Professional Documents
Culture Documents
Pšenica - Agronomija 16-20 PDF
Pšenica - Agronomija 16-20 PDF
Cvetovi
agronomija.rs/2014/psenica/ 16/140
8/16/2020 Pšenica - Agronomija
(http://agronomija.rs/wp-content/uploads/2014/05/Delovi-klasica.jpg)
Su skupljeni u cvast-klas. Klas se sastoji iz vretena koje je člankovito (u cik-cak) i vešecvetnih klasića, koji su smešteni na vrhu članka po
jedan klasić. Klas po građi moţže biti rastresit ili zbijen, što zavisi od vrste, odnosno sorte. Klasić se sastoji od dve pleve i nekoliko
cvetova (2-7). Cvetovi su postavljeni na vrlo kratkim i tankim vretencima. Svaki cvet se sastoji od dve plevice (lemma i palea), i dve
agronomija.rs/2014/psenica/ 17/140
8/16/2020 Pšenica - Agronomija
plevičice (lodiculae), tri prašnika i jednog tučka sa dva perasta žiga. U osjatih formi na spoljnoj plevici izbija osje pri čemu su najduže kod
srednjih klasića. U formi bez osja (šišulje) nalaze se izraštaji u vidu zubaca. Plevice štite prašnike i tučak, a kasnije zrno u formiranju od
nepovoljnih uticaja spoljne sredine.
agronomija.rs/2014/psenica/ 18/140
8/16/2020 Pšenica - Agronomija
(http://agronomija.rs/wp-content/uploads/2014/05/Muski-i-zenski-delovi-cveta.jpg)
Plevice su nežnije građe od pleve, a po obliku se razlikuju jedna od druge – gornja plevica (palea superior) ima dva nerva sa bočnim
posvrnućem unutar i donja plevica (palea inferior) , koja se naginje prema plevi i u vidu je čunića.
Između pleva i plevica u sredini cveta nalazi se tučak. On se sastoji od plodnika i dvoperog žiga. Pera žiga su do cvetanja priljubljena, a
pri cvetanju se razdvajaju. Okruženi su sa 3 prašnika.
agrosaveti.rs OTVORI
Između spoljašne plevice i plodnika, neposredno uz plevicu, nalaze se dve male, tanke, bezbojne opne sa dugim rescima po ivicama. To
su plevičice (lodiculae). U vreme cvetanja lodikule bubre pri čemu razdvajaju u stranu plevice i otkrivaju prašnike i tučak cveta. Kasnije
njihovo bubrenje slabi, razdvojene plevice se skupljaju a unutrašnji delovi cveta se ponovo zatvaraju.
Sorte Pšenice
agronomija.rs/2014/psenica/ 19/140
8/16/2020 Pšenica - Agronomija
Sorti pšenice u svetu ima mnogo. Pored podele na ozime, jare i fakultativne, one se dele i na drugi način: po ranostasnosti, poreklu i
kvalitetnoj grupi.
Po dužini vegetacije dele se na rane, srednje i kasne.
Podela po poreklu je uglavnom trgovačka i obično označava kvalitet meljavosti i pecivosti (ruske, kanadske, banatske…).
U farinologiji se pšenica deli na kvalitetne klase: A1, A2, B1, B2, C1, C2. Najkvalitetnija je pšenica klase A1.
Sedimentaciona vrednost 38 30
Do početka intenzi kacije proizvodnje 1957. godine, u našoj zemlji je gajen veliki broj sorti, stranih, domaćih, domaćih selekcionisanih i
domaćih autohtonih. Ove sorte su bile nedovoljnog genetskog potencijala za rodnost u uslovima intenzivne proizvodnje, sklone
poleganju i morale su biti zamenjene italijanskim visokorodnim sortama. Hronologija promene sortimenta kod nas:
agronomija.rs/2014/psenica/ 20/140