You are on page 1of 9

Kontrola kvaliteta pomoću statističkih metoda u saobraćajnim organizacijama

(studija slučaja za Audi modele)


Savremeni uslovi poslovanja iziskuju uspostavljanje instrumenata koji će menadžzmentu
olakšati vođenje poslovanja u saobraćajnom preduzeću. Primena statističkih metoda može u
velikoj meri doprineti povećanju kvaliteta proizvoda i usluga, a samim tim i povećanju
rejtinga saobraćajnih kompanija. Na tržištu, poziciju i prihod ostvaruju samo one
saobraćajne organizacije koje svojom ponudom ispunjavaju ove kriterijume.
Na osnovu statističkih metoda izvršena je ilustracija kontrole kvaliteta za model Audi A5 8T
2.0L TDI Coupe Quattro (kao najpouzdaniji na nemačkim putevima u 2015 godini).
Ključne reči: kontrola kvaliteta, statističke metode, saobraćaj, Audi modeli

1. Uvod

Savremeni uslovi poslovanja iziskuju uspostavljanje instrumenata koji će menadžmentu olakšati vođenje
poslovanja u saobraćajnom preduzeću. Svako pojedinačno saobraćajno preduzeće mora se boriti za
rešavanje nastalih problema i to razvojem unutrašnjih mehanizama. Jedan od načina za njihovo rešavanje
jeste kontrola kvaliteta (kontroling) koji ima zadatak da omogući menadžmentu brže prilogođavanje i
rešavanje novonastalih situacija. [1]
Obezbeđenje kvaliteta u proizvodnom procesu u saobraćajnoj organizaciji predstavlja skup svih radnih i
organizacionih poteza koji garantuju da proizvodi poseduju karakteristike kvaliteta zahtevane tehničkom i
tehnološkom dokumentacijom i mogućnostima privrede regiona ili zemlje u datom vremenskom razdoblju.
Program obezbeđenja kvaliteta sprovodi se u okviru državnog planiranja i planiranja u preduzeću. Državne
mere sprovođenja i održavanja kvaliteta koje uključuju standardizovanje zahteva za kvalitet u nacionalnim i
internacionalnim okvirima, sprovode se preko određenih državnih institucija i sastoje se od: planiranja
razvoja, nadzora i intervencije u cilju obezbeđenja porasta nivoa kvaliteta proizvoda i usluga. [2]
Program obezbeđenja kvaliteta u preduzeću uključuje sve etape rada, kao što su: planiranje, izrada tehničke
dokumentacije, proizvodni proces, merenje i kontrola u proizvodnji, testiranje proizvoda, pakovanje, dostava
i servisiranje proizvoda.
Program obezbeđenja kvaliteta izrade tehničke dokumentacije sadrži :
 Provere da je tehnička dokumentacija urađena kvalitetno, odnosno poseduje sve tolerancije,
oznake standarda, da je prilagođena savremenoj tehnologiji i da je izbor materijala dobar.
 Provera da je tehnološka dokumentacija za pripremu proizvodnje i sam tehnološki proces
kompletna i ekonomski opravdana.
 Provera da li su isporučioci materijala i poluproizvoda (šipkastog materijala, odlivaka,
otkovaka i sl.) kao i kooperanti standardnih elemenata (vijci, zakivci i sl.) zatim delovi i
podsklopovi kvalitetni i pouzdani, pogotovo što se tiče održanja standardnog kvaliteta i rokova
isporuke.
 Proveru ljudstva koje će raditi u neposrednoj proizvodnji, njihovu obučenost, sposobnost i
efikasnost, naravno ukoliko pozitivni propisi i normativna akta unutar preduzeća to omogućuju;
 Pripremu ulaznog materijala, kao i delova, komponenti od podsklopova i uređaja koji se
proizvode;
 Proveru metoda merenja u proizvodnji i merne opreme.
Takođe, u ovaj program spada i inženjersko vrednovanje, koje obuhvata :
 Određivanje troškova procesa proizvodnje tako da proizvodni troškovi slede zakone
optimalnosti kako bi troškovi bili minimalni za zahtevani nivo kvaliteta i pouzdanosti;
 Proveru finansijskih mogućnosti i sposobnosti preduzeća da izvrši predviđeni proizvodni
program dugoročno;
 Proveru da je proizvodnja finansijski opravdana, odnosno, da je prilagođena zahtevima i
mogućnostima tržišta.

Program merenja u proizvodnji i upravljanja kontrolnim procesom sadrži :


 Kontrolu ulaznog materijala, odnosno merenje dimenzija, količina i hemijsko, mehaničko i
metalografsko ispitivanje materijala,
 Kontrolu delova, standardnih elemenata i polufabrikata koji se kupuju gotovi,
 Kontrolu dimenzija podsklopova i sklopova koji se ugrađuju, kao i njihove funkcionalne
podobnosti; Kontrolisanje u toku proizvodnog procesa,
 Kontrolu montaže i
 Kontrolu funkcionalnosti gotovog proizvoda/uređaja.
Program upravljanja kvalitetom konformnosti proizvoda u upotrebi obavlja se u radnim organizacijama i tu
spada čitav niz poslova i zadataka kao što su :
 utvrđivanje poslovne politike upravljanja kvalitetom,
 planiranje,
 upravljanje kvalitetom konformnosti , odnosno rad na integraciji procesa obrade i merenja,
 praćenje veka trajanja proizvoda,
 obezbeđenje rezevnih delova, - saradnja sa mrežom servisa,
 saradnja sa službama kontrole kvaliteta,
 utvrđivanje veze proizvođač – korisnik i
 predlaganje programa mera poboljšanja kvaliteta proizvoda u upotrebi.

2. Uloga kvaliteta u saobraćajnim organizacijama

Na tržištu, poziciju i prihod ostvaruju samo one saobraćajne organizacije koje svojom ponudom ispunjavaju
ove kriterijume. Vlasnik kapitala, sa druge strane treba da bude uveren da će godišnji čist profit biti viši od
kamatne stope banaka na uložena sredstva. Balansiranje ovih interesa zahteva sve veštine dobrog vođenja i
organizovanja poslovanja, a pored: asortimana i kvaliteta proizvoda, odnosno usluga, marketinga, kanala
distribucije i konkurentne cene mora postojati i izvanredan interni sistem poslovanja spreman da se prilagodi
svim izazovima i trendovima na tržištu. U uslovima slobodne konkurencije i otvorenog tržišta za većinu
saobraćajnih preduzeća cena proizvoda za odgovarajući kvalitet je praktično diktirana od strane tržišnih
lidera i obima tražnje. U takvim uslovima, jedan od osnovnih načina za povećanje konkurentnosti jeste
snižavanje troškova poslovanja koji se manifestuju kroz smanjenje cene koštanja po jedinici proizvoda,
odnosno usluge. Bitno je naglasiti da se ovde govori isključivo o snižavanju troškova bez negativnog uticaja
na kvalitet proizvoda, usluga, procesa i ukupnog poslovanja. Govori se o suprotnoj kategoriji : snižavanju
troškova kroz sistemske promene procesa i organizacije kojima se uz to podiže nivo kvaliteta poslovanja i
stvaraju uslovi za povećanje profitabilnosti. [3]
Uloga kvaliteta direktno je uslovljena shvatanjem ovog termina. On ima različite nivoe shvatanja i primene.
Najrasprostranjenija se svakako odnosi na kvalitet proizvoda, odnosno usluge. Poseban nivo bi bilo
obezbeđenje kvaliteta, odnosno sistem mera koje organizacija preduzima da bi kupcu pružila poverenje u
ispunjenje zahteva za kvalitet proizvoda i usluga. Viši nivo je postojeći model standarda ISO 9001, koji
osim obezbeđenja kvaliteta tretira i određene aspekte upravljanja.[4]
Da to nije kraj mogućnostima za primenu kvaliteta, govori nam postojanje standarda ISO 9004, zatim
modela poslovne izvrsnosti i različitih modela upravljanja koji vode ka poboljšanjima, a koje su razvile
velike međunarodne saobraćajne kompanije da bi povećale mogućnosti za racionalizaciju poslovanja. [5]
Teorijski, mogućnosti za primenu kvaliteta su neograničene. U konkretnoj situaciji primena i uloga zavisi od
sposobnosti organizacije da se za to osposobi i da to primeni. Činjenica je da svaki model ima svoja
ograničenja, a mogućnosti za poboljšanja nemaju. Korišćenjem principa, metoda, postupaka i alata kvaliteta
može se uticati na sve aspekte poslovanja. Posebno mesto ima poslovni rezultat, što treba da bude osnovni
interni motiv svake organizacije za uključivanje u ono što najšire zovemo „pokret kvaliteta“.[6]
Nije juče utvrđeno da značajan uticaj na poslovni rezultat imaju neiskorišćenje mogućnosti i učinjeni
propusti. Oni ne uključuju samo kvalitet proizvoda već mnoge druge probleme, kao što su:
 neadekvatna organizacija i sistematizacija,
 loše planiranje,
 neblagovremeno obezbeđenje materijala, alata i svih drugih elemenata procesa rada,
 neracionalno korišćenje energije, prostora, kapaciteta i vremena,
 neadekvatan sistem održavanja praćen visokim troškovima,
 loše procenjen radni vek sredstava za rad i neadekvatno definisana stopa amortizacije,
 neefikasna realizacija procesa,
 dugački transportni putevi,
 neracionalno upravljanje zalihama,
 nedostatak standardizacije.
Svi ovi elementi poslovanja saobraćajne organizacije mogu biti poboljšani na način koji omogućuje
pozitivne efekte na sve interesne strane:
 vlasnika – kroz povećanje profitabilnosti,
 zaposlene – veća produktivnost uz manje angažovanje ljudskog rada i vremena,
 kupca – bolja komunikacija, bolje sporazumevanje, brža realizacija zahteva,
 dobavljače – uređeni odnosi koji dobavljaču omogućavaju da bolje planira svoje aktivnosti i
procese,
 društvo – uspešne organizacije uvek doprinose razvoju društva, ekonomski i socijalno.
Jedan od uslova za poboljšanja je praćenje parametara bitnih za odlučivanje i usmeravanje poslovanja. Bez
toga postoji samo srećno i nesrećno rukovodstvo. Razlika je samo u tome što prvi ne znaju tačno odakle im
novci, a drugi ne znaju gde te silne pare odoše. Podaci o poslovanju su potrebni da bi se utvrdila polazna
tačka.
U formiranju podatka o poslovnim rezultatima saobraćajne organizacije značajnu ulogu imaju informacije
računovodstva, odnosno finansijskog plana i analize (ako takva funkcija postoji u preduzeću). Treba imati na
umu da izveštaje izvan onih koji se zahtevaju propisima, ove službe formiraju na zahtev. To govori da
rukovodstvo mora postaviti kao zahtev praćenje određenih parametara poslovnih rezultata.
Izbor informacija za odlučivanje zavisi od karakteristika, strukture, delatnosti i veličine organizacije, ali
postoje standardni parametri bez kojih je izuzetno teško upravljati poslovanjem. Standardni parametri
uključuju: produktivnost, ekonomičnost, rentabilnost, koeficijente obrta zaliha, kupaca, dobavljača, obrtnih
sredstava, cenu koštanja po jedinici proizvod/usluge, solventost, likvidnost, i drugo. Lista je vrlo obimna, ali
treba voditi računa da su informacije zaista korisne za odlučivanje.

3. Primena statističkih metoda u saobraćajnim organizacijama

U opštoj teoriji upravljanja kvalitetom koriste se dve koncepcije definisanja kvaliteta. Naime, kvalitet može
biti definisan kao skup osobina proizvoda koji je ocenjivan (tvorevine ili usluge), ili kao relacija između
ovog skupa i potreba i preferencija primaoca proizvoda. [7] Statistička kontrola kvaliteta može da bude
potpuna i delimična. Izbor jednog od dva moguća tipa statističke kontrole zavisi, pre svega, od tehničkih
uslova i visine troškova. Po pravilu, delimična kontrola se primenjuje u uslovima masovne proizvodnje, gde
bi potpuna kontrola uzrokovala visoke troškove. Statistička kontrola proizvodnog procesa sprovodi se tokom
same proizvodnje, a osnovni cilj je da proizvodi odgovaraju unapred definisanom kvalitetu.
U toku njenog izvođenja mogu se razlikovati tri faze :
 postavljanje plana kontrole polazeći od tehnika procesa i njegovih statističkih aspekata;
 praćenje procesa proizvodnje na toj osnovi;
 preduzimanje odgovarajućih koraka korekcije kada se za to ukaže potreba.
Povremena provera, poznata u saobraćajnoj industriji kao „leteća“ kontrola, jeste najjeftiniji način kontrole i
može se primeniti tamo gde prethodni podaci pokazuju da je proces dovoljno stabilan i da ne treba očekivati
česte promene u procesima. Stoga, kad je potrebno pratiti izrazito važne karakteristike u procesima koji ne
pokazuju potpunu stabilnost, upotreba statističke analize podataka je najekonomičnija. Međutim, pored toga
što statističke analize podataka ima široku i uspešnu primenu, često se pojavljuju greške koje se uglavnom
odnose na zanemarivanje osnovnih pretpostavki o nezavisnosti ili stabilnosti podataka.

Primena statističkih metoda može u velikoj meri doprineti povećanju kvaliteta proizvoda i usluga, a samim
tim i povećanju rejtinga saobraćajajnih kompanija. Definisanje optimalnih, odnosno upozoravajućih i
graničnih vrednosti, zasnovano je na − statističkoj analizi uzoraka. Savremeno doba karakteriše izuzetno
veliki i nagli porast značaja kvaliteta u proizvodnji i upotrebi proizvoda, kao i njegov uticaj na produktivnost
i prihod organizacija. U tom smislu, osnovni ciljevi u svim procesima treba da budu poboljšanje kvaliteta,
povećanje produktivnosti i smanjenje troškova, a kao preduslov za njihovo ostvarenje isticanje i prihvatanje
važnosti kvaliteta. [8] Takav pristup dovodi i do razvoja principa unapređenja kvaliteta, ali i svesti o značaju
kvaliteta i kontroli kvaliteta, kao i metodama obezbeđenja kvaliteta proizvoda i usluga. [9] Imajući u vidu i
sve veću konkurenciju na globalnim saobraćajnim tržištima, kontrola kvaliteta se nameće kao nezaobilazan
proces u svim institucijama, i predstavlja jedan od osnovnih činilaca koji utiču na podizanje rejtinga, a
samim tim i na obezbeđenje bolje pozicije na tržištima širom sveta i povećanje produktivnosti. Kvalitet je
tako, u suštinskom i organizacionom smislu, postao prvorazredni činilac u međunarodnoj razmeni.[10,11]
Kontrola kvaliteta, kao specifična oblast u proizvodnim sistemima i sistemima održavanja, u svetu se
odavno nametnula kao nužan i nezaobilazan alat u svim procesima rada. Stoga, sve ozbiljne saobraćajne
kompanije imaju posebne sektore kontrole kvaliteta, zadužene za propisivanje, sprovođenje i kontrolu
aktivnosti i rezultata, a sve radi dostizanja, održavanja i unapređenja standarda kvaliteta. U saobraćajnim
pogonima kvalitet se definiše kao stepen podudarnosti sa zahtevima datim u tehničkoj dokumentaciji ili
nekom opštem standardu. Sam pojam kvaliteta usko je povezan sa standardizacijom. Na međunarodnom
nivou postoji više organizacija koje se bave standardizacijom, od kojih su najznačajnije ISO (International
Organization for Standardization), koja je globalnog karaktera, kao i CEN (European Committee for
Standardization- Evropski komitet za standardizaciju) na nivou Evropske unije. Osim propisivanja
određenih standarda i uvođenja sistema kvaliteta, veoma je važno i njegovo sistematsko sprovođenje. Jedan
od nezaobilaznih alata u unapređenju kvaliteta proizvoda jeste primena statističkih metoda. Odavno poznata
činjenica jeste da statistika zauzima značajno mesto u procesima proizvodnje i održavanja, odnosno u
kružnom ciklusu čiji su elementi razvoj, proizvodnja, prodaja i istraživanje. Primenom statističkih metoda
se, preciznim i jasno definisanim parametrima, postavljaju osnove za dosledno sprovođenje politike
kvaliteta. Razvijene statističke metode predstavljaju pogodna sredstva za definisanje standarda proizvodnje i
usluga, čijim se poštovanjem obezbeđuje visok nivo kvaliteta, a samim tim utiče i na krajnje rezultate
poslovanja. Isto tako, statistička kontrola kvaliteta može naći veliku primenu i u procesima održavanja,
snabdevanja i ostalim logističkim funkcijama.
Pojedine statističke metode izrađene su za vlastitu upotrebu većih preduzeća, dok su, sa druge strane,
američki vojni standardi MIL-STD (Military Standard) prihvaćeni u opštoj upotrebi i postali su sastavni deo
nacionalnih standarda mnogih zemalja. Međutim, značajnija primena statističkih metoda javlja se tek u
industriji SAD za vreme Drugog svetskog rata. Ozbiljniji pristup kontroli kvaliteta započinje u Japanu 1950.
godine, kada je i osnovan pododbor za kontrolu kvaliteta pri Udruženju japanskih naučnika i inženjera.
Približno u isto vreme je i Japansko društvo za standarde počelo da organizuje seminare o kontroli kvaliteta
statističkim metodama, a iste godine na njihov poziv se za podučavanje japanskih stručnjaka kontroli
kvaliteta statistikom angažuje i Vilijem Edvards Deming, istaknuti američki stručnjak iz oblasti
(statističkog) unapređenja kvaliteta. Generalno, praćenje svakog faktora koji utiče na kvalitet i uočavanje
pojedinačnih slučajeva nije cilj statističkih metoda unapređenja kvaliteta. Ovim načinom praćenja zahvata se
ukupno stanje i kretanje kvaliteta proizvoda u celini, i u slučaju potrebe može se intervenisati na neke
posebne pojave, sa posebnim težištem na analizi procesa i sprovođenja korektivnih mera. Zahvaljujući
statističkom gledanju na kvalitet, i pored utvrđenih granica (tolerancija) za neku karakteristiku kvaliteta,
postoji i dozvoljeni procenat jedinica proizvoda koje mogu prekoračiti ove granice. Isto tako, određuje se i
utvrđuje verovatnoća tačnosti ispitanih karakteristika kvaliteta.
Statističke metode i tehnike unapređenja kvaliteta podrazumevaju prikupljene podatke, pri čemu se stvara
dokumentovana osnova za dalje analize. Registrovanjem podataka stvara se i objektivniji i odgovorniji
odnos izvršilaca prema svom poslu. Posebno, adekvatnom implementacijom rezultata statističkih analiza
stvaraju se adekvatni preduslovi za usmeravanje procesa u željenom smeru, tj. za proizvodnju u skladu sa
planovima, odnosno sa zahtevima tržišta ili kupca. Poznati koncepti upravljanja totalnim kvalitetom upućuju
na značaj korišćenja statističkih metoda kontrole kvaliteta u čitavom životnom veku proizvoda, sa
preporukom da se inženjerske metode kombinuju i primenjuju zajedno sa statističkim, kao deo ukupnog
sistema projektovanja proizvoda i procesa za kvalitet. Primena odgovarajućih metoda kontrole kvaliteta
obezbeđuje sigurnost i zaštitu od neželjenih produkata, a u isto vreme služi kao sredstvo za identifikaciju
rizika, odnosno privremeno zaustavljanje procesa do otklanjanja uzroka poremećaja.
Nametanjem standarda u svim oblastima, posebno u proizvodnji i uslugama, i u vezi sa tim održavanjem i
snabdevanjem, dolazi se do jedinstvenih pogleda i uspostavljanja zajedničkih kriterijuma. Već samom
opredeljenošću za dostizanje standarda kvaliteta preuzima se i obaveza uspostavljanja mehanizama i
procedura kojima će se obezbediti ostvarenje planiranog i zahtevanog. Statistička kontrola kvaliteta odavno
se pokazala kao pouzdan, neizbežan i nezamenljiv alat u kontroli procesa. Sa druge strane, statistički podaci
na dovoljnom broju uzoraka služe i kao parametar kojim se mogu definisati značajni parametri poput
garantnog roka. Takođe, statistički podaci predstavljaju i pokazatelje kojima se definiše prihvatanje
određenog proizvoda/usluge, odnosno definiše interval pouzdanosti za datu karakteristiku kvaliteta

4. Merenje i ocena procesa preko indeksa sposobnosti (studija slučaja za Audi pogone)

Za ilustraciju ocene sposobnosti procesa i opreme primenom pokazatelja sposobnosti procesa može poslužiti
praktični primer kontrole kvaliteta opruge amortizera za model Audi A5 8T 2.0L TDI Coupe Quattro (kao
najbezbedniji na nemačkim putevima u 2015 godini). U tom cilju je izvedeno merenje prečnika opruge
amortizera nominalne vrednosti 33,5 (+0,4; -0,4), mm. Merenje prečnika izvedeno je na uzorku od 100
komada pomičnim merilom sa digitalnim očitavanjem, tačnosti 0,01 mm, a rezultati merenja su prikazani u
tabeli 1.

Tabela 1: Rezultati merenja prečnika opruge amortizera 33,5 (+0,4; -0,4) mm za model
Audi A5 8T 2.0L TDI Coupe Quattro
33,7 33,4 33,8 33,2 3,3 32,8 33,4 33,1 33,3 33,4
32,9 33,6 33,0 33,1 33,3 33,4 33,4 33,6 33,9 33,4
33,5 33,6 33,0 33,2 33,3 33,5 33,5 33,4 33,2 33,8
33,2 33,7 33,4 33,8 33,6 33,7 33,6 33,1 33,3 33,0
33,5 33,3 33,8 33,7 34,4 33,1 33,6 33,2 32,9 33,5
33,8 33,9 33,4 33,2 33,0 33,9 33,6 34,0 33,2 33,3
32,9 34,1 32,7 33,6 34,1 33,7 33,6 33,7 33,3 33,6
33,1 33,3 33,5 33,4 33,5 33,4 33,1 33,6 33,7 33,5
34,0 33,5 33,7 33,5 33,5 33,6 33,8 33,5 33,1 33,4
33,5 33,6 33,9 33,1 33,1 33,0 33,5 33,3 33,5 33,1

Raspon: R = x max – x min = 34,4-32,7 = 1,7

Medijana: M e = = = 32,95

Mod: M 0 = 33,5

Srednja vrednost: = = 33,143


= = 33,143

Standardna devijacija: σ=

σ=

Preko klasa:
k=1+3,3logn=1+3,3log100=7,6=8
k= = =9,28=9
k=5logn=5log100=10
k= =10

za k = 8
d= = = 0,2125

redni Sredina
broj Grupni interval – klase intervala X i Frekvencije f i
1 32,7-32,9 32,80625 5
2 32,9-33,1 33,01875 15
3 33,1-33,3 33,23125 17
4 33,3-33,5 33,44375 27
5 33,5-33,7 33,65625 21
6 33,7-33,9 33,86875 10
7 33,9-34,2 34,08125 4
8 34,2-34,4 34,29375 1

redni broj Sredina intervala


Xi fi fi fi

1 32,80625 5 -3 -15 45
2 33,01875 15 -2 -30 60
3 33,23125 17 -1 -17 17
4 33,44375 27 0 0 0
5 33,65625 21 1 21 21
6 33,86875 10 2 20 40
7 34,08125 4 3 12 36
8 34,29375 1 4 4 16
∑ 100 -5 235
C = 33,44375 – najveća frekvencija f = 27; d = 0,2125

= = 33,43313

σ=

za k=9
d= = = 0,188889

redni Sredina
broj Grupni interval – klase intervala X i Frekvencije f i
1 32,7-32,89 32,79440 2
2 32,89-33,08 32,98333 8
3 33,08-33,27 33,17222 17
4 33,27-33,46 33,36111 22
5 33,46-33,65 33,55000 28
6 33,65-33,84 33,73889 14
7 33,84-34,03 33,92777 6
8 34,03-34,22 34,11666 2
9 34,22-34,4 34,30555 1
redni broj Sredina intervala
Xi fi fi fi

1 32,79440 2 -4 -8 32
2 32,98333 8 -3 -24 72
3 33,17222 17 -2 -34 68
4 33,36111 22 -1 -22 22
5 33,55000 28 0 0 0
6 33,73889 14 1 14 14
7 33,92777 6 2 12 24
8 34,11666 2 3 6 18
9 34,30555 1 4 4 16
∑ 100 -52 266
C = 33,55000– najveća frekvencija f = 28; d = 0,188889

= =33,45177

σ=

za k=10
d= = = 0,17

redni Sredina
broj Grupni interval – klase intervala X i Frekvencije f i
1 32,7-32,87 32,785 2
2 32,87-33,04 32,955 8
3 33,04-33,21 33,125 17
4 33,21-33,38 33,295 10
5 33,38-33,55 33,465 27
6 33,55-33,72 33,635 21
7 33,72-33,89 33,805 6
8 33,89-34,06 33,975 6
9 34,06-34,23 34,145 2
10 34,23-34,4 34,315 1

redni broj Sredina intervala


Xi fi fi fi

1 32,785 2 -4 -8 32
2 32,955 8 -3 -24 72
3 33,125 17 -2 -34 68
4 33,295 10 -1 -10 10
5 33,465 27 0 0 0
6 33,635 21 1 21 21
7 33,805 6 2 12 24
8 33,975 6 3 18 54
9 34,145 2 4 8 32
10 34,315 1 5 5 25
∑ 100 -12 338
C = 33,465 – najveća frekvencija f = 27; d = 0,17

= =
σ=

usvaja se 33,143 i σ= 0,31

Cp =

C pk = min

C p <1 proces je neprecizan


C pk <1 proces je netačan

Na osnovu vrednosti pokazatelja sposobnosti (indeks preciznosti C p = 0,43<1 i indeks tačnosti C pk = 0,05<1
imaju veoma niske vrednosti) evidentno je da proces (opruga amortizera) ili izabrana oprema spadaju u
grupu nepreciznih i netačnih (nepodešenih) procesa. Ova činjenica zahteva svestrana preispitivanja i analize
procesa izrade osovine, koja obuhvataju proveru i preispitivanje izabranog procesa, izabrane opreme,
prepodešavanje procesa i opreme itd. Najznačajnija prednost indeksa sposobnosti procesa je usmerenje na
prevenciju pojave škarta, ali i monitoring procesa i neprekidno usavršavanje. Takođe, indeksi sposobnosti
obezbeđuju veliki broj informacija o potencijalu procesa.
U uslovima serijske proizvodnje u Audi pogonima za model Audi A5 8T 2.0L TDI Coupe Quattro na
osnovu prethodnih analiza moraju se izvršiti prevencije pojave škarta, neprekidna usavršavanja (unutar
pogona, linije i sl. korisno je usavršavanje procesa), provera komunikacija (potrebna je laka komunikacija
stručnjaka), utvrđivanje prioriteta (i najjednostavniji izveštaj o stanju procesa sa malim vrednostima indeksa
sposobnosti je pomoć u utvrđivanju prioriteta usavršavanja), podešenost procesa
i provera (utvrđuje se izvor problema).

5. Zaključak

Ocenom se formira odgovor na pitanje: da li su proces, radnik-operator, mašina (oprema), alat i pribor u
stanju da obezbede zahtevani nivo kvaliteta proizvoda? Pokazatelji sposobnosti su pogodan
bezdimenzionalni sistem pokazatelja sposobnosti jer pokazuju : ima li proces visoku sposobnost?
zadovoljava li proces granice specifikacije? postoje li problemi podešavanja procesa? itd. Najznačajnija
prednost indeksa je usmerevanje aktivnosti na prevenciju pojave neusaglašenosti (škarta), ali i monitoring
procesa i neprekidno unapređenje i usavršavanje.
Pitanje je: zašto sve ovo zvuči tako logično i jednostavno, a u praksi se tako teško sprovodi ? Možda je
odgovor među ovim najčešćim problemima u poslovanju do kojih su došli stručnjaci iz ekonomije i
menadžmenta proučavajući trenutno stanje u našoj privredi:
 nedovoljno menadžerskih znanja,
 nema spremnosti da se adekvatno plate kadrovi koji vrede,
 loša komunalna infrastruktura,
 zastarela oprema i tehnologija,
 nedovoljna primena marketinga,
 nedostatak kapitala.
Među ovim faktorima poslovnog neuspeha, polovina je objektivna i za većinu saobraćajnih preduzeća je
realnost sa kojom ne može samostalno da se bori. Međutim, druga polovina uzroka, odnosi se na odluke koje
donosi rukovodstvo organizacije, na politike koje kreira, i na strategije koje sprovodi. To su faktori interne
prirode na koje se može uticati unutar same saobraćajne organizacije. Među problemima su zato što
zahtevaju donošenje odluka i doslednost u implementaciji. Zahtevaju i vreme za postizanje rezultata. Takve
probleme ima i kvalitet. Da bi kvalitet došao na red, mora biti "prodat" rukovodstvu. Koristi moraju biti
merljive i lako uočljive. Da bi se to ostvarilo treba krenuti od onih problema čijim se rešavanjem postižu
najvidljiviji rezultati.
6. Literatura

[1] Arsovski S., Lazić M., Vodič za inženjere kvaliteta, Centar za kvalitet Mašinskog fakulteta u
Kragujevcu, Kragujevac, 2008.
[2] Lazić M., Alati, metode i tehnike unapređenja kvaliteta, univerzitetski udžbenik, Mašinski fakultet,
Kragujevac, 2006.
[3] Lazić M., Ispitivanje, analiza i ocena sposobnosti procesa - pretpostavka unapređenja kvaliteta?, Zbornik
radova ISBN 86-80581-86-0, Festival kvaliteta 2006., Kragujevac, 2006.
[4] Lazić M., Indeksi sposobnosti procesa - mera kvaliteta procesa, Zbornik radova ISBN ISBN 978-86-
86663-33-7, Festival kvaliteta 2009., Kragujevac, 2009.
[5] Lazić M., Sposobnost procesa – merenje i ocena kvaliteta procesa, pp. 64-66, Nacionalna konferencija o
kvalitetu, Festival kvaliteta 2011., Kragujevac, maj 19-21.2011,.
[6] Lazić M., Šest sigma-metodologija unapređenja kvaliteta, pp.26-30, Nacionalna konferencija o kvalitetu,
Festival kvaliteta 2011., Kragujevac, maj 19-21.2011,.
[7] Lynch D., ISO 9000 and organizational effectiveness, Quality management journal, 14(1), pp. 64-68,
2012.
[8] Merkle M., Verovatnoća i statistika za inženjere i studente tehnike, Beograd, Akademska misao, 2010.
[9] Stuart M., Mullins E., Drew E., Statistical quality controla and improvement, Europrean journal of
operational research, 19(4), 1996, pp. 203-204.
[10] D. Krasulja, M. Ivanišević, Poslovne finansije, Ekonomski fakultet u Beogradu: 2001.
[11] V. Božić, S. Rakić, S. Aćimović, Poslovna logistika, Ekonomski fakultet u Beogradu: 2001.

You might also like