Upotreba kompjutera za obradu računovodstvenih podataka u preduzećima-klijentima imala je značajan
uticaj na reviziju finansijskih izveštaja. Ipak, kada razmatramo efekte tih uticaja, možemo primetiti da se ključne karakteristike revizije nisu u potpunosti promenile. Kao prvo, primena savremenih informacionih i telekomunikacionih tehnologija od strane klijenata nije uticala na osnovni cilj i delokrug revizije. Revizor i dalje treba da izrazi mišljenje o tome da li finansijski izveštaji klijenta daju istinitu i objektivnu sliku o finansijskoj poziciji i finansijskom rezultatu preduzeća i da li su sastavljeni u skladu sa odgovarajućom pravnom regulativom. Osim toga, upotreba kompjutera u obradi računovodstvenih podataka ne rezultira ni promenama osnovnih revizijskih procedura odnosno operativnog kostura procesa revizije. Revizija se i dalje sastoji iz uobičajenih koraka. Tako se, recimo, u delu revizijske procene kontrolnog rizika, revizija i dalje vrši kroz uobičajene procedure: (1) sticanja razumevanja internih kontrola klijenta; (2) preliminarne procene kontrolnog rizika; (3) izvođenja kontrolnih testova i (4) konačne procene kontrolnog rizika. Ipak, korišćenje računovodstvenih sistema zasnovanih na kompjuterima odražava se na promenu postupaka koje revizor koristi u vrednovanju i testiranju sistema internih kontrola entiteta i testiranju validnosti, kompletnosti i tačnosti finansijskih izveštaja. Neosporno je da kvalitet revizijskog suda zavisi od postupaka i tehnika koje se koriste za prikupljanje dokaza na kojima počiva mišljenje revizora. Primena informatičkih tehnologija od strane klijenata revizije dovela je do proširenja aktivnosti revizora. Budući da se računovodstveni podaci unose u računarski sistem i čuvaju u elektronskom obliku, kao i to da su mnoge interne kontrole ugrađene u funkcionisanje kompjuterskog sistema, revizor prilikom razmatranja računovodstvenog sistema i sistema internih kontrola klijenta mora da razmotri i informatičku komponentu ovih sistema. Na taj način menja se sadržina procesa sticanja razumevanja klijenta, procene rizika i izvođenja revizijskih testova (kako kontrolnih, tako i suštinskih). Usložnjavanje revizije koje iz toga proističe delom može biti kompenzovano primenom dostignuća savremenih informatičkih tehnologija od strane revizora. Razlozi i koristi od primene ovih tehnologija od strane revizora su brojni. Oni se mogu sažeti u sledeće: 1. povećana produktivnost (revizori mogu brže da obave posao); 2. revizori mogu da obave zadatke koji se inače ne bi mogli obaviti manuelno; 3. niži troškovi koji proističu iz skraćenja vremena koje je neophodno za obavljanje revizije; 4. sticanje komparativne prednosti i poboljšana percepcija klijenta o revizoru i revizorskoj firmi i kvalitetu pruženih usluga; 5. povećana mogućnost suočavanja sa težim problemima bez oslanjanja na osoblje klijenta.