Professional Documents
Culture Documents
PIP 7 Razred Informatika Damir Vrbanec
PIP 7 Razred Informatika Damir Vrbanec
razred
Školska godina 2018./2019.
OŠ Petra Studenca Kanfanar
Godišnji plan i program - informatika - VII. razred
Učitelj/učiteljica:
Školska godina 2018./2019. Dalen Odobašić
Broj nastavnih
Osnovna škola: sati tjedno: 2
IV. osnovna škola Varaždin
Ukupan broj
Učitelj/Učiteljica: Damir Vrbanec
Broj nastavnih sati tjedno: 2 nastavnih sati godišnje: 70
Ukupan broj nastavnih sati godišnje: 70
Godišnji
Godišnji broj nastavnihbroj nastavnih sati po domenama:
sati po domenama:
Naziv nastavne
Mjesec Broj sata cjeline/Naziv nastavne Domene Odgojno-obrazovni ishodi Aktivnosti učenika Preporuke za provedbu aktivnosti Očekivanja međupredmetnih tema Suodnos IOOP
jedinice
3. Računalno razmišljanje i
programiranje
Preporuča se uporaba samo sekvencijalnoga traženja zbog jednostavnosti samoga algoritma. Prepoznati i
opisati neke situacije u svakodnevnome životu u kojima je potrebno provesti pretraživanje kako bi se došlo
Učenik prepoznaje i objašnjava ideju nekoga algoritma do rješenja, primjeri strategija pretraživanja u svakodnevnome životu – uočavanje obrazaca i razlika (nađi
(sekvencijalnoga) pretraživanja koju je potrebno primijeniti za na slici pandu, uoči riječ, broj, pronađi poznatu osobu u gužvi). Prepoznati i opisati kriterij pretraživanja za
rješavanje zadanoga problema. Razmišlja o kriteriju za pretraživanje, zadani problem. Analizirati potrebne algoritamske strukture za rješavanje problema. Uočiti i opisati neka
3.5. Sekvencijalno B. 7. 2 primjenjuje algoritam (sekvencijalnog) identificira različite algoritamske strukture kojima se provodi algoritam obilježja algoritma pretraživanja, razgovarati o mogućoj primjeni algoritma pretraživanja na neke slične
11,12
pretraživanje pretraživanja pri rješavanju problema (sekvencijalnoga) pretraživanja. Proučava, primjenjuje i prilagođava probleme (Koji bi to problemi mogli biti?, Kakve je preinake, npr. kriterija pretraživanja, potrebno
algoritam zadanom problemu. Pronalazi slične probleme na koje se napraviti?). Na pokaznim primjerima pojasniti programski kod koji opisuje realizaciju sekvencijalnoga
odabrani algoritam može primijeniti i utvrđuje važna obilježja pretraživanja. Pokazati postupak pretraživanja koristeći se alatima vizualizacije . Realizirati neki problem
algoritma (sekvencijalnoga) pretraživanja. pretraživanja u programskome jeziku, npr. naći koliko ima pozitivnih/parnih i sl. brojeva među ulaznim
podatcima, nađi/prebroji sve ulazne vrijednosti koje zadovoljavaju zadani kriterij ili koji drugi primjereni
problemi. Preporuča se realizacija toga ishoda uz ishode B.7.1, B.7.3.
U razgovoru s učenicima osmisliti probleme koji u svojemu rješenju uključuju neke probleme s kojima su se
već susreli. Na pokaznim primjeri uočiti i opisati poznate ili manje probleme koji se mogu riješiti kao manji
Učenik opisuje problem, prepoznaje u njemu potprobleme. Učenik moduli nekoga programa. Predlagati načine povezivanja/uključivanja manjih problema (potproblema) u
potproblem opisuje nizom uputa u programskom jeziku. Analizira rješenje zadanoga problema. Prepoznati i razlikovati vrijednosti koje povezuju potproblem s početnim
problem te povezuje module programa odgovarajućim parametrima. problemom, objasniti njihova obilježja. U paru ili samostalno predložiti i analizirati rješenje potproblema u
B. 7. 3 dizajnira i izrađuje modularne programe koji
13,14 3.6. Podprogrami Učenik odabire strategiju rješavanja problema rastavljajući ga na manje kojemu programskom jeziku. U paru ili samostalno odabrati strategiju rješavanja početnoga problema,
sadrže potprograme u programskom jeziku
potprobleme, algoritamsko rješenje problema realizira u obliku realizirati rješenje u obliku programa. Razlikovati parametre kojima se koristi potprogram. Pokazati
programa koji može sadržavati više od jednoga modula, provjerava programsko rješenje koristeći se alatima vizualizacije (npr.
ispravnost rješenja ta ga preuređuje prema potrebi. http://www.pythontutor.com/visualize.html#mode=display i slični alati). Testirati programsko rješenje te
raspravljati o ispravnosti ponuđenoga programskog rješenja u skupini ili u paru te po potrebi preurediti
Listopad rješenje.
B. Računalno
razmišljanje i
programiranje
Listopad
Razlikovati i primjenjivati jednostavne tipove podataka kojima se koristi neki programski jezik. Analizirati neki
Učenik prepoznaje različite tipove podataka programskoga jezika problem te prepoznati ulazne vrijednosti potrebne za rješavanje toga problema te moguće izlazne vrijednosti
kojima se može koristiti za pohranjivanje različitih vrsta podataka pri programa. Na primjerima različitih problema pokazati potrebu za primjenom nekoga složenog tipa podataka (niz ili
rješavanju problema. Opisuje način rješavanja problema naredbama string). Koristiti se nekim jednostavnim funkcijama za rad sa složenim tipom podataka. Pokazati praćenje ponašanja
nekoga programskog jezika koristeći se različitim osnovnim tipovima algoritma jednostavnim pokaznim primjerim (učitelj se koristi svojim primjerima ili postojećim demosadržajima,
B. Računalno npr. online videosadržajima, alatima vizualizacije programa. Analizirati i predvidjeti moguće izmjene algoritma koje
podataka. Analizira problem, odabire strategiju rješavanja, rješenje
razmišljanje i bi mogle poslužiti za rješavanje sličnih problema. Razvijati vještine praćenja koda s ciljem razvoja pravilnoga
realizira u obliku programa s odgovarajućim tipovima podataka.
programiranje mentalnog modela razumijevanja pojedinih tipova podataka.
Prepoznaje potrebu za uporabom nekoga složenog tipa podataka te se
Preporuča se uporaba samo sekvencijalnoga traženja zbog jednostavnosti samoga algoritma. Prepoznati i opisati
koristi funkcijama za rad sa složenim tipom podataka. Provjerava
neke situacije u svakodnevnome životu u kojima je potrebno provesti pretraživanje kako bi se došlo do rješenja,
ispravnost rješenja te ga preuređuje po potrebi. primjeri strategija pretraživanja u svakodnevnome životu – uočavanje obrazaca i razlika (nađi na slici pandu, uoči
B. 7. 1 razvija algoritme za rješavanje različitih
Učenik prepoznaje i objašnjava ideju nekoga algoritma riječ, broj, pronađi poznatu osobu u gužvi). Prepoznati i opisati kriterij pretraživanja za zadani problem. Analizirati
problema koristeći se nekim programskim jezikom
(sekvencijalnoga) pretraživanja koju je potrebno primijeniti za potrebne algoritamske strukture za rješavanje problema. Uočiti i opisati neka obilježja algoritma pretraživanja,
pri čemu se koristi prikladnim strukturama i Matematika
rješavanje zadanoga problema. Razmišlja o kriteriju za pretraživanje, razgovarati o mogućoj primjeni algoritma pretraživanja na neke slične probleme (Koji bi to problemi mogli biti?,
tipovima podataka A.7.1, B.7.2,
15,16 3.7. Kornjačina grafika identificira različite algoritamske strukture kojima se provodi algoritam Kakve je preinake, npr. kriterija pretraživanja, potrebno napraviti?). Na pokaznim primjerima pojasniti programski
B. 7. 2 primjenjuje algoritam (sekvencijalnog) kod koji opisuje realizaciju sekvencijalnoga pretraživanja. Pokazati postupak pretraživanja koristeći se alatima
B.7.4, C.7.1, D. 7.
(sekvencijalnoga) pretraživanja. Proučava, primjenjuje i prilagođava
pretraživanja pri rješavanju problema vizualizacije . Realizirati neki problem pretraživanja u programskome jeziku, npr. naći koliko ima pozitivnih/parnih i 4
algoritam zadanom problemu. Pronalazi slične probleme na koje se
B. 7. 3 dizajnira i izrađuje modularne programe koji sl. brojeva među ulaznim podatcima, nađi/prebroji sve ulazne vrijednosti koje zadovoljavaju zadani kriterij ili koji
odabrani algoritam može primijeniti i utvrđuje važna obilježja
sadrže potprograme u programskom jeziku drugi primjereni problemi. Preporuča se realizacija toga ishoda uz ishode B.7.1, B.7.3.
algoritma (sekvencijalnoga) pretraživanja.
U razgovoru s učenicima osmisliti probleme koji u svojemu rješenju uključuju neke probleme s kojima su se već
Učenik opisuje problem, prepoznaje u njemu potprobleme. Učenik
susreli. Na pokaznim primjeri uočiti i opisati poznate ili manje probleme koji se mogu riješiti kao manji moduli
potproblem opisuje nizom uputa u programskom jeziku. Analizira nekoga programa. Predlagati načine povezivanja/uključivanja manjih problema (potproblema) u rješenje zadanoga
problem te povezuje module programa odgovarajućim parametrima. problema. Prepoznati i razlikovati vrijednosti koje povezuju potproblem s početnim problemom, objasniti njihova
Učenik odabire strategiju rješavanja problema rastavljajući ga na manje obilježja. U paru ili samostalno predložiti i analizirati rješenje potproblema u kojemu programskom jeziku. U paru ili
potprobleme, algoritamsko rješenje problema realizira u obliku samostalno odabrati strategiju rješavanja početnoga problema, realizirati rješenje u obliku programa. Razlikovati
programa koji može sadržavati više od jednoga modula, provjerava parametre kojima se koristi potprogram. Pokazati programsko rješenje koristeći se alatima vizualizacije (npr.
ispravnost rješenja ta ga preuređuje prema potrebi. http://www.pythontutor.com/visualize.html#mode=display i slični alati). Testirati programsko rješenje te
raspravljati o ispravnosti ponuđenoga programskog rješenja u skupini ili u paru te po potrebi preurediti rješenje.
Ponavljanje i
29,30
provjeravanje znanja
1. Internet, mreža svih
mreža
4. Višemedijska posla
Ožujak
5. Predstavi se i prezentiraj
65,66
Ponavljanje i
67,68
provjeravanje znanja
Lipanj
Zaključivanje i
69,70
ocjenjivanje