bošnjak,12143490

2 ZADACI

2
Temperaturna polja Mateo Bošnjak,12143490

3 RJEŠENJE PRVOG ZADATKA

Elektrootporno zavarivanje jedan je od najbolje automatiziranih i robotiziranih

postupaka zavarivanja, a obuhvaća grupu postupaka kod kojih se materijal zagrijava toplinom
stvorenom električnim otporom. Zavareni spoj nastaje djelovanjem sile pritiska između
elektroda. Električnim otporom stvara se toplina koja se koristi za zagrijavanje određene
količine materijala na temperaturu zavarivanja, kao i za zagrijavanje materijala u okolnoj zoni.
Najčešće se koristi izmjenična struja niskog napona i visoke jakosti te kratkog trajanja .Ovaj
postupak zavarivanja spada u skupinu postupaka uz djelovanje pritiska, odnosno spajanje
metalnih dijelova pritiskom i to bez korištenja dodatnog materijala, za razliku od druge skupine
postupaka gdje se zavaruje taljenjem, a to je spajanje metalnih dijelova u rastaljenom stanju na
mjestu spajanja, s korištenjem ili bez korištenja dodatnog materijala, te bez djelovanja pritiska
ili udaraca.
U našem zadatku se radi o točkastom elektrootpornom zavarivanju. Elektrootporno točkasto
zavarivanje je najzastupljeniji i jedan je od najstarijih postupaka električnog zavarivanja u
današnjoj industriji. Zavar nastaje kombinacijom triju faktora, a to su: toplina (koja se dobije
kombinacijom napona, struje zavarivanja i električnog otpora), pritisak i vrijeme. Iznosi ovih
faktora ovise o vrsti materijala koji se zavaruje, stanju njegove površine te o debljini samog
materijala.
Toplina nastaje uslijed električnog otpora na mjestu dodira dijelova koji se zavaruju, po formuli:
Q = J2 ˑ R ˑ t [J]
gdje je:
J – jakost električne struje zavarivanja,
R – električni otpor na mjestu dodira zavarivanih dijelova,
t – trajanje zavarivanja

3
Temperaturna polja Mateo Bošnjak,12143490

3.1 MATEMATIČKI MODEL

Zadano:
v= 0,005 [m/s]
q= 4000 [W]
a=0,000005 [m^2/s]
λ=25 [W/(m*K)]

𝑞 𝑣
𝑇= ∙ 𝑒 −2∙𝑎(𝑥+𝑟)
2∙𝜋∙𝜆∙𝑟

gdje je:
𝑞 = 𝑈 ∙ 𝐼 ∙ 𝜂 – snaga toplinskog izvora, W
λ – toplinska provodnost materijala
e=2,71828
v – brzina točkastog toplinskog izvora
a – koeficijent temperaturne vodljivosti krutine
x – udaljenost od izvora, m

𝑟 = √𝑥 2 + 𝑦 2 + 𝑧 2

3.2 PROGRAMIRANJE U EES-U

"Seminarski rad - Temperaturna polja"
"Mateo Bošnjak-12143490"

"1. Zadatak"

"Zadano:"
v=0,005 [m/s]
q=4000 [W]
a=5E-6 [m^2/s]
lambda=25 [W/(m*K)]

"Rjesenje:"
T=(q/(2*pi*lambda*r))*(e_ln^(-((v/(2*a))*(x+r))))
r=sqrt(x^2+y^2+z^2)
e_ln=2,71828

x=-0,05 [m]
y=0,04 [m]
z=0 [m]

4
Temperaturna polja Mateo Bošnjak,12143490

"Pomocni proracun"
x_1 = -0,1
x_2 = 0,1

y_1 = -0,03
y_2 = 0,03

delta_x = 0,005
delta_y = delta_x

n_x = ((x_2 - x_1) / delta_x) + 1

n_y = ((y_2 - y_1) / delta_y) + 1

n = n_x * n_y

Duplicate i = 1;n_x
x[i] = x_1 + (i-1)*delta_x
end

Duplicate j = 1;n_y
y[j] = y_1 + (j-1)*delta_y
end

Duplicate i = 1;n_x
Duplicate j = 1;n_y
T[i;j] = (q / (2 * PI# * lambda * sqrt(x[i]^2 + y[j]^2 + z^2))) * (e_ln^(-v / (2 * a)
* (x[i] + sqrt(x[i]^2 + y[j]^2 + z^2))))
end
end

5
Temperaturna polja Mateo Bošnjak,12143490

3.3 REZULTATI TABLICE I DIJAGRAMI

a) za z = 0 m za z = 0,004 m
T = 0,357°C T = 0,3348°C
r=0,06403 m r = 0,06416 m
v-50% = 0,0025 m/s v+50% = 0,0075 m/s
v-25% = 0,0025 m/s v+25% = 0,0075 m/s

6
Temperaturna polja Mateo Bošnjak,12143490

a) 𝜗 = 𝑓(𝑥, 𝑦) s parametarskom vrijednošću koordinate y=0,01 m, y=0,02 m, y=0,02 m,

y=0,015 m i promjenjivom vrijednošću x za z=0 m.

ϑ=f(x,y) ; z=0[m]
450
400
T[°C]
350
300
250 y=0,01 [m]
200 y=0,02 [m]

150 y=0,03 [m]

100 y=0,015[m]

50
0
-0,3 -0,25 -0,2 -0,15 -0,1 -0,05 0 0,05
x[m]

Temperatura oko samog toplinskog izvora je najveća, a što je veća udaljenost od toplinskog
izvora temperatura opada.

𝜗 = 𝑓(𝑥, 𝑦) s parametarskom vrijednošću koordinate y=0,0¸1 m, y=0,02 m, y=0,03 m, y=0,015

m i promjenjivom vrijednošću x za z=0,004 m.

ϑ=f(x,y) ; z=0,004[m]
T[°C] 450
400
350
300
250 y=0,01 [m]
200 y=0,02 [m]

150 y=0,03 [m]

100 y=0,015[m]

50
0
-0,3 -0,25 -0,2 -0,15 -0,1 -0,05 0 0,05
x[m]

Temperatura se smanjila zbog toga što je naša točka udaljena po dubini tijela za z=0,004 m.

7
Temperaturna polja Mateo Bošnjak,12143490

b) 𝜗 = 𝑓(𝑥, 𝑦) s parametarskom vrijednošću koordinate x=-0,05 m, x=-0,06 m, x=-0,07 m,

x=-0,08 m i promjenjivom vrijednošću y za z=0 m.

ϑ=f(x,y) ; z=0[m]
450

400

350

300

250 x=-0,05 [m]

T[°C]
200 x=-0,06 [m]

150 x=-0,07[m]
x=-0,08[m]
100

50

0
-0,03 -0,02 -0,01 0 0,01 0,02 0,03
y[m]

Na mjestu zavarivanja je visoka temperatura. Malim pomacima po x-osi, odnosno,

udaljavanjem od izvora zavarivanja po y-osi, temperatura se znatno smanjuje. Na grafu je
također vidiljiva simetrija jer je os y okomita na smjer zavara.

𝜗 = 𝑓(𝑥, 𝑦) s parametarskom vrijednošću koordinate x=-0,05 m, x=-0,06 m, x=-0,07 m,

x=-0,08 m i promjenjivom vrijednošću y za z=0,004 m.

ϑ=f(x,y) ; z=0,004[m]
450
400
350
300
250 x=-0,08[m]
T[°C]
200 x=-0,07[m]
150 x=-0,06 [m]
100 x=-0,05 [m]
50
0
-0,03 -0,02 -0,01 0 0,01 0,02 0,03
y[m]

Odmicanjem toplinskog izvora po koordinatnoj osi – z, temperature opadaju.

8
Temperaturna polja Mateo Bošnjak,12143490

c) 𝜗 = 𝑓(𝑥, 𝑣) s parametarskom vrijednošću brzine v gibanja točkastog toplinskog izvora (𝑣 =

±50% zadane vrijednosti) i promjenjivom vrijednošću x, za z=0 m.

ϑ=f(x,v) ; y=0,01 [m] ; z=0[m]

450

400

350

300

250 v=0,00750 [m/s]

T[°C]
200 v=0,00625 [m/s]

150 v=0,00125 [m/s]

v=0,0250[m/s]
100

50

0
-0,3 -0,25 -0,2 -0,15 -0,1 -0,05 0 0,05
x[m]

Pri manjim brzinama veći je toplinski input, a prema tome i veći iznosi temperature. Pri brzini
v=0,00125 m/s iznos temperature je 1079 °C, a pri brzini v=0,00750 m/s je oko 250 °C.

𝜗 = 𝑓(𝑥, 𝑣) s parametarskom vrijednošću brzine v gibanja točkastog toplinskog izvora (𝑣 =

±50% zadane vrijednosti) i promjenjivom vrijednošću x, za z=0,004 m.

ϑ=f(x,v) ; y=0,01 [m] ; z=0,004[m]

450
400
350
300
250 v=0,0250[m/s]
T[°C]
200 v=0,00125 [m/s]
150 v=0,00625 [m/s]
100 v=0,00750 [m/s]
50
0
-0,3 -0,25 -0,2 -0,15 -0,1 -0,05 0 0,05
x[m]

Udaljavanjem po koordinatnoj osi – z, temperature još više opadaju. Za brzinu v=0,00125 m/s
maksimalna temperatura je pala za 110°C, a kod brzine v=0,0075 m/s za 38 °C.
9
Temperaturna polja Mateo Bošnjak,12143490

d) Prostorni dijagram u Excelu

U prostornom dijagramu je vidljiva ovisnost temperature o x i y udaljenosti od toplinskog

izvora.Najveća temperatura je označena sa smeđom bojom a najmanja sa plavom.

e) Dijagram „Plot x-y-z“ u EES-u

Crvenom bojom je označena najveca temperatura i ona se nalazi na najmanjoj udaljenosti od

toplinskog izvora na x=0 m ;y=0 m. Udaljavanjem od toplinksog izvora vidimo pad
temperatura. Plava boja označava najnižu temperaturu.

10
Temperaturna polja Mateo Bošnjak,12143490

4 RJEŠENJE DRUGOG ZADATKA

Elektrootporno šavno zavarivanje je postupak spajanja metala kombiniranim prisustvom
topline dobivene električnim otporom između dva lima pritisnuta elektrodama oblika diska i
sile pritiska s(lika pod a) . Pri tome nastaje spoj (šav) koji može da se shvati kao niz točaka, po
pravilu djelomično prekrivenih, koje obrazuju neprekidan šav, sl. c. Za dobivanje neprekidnog
i nepropusnog šava korak točaka (rastojanje između centara dvije susjedne točke) treba biti a >
0,5⋅dm. Bitna razlika šavnog zavarivanja u odnosu na točkasto zavarivanje je oblik elektrode
(disk umjesto šipke – sl. d) i njeno obrtanje oko vlastite ose, sl. a. Osim toga, kod šavnog
zavarivanja je neophodno relativno kretanje elektroda i osnovnog materijala u pravcu
obrazovanja šava, sl. a. Šavno zavarivanje može se izvoditi dvostrano, sl. a, ili jednostrano, sl.
b, u slučaju da nisu pristupačne obje strane. Koristi se za privarivanje ojačanja
spremnika goriva ili njihovo zavarivanje, zavarivanje karoserija automobila, cijevi,
posuda, radijatora i slično.
.

11
Temperaturna polja Mateo Bošnjak,12143490

4.1 MATEMATIČKI MODEL

Zadano:
v=0,004[m/s]
q=3000 [W]
α=20 [W/(m2*K)]
δ=0,004 [m]
a=7,058*10-6 [m2/s]
λ=40 [W/(m*K)]
ρ*c=5000000 [J/(m3*K)]
ρ=7800 [kg/m3]
To=20 [°C]
𝑣∙𝑥
𝑞 𝑣2 𝑏
𝑇 − 𝑇𝑜 = 2∙𝜋∙𝜆∙𝛿 ∙ 𝑒 −2∙𝑎 ∙ 𝐾𝑜 ∙ (𝑟 ∙ √4∙𝑎2 + 𝑎)

gdje je:
𝑞 = 𝑈 ∙ 𝐼 ∙ 𝜂 – snaga toplinskog izvora, W
λ – toplinska provodnost materijala, W/(m*K)
δ – debljina ploče, m
v – brzina toplinskog izvora, m/s
x – udaljenost od izvora, m
a – temperaturna vodljivost materijala, m2/s
Ko – Besselova funkcija nultog reda, prve vrste
2∙𝛼
𝑏 = 𝑐∙𝜌∙𝛿 - koeficijent intenziteta pada temperature zbog odvođenja topline u okolinu, s-1

𝑟 = √𝑥 2 + 𝑦 2 + 𝑧 2

12
Temperaturna polja Mateo Bošnjak,12143490

4.2 PROGRAMIRANJE U EES-U

"Seminarski rad - Temperaturna polja"
"Mateo Bošnjak - 12143490"

"2. Zadatak"

"Zadano:"

v = 0,004 [m/s]
q = 3000 [W]
alpha = 20 [W/(m^2*K)]
delta = 0,004 [m]
a = 7,058E-6 [m^2/s]
lambda = 40 [W/(m*K)]
rho*c = 5000000 [J/(m^3*K)]
rho = 7800 [kg/m^3]
T_0 = 20 [°C]

"Rjesenje:"

T - T_0 = (q/(2 * PI# * lambda * delta)) * ARG2 * K_0

ARG = (r*(sqrt(((v^2)/(4 * a^2)) + (b / a))))
ARG2 = (e_ln^((-v * x) / (2 * a)))
b = 2 * alpha/(c * rho * delta)

K_0 = bessel_k0(ARG)

e_ln = 2,71828

x = -0,04 [m]
y = -0,004 [m]

r = sqrt(x^2 + y^2)

"Temperaturno polje"

x_1 = -0,1
x_2 = 0,01

y_1 = -0,03
y_2 = 0,03

delta_x = 0,005
delta_y = delta_x

n_x = ((x_2 - x_1) / delta_x) + 1

n_y = ((y_2 - y_1) / delta_y) + 1

n = n_x * n_y

13
Temperaturna polja Mateo Bošnjak,12143490

4.3 REZULTATI, TABLICE I DIJAGRAMI

ARG = 11,41 c = 641 J/kg*K
ARG2 = 83671 T = 1035 °C
b = 0,002 1/s

Dijagrami, opisi, tablice, zaključci

a) 𝜗 = 𝑓(𝑥, 𝑦) s promjenjivom vrijednošću koordinate y i parametarskom vrijednošću
koordinate x

ϑ=f(x,y)
2500

2000

1500
y=-0,004 [m]
T[°C]
y=-0,003 [m]
1000
y=-0,002 [m]
y=-0,005 [m]
500

0
-0,1 -0,08 -0,06 -0,04 -0,02 0 0,02
x[m]

Pomakom po koordinatnoj osi – y, temperature su sve manje. Najveće temperature su u

području oko toplinskog izvora (elektrode).

14
Temperaturna polja Mateo Bošnjak,12143490

b) 𝜗 = 𝑓(𝑥, 𝑦) s promjenjivom vrijednošću koordinate x i parametarskom vrijednošću

koordinate y

ϑ=f(x,y)

2500

2000

1500
x=-0,04 [m]
T[°C]
x=-0,03[m]
1000
x=-0,02 [m]
x=-0,01 [m]
500

0
-0,03 -0,02 -0,01 0 0,01 0,02 0,03
y[m]

Na mjestu zavarivanja je razvijena visoka temperatura a tome je uzrok veliki toplinski

input koji se zadržava određeno vrijeme. Već pri malim pomacima po koordinatnoj osi – x,
temperature opadaju.

c) Prostorni dijagram u Excelu

15
Temperaturna polja Mateo Bošnjak,12143490

d) Dijagram „Plot x-y-z“ u EES-u

Crvenom bojom je označena najviša temperatura, odnosno mjesto najbliže toplinskom izvoru.
Plavom bojom je označena najniža temperatura.

16
Temperaturna polja Mateo Bošnjak,12143490

5 RJEŠENJE TREĆEG ZADATKA

Sučeoni spoj nastaje zavarivanjem dijelova čiji se krajevi sučeljavaju i međusobno
zatvaraju kut koji može biti izmedu 160º i 200º, a najčešće je 180º. Dimenzioniranje sučeonog
spoja ne predstavlja poseban problem, jer je debljina tj. dimenzija šava određena debljinom
osnovnog metala. S velikom pažnjom moraju biti pripremljeni rubovi spoja, da bi se omogućilo
dobro protaljivanje uz minimalne deformacije i naprezanja u spojevima. Jednostavno se
provjerava i rendgenski snimak, a zavarivanje se može izvoditi s jedne strane ili dvostrano.
Elementi koji se zavaruju leže u istoj ravnini, a mogu se zavarivati elementi iste ili različite
debljine. Funkcija žljeba kod sučeonog zavarivanja je da omogući pristup elektrodi po čitavoj
debljini lima te da omogući topljenje osnovnog materijala u zoni taljenja i da formira korito za
deponiranje mješavine osnovnog i dodatnog materijala. Ako se sučeono zavarivanje vrši
jednostrano, tada bi bilo poželjno koristiti keramičke podloške za zavarivanje korijena zavara

17
Temperaturna polja Mateo Bošnjak,12143490

5.1 MATEMATIČKI MODEL

Zadano:
U=28 [V]
I=80 [A]
η=0,8
v=0,006 [m/s]
δ=0,002 [m]
τ=200 [s]
T0=150 [°C] T0=200 [°C] T0=250 [°C]
y0=0,005 [m] y0=0,010 [m] y0=0,015 [m]
T1=800 [°C] T1=700 [°C] T1=600 [°C] T1=500 [°C]

gdje je:
𝑞 = 𝑈 ∙ 𝐼 ∙ 𝜂 - snaga toplinskog izvora, W
v – brzina toplinskog izvora, m/s
δ – debljina ploče, m
λ – toplinska provodnost materijala, W/(m*K)
ρ – gustoća materijala, kg/m3
τ – varijanca vremena, s
e – 2,71828
y0 – udaljenost točaka od osi zavara, m
a – temperaturna vodljivost materijala, m2/s

Temperaturni ciklus točke:

q y0 2
T(y0, , t) − T0 = · e−4·a·t
v · δ√4 · π · λ · ρ · c · t

Trenutna brzina hlađenja točke

18
Temperaturna polja Mateo Bošnjak,12143490

dT δ2 ·[T(0,t)−T0 ] 3
= −2 · π · λ · ρ · c · q
dt ( )2
v

Vrijeme hlađenja od 800 do 500 °C

1 η2 1 1
t 8/5 = E 2 · δ · 4·π·λ·ρ·c · [(500−T ) 2
− (800−T ) 2 ]
0 0

Maksimalna temperatura koju dostiže točka

q 2
Tmax − T0 = v·δ·ρ·c·2·y · √π·e
0

Širina zone utjecaja topline

1 q 1 1
𝑠ZUT = y700 − y1500 = · v·δ·ρ·c · (700−T − 1500−T )
√2·π·e 0 0

𝑞 1
𝑦700 = 𝑣·𝛿·𝜌·𝑐√2·𝜋·𝑒 · (700−𝑇 )
0

𝑞 1
𝑦1500 = 𝑣·𝛿·𝜌·𝑐√2·𝜋·𝑒 · (1500−𝑇 )
0

5.2 PROGRAMIRANJE U EES-U

"Seminarski rad: Temperaturna polja"
"Mateo Bosnjak - 12143490"

"3.zadatak"

"Zadano:"

U=28 [V]
I=80 [A]
eta=0,8
v=0,006 [m/s]
T_0=200 [°C]
delta=0,002 [m]
y_0=0,005 [m]
tau=200 [s]
T_1=800 [°C]

"Aluminij - svojstva materijala:"

a=9,7E-7 [m^2/s]
lambda=205 [W/(m*K)]
rho*c=1,7E6 [J/(m^3*K)]
rho=2700 [kg/m^3]

"Rjesenje a):"

19
Temperaturna polja Mateo Bošnjak,12143490

q=U*I*eta
e_ln=2,71828
T-T_0=(q/(v*delta*(sqrt(4*PI#*lambda*rho*c*tau))))*(e_ln^(-(y_0^2)/(4*a*tau)))

"Rjesenje b):"

dTdt_800=-2*PI#*lambda*rho*c*((delta^2*(T_1-T_0)^3)/(q/v)^2)

"Rjesenje c):"

E=(U*I)/v
t_85=(E^2)*(eta^2/(delta^2*4*PI#*lambda*rho*c))*((1/(500[°C]-T_0)^2)- (1/(800[°C]-T_0)^2))

"Rjesenje d):"

T_max-T_0=(q/(v*delta*rho*c*2*y_0))*(sqrt(2/(PI#*e_ln)))

"Rjesenje e):"

s_ZUT=y_700-y_1500
y_700=(q/(v*delta*rho*c*(sqrt(2*PI#*e_ln))))*(1/(700[°C]-T_0))
y_1500=(q/(v*delta*rho*c*(sqrt(2*PI#*e_ln))))*(1/(1500[°C]-T_0))

5.3 REZULTATI, TABLICE I DIJAGRAMI

20
Temperaturna polja Mateo Bošnjak,12143490

a) Temperaturni ciklus točaka za T0=150°C:

T0=150[°C]
T[°C] 650
600
550
500
450
400
350
300
250
200
150
0 50 100 150 200 250 300 350 400

t[s]
y0=0,015 y0=0,010 y0=0,005

Temperatura blizu izvora za zavarivanje ne prelazi 540 °C. Na udaljenosti od 15 mm

temperatura ne prelazi 275°C. Na udaljenosti od 10 mm temperatura ne prelazi 350°C . Na
udaljenosti od 5 mm temperatura je najviša i dolazi do iznosa od 540°C .

Temperaturni ciklus točaka za T0=200°C:

T0=200 [°C]
650
600
550
500
450
T[°C] 400
350
300
250
200
150
0 50 100 150 200 250 300 350 400

t[s]
y0=0,005 y0=0,010 y0=0,015

Temperatura blizu izvora za zavarivanje ne prelazi 570°C. Na udaljenosti od 15 mm

temperatura ne prelazi 330°C. Na udaljenosti od 10 mm temperatura ne prelazi 395°C . Na

21
Temperaturna polja Mateo Bošnjak,12143490

udaljenosti od 5 mm temperatura je najviša i dolazi do iznosa od 580°C Nakon 380 sekundi

uspostavila se toplinska ravnoteža krivulja na 350°C.
Temperaturni ciklus točaka za T0=250°C:

T0=250[°C]
750

650

550

T[°C] 450
350

250

150
0 50 100 150 200 250 300 350 400

t[s]
y0=0,005 y0=0,010 y0=0,015

Temperatura blizu izvora za zavarivanje ne prelazi 640°C. Na udaljenosti od 15 mm

temperatura ne prelazi 360°C. Na udaljenosti od 10 mm temperatura ne prelazi 445°C . Na
udaljenosti od 5 mm temperatura je najviša i dolazi do iznosa od 640°C.
Na svim dijagramima vidimo raspon temperatura ovisno o temperaturu T_0 [°C] i udaljenosti
po osi y zavara, također vidimo i pad temperature ovisan o vremenu [s].

b) Trenutna brzina hlađenja točaka za T0=xx°C:

𝑑𝑇
= −21,21 °C/s
𝑑𝑡 𝑇=800°𝐶

𝑑𝑇
= −12,27 °C/s
𝑑𝑡 𝑇=700°𝐶

𝑑𝑇
= −6,284 °C/s
𝑑𝑡 𝑇=600°𝐶

𝑑𝑇
= −2,651 °C/s
𝑑𝑡 𝑇=500°𝐶

22
Temperaturna polja Mateo Bošnjak,12143490

c) Vrijeme hlađenja t8/5

E = 373333 [J/m]
t8/5 = 42,43 [s]

t_85
t_85 [s] 45
40
35
30
25
20
15
10
5
0
0 50000 100000 150000 200000 250000 300000 350000 400000
E[J/m]

Iz dijagrama je vidljivo da se s vremenom hlađenja [s] povećava gubitak energije tj. da se

povećava odvođenje topline.
d) Maksimalne temperature koje postižu točke zavarenog spoja:

yo=0,005 m → Tmax = 4451°C

yo=0,010 m → Tmax = 2326 °C

yo=0,015 m → Tmax = 1617 °C

e) Širina zone utjecaja topline

y700=0,04251 m; y1500=0,01635 m; sZUT=0,02616 m

23
Temperaturna polja Mateo Bošnjak,12143490

6 LITERATURA
[1] Galović, Antun: Termodinamika II. Zagreb, 2010., str. 3.
[2] Programski sustav EES (Engineering Equation Solver)
[3] Programski sustav MS Excel 2013
[4] URL:https://www.sfsb.hr/kth/zavar/ (25.5.2018.)

24