REALIZAM

 Nakon 1848. godine, romantizam kao intelektualni stav i stilistički pokret se počeo rasplinjavati
u Europi, a postupno je prevladao realizam
 činjenice postaju elementi koji izgrađuju naše znanje i spoznaju
 pozitivizam
> Auguste Comte → društveni napredak se temelji na činjenicama koje se mogu promatrati i na
zamislima koje se mogu provjeriti (tj. na znanosti)
 physiologies → kratki ogledi koji su vrlo iscrpno raščlanjivali različite aspekte francuskog
društva
 posljedica pozitivizma u umjetnosti je realizam
> umjetnici i pisci prikazuju život neuljepšano, neidealizirano i ističu njegovu kratkotrajnost

FRANCUSKA
 rat, industrijska revolucija
 1855. Međunarodna izložba u Parizu
 realizam se u Francuskoj pojavio 1848. godine kad i revolucija
 visoko politiziran stil
 isticao radnike i običan puk, grupacije koje su osporavale autoritet i povlastice pariške
aristokracije i građanstva

Gustave Courbet
 utemeljitelj nove škole realizma, koja je u doba radikalnog akademizma značila revoluciju
umjetničkog izraza
 jedan od prvih umjetnika koji su radili u prirodi
 odbacio je romantične pejzaže i idealiziranje ljudi i prizora, izvršivši ogroman utjecaj na
cjelokupno europsko slikarstvo sredinom 19. stoljeća
 Courbet se vraća u Ornans 1850. gdje slika veliku "trilogiju" realističnog slikarstva koju čine
Kamenolomci, Pogreb u Ornansu i Seljaci iz Flageya vraćaju se sa sajma
 Kamenolomci, 1849.
> vjerodostojno portretira likove → vidljivo siromaštvo i bijeda
> plitak protor, široki nanosi boje (pojačava tjelesnost)
 > prva slika koja potpuno utjelovljuje njegov programatski realizam
 Pogreb u Ornansu, 1849.-1850.
> prihvaćena na Salonu 1850.
> slika je uvrijedila mnoge gledatelje → prikazala obične ljude iz provincije u njihovom teškom
obličju bez trunka idealizacije
> prikazuje scenu seoskog pogreba kao da prikazuje slavni povijesni događaj
> temelji se na narodnoj, a ne akademskoj umjetnosti
 Seljaci iz Flageya vraćaju se sa sajma
> slika prikazuje događaj iz seoske svakodnevice na epski način
 smjeli potezi kista, chiaroscuro (uzor Rembrandt i Velazquez)
 Kupačice, 1853.
 Umjetnikov atelier, 1855.
> središnja slika izložbe Du Realisme
> sama monumentalna veličina slike navodi promatrača na važnost slike, ponovo kao da je riječ
o povijesnom događaju, a ne o alegoriji
> kompozicija slike također asocira na historijski prikaz
> Courbetova kompozicija pripada tipu Velázquezovih Las Meninas i Goyine Obitelji Karla IV.
> to je alegorija 7 godina njegova stvaralaštva, čija sadržajna strana nije do kraja jasna
> pokazuje nam kako je otprilike tada izgledao jedan slikarski atelje (u njima su se okupljali
ljudi), a u središtu slike prikazuje sebe
> sa jedne strane nalazi mu se „narod“ koji pripada uglavnom u Ornans, dok mu se s druge
strane nalazi skupina ljudi koja predstavlja parišku stranu njegova djelovanja
 Odbijen na Salonu u Parizu 1855. godine, priređuje samostalnu izložbu u drvenoj baraki koju
naziva Du Realisme
> pamflet "Manifest realizma" → osporavo akademske vrijednosti
 autoportreti, portret, genre-scene s prikazima lova, pejsaži, mrtve prirode s cvijećem i voćem,
aktovi
 rušitelj hijerarhije žanrova
> napao vrijednosti Francuske akademije i građanski ukus
> suvremeni život i suvremene društvene prilike proglasio isto tako vrijednom temom za
slikanje kao išto su to povijesni događaji
Jean-Francois Millet
 prije 1848.i revolucije bio je slikar aktova i stvarao je djela koja su služila kako bi bila ugodna
oku
 1848.odlazi u Barbizon i postao je članom Barbizonske škole
> tamo se okreće slikanju seljaka, prikaz seljačke svakodnevice
 Sijač, 1850.
> slike smirene u prikazivanju i lišene osjećaja
> sijač je monumentalan, zasjenjen, masivan, dinamičan lik koji ispunjava veći dio slike
> tamni chiaroscuro
> izloženo na Salonu → izazvao je kontroverzu
* zbog tematike, prikaza rada koji nije ugodan i rezerviran je za niže klase, čovjeka tamnije boje
kože, prikaza u prirodnoj veličini, monumentalnih dimenzija što je do tada bilo rezervirano za
historijske kompozicije
 Millet je po seoskim temama realist, no njegova je senzibilitnost izrazito romantičarska jer mu
slike teže poetičnosti i prikazu raspoloženja, a ne pukih činjenica
 slike iz seoskog života su mu specijalnost → Millet je bio prvi moderni umjetnik koji je izabrao
temu seoskog života kao slikarski motiv
 Angelus, 1857.
 Sakupljačice žita,1857.
> svjedoče o neimaštini sela.

Honore Daumier
 karikaturist i slikar
 prikazuje radničku stranu Francuske
 litografije (ciklusi: Sloboda tiska, Ljudi pravd, Ministri kao džepari itd.)
 radio za socijalističke novine La Caricature i Le Charivari posvećene političkoj i društvenoj
satiri → objavljuje britke karikature kritizirajući političko-socijalnu stvarnost i društvene
događaje u Francuskoj
 prikazuje najrazličitije aspekte buržoaskog života
 Karikatura u kojoj je kralj Louis Philippe prikazan kao pohlepni Gargantu, 1832.
> rezultiralo je Daumierovom osudom na 6 mjeseci zatvora
 Ovoga možemo slobodno pustiti, 1834., litografija
 > vidljiv Daumierov pomni crtež, oštro oko i jedak humor
 La venture legislatif (Politički želudac), 1834.
 Nadar u balonu, 1853.
 San izumitelja puške s iglom za paljenje, 1866.
 izložio nekoliko slika na Salonima 1849., 1850. i 1851. godine
 u slikama napustio humor i satiru; samouki slikar
 škrta paleta, kontrasti tamnih i svijetlih masa
 slikao je dirljive scene patnji pučkih likova ili likova po književnim predlošcima, te povijesnih
ili društvenih događanja
 Vagon trećeg razreda, 1863.-65.
> prikazuje usamljenost ljudi u gomili (u vlaku, gdje su radnici/seljaci bili odvojeni od viših
staleža kako ne bi dolazilo do sukoba).

Rosa Bonheur
 izlagala na Salonu 1850./51.
 slikarica domaćih životinja (krave, konji, ovce)
 radila slike velikih dimenzija
 Oranje u Nivernaisu: Sadnja loze, 1849.
> smatra se da ju je za tu temu nadahnula Đavolja močvara, roman G. Sand
> činjeničan prikaz lišen osjećaja; za razliku od Courbeta ublažava ružna obilježja seoskog
života

Prvak orijentalizma u Francuskoj u 2.pol.19.st. bio je Jean Leon Gerome

Charles Cordier postigao je sličan orijentalizam u skulpturi

Službena umjetnost i njezini prvaci

 Akademija je još uvijek vjerovala u nadmoćnost povijesnog slikarstva, klasicistički način
nanošenja boje
 ženski akt još uvijek vrlo popularan (ne obične žene, već Venere, Dijane, nimfe itd.)
 skulptura je ostala povezana s klasicističkom tradicijom pa se isto tako bavi ženskim aktom

Adolphe William Bouguereau

  najpoznatiji akademski slikar tog razdoblja
 radi brojne žanr scene, alegorije, sakralne prizore, a na slikama prikazuje temeljne ljudske
emocije
 bira modele koji su najprivlačniji publici, kao što su putti, anđelčići, ženski likovi, a prizori su
često sladunjavi
 Rođenje Venere → omiljena tema akademskih realista jer mogu prikazati akt u svoj njegovoj
ljepoti.
 Nimfe i satir, 1873.

Jean-Baptiste Carpeaux
 Ples, 1867.-69.
> jedna od četiri mramornih skulptura naručenih za pročelje zgrade pariške Opere (svaka od
njih predstavlja jednu komponentu opere)
> dinamična barokna kompozicija i pretjeranosti
 Ugolino i sinovi, 1863.

Charles Garnier, Opera, Pariz, 1861.-1874.

 simbol raskoši i ekstravagancije Drugog carstva
 dvostruka kolonada (Louvre), segmentirani lukovi, raznolikost boja i tekstura, sjajno stapanje
skulpture i dekoracije
 posudbe i rekombinacije graditeljskih oblika renesanse i baroka

Alexandre Cabanel
 drugi najpopularniji akademski slikar
 slobodniji u tretmanu kompozicije, bazira se na boji i zanemaruje obrisnu liniju
 Rođenje Venere, 1863.

Edouard Manet

 na razmeđi između realizma i impresionizma

 preuzima Courbetovo odbacivanje akademskih vrijednosti u ime slikanja društvenih uvjeta

 bavi se gradskim, a ne seoskim životom

 njegove su slike slojevite, pune referencija i mnogostrukih značenja

 u početku je svoje slikarstvo bazirao na povijesnim prikazima (ponajviše na španjolskom

baroku), da bi se kasnije okrenuo drukčijem tipu slikarstva

 Baudelaire mu je prijatelj i podrška

 uzori su mu Hals, Tizian, Velazquez i Goya

 bio je flaneur → novi tip građanskog čovjeka (Baudelaire uvodi); duhovit i druželjubiv, a voli
šokirati
> u početku je poput dandyja, flaneur bio besprijekorno odijeven muškarac savršenih manira
koji je preko novina i tračeva bio upoznat sa suvremenim događajima
> dane je provodio lutajući Parizom, promatrajući trenutke modernog života koje je onda
prenosio u svoje slikane ili pisane prikaze

 Pijač apsinta, 1859. → poziva se na tadiciju (Travies/Berfall)

 Španjolski pjevač, 1860.

> španjolski utjecaj vidljiv i prije nego što je Manet otišao u Španjolsku
> tamna paleta, karakteristični crni tonovi koji poprimaju plošni karakter

 Stari muzičar, 1861.

> ne prikazuje se radnja, svaki lik kao da je izoliran
> Watteau

 Muzika u parku Tuileries, 1862.

> prizor iz suvremenog života; moderna odjeća
> niz poznatih likova (iz Manetova života)

 Lola de Valence, 1862.

> realni portret realne dame na kojoj je vidljiv slobodni potez, ali i utjecaj Velasqueza

 Doručak na travi, 1863.

> osuda građanskih vrijednosti i akademskog ukusa kao izjava o temi o čemu bi trebala govoriti
umjetnost → o modernom svijetu
> prema grafičkom predlošku slike Giorgionea "Fete champetre", 1509.
> žiri Salona odbio sliku → Salon nezavisnih (odbijenih umjetnika; organizirao Luj Napoleon)
 * održavao se usporedno sa službenim Salonom 1863.

 Olimpija, 1863.
> prihvaćena na Salonu 1865.
> prikazana kurtizana
> akt se temelji na Tizianovoj Urbinskoj Veneri
>nezgrapna, gruba, stvarnija od Tizianove Venere
> Benouville, Ester s Odalsikom, 1844.
> Giorgione, Zaspala venera

 Cabanel, Rođenje Venere

 Ruganje Kristu, 1865.

 Frulaš, 1865. → uplošnjavanje slike (novost)

 Strijeljanje cara Maksimiliana, 1868.

> uzor i predložak → F. Goya, 3.svibnja 1808.

 utjecaj japanskih drvoreznih grafika

 Trka u Longchampu; Doručak u atelieru

 Monet u barci atelieru, 1874.; La Rue Mosnier, 1878. → približava se impresionizmu

 Bar u Folie Bergeru, 1881.-82.

> živopisnija paleta

Edgar Degas
 na razmeđi realizma i impresionizma
 60-ih se transformira pod utjecajem Maneta i japanskih grafika (drugačiji način kadriranja tako
da se u u prvom planu prikazane stvari koje nisu specifičnost, postiže se prirodnost
skraćenjima)
 Orkestar pariške opere, 1868.-69.
> utjecaj japanskih grafika
> reže važne motive (balerine), u prvi plan postavlja dasku, a ne glavni motiv
> dobiven je dojam slučajne fotografije, a naglašeno je i povišeno očište
 očaran Ingresom
  impresionist je po svojoj fasciniranosti pokretom i po načinu tretiranja (umjetnog) svjetla
 originalna kadriranja → razbija tradicionalno shvaćanje perspektive
 opsjednut motivom balerina i stalno ih je slikao
 Primabalerina, 1876.
> kompozicijski pomaknuta iz središta slike
 Čaša apsinta, 1876.
 djeluje i kao kipar, ali njegove skupture rađene su za njega samoga
 skulpture su nekonvencionalne zbog materijala (većinom radi u glini i vosku), a oblačio je
skulpture u pravu odjeću

ENGLESKA
 realistično prikazivanje detalja, velika vjernost prirodi i zanimanje za društvene tipove
 industrijalizacija, urbanizacija → siromaštvo
 John Ruskin → potreba suvremenog društva za novom duhovnošću i moralnim ponosom
> zauzimao se za umjetničko obrazovanje svih društvenih klasa
> umjetnost je potreba, a ne luksuz (oblikuje ljudske živote i moralne vrijednosti)
 Prerafaelitsko bratstvo
> utemeljili W.H.Hunt, J.E.Millais i D.G.Rossetti
>udruženje PRB kritiziralo je umjetnost Kraljevske akademije i veći dio slikarstva nakon
talijanske renesanse, tj. nakon ranog Rafaela
> kritizirali chiaroscuro, a cijenili otmjene obrise i dopadljive kompozicijske sheme

William Holman Hunt

 karakteristika njegovih djela je spoj viktorijanskog moralnog učenja i snažne realističnosti
 Buđenje savjesti, 1853.-54.
> nadahnuto odlomkom iz David Copperfielda Charlesa Dickensa

Ford Madox Brown

 Rad, 1852.-65.
> vizualizacija knjige T.Carlylea Prošlost i sadašnjost

John Everett Millais

  poznat po slikama utemeljenim na Bibliji i književnosti
 premda su slike smještene u duhovnu povijest, teme su birane zbog njihove usporedivosti sa
suvremenim Londonom i služile su kao moralne pouke
 Krist u drvodjelskoj radionici, 1849.-50.

William Morris
 1865. utemeljio dizajnersku tvrtku Morris & Co.
> proizvodila tkanine. zidne tapete, sagove, keramičke pločice, maještaj, vitraje
 Zelena blagovaonica, 1867., Victoria & Albert Museum (tada South kensington Museum)

Dante Gabriel Rossetti

 Beata Beatrix, 1864.
 njegov je stil po jednostavnosti i linearnosti ranorenesansni

Edward Burne-Jones
 Laus Veneris (Pohvala Veneri), 1873.
 bio je učenik Rosettija te se povezuje sa pre-rafaelitima
 Kolo Sreće
> bilo je zamišljeno kao dio velikog pseudotriptiha posvećenog priči o Troji
> nije nikad ostvaren, po sadržaju je trebao biti alegorijski

James Abbot McNeill Whistler

 odbacio francuski realizam i pridružio se estetičkom pokretu
 smatrao je slikarstvo likovnom glazbom (naslovi simfonija, sonata i nokturno)
 SImfonija u bijelom br. I: Mala bijela djevojka
 Simfonija u bijelom br. II: Mala bijela djevojka, 1864.
> utjecaj japanizma (plavobijela vaza, lepeza, grana trešnje u cvatu)
> slika je koncipirana kao počast Ingresu, a kompozicijski podsjeća na Portret gospođe Ines
Moitessier
 Nokturno u crnom i zlatnom: Raketa pada, 1875.
> apstraktnije
 NATURALIZAM U NJEMAČKOJ
 naturalizam je zapravo izraziti stupanj realizma, i to predstavlja razliku između realizma u
Francuskoj i naturalizma u Njemačkoj
 larpurlartistički realizam

Adolf von Menzl

 započeo kao ilustrator
 njemački je grafičar i slikar koji je poznat po slikanju grupnih prizora
 stil mu je blizak impresionizmu → odbljesci svijetla, brz potez
 najraniji od njegovih radova su 400 ilustracija za knjigu Povijest Fridriha Velikog
 Vrt princa Alberta palače u Berlinu, 1846.
 Umjetnikova sestra sa svijećom, 1847.
 Soba s balkonom,1845.
> najava impresionizma
 inspiracija → Constable
 Dvorski bal u bijeloj sobi imperijalne palače, 1888.

Wilhelm Leibl
 1864. odlazi u Munchen gdje studira kod Pilotya, glasovitog po povijesnim kompozicijama
 1869. München → velika internacionalna izložba na kojoj je bio zastupljen i Courbet →
inspiriralo Leibla i čitav njegov krug
 između 1870. i 1880. Leibl postiže potpunu ravnotežu između boje i crteža
> tzv. „Holbein period“ u kojem je mnogo učio od Van Eyckea i Holbeina
> Tri žene u crkvi, 1878.-82.
 Stara Parižanka, 1870.
 Mlada Parižanka
 pod njegovim su utjecajem bili Račić, Kraljević i Becić
 Lieblov krug – Trubener, Schuch, Hans Thoma.
> njeguju realizam, motiv nije bitan (portreti, interijeri, sela)
> “čisto slikarstvo“ → bitno je kako, a ne što →slikarstvo je samo sebi svrha

Carl Schuch
 u krugu mladih slikara oko Leibla
 > prihvaća njihove realističke poglede i stvara niz slika izvanredne tonske vrijednosti
 slika pejzaže Tirola i Bavarske, no najvrjednije su mu mrtve prirode
 najznačajniji austrijski slikar uoči impresionizma

Wilhelm Trübner (animalist)

Victor Mueller

AUSTRIJA
Ferdinand Georg Waldmüller
 jedan je od najpoznatijih portretista i žanr slikara ranog bidermajerskog realizma
 u svojim prikazima usredotočen je na nošnje određenih krajeva, prikazuje male seljake koji trče
po polju ili idu u školu, a za razliku od Milleta nije orijentiran na prikaz ljudskog rada

Hans Makart
 omiljeni slikar carskog dvora u Beču
 opremao kuće najbogatijeg plemstva
 ugleda se na Rubensa

AMERIKA
 Thomas Eakins, Šampionski čamac
 Winslow Homer, Ošini bičem
 Albert Bierstadt, Stjenjak
 Američka barbizonska škola → Innes, Homer, Tanner

ARHITEKTURA
 od sredine 19.stoljeća, pa gotovo sve do kraja, u arhitekturi vlada stil historicizma
> stil koji se ne poklapa sa imenima istovremenih stilova u slikarstvu i kiparstvu, a karakterizira
ga preuzimanje elemenata iz ranijih razdoblja

Urbanizacija Pariza i Beča

Pariz
 1852. Napoleon III. se proglasio carem
 želi od Pariza napraviti najveći grad svijeta
 dolazi do pregradnje grada, koju izvodi barun Haussmann
 grad se povezuje širokim bulevarima, na kojima je bila točno propisana visina građevina i
mansarde (tipičan element za Pariz)
 bulevari su zapravo poslužili brzom transportu radnika s jednog kraja grada na drugi
 grade se javni parkovi i veliki trgovi oko građevina kao što je crkva Notre Dame

Beč
 Beč u to doba nije bio tehnološka velesila, no ističe se sa nekoliko projekata koji su izmijenili
sliku grada
 ističe se pregradnja Ringa na kojemu se nalazi veliki broj važnih historicističkih građevina
> u Beču se od 1847. na mjestu starog glacisa uređuje Ring na kojemu se nalaze neke od
najvažnijih građevina
> započinje Ludwig Forster (Ferster)
> gradnja traje 30 godina
 Eduard van der Null i August Siccardsburg rade neorenesansnu Bečku operu
 Theophil Hansen radi neoklasicistički Parlament
 Heinrich Ferstel radi votivnu crkvu u Beču
> na njoj kombinira elemente francuske i njemačke gotike, a pridana je posebna pažnja
bogatstvu unutrašnjosti

Inženjerska arhitektura
 željezo
 industrijska revolucija
 obrada materijala → novo
> prije se željezo obrađivalo kovanjem (ručno) → sada lijevano
 montažna izgradnja novih konstrukcija
 Želježnička postaja St.Pancras, 1863.-76
> metalni lukovi učvršćeni gredama, raspon od 87 metara
> kostur od lijevanog željeza držao je krov → ta kombinacija željeza i stakla često se naziva
 željezno-staklenom konstrukcijom
 Kristalna palača, London, 1851.
> u palaču smješten veliki međunarodni trgovački sajam → Izložba industrijskih proizvoda svih
zemalja
* svrha sajma je bila prikazati razvitak proizvoda, tehnološki napredak, poboljšanja u
poljodjelstvu te likovnu i primijenjenu umjetnost
> projektirao ju je Joseph Paxton
 mostovi
 Brooklynski most, 1867.-1883.
> John Roebling i Washington Roebling
 Knjižnica Sainte-Genevieve, Pariz, 1842.-51.
> Henri Labrouste
> vanjski izgled podsjeća na renesansu
>glavna čitaonica → dva prozračna prostora natkrivenih svodovima sa stupovima i lukovima od
lijevanog željeza
 Eiffelov toranj, 1887,-89.
> Gustave Eiffel
> njegov izgled je bio uvjetovan konstrukcijskim jedinstvom, a ne nekim standardnim
arhitektonskim stilom → vrijeđao građane

IMPRESIONIZAM
 u slikanju pejzaža, realizam se razvio u impresionizam
 brzi potezi kista, slikali na otvorenom (en plein air), koristili jake boje, trudili se uhvatiti svjetlo
u trenutku kada se odbija od predmeta
 1874. Anonimno društvo umjetnika → prva impresionistička izložba u ateljeu fotografa Nadara
> Boulevard des Capucines 35, Pariz
 impresija
 nedovršen izgled sličan skici, izražavanje doživljaja jednog trenutka, želja za modernim
izgledom; hvatali trenutak, radili u određenom vremenskom isječku
 više su se bavili ruralnim i gradskim krajolikom nego likovima
 1886. → posljednja izložba impresionista
Claude Monet
 pionir impresionizma
 La Pointe de la Heve za oseke, 1865.
 Doručak na travi, 1865.
 Terasa na moru, 1867.
 Na obali Seine, Bennecourt, 1868.
> blješteće boje natopljene suncem i sjajnoplave i zelene s naglascima crvene i žute
 La Grenouillier, 1869.
 Pont Neuf, 1871.
 Impresija, Izlazak sunca, 1872.
> zbog te slike impresionizam je kršten kao stil, a prema kritičarima to nije bila slika realnog
krajolika
> cijela površina slike pretvorena je u mrlju, apstrahirana je, a subjektiviziran je pogled na svijet
> N. Poussin, Pejzaž s Piramom i Tizbom, 1650-51.
> N. Poussin, Pejzaž s čovjekom kojeg je ubila zmija, 1648.
> Claude Lorraine, Pejzaž sa seoskim plesom, 1640-41.
 Boulevard des Capucines, 1873.
 Stanica Saint-Lazare, Pariz, 1877
 na početku 90-ih godina počeo je raditi u serijama, slikajući isti predmet više puta
 Stogovi sijena, 1890-91.
> naslikao ih je 30
> cilj je bio prikazati isti motiv u različito doba dana i godine i pod različitim vremenskim
uvjetima
 Red jablana, 1891.
 Pročelje katedrale u Rouenu, 1892-4.
 Velike dekoracije, Orangerie, Pariz, 1827. (panorama)

Auguste Renoir
 impresionistički stil svijetlih boja, smionih poteza kista i moderne tematike
 Ručak na brodskoj zabavi, 1881.
> genre slika; treptavi, lepršavi potezi kista, asimetrična kompozicija
 > trenutačno snimljen prizor
 La Grenouillier, 1869.
 Ples u Moulin de la Galette, 1876.
 Place Clichy, 1880.

Camille Pissaro
 empirijski, spontani stil; svijetle boje
 omiljeni motivi su mu bili seljaci i seoska dobra
 pod utjecajem Moneta, Renoira i Barbizonske škole
 Jahanje na magarcima, 1865.
 Tvornica u Pontoiseu, 1873.
 Ulazna staza prema L'Hermitageu, 1875.
 Boulevard Montmartre, 1897.
 Boulevard des Italiens, jutro, sunčano, 1897.

Alfred Sisley
 slika intimno doživljene predjele prožete iskrenim lirizmom
 slika jednostavne i njemu bliske motive
 s posebnom sklonošću slikao je predijele pod snijegom.
 Svježi snijeg, 1873.
 Poplava, 1876.

Berthe Morisot
 pejzaži i figurativne kompozicije prikazujući tadašnji način provoda u gradu, u predgrađima i na
moru
 modeli su joj uglavnom žene i djeca (dostupniji su) → žene su meditativne, rafinirane,
zamišljene, nisu dodatak muškarcima, nisu lakomislene i praznoglave
 njene slike su katalog aktivnosti imućne žene
 Ljetni dan, 1879.

Mary Cassatt
  njezine slike upozoravaju na društvene probleme toga doba
 svijetla paleta, energičan rad kista, asimetrija, arbitrarni rez slike
 Kupanje djeteta, 1891.-92.
.
Francois Rude
 Odlazak dobrovoljaca 1792., 1833-6.
 Napoleon se uzdiže u besmrtnost, 1845-7.
 Maršal Ney

Antoine Louis Barye, Lav i zmija, 1833.

Medardo Rosso
 Zlatno doba, 1886.
 Bolesnik u bolnici, 1889.

POSTIMPRESIONIZAM
 Roger Fry prvi upotrijebio naziv postimpresionizam kakob i opisao avangardnu umjetnost
nakon impresionizma
 odbacuju empirističke premise realizma i impresionizma kako bi stvorili umjetnost koja je
monumentalna, univerzalna čak i vizionarska
 svaki umjetnik razvija osobnu estetiku

Paul Cezanne
 razvijao svoj postimpresionizam usporedno s usponom impresionizma
 inspiriran romantičarskim slikama Delacroixa i Manetovom tematskom drskošću → naslikao i
nekoliko Modernih Olimpija→, a jednu je i izložio na prvoj impresionističkoj izložbi
 Pissaro mu je mentor → uz njegov utjecaj paleta mu je postala svjetlija, šarenija, a kompozicije
su mu poprimile snažan strukturalni integritet
 Mont Sainte-Victoire, 1885.-87.
> tipično impresionistički svjetlošću ispunjen pejzaž naslikan širokim potezima kista i prilično
 svijetlim bojama
 slikao pejzaže, portrete, mrtve prirode i slike s figurama
 Mrtva priroda s jabukama u zdjeli, 1879.83.
 Mont Sainte-Victoire iz kamenoloma Bibemus, 1897.-1900.
 planina Sainte-Victoire mu je bila najdraži motiv, pojavila se na čak 60 njgovih slika i akvarela

Georges Seurat
 Kupalište, Asnieres, 1884.
> odbijena od Salona, pokazana je 1884. na prvoj izložbi Udruženja neovisnih umjetnika,
novog društva umjetnika čije izložbe nisu bile žirirane kao ni one impresionista
 Nedjeljno popodne na otoku La Grande Jatte, 1884.-86.
> sudjelovao na posljednjoj impresionističkoj izložbi 1886.
> pointilizam
 utjecaj Puvisa de Chavannesa
> Puvis de Chavannes, Sveti Gaj, 1884.
 Le Chahut, 1889.-90.

Henri de Toulouse-Lautrec
 uspio uhvatiti urbanu razigranost kraja devetnaestog stoljeća
 prikazi plesnih dvorana, kabarea i noćnih klubova
 majstor karikature, radio plakate, slike....
 La Goulue, 1891., plakat, višebojna litografija
> dekorativni obrasci japanskih grafika
 uzori: japanska umjetnost i Edgar Degas
 U Moulin Rougeu, 1893.-95.
> utjecaj Degasa

Vincent Van Gogh

 Ljudi koji jedu krumpir, 1893.-95.
> nastalu u razdoblju kada je na njega jako utjecalo dostojanstvo, duhovnost i tupa kršnost
osiromašenih seljaka
> rad odražava njegovu suosjećajnost i poštovanje prema nižim klasama
  uzori su mu Millet, Rembrandt
 Portret Pere Tanguya, 1887.
> življa paleta primarnih i sekundarnih boja
 Noćna kavana, 1888.
 Zvjezdana noć, 1889.

Paul Gaugin
 sintetizam
> stil koji je razvio zajedno s E.Bernardom → odnosilo se na njihovo sintetičko stvaranje slika
temeljenih na imaginaciji i emocijama
 u potrazi za stvaranjem autentične, izvorne umjetnosti okreće se raznim pučkim i primitivnim
izvorima, uključujući grube popularne ilustracije i narodnu, dječju i srednjevjekovnu umjetnost
 privlačili ga i arhaični stilovi poput talijanskog slikartstva 14. stoljeća, egipatska i
mezopotamska umjetnost kao i srednjevjekovni vitraji (zbog svoje duhovne funkcije i zasićenih
boja) te cloisonne
 Vizija nakon propovijedi, 1888.
> utjecaj srednjevjekovnog stakla i cloisonnea te japanskih grafika (kompozicija)
 Odakle potječemo? Što smo? Kamo idemo?, 1897.

SIMBOLIZAM
 književni pokret najavljen manifestom Jeanea Moreasa
 Baudelaire je smatran predvodnikom pokreta
 A.Aurier, 5 principa simbolističke umjetnosti
 kasnije je pojam proširen i na umjetnost, a Gaugin je jedan od glavnih predstavnika
 Nabis (heb. "prorok") → tajna organizacija koju su 1888. godine osnovali mladi pariški
umjetnici, među kojima su i E.Vuillard i P.Bonnard koji su bili zapanjeni neobičnošću i
duhovnošću Gauginovih slika iz Pont-Avena
> Gaugainovi sljedbenici
 Edonard Vuillard, Udvarač, 1893.
Gustave Moreau
 njegovo slikarstvo povezuje egzotične romantičarske motive s uznemirujućom misterioznom
psihologijom smještenom u nadnaravan svijet
 Ukazanje, 1876., akvarel

Odilon Redon
 inspiraciju crpio iz Goyinih grafika
 Oko poput čudnog balona uzdiže se prema beskraju, iz serije posvećene E.A:Poeu, 1882.,
litografija

Puvis de Chavannes
 u Italiji proučavao freske Nazarenaca, i htio obnoviti zidno slikarstvo na platnima
 reducira akademski iluzionizam na plošni efekt
 Ciklus sv. Genevieva
 Siromašni ribar
> stripovska naracija

Henri Rousseau
 francuski naivni slikar
 njegove slike prikazuju osnovne ljudske porivei psihologiju seksualne žudnje
 ideal mu je suhoparan akademski stil Ingresovih sljedbenika
 San, 1910.

Max Klinger
 Berlin, slikar i kipar
 Rukavica, 1881., serija od deset bakropisa
> sugestivna, neobjašnjiva i psihološka kao Redonov odgovor na E.A.Poea
> svaka grafika u seriji prikazuje uzaludan pokušaj da se vrati izgubljena rukavica
 Otmica, iz Rukavice
 Beethoven, 1897-1902.

Franz Stuck
  Saloma

James Ensor i Les Vingt

 Belgija
 neobično sirove i vizualno agresivne slike
 Les Vingt → pandan pariške Udruge neovisnih umjetnika osnovane u Bruxellesu
> organizirala je nežirirane izložbe za širok krug avangardnih belgijskih umjetnika od
impresionista preko neoimpresionista do simbolista
 Kristov ulazak u Bruxelles 1889. godine, 1888.
> predstavlja drugo Kristovo došašće
> primitivna grotesknost i sirovost i izobličenja koja povezujemo s popularnim umjetničkim
formama → karikaturom, grafitima, naivnom i dječjom umjetnošću

Fernand Khnopff
 belgijski slikar, grafičar i kipar
 formirao se pod utjecajem engleskih prerafaelita i belgijskih književnika simbolista
 slikaro fantastično-vizionarne i alegorijske teme
 kao kipar radio je mramorna i sadrena poprscja
 bavio se opremom knjiga i radio bakropise

Felicien Rops
 crtač i ilustrator
 provokator građanskog morala. neobične ilustracije, ženska erotika
 spaja kosture i žene, prolaznost ženske ljepote

Edvard Munch
 Krik, 1893.

Aubrey Beardsley
 Salome, 1894.

Gustav Klimt
  serija slika usredotočenih na poljubac
 Poljubac, 1907.-08.
> inspirirana Rodinovim Poljupcem
 bio jedan od 22 osnivača i prvi predsjednik Bečke secesije, avangardne umjetničke organizacije,
1897.
> bila je dio slabo povezana međunarodnog secesijskog pokreta koji je osnovan u Munchenu
1892. i proširio se na Berlin te iste godine

Jan Toorop
 Nizozemska
 prenosi Javanski flklor, vijugave putanje, neobične cjeline, secesijska linearnost
 Tri nevjeste
> crte ukazuju na spoj simbolizma i secesijske linije

Auguste Rodin
 najutjecajniji kipar kraja devetnaestog stoljeća
 postavio temelje kiparstva dvadesetog stoljeća
 Vrata pakla
> 1880. dobio narudžbu da izradi brončana vrata za novi muzej dekorativnih umjetnosti →
projekt je na kraju propao, ali Rodin je nastavio na njemu raditi do svoje smrti
> inspirirana Baudelaireovim Cvjetovima zlai Danteovim Paklom iz Božanstvene komedije
> metafora uzaludnosti života, nemogućnosti da se na zadovoljavajući način ispune naše
najdublje nekontrolirane strasti (to je sudbina grešnika u drugom krugu Danteovog pakla)
 Mislilac, 1879.-1887.
 Tri sjene
 više volio modelirati nego klesati radeći većinom u gipsu ili terakoti
 Čovjek koji hoda, 1878.-1900.
 Građani Calaisa, 1884.-1889.
> naglasak na psihologiji
 Brončano doba, 1875-7.
 Sv. Ivan Krstitelj, 1878.
 Balzac, 1891-8.
Adolf von Hildebrand
 suvremenik Rodina

ART NOUVEAU I POTRAGA ZA MODERNIM DIZAJNOM

 Siegfried Bing, 1895. trgovina dekorativne umjetnosti La Maison de l'Art Nouveau, Pariz
> nastojao promovirati japanski princip totalnog dizajna → svaki detalj unutarnjeg prostora bit
će ujedinjen u jednom stilu
 Art Nouveau (Francuska), Jugendstil (Njemačka), secesija (Beč)
 može se gledati kao odgovor na pokret Arts and Craftts Williama Morrisa
 mnogi umjetnici Art Nouveaua su prigrlili masovnu proizvodnju i nove industrijske materijale
 uzorci Art Nouveau su organski i često apstraktni (za razliku od Morrisovih koji su temeljeni na
botaničkim primjercima koji se mogu identificirati)

Louis Comfort Tiffany

 dizajnirani proizvodi, oslikani prozori i stakleni zasloni za svjetiljke sa svojim organskim
motivima
 Šumski pejzaž, 1905., staklo

ARHITEKTURA
 dizajneri Art Nouveau su bili podjednako zaokupljeni oblikovanjem vajštine i unutrašnjim
prostorom

Victor Horta
 Unutrašnje stubište Kuće Tassel, Bruxelles, 1892.-93.
> željezni ukrasi stubišta, savitljivi stupovi i ograde od kovanog željeza oblikovani u zmijolike
motive
> linearni uzorci se protežu na pod i zid što još više povezuje prostor

Hector Guimard
  Stanica metroa, Pariz, 1900.

Antoin Gaudi
 maksimalno voluminizira pročelja
 Casa Mila, Barcelona, 1905.-10.
> dočarava španjolski barok, platereskni stil i maurske džamije južne Španjolske
> valovito pročelje i nepravilno oblikovani unutarnji prostori

Charles Rennie Mackintosh

 Arts and Crafts
 reducira pročelja i otvara ih staklenim panelima
 Umjetnička škola, Glasgow, 1897.-1909.
> građevina je apstraktan prikaz neostilova, ali oni su toliko reducirani na geometrijsku srž da
su gotovo nestali
> jedini trag Art Nouveau je u ekscentričnoj, organskoj željeznoj opremi
 interijeri po kojima je najpoznatiji zadržavaju više ravnoteže između geometrijskog i organskog
 Salon de Luxe, 1904. Willow Tearoom, Glasgow
 njegov dizajn je "nov" i totalan jer obuhvaća svaki detalj u sobi, sve do kvaka na vratima

Josef Maria Olbrich

 zgrada Secesija, Beč
> krov od stiliziranog lovorovog lišća, 1898.
> prototip za sve zgrade austrijske secesije

Otto Wagner
 djeluje u Beču
 u potpunosti mjenja ustaljeni princip dekoriranja → koristi neke tradicionalne elemente na
posve novi način, a reducira dekoraciju praktički na samo oslikanu
 Majloikahaus, 1898.
 Postaja gradske željeznice – Karlsplatz, 1901. (polumontažno)
Josef Hoffmann
 radi revolucionarnu arhitekturu kod koje su fasade prekrivene jednostavnim pločama, a okviri
prozora su jednostavno naglašeni
 zajedno sa Kolomanom Moserom osniva i djeluje unutar Wiener Werkstatte
 Palača Stocklet u Bruxellesu, 1905.
> djelo je Gesamtkunstwerk, s Klimtovom slikom u blagovaonici

Adolf Loos
 također djeluje u Beču
 u potpunosti mijenja odnos prema arhitekturi
 teži minimalizmu i redukciji
 1908. piše članak Ornament i zločin
 Villa Carma, na Ženevskom jezeru, 1904.
> dovršio Hugo Erlich
 Looshaus, Beč, 1910. → bez dekoracije

FOTOGRAFIJA
 u početku služila da zabilježi svijet i podupre zanstvena istraživanja
 omiljene teme portreti i lokaliteti
 mnogi fotografi smatrali svoj rad umjetnošću → piktorijalisti → imitirajući slikarstvo, oni su
inscenirali svoje motvie i namještali svoje prikaze

 kraj 19. stoljeća doživio je razvoj Kodakovih fotoaparata pa se fotografiranje prostranilo

 pitanje može li fotografija biti umjetnost
 Gertrude Kasebier i Edward Steichen → piktorijalisti
> radili s mekim fokusom, zamagljenim, koji je imitirao slikarski potez kistom ili tamni
chiaroscuro
 fascinacija portretiranjem kretanja → rezultat je sekvencijalna fotografija te pokretne slike
> E. Muybridge
 Alfred Stieglitz
 dokumentarna fotografija → Jacob Riis
 HRVATSKA
KIPARSTVO

Ivan Rendić
 uči kod tršćanskog drvorezbara, pa odlazi u Firenzu kod Duprea, gdje se formira u smislu
realizma
 Strossmayer mu postaje mecena
 zamišlja galeriju portreta hrvatskih velikana mača i pera, započevši je s portretom Ivana
Gundulića
 1877. nastanio se u Zagrebu, gdje na Zrinjevcu izvodi Gundulića, Medulića, Klovića,
Frankopana, Jurišića, kao i nadgrobne spomenike na Mirogoju
 Hercegovka (Trst)
 Zora, 1874.
 seli u Trst (1881. – 1921.) i tu radi narudžbe za cijelu Hrvatsku, pa i Srbiju u Crnu Goru
 izvodi spomenike:
> fra Andrija Kačić Miošić, 1891.
> Petar Preradović, 1894.
> Ivan Gundulić, Dubrovnik

Rudolf Valdec
 pod utjecajem bečke secesije radi u ranijoj fazi alegorijsko-tematsku plastiku (Ljubav, sestra
smrti; sputani genij)
 izveo javne i nadgrobne spomenike
> I. Kukuljević, F. Rački i S. Miletić (Zagreb)
> spomenici u Varaždinu, Beogradu, Sarajevu....
 njegovi dekorativni plastični radovi nalaze se na Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici i na nekim
drugim zgradama u Zagrebu
 Magdalena, 1897.
 Sputani genij, 1911.
 nedostatak osjećaja za puni kiparski oblik, sklonost slikarskim rješenjima i secesijskom
 vegetabilnom ornamentu
 uz Frangeša Mihanovića, jedan je od prvih hrv. modernih medaljara

Robert Frangeš Mihanović

 usavršavao se kod Rodina u Parizu
 sudjeluje u osnivanju Društva hrvatskih umjetnika Lada 1897. i Umjetničke akademije, 1907.,
uz koju je utemeljio ljevaonicu i doveo prve ljevače
 prvi naš značajni animalist
 u opusu mu se miješa realizam, secesijska alegoričnost i dekorativnost, i rodinovski
impresionizam
 Kršnjavi od njega naručuje reljefe u bronci za zgradu Odjela za bogoštovlje i nastavu u
Opatičkoj 10.
> Teologija, 1893.
> Medicina, 1894.
> Iusticia, 1895.
> Filozofija, 1896.
 Jesen 1895.: Čekić kojim je Franjo Josip učvrstio zaglavni kamen HNK.
 Reljefi 4 godišnja doba → secesijska mekoća i dekorativnost
 Sv. Trojstvo za lunetu Zagrebačke katedrale, 1902. 1906.
 Spomenik Smrti, varaždinsko groblje, grobnica Leitner
 Otmica Europe, 1907./08.
 Šestinčanin, Mirogoj, 1913.
 Umirući vojnik Šokćevićeve pukovnije, Osijek, 1897. 1926. - 38.

Ivan Meštrović
 Bosanac na konju, 1899.
 na izložbi bečke secesije prvi put javno izlaže
 Zdenac života, 1905.
 reljef Seljaci na Kući Popović, 1907.
 utjecaj Rodina
> Čežnja za strašću
  1906.godinje mijenja stil prema monumentalizmu
 1908. u Parizu nastaje Kosovski Ciklus
> Kraljević Marko, Miloš Obilić, Srđa zlopogleđa, Velika udovica
 reljefi religiozne tematike
> Polaganje u grob, 1913.
> Krist i Samarićanka, 1913.
> Veliko raspelo (Sv. Marko),1916.
 Portret Rodina, 1914.
 Grupa Medulić, 1908.
> Društvo likovnih umjetnika osnovano 1908. u Splitu, od Ivana Meštrovića
> zahvaljujući E. Vidovoću, iste godine je organizirana prva dalmatinska umjetnička izložba
> članovi: Meštrović, Rački, Vidović, Krizman.

SLIKARSTVO
pejzažisti → Iveković, Bukovac, Medović, Crnčić, Kovačević, Vidović, Krizman
historijsko slikarstvo → Barabas, Quiqerez, Iveković, Piloty, Mucke, Medović

Realizam

Ferdo Quiquerez
 prvi naš slikar koji opsežno radi historijske kompzicije
 Dolazak Hrvata na more, 1873.
 Antemurale Christianitatis
 Autoportret Ofelija
 Porta Terraferma u Zadru
 Krunidba kralja Zvonimira
> očuvana isključivo kao oleografija iz 1884.
> repoussoir

Nikola Mašić
 prihvatio je utjecaj slikara Leiblova kruga
  u posjeti rodnoj Lici osjeća se utjecaj Courbetovog realizma
 Vršidba
 Stari Ličanin
 Slikar u Bari
 Zid s vratima
 1894. postaje upravitelj Strossmayerove galerije.

Izidor Kršnjavi
 povjesničar umjetnosti i slikar
 1879. Pokreće Društvo umjetnosti
 1880. Osniva obrtnu školu i Muzej za umjetnost i obrt
 1883. postaje prvim ravnateljem Strossmayerove galerije slika.

Secesija
 prva secesija → počinje sa hrvatskim salonom 1898.godine
> slijedi slobodu umjetnosti, nenacionalna
 druga secesija → počinje pojavom grupe Medulić u Splitu 1908.godine
> izrazito nacionalna
> predstavnici: Vidović, Meštrović

Vlaho Bukovac
 studira kod Cabanela
 Zagrebačka šarena škola i Akademski realizam
 1878. izlaže na Salonu sliku Crnogorka na obrani.
 u Dalmaciji 1884nastaju: Mali guslač, Obitelj Katalić
 1886.-8. boravi u Engleskoj gdje slika u pleneru i rasvjetljuje paletu
 radom u pleneru presudno djeluje na mladu generaciju hrvatskih slikara (Čikoš, Ivaković,
Medović, Tišov, Kovačević) → odnosi s Kršnjavim zaoštravaju.
 Gundulićev san, 1897.
 Dubravka, 1894.
 Hrvatski narodni preporod, 1895. → za zastor HNK
  osniva Društvo hrvatskih umjetnika, čine se postavlja temelj Hrvatske moderne

Celestin Mato Medović

 Bakanalm1890. – 1893.
 Sv. Bonaventura, 1890.
 Portret starca, 1890.
 u doticaju s Bukovčevim plenerizmom mijenja način rada
> u tom stilu su njegovi radovi za Zlatnu dvoranu u Opatičkoj 10
* Dolazak Hrvata na more
* Splitski sabor
* Zaruke kralja Zvonimira i kraljice Jelene
* Krunjenje Ladislava Napuljskog

Menci Klement Crnčić

 prvi slika marine (ulja) i osnivač je moderne hrvatske grafike
 Bonaca, 1906.
 Bura
 kasnije radi slike i grafike s motivima Gornjeg grada i Kaptola
> Na Kaptolu
> Pod Zidom

Bela Čikoš Sesija

 Odisej ubija prosce
 Pokrštenje Hrvata
 Walpurgina noć
 Antonije nad lešom Cezarovim
 Dante na vratima Čistilišta
 u simbolističkom i secesijskom duhu slika brojne slike na teme iz Homera, Dantea,
Shakespearea
 1903. otvara s Crnčićem privatnu slikarsku školu, koja prerasta u Višu školu za umjetnost i obrt,
pa u Akademiju (1921.) na kojoj predaje do smrti 1931.
Oton Iveković
 učio je kod Quiquereza u Zagrebu
 učitelj je crtanja na Obrtnoj školi, pa na Umjetničkoj akademiji
 mnoge njegove povijesne kompozicije bile su jako popularne i umnažane tehnikom oleografije
(veće reprodukcije rađene u litografiji u boji; idu za potpunim kopiranjem originalnih djela)
 osobito je slikao epizode iz života Zrinskih i Frankopana
 Oproštaj Zrinskog
 Oproštaj Frankopana
 Zrinski i Frankopan čekaju pogubljenje
 Dolazak Hrvata na more
 Krunjenje kralja Tomislava
 Smrt Petra Svačića
 Nikola Šubić Zrinski
 Provala Nikole Zrinskog iz Sigeta
 Smaknuće Matije Gupca

Zlatna dvorana odjela za bogoštovlje i nastavu, Opatička 10

 Medović
> Splitski sabor 925
> Dolazak Hrvata na more
> Zaruke kralja Zvonimira
> Krunjenje Ladislava Napuljskog
 Čikoš, Pokrštenje Hrvata
 Iveković, Poljubac mira hrvatskih velmoža kralju Kolomanu
 Bukovac, Živio kralj! (Boravak Franje Josipa u Zagrebu, 1895.)
 Tišov, Alegorija umjetnosti
 Frangeš Mihanović: Teologija, Medicina, Iusticia, Filozofija

Ivan Tišov

Robert Auer
  veliku pažnju posvećivao ženskom aktu
 Kod crvenog svjetla, 1911.

Slava Raškaj
 izlagala na Prvom hrvatskom salonu 1898.
 opus joj se sastoji od akvarela, nešto pastela (slabije) ulja i crteža
 Lopoči
> utjecaj Jugendstila
 Dva Autoportreta
 Mrtve prirode
 Proljeće u Ozlju
 Drvo u snijegu, oko 1900.

Ferdo Kovačević
 izraziti pejzažist u doba kad se pejzaž još smatrao podređenom vrstom slikarstva
 utjecaj Bukovca
 u početku simbolist: slika sutone i groblja

Tomislav Krizman
 slikar i grafičar
 grafiku učio kod Crnčića, a slikarstvo kod Čikoša
 Portret Marije Delward
 u grafici kombinira narodne i secesijske ornamente
 oprema knjiga
> B.Livadić, Novele
> Miličićeve pjesme
 plakati
> Koncert Tkalčić-Grus
> plakat Jogura
 scenografija

Mirko Rački
  simbolizam: ciklus na temu Dantea
 Grad Dis
 Vrag u crkvi
 Francesca da Rimini (naslovnica monografije)
 Pred vratima smrti
 Dobra i zla žena
 Šuma samoubojica

ARHITEKTURA

Hermann Bolle
 1876. preuzima gradnju Đakovačke katedrale.
 Kompleks Muzeja za umjetnost i obrt i Obrtne škole
 Mompleks Mirogoja
 Franjevačka crkva
 Crkva u Remetama
 Crkva u Mariji Bistrici
 Pročelje sv. Katarine
 Meterološki stup na Zrinjevcu
 aktivan član Društva umjetnosti, te jedan od osnivača Muzeja za umjetnost i obrt

Secesija

Aldar Baranjaj
 kuća Popović na Jelačićevu trgu s Meštrovićevim reljefom Seljaci, 1907.
 Srpska banka, 1910.
 niz vila na Tuškancu

Vjekoslav Bastl
 Etnografski muzej, 1903.
  Kuća Kallina u Masarikovoj, 1903.
 Zgrada Elsa Fluid, 1905.
 kasnije teži jednostavnijim i funkcionalnijim rješenjima:
 PMF na Marulićevu trgu, 1912.
 Tržnica Dolac, 1927.
 Obnova Sv. Petra u Vlaškoj, 1930.

Viktor Kovačić
 1896. u Beču se upisuje na Akademiju i studira kod Wagnera te upoznaje Loosa
 inspiriran Wagnerovom knjigom Moderna arhitektura u novinama objavljuje istoimeni tekst
> u njemu zagovara funkcionalnost, praktičnost, i odricanje od lažne raskoši pročelja
 kritizirao Bollea
 Regulacija Kaptola, 1908.-10.
 Regulacija Rokova perivoja, 1909.
 Crkva sv. Blaža, 1909.-13.
 Vila Frangeš, 1910.
 Kuća Franck, 1912.-13.
 Palača Burze, 1923.

Arhitekti u Osijeku → Hofbauer, Slaviček, Axmann