1.
OSNOVNI POJMOVI IZ GRAÐEVINARSTVA
SLIKA 409. Lamel parket, postavljen koso prema zidu
12.3.3. PANEL PARKET
Panel parket je tvornički proizvod sa znatnim prednostima prema ranije opisanim vrstama: izrađuje se
u pločama veličine 235/2260 mm i debljine 20 mm, tako da je podloga od jelovih daščica, a gornji sloj
od daščica koje su debljine 3 do 4 mm, od hrastovine ili neke druge vrste drva, složenih u nekom uzorku
(slika 410.). Na dužim rubovima ploče izrađeni su utor i pero, kao kod brodskog poda. Ploče su tvornički
obrušene i lakirane, tako da je odmah nakon postave pod gotov za uporabu. Daljnja im je prednost što nije
potrebno lijepiti ih na podlogu cijelom površinom, već se ljepilom (PVC) namažu samo utor i pero.
SLIKA 410. Primjer ploče panel parketa
290
Kako su proizvodi građevne stolarije čvrsto povezani sa zidnim otvorima, zidovima i stropovima građe-
vina, nužno je upoznati se s osnovnim pojmovima iz građevinarstva. To su u prvom redu građevinski nacrti,
koje učenik mora znati čitati, mora znati što je i kako u nacrtima prikazano, a naročito zidovi, stropovi i
otvori u zidovima, kako u tlocrtu, tako i u presjecima.
Sve uvjete za izvedbu drvnih proizvoda građevinske stolarije određuje projektant zgrade, dok je zadaća
konstruktora te uvjete prevesti na drvodjeljski jezik, tj. izraditi nacrt po kojemu će stolar moći izvesti točno
ono što se od nekog drvnog proizvoda traži. Konstruktor će eventualna objašnjenja tražiti od projektanta,
a sa zidarom će dogovarati usklađivanje dimenzija proizvoda s dimenzijama na licu mjesta, naime, neobično
je važno da konstruktor prilagodi dimenzije proizvoda dimenzijama zidnih otvora, zidova ili stropova nakon
što su isti izvedeni.
1.1. GRADEVINSKI NACRTI
Građevinski se nacrti dijele prema:
• vrsti,
• mjerilu,
• sadržaju i
• svrsi.
1.1.1. VRSTE GRAÐEVINSKIH NACRTA
1.1.1.1. Projektni nacrti
Svrha je projektnih nacrta da pokažu kako je projektant zadovoljio postavljeni projektni zadatak i kako
će građevina biti izvedena. U ovu svrhu potrebno je izraditi idejni i projektni nacrt .
Idejni nacrti (I–nacrti) (Slika 1.).
Namjena ove vrste nacrta je da projektant investitoru i nadležnim vlastima na najbolji način prikaže
svoje zamisli o izgledu, konstrukciji i funkcionalnosti projektirane građevine.
Na osnovu ovih nacrta treba se izračunati i približan predračun objekta. Ako je građevina srednje
veličine, nacrti se crtaju u mjerilu 1 : 200 , manje građevine u mjerilu 1 : 100 , a velike u mjerilu 1 : 500 , u
kojem pojedini dijelovi koje je potrebno detaljnije prikazati mogu crtati još i u mjerilima 1 : 200 ili 1 : 100 .
Idejni nacrti sadrže: tlocrte, karakteristične (okomite) presjeke i poglede na pročelja.
Na temelju idejnih nacrta nadležne vlasti izdaju (ili ne) suglasnost za izradu glavnog projekta (zbog
čega se on naziva još i “urudžbeni nacrt”).
3
 12.3.2. LAMEL PARKET

Lamel parket (pogrešno nazivan mozaik ) izrađen je od daščica (lamela) debljine 8–10 mm, veličine
20/100 mm, složenih po pet komada u kvadrate veličine 100/100 mm, a ovi su kvadrati složeni u ploče
5 × 5 kvadrata tako da je smjer daščica svakog kvadrata okomit na smjer u susjednom kvadratu. Uobičajeno
je da se ploče postavljaju paralelno sa zidom prostorije (slika 408.).

SLIKA 408. Lamel parket, postavljen okomito prema zidu

Daščice se tvornički slože u ploče veličina 500 × 500 mm, a da bi se pločama moglo rukovati, sa stra-
žnje su strane oblijepljene mrežicom izrađenom od plastičnih niti. Pri postavljanju na tvrdu podlogu koja
je prethodno premazana ljepilom, mrežica se okreće na ljepilo, a s gornje strane ostane čista ploha. Ploče
mogu biti veličine i 400 × 400 mm, te 600 × 600 mm. Pločice mogu biti i nekog drugog oblika, ali iste vrste
drva.

Dobar se izgled poda može postići i tako da se ploče postavljaju pod kutom 45◦ prema zidu. Otpadaka
nema, jer kada se ploča prepili po dijagonali dobiju se dva jednaka dijela, s tom dijagonalom se polože uz
zid, a dalje se polažu cijele ploče (slika 409.).

I jednu i drugu vrstu drvenih daščica treba nakon postavljanja brusiti, a zatim premazati voskom ili
lakirati.

SLIKA 1. Idejni nacrti M 1 : 200

4 289
 Ako je u podu prije izrade namaza ugrađeno podno grijanje, obavezno je pustiti to grijanje u pogon,
čime se premaz osuši na gotovo 0%, a tek potom dozvoljeno je postavljati parket. Ako se parket postavi
prije puštanja grijanja u pogon, cijeli pod će se nadignuti i upropastiti.
Parketi se najčešće polažu u obliku riblja kost, gdje se jedan red postavlja pod kutom 45◦ prema zidu, a
susjedni red nasuprotno ovome, te u raznim drugim oblicima, ako to pojedine dimenzije daščica omogućuju
(slika 407.).
SLIKA 407. Nekoliko načina slaganja parketa
288
Tlocrti u mjerilu 1 : 100 ili 1 : 200 obuhvaćaju crtanje podruma i svih katova (koji su različiti), obično
u vodoravnom presjeku na visini 1 m od poda, dok crtanje temelja i krovišta nije obvezno. Zidovi i stupovi
crtaju se crno. Zidovi koji su niži od visine stropa, te balkonska ili stubišna ograda crtaju se dvjema uskim
crtama. Prozorski otvori crtaju se dvjema uskim crtama po debljini zida i trećom unutar njih, udaljenom
od crte vanjskog ruba zida za trećinu njegove debljine. Vratni otvori crtaju se kao svijetle širine vrata, a
smjer otvaranja crta se četvrtinom kruga i okomicom na zid. Konture zida iznad vrata se ne crtaju.
Stubišta se crtaju uskim crtama. Smjer penjanja crta se tankom crtom po sredini kraka, gdje se početak
penjanja označi kružićem, a završetak strelicom. Stubišni krakovi mogu imati tri vida:
• stubišni krak polazi (počinje) iz crtanog tlocrta u kat iznad. Valja ga presjeći kosom crtom koja počinje
na rubu treće stube uz ogradu i ide do suprotne strane gornje stube (slika 2.). Strelica koja prikazuje
smjer uspona crta se uz ovu kosu crtu;
• stubišni krak polazi iz nekog od katova. U tlocrtu kata koji se crta polazni krak se crta kao prethodni,
a od kose crte dalje crtaju se krakovi koji dolaze iz nižeg kata na ovaj koji se crta (slika 3.);
• stubišni krak dolazi na posljednji kat, te se crtaju samo krakovi koji dolaze iz donjeg kata (slika 4.).
SLIKA 2. Polazni stubišni krak SLIKA 3. Stubišni kraci kroz više katova SLIKA 4. Završni stubišni krak
Za svaku prostoriju treba upisati njezinu namjenu i površinu (u tlocrtu ili izvan njega), treba ucrtati
sanitarne uređaje, štednjake, uzidane ormare i po želji pokretni namještaj.
Kotiraju se samo glavne mjere zgrade, a u tlocrt prizemlja unosi se visinska kota u odnosu na teren.
Kod tlocrta u mjerilu 1 : 500 svi se zidovi — bez obzira na njihovu debljinu — crtaju širokom, a
prozorski otvori uskom crtom. Na mjestu vrata crta se prekida, a samo vrata se označe tankom okomitom
crtom u sredini otvora. Namjena prostorija ispisuje se samo pokraj nacrta.
Okomiti se presjeci postavljaju kroz stubište. Crta se sve kao u tlocrtu, osim vrata, koja se označe
dvjema uskim crtama u debljini zida. Crtaju se temelji i okolni teren. Na prvoj kotnoj crti kotiraju se visine
katova od poda do poda i visina krovišta, a na drugoj ukupna visina od terena. Visinska kota terena unosi
se pred ulazom i u prizemlju.
5
 Pogledi na pročelja crtaju se uskim crtama, i to prozori dvjema crtama na sva četiri ruba, a vrata na
tri ruba (bez donjega). U mjerilu 1 : 500 sve se crta samo jednom crtom. Pogledi se imenuju po stranama
svijeta prema kojima su okrenuti.

Glavni nacrti (G–nacrti)

Crtaju se u mjerilu 1 : 100 (rijetko 1 : 200 ), a detaljnije prikazuju utvrđene (prihvaćene, odobrene)
zamisli, funkcionalnost, konstrukciju i izgled zgrade (slika 5.).

SLIKA 405. Drvene daščice SLIKA 406. Svežanj drvenih daščica

Daščice se postavljaju ili na slijepi pod u koji se kroz utor čavlima zabija svaka druga daščica, ili na
betonsku podlogu lijepljenjem. Osobito je važno da daščice imaju propisanu vlagu (8–10%). Parketi se
razvrstavaju u nekoliko klasa kvalitete.

Suvremeno graditeljstvo izvodi međustropne konstrukcije gotovo samo s cementnim premazom, na koji
se, kako je već rečeno, drveni podovi postavljaju lijepljenjem. Kako se za pripremu cementnog namaza
koristi i voda, taj namaz je nakon nanošenja, pa i nakon što je otvrdnuo, previše vlažan i za polaganje
parketa treba čekati da vlaga u namazu padne. Naime, ako vlaga iz te podloge uđe u parket, cijeli pod se
nadigne, učinjena je velika šteta, a za nju je odgovoran podopolagač. Dakle, podopolagač mora ustanoviti
kolika je vlaga u namazu, te je dovesti na dozvoljenu razinu, odnosno ostvariti ravnotežu između vlage u
drvu, vlage u namazu i relativne vlage zraka, što je naravno još uvjetovano debljinom namaza.

Premaz se prije polaganja drvenog poda mora osušiti na najviše 2,5% vlage, što je dugotrajan proces
u prirodnim uvjetima:

• zimi, kada je relativna vlaga zraka visoka, za sušenje neće biti dovoljna ni tri mjeseca,

• ljeti, uz temperaturu zraka od 20◦ C i relativnu vlagu oko 60% te debljinu namaza 5 cm potrebno je
najmanje 40 dana.

Sušenje se može ubrzati zagrijavanjem centralnim grijanjem ili električnim grijalicama, obavezno uz
redovito provjetravanje prostorije, čime se vlažni zrak izbacuje iz prostorije, a omogućuje daljnje isparavanje
iz namaza. Sušenje namaza može se ubrzati i posebnim uređajima odvlaživačima (dehumidifikator), koji
rade približno po principu hladnjaka; suše zrak, a vlagu iz zraka ukapljavaju u poseban spremnik. Izričito je
štetno lakirati parkete prije nego je dostignuta povoljna ravnoteža vlage.

SLIKA 5. Glavni nacrt — tlocrt M 1 : 100

6 287
 Daščani pod je za 10 mm kraći od zidova, da drvo može “raditi” u granicama sezonske promjene vlage
u zraku. Sastav poda i zidova pokriva se profiliranom kutnom letvicom ili kutnim podnožjem ili obima
(slika 404.).
SLIKA 404. Kutna letvica i podnožje
12.2. BRODSKI POD
Daske za brodski pod precizno su obrađene po debljini, mogu biti širine 100 do 150 mm, s rubovima
obrađenim na pero i utor (NAMJEŠTAJ 1 slika 43.). U slijepi pod učvrste se čavlima kroz utor. Mogu se
lijepljenjem postaviti i na betonsku podlogu.
Za veće estetske zahtjeve brodski se pod može izraditi i od tikovine, hrastovine, mahagonijevine i sl.
Površina gotovog poda može se premazati odgovarajućim lakom ili lakbojom.
12.3. DRVENE DAŠČICE (PARKET)
12.3.1. KLASIČNI PARKET
Ove su daščice izvedene od tvrdog drva (hrn d.co.020 i dalje), najčešće hrastovine, zatim bukovine,
jasenovine, te velikog broja egzota.
Istim standardom određene su dimenzije daščica i njihova kvaliteta. Debljina im može biti 18 do 22,5
mm, širina 26 do 68 mm, duljina 190 do 450 mm za širine do 48 mm, ili do 550 mm za širine do 58 mm.
Za posebne namjene, kao što su športske dvorane, širine su im do 105 mm, a duljine 800 do 1000 mm.
Na svakoj daščici izrađeni su utor na jednom duljem i jednom kraćem bridu, a pero na ostala dva brida.
Gledajući na plohu daščice, jednoj utor mora biti na lijevom rubu, a drugoj na desnom (slika 405.). Dakle,
dvije daščice sačinjavaju jedan par. Daščice se nabavljaju u svežnjevima po 50 komada, od čega je polovica
lijevih, a polovica desnih daščica (slika 406.).
286
Sve su veličine izražene u cm. Na temelju glavnog projekta dalje se projektiraju sve potrebne vrste
instalacija, izrađuje se statički račun, proračun troškova (troškovnici) te crta građevna stolarija (shema
stolarije).
1.1.1.2. Izvedbeni nacrti
U ovu grupu pripadaju:
— palirski (ili polirski ) nacrti (P–nacrti) su detaljniji nacrti (namijenjeni građevinskim poslovođama) za iz-
vođenje građevinskih radova, koji se crtaju u mjerilu 1 : 50 , iznimno 1 : 100 . Iz tih nacrta konstruktori
građevne stolarije uzimaju potrebne podatke;
— detaljni nacrti (D–nacrti) dopunjuju palirske nacrte, a prikazuju pojedine dijelove u povećanom mjerilu:
1 : 20 , 1 : 10 , 1 : 5 , 1 : 2 ili 1 : 1 ;
— konstrukcijski nacrti (K–nacrti) obuhvaćaju građevinske konstrukcije i instalacije;
— obračunski nacrti (O–nacrti) služe za obračun izvedenih radova.
1.1.1.3. Zidovi i otvori u zidovima
Zidovi i stupovi u glavnim nacrtima, koji su u nacrtu presječeni, crtaju se dvjema širokim crtama,
nepresječeni zid te drvena ili metalna pregrada dvjema uskim crtama, a pregrada tanja od 5 cm jednom
širokom crtom. Šupljem zidu crtaju se vanjske konture, širokim, a unutarnje šupljine ili slojevi uskim crtama
(slika 6.).
SLIKA 6. Crtanje zidova u građevinskim nacrtima
Vratni otvori u mjerilu 1 : 100 u tlocrtu se crtaju uskim crtama. Otvor može biti izrađen s pristupkom
ili bez njega. Uskom crtom ucrta se osovina (simetrala) vratnog otvora, na čijem se unutarnjem dijelu upiše
veličina modularne mjere vrata u cm, u obliku razlomka: širina/visina. Na vanjskom dijelu te crte ucrta
se kružić i u njemu upiše broj stavke u troškovniku stolarskih radova za ta vrata. Sva jednaka vrata imaju
jednaki broj (slika 7.).
7
 12. DRVENI PODOVI

Podovi su vodoravne obloge po kojima se hoda, koje su dakle izložene habanju. Mogu biti u unutarnjem
ili vanjskom prostoru. Podovi u unutarnjem prostoru mogu biti izvedeni od drva, cementnog namaza, teraca
(smjesa cementa i kamenih zrnaca), keramičkih pločica, kamena, tekstila, plastične mase i sl.

Drveni su podovi vrlo omiljeni jer su topli, izrazite vizualne vrijednosti, zaštićeni odgovarajućim suvre-
menim premaznim sredstvima povećava im se otpornost na habanje, a znatno olakšava čišćenje (neke druge
vrste podova obrađene su u udžbeniku MATERIJALI). Drvo mora biti propisano suho.

Drveni podovi mogu doći u nekoliko oblika.

SLIKA 7. Vratni otvori crtani u mjerilu 1 : 100

12.1. DAŠČANI POD

Prozorski otvor u mjerilu 1 : 100 u tlocrtu crta se slično kao i za vrata. U presjeku se vidi sadrži li
prozor kutiju za platnenu zavjesu ili rebrenice, čemu otvor mora biti građevinski prilagođen. Ovo je najjednostavniji pod, izrađen od blanjanih dasaka od jelovine/smrekovine, ponekad i borovine,
širine 130 do 250 mm, pribijenih čavlima u međustropnu konstrukciju od drvenih greda na koje se najprije
Dio zida ispod prozorskog otvora naziva se parapet, a onaj iznad prozora nadvoj. Parapet može biti
podloži podloga od neblanjanih dasaka postavljenih okomito na smjer greda i zabijenih u njih (slijepi pod).
tanji od debljine zida (čime se tvori niša) (slika 8.).
Razmak među ovim daskama treba biti 10 do 20 mm.

Dalje se okomito na smjer dasaka postavljaju letve debljine 48 mm, koje se zovu blazinice. Između
njih razastire se suhi pijesak koji služi toplinskoj i zvučnoj izolaciji među katovima. Okomito na blazinice
postavljaju se blanjane daske s desnom stranom okrenutom gore, i na njih zabijaju čavlima (slika 403.).
Daske se po dužini samo prislanjaju jedna do druge, ali na blazinici. Za podove koji moraju podnositi veća
opterećenja, umjesto dasaka postavljaju se mosnice.

SLIKA 8. Prozorski otvori crtani u mjerilu 1 : 100

SLIKA 403. Daščani pod na drvenom gredniku

8 285
 Vratni otvori crtaju se detaljnije u mjerilu 1 : 50 (slika 9.).

SLIKA 9. Vratni otvori crtani u mjerilu 1 : 50

Prozorski otvori crtaju se detaljnije u mjerilu 1 : 50 (slika 10.).

SLIKA 10. Prozorski otvori crtani u mjerilu 1 : 50

284 9
 SLIKA 401. Ugrađeni ormar, priključak uz zid

SLIKA 402. Ugrađeni ormar, priključak uz strop

10 283
 Ugrađeni ormari od samostalnih se razlikuju samo po potrebi da budu priključeni do zidova odnosno
stropa, te da eventualno imaju obrađena leđa kao vidljivu plohu. Ako je ormar unutar udubine u zidu (niši),
priključuje se letvicama do špalete (slika 399.), a jednako tako se može priključiti uza zid ili uza strop (slike
400. do 402.).
2. PROZORI

Prozori omogućuju vizualnu vezu između unutarnjeg i vanjskog prostora, pa i cijeli zidovi u prostoriji
mogu biti prozori.

Prozor je i važan arhitektonski element na zgradi, te može znatno pridonijeti njezinom izgledu.

Osnovna zadaća prozora je propuštanje dnevnog svjetla u prostoriju i zračenje prostorije, iz čega pro-
izlaze daljnje zadaće: zaštita od vanjske buke, zaštita od vanjskih (visokih ili niskih) temperatura, sunca i
SLIKA 399. Ugrađeni ormar u zidnoj niši padalina. Prozori moraju pružiti i zaštitu građevine od provale. Veličine prozora, tj. njihova širina i visina
izražavaju se u centimetrima, a dimenzije popruga (profila) u milimetrima.

2.1. MJERE PROZORA

Nekoliko je vrsta mjera prozora, zbog čega treba biti vrlo oprezan i precizan u opisu na koju se mjeru
misli, jer lako može doći do zabune u komunikaciji između naručitelja i konstruktora. Svakako da mjere
ovise o veličini zidnog otvora.

2.1.1. VRSTE MJERA ZA PROZORE

Kod određivanja mjera za prozore treba ih precizirati po širini i visini. Razlikuju se:

zidarska mjera — to je mjera prozorskog otvora u zidu bez žbuke;

modularna mjera M — iznosi 100 mm, sa svake strane je u pravilu manja za 5 mm od zidarske mjere pa je
ukupno manja za 10 mm (dozvoljena je tolerancija minus 16 mm). Modularna mjera idealna je dimenzija,
a služi da se prozori u zidarske otvore usklade po svojoj zamišljenoj vodoravnoj i okomitoj osi s osima u
zidarskim otvorima i tako postigne usklađenost položaja među svim prozorima na nekoj fasadi;

proizvodna mjera — to je vanjska mjera prozorskog okvira, koja je također po 5 mm sa svake strane kraća
od modularne mjere (uz toleranciju 5–13 mm), odnosno ukupno za 10 mm, a u odnosu na zidarsku mjeru
manja je sa svake strane po 10 mm, ili ukupno za 20 mm;
SLIKA 400. Ugrađeni ormar, priključak uz zid
vanjska mjera krila — nije uobičajena u komunikaciji;

svijetla mjera stakla — važna je za određivanje veličine stakla i širine krila. Ako je kod višekrilnih prozora
određeno da su krila jednake širine, to znači da su jednako široka njihova stakla (za dvostruke prozore na
vanjskim krilima);

svijetla mjera — odnosi se na veličinu otvora doprozornika, a zove se još i stolarska mjera, posebno je važna
jer se često navodi u nacrtima po kojima konstruktor prozora određuje sve ostale veličine;

arhitektonska mjera — to je veličina zidarski potpuno obrađenog prozorskog otvora gledanog izvana.

282 11
 Primjer veličine nekog prozora (u cm):

zidarska mjera 181/121; 11. UGRAÐENI ORMARI

modularna mjera 180/120; Ugrađeni ormari su oni koji su smješteni u udubini u zidu (niši) ili između dvaju zidova. Po širini mogu
imati prekid za prolaz, mogu biti sa ili bez vrata, mogu biti i dvostruki (leđa na leđa) ili kombinirani s
proizvodna mjera 179/119 (slika 11.). pregradom, a mogu i zamijeniti pregradu. Visina im može biti od poda do stropa (nadvoja), do visine
sobnih vrata, iznad visine sobnih vrata, u sredini visine pregrade i sl. (slika 398.).

SLIKA 11. Vrste mjera na otvorima i prozorima

SLIKA 398. Ugrađeni ormar

12 281
 2.1.2. UZIMANJE MJERA

Konstruktor treba imati posebno ustrojenu Knjigu mjera (bilježnicu), u koju će osim mjera unositi i sva
ostala opažanja potrebna za odabir najpovoljnije konstrukcije.

Posebno je važno ustanoviti:

vrstu materijala od kojega je zid izgrađen,

je li otvor s pristupkom ili ne,

debljinu zida,

je li zid ožbukan ili nije,

lokaciju otvora (kat),

namjenu prostorije,

položaj prozora,

vrstu parapeta,

širinu, visinu i dijagonale otvora,

udaljenost donjeg ruba prozora od građevinske oznake za 1 metar visine od gotovog poda, nacrtane
na zidu.

Naravno da se sve ove radnje mo-

raju obaviti uz polirski nacrt. Mo-
žebitne nejasnoće konstruktor tre-
ba raspraviti s voditeljem gradi-
lišta ili projektantom.

Na osnovi ovih podataka, te

nakon izbora prozora potrebnih
osobina, crta se skica prozora u
mjerilu 1 : 10 , u pogledu na pro-
zor iznutra, u vodoravnom pres-
jeku prema dolje, dakle unutar-
nja strana prozora okrenuta je
prema dolje, te u okomitom pre-
sjeku, gdje je unutarnja strana
prozora okrenuta na desnu stra-
nu slika 12.).

SLIKA 12. Skica prozora

280 13
 Pregrade mogu biti konstruirane u neograničenom broju kombinacija punih ploha od velikog broja
2.2. VRSTE PROZORA različitih površinskih obrada, staklenih elemenata, od polja različitih veličina i položaja i sl. (slika 397.).

Prozori se razvrstavaju po nekoliko osobina:

• po konstrukciji: jednostruki, dvostruki i spojenih krila (krilo na krilo),

• po obliku,

• po broju krila,

• po načinu otvaranja,

• po položaju u zgradi,

• po prostoriji,

• po materijalu.

2.2.1. OSNOVNA KONSTRUKCIJA (SKLOPOVI) PROZORA

Prozor se sastoji od sklopova: doprozornik i krilo (slika 13,). Doprozornik je okvir koji se čvrsto ugrađuje
u zid, a krilo je okvir koji je pomoću okova vezan za doprozornik.

SLIKA 397. Konstrukcija i izgled pregrade s vratima i ostakljenjem

SLIKA 13. Sklopovi prozora

14 279
 Bolja zvučna zaštita postiže se sasvim odvojenim plohama sendviča, k tome još od različitih materijala 2.2.1.1. Sastavi okvirnica — popruga
(slika 395.).
Sastavljanje okvirnica spada pretežno u grupu kutno bočno sastavljanje , djelomično u priključno bočno
sastavljanje , a ponekad i u križno bočno sastavljanje .

Čep i raskol, a pogotovo dvostruki čep i raskol je spoj koji najbolje odgovara potrebnim osobinama
spoja (vidjeti NAMJEŠTAJ 1), budući da se može strojno izvesti vrlo precizno i brzo, što je naročito važno
kod izrade dosjeda (slika 14.).

SLIKA 395. Primjeri zvučne zaštite pregrade

Plohe se mogu zavjesiti za stupove konstrukcije pregrade (slika 396.).

SLIKA 14. Kutno bočno sastavljanje dvostrukim čepom i raskolom okvira doprozornika i prozorskog stakla

Postoje garniture alata prilagođene velikom broju različitih profila. Pažljivo provedeno sljepljivanje daje
dovoljno čvrst spoj koji mora nositi težinu samoga krila (koja je kod većih formata značajna), a također
i težinu ugrađenog stakla. Vrše se pokusi i s drugim oblicima kutnog bočnog sastavljanja, ali dosad bez
uspjeha (slika 15.).

Može se primijetiti da se okvirnice debljih profila doprozornika i krila izvode od triju slijepljenih dijelova
(slika 16.), što doprinosi stabilnosti njihovog oblika. Popruge se po dužini mogu spajati klinastim spojem
(slika 17.).

SLIKA 396. Primjeri zvučne zaštite pregrade

278 15
 Ranije spomenute mogućnosti učvršćenja pregrade za pod i strop detaljnije su prikazane na slici 392.

Jednostavne pregrade sastoje se od slijepog okvira izrađenog u pogonu ili na licu mjesta, obostrano su
obložene pločastim materijalom koji može biti gips–kartonska ploča, vlaknatica, furnirska ploča, iverica i
sl., s potrebnom površinskom obradom (slika 393.).

SLIKA 392. Pregrade od jednostruke plohe SLIKA 393. Jednostavne pregrade

Pregrada može biti toplinski izolirana ako se u nje-

zin međuprostor ugradi pogodan (porozni) materijal,
što će odmah pridonijeti i akustici u prostoriji (slika
394.).

Poprečne ukrute ne smiju dodirivati obje plohe, da

ne bi činile most za lakši prolaz topline.

Plohe se mogu kao već izrađeni sendviči umetati

uvlačenjem u gornju letvu, a zatim se izravnaju i spuste
na donju letvu.

SLIKA 15. Izgled mogućih i izrađenih kutnih spojeva

SLIKA 394. Pregrade s izolacijom

16 277
 U pregradama su često ugrađena vrata, pa i ormari. Vrata mogu biti u nekoliko različitih položaja (slika
389.).

SLIKA 16. Debljinsko sastavljanje popruga

SLIKA 389. Vrata u pregradi

Osim glatke pune izvedbe jednake izvedbi punih glatkih vratnih krila, pregrade mogu biti izrađene od
okvira s ispunom, koja naravno može biti puna ili prozirna (slika 390.), SLIKA 17. Dužinsko sastavljanje popruga

Pri sastavljanju okvirnica doprozornika i krila treba uočiti odstupanje od postojećeg pravila po koje-
mu su na okomitim komadima izvedeni čepovi, jer je to pravilo ostalo za okvire krila, dok se za okvire
doprozornika čepovi izrađuju na vodoravnim okvirnicama (slika 18.).

SLIKA 390. Okvirna konstrukcija pregrade s ukladama

a mogu imati i pojačanu zaštitu od buke (slika 391.).

SLIKA 391. Okvirna konstrukcija pregrade s višestrukim staklenim ukladama SLIKA 18. Sastavljanje okvira doprozornika i prozorskog krila

276 17
 Izgled nekoliko dogotovljenih doprozornika s krilima te IZO staklom s dvama i trima staklima prikazan
je na slici 19.

SLIKA 386. Naglašeni spojevi ploha i stupova

SLIKA 387. Spojevi pomoću umetnutih profila, četvrti način

SLIKA 19. Izgled dogotovljenih doprozornika s krilima

SLIKA 388. Spojevi pomoću debljih umetnutih profila

18 275
 Redoslijed profiliranja popruga je takav da se na unutarnjim rubovima profili izrade prije sastavljanja,
a vanjskim rubovima poslije sastavljanja, dakle na gotovom okviru. Novi alati i strojevi omogućuju da se i
vanjski profili izvedu prije sastavljanja popruga u okvir (slika 20.).

SLIKA 383. Spojevi ploha i ispuna, prvi način

SLIKA 20. Profili popruga obrađeni prije spajanja u okvir

SLIKA 384. Spojevi ploha pomoću umetnutih profila, drugi način

2.2.2 OSNOVNE VRSTE PROZORA PO KONSTRUKCIJI

2.2.2.1. Jednostruki prozori

Jednostruki prozor može biti s jednim staklom, kada ne ispunjava sve uvjete koji se na prozor postav-
ljaju, te se može koristiti samo u podrumskim prostorijama, izbama ili slično. Profili popruga su jednaki
onima kod dvostrukog prozora (slika 21.)

SLIKA 385. Spojevi ploha i stupova, treći način

SLIKA 21. Jednostruki prozor — jedno staklo

274 19
 Jednostruki prozor s IZO (dvostrukim) staklom je novija konstrukcija. Može ispuniti sve zahtjeve koji Širinsko spajanje može se postići utorom i posebnim perom, utorom i vlastitim perom, moždanicima ili
se na prozor postavljaju. Izrađeni su od nešto debljih profila popruga, koje svojom čvrstoćom i spojevima širokim posebnim perom. Bridovi ploha koje se sljubljuju osim oštrih mogu biti skošeni, zaobljeni, uvučeni
moraju nositi težinu stakla. U današnje vrijeme proizvode se uglavnom prozori ove vrste konstrukcije (slika i sl. (slika 381.)
22.).

SLIKA 22. Jednostruki prozor IZO — dva stakla

2.2.2.2. Dvostruki prozor

Dvostruki prozor sastoji se od dvaju jednostrukih prozora s po jednim staklom, spojenih u cjelinu
pomoću sastavljenog doprozornika. Krila se otvaraju prema unutrašnosti prostorije, premda su se kod pr-
vih konstrukcija unutrašnja krila otvarala prema unutra, a vanjska prema van, što je vidljivo na starijim
zgradama.

Mogu zadovoljiti zahtjevima koji se postavljaju na prozore, ali traže veće količine materijala i više
SLIKA 381. Spojevi produljenja pojedinih elemenata
radnog vremena za izradu (slika 23.).
Kutni spojevi u osnovi su slični onim podužnim, uz dodatak spojeva s dodanim profilom (slika 382.).

SLIKA 23. Dvostruki prozor

2.2.2.3. Spojeni prozor

Prozor sa spojenim krilima je prijelazni oblik između dvostrukog i jednostrukog IZO prozora. Također
može ispuniti sve uvjete, utrošak materijala je nešto manji nego kod dvostrukih prozora, dok je za njihovu
izradu također potrebno više vremena (slika 24.).

SLIKA 382. Spojevi kutnih elemenata

Slike 383. do 388. prikazuju nekoliko mogućnosti presjeka stupova i spajanja istih s plohama.
SLIKA 24. Prozor sa spojenim krilima

2.2.2.4. Sastavni dijelovi prozora

Sastavni dijelovi prozora imenuju se kao na slici 25.

20 273
 U odnosu na strop pregrade mogu ići od poda do stropa (što je teško izvedivo), s pokrovnim letvicama
samo gore ili samo dolje ili i gore i dolje, s posebnim perom u utoru također dolje ili gore, te kombinirano
s perom i utorom gore, a pokrovnim letvicama dolje. Slično se pregrade priključuju na zid.

Plohe se u gore navedene položaje mogu spajati jedna uz drugu, a među njih se može ugraditi okomiti
razdjelni stup.

Cijela konstrukcija može imati donje i gornje letve s utorom u koji se postavlja stup s kratkim čepovima
(slika 379.), ili se mogu postaviti samo stupovi, tako da se nataknu na okrugli čep učvršćen u pod i gornjim
krajem zaokrenu na četvrtasti čep učvršćen na strop (slika 380.). Takav četvrtasti čep može se umjesto
onog okruglog učvrstiti i na pod.

SLIKA 25. Sastavni dijelovi prozora

Okvir doprozornika sastoji se od četiriju popruga:

• gornji profil,

• donji profil (čiji se profili razlikuju),

• okomiti profili (jednaki su kao gornji profil),

SLIKA 379. Osnovni spojevi okvira pregrade SLIKA 380. Konstrukcija samostalnog stupa
pregrade • srednji okomiti komad koji se nalazi kod trokrilnih prozora i

• vodoravni razdjelni komad kod prozora s nadsvjetlom.

272 21