Centralno Grijanje Na Drva Blogspot Com P Blog Page HTML

Mer Opprett blogg Logg på
Dette nettstedet bruker informasjonskapsler fra Google for å levere tjenester og analysere traﬁkk. IP-adressen og
brukeragenten din deles med Google sammen med ytelses- og sikkerhetsstatistikk for å sikre tjenestekvalitet, MER INFORMASJON OK
generere bruksstatistikk samt oppdage og håndtere misbruk.
Centralno grijanje na drva - u(g)radi sam

Ako slučajno uspijete otvoriti neku stranu ovog bloga, preporučujem da to odmah kopirate i spremite, jer pitanje je da li ćete to kasnije
ponovo moći da nađete. Ovo je jedan slobodan i neprofitabilan projekat, tako da uzimam sebi za pravo manjih naknadnih izmjena i
dopuna u cilju pojašnjenja nekih navoda. Sadržaj bloga se može slobodno bez ograničenja proslijediti i objaviti u drugim medijima.
Početak Zatvoreni i otvoreni sistem centralnog grijanja Korisne preporuke i detalji pri izradi centralnog grijanja
Korisne preporuke kod opsluživanja i održavanja sistema centralnog grijanja Specifikacija materijala i zaštitni elementi centr...
Izrada kotlovske posude - 1.dio Izrada kotlovske posude - 2.dio
Zatvoreni i otvoreni sistem centralnog grijanja

(centralno grijanje na kruta goriva)
Svaki sistem centralnog grijanja napunjen je vodom, koja prenosi toplinu od kotla u kojem se zagrijava, prema radijatorima koji zagrijavaju pojedinačne
prostorije. Također može cirkulisati kroz druge izmjenjivače topline, kao npr. u kombinovanim bojlerima za zagrijavanje vode u domaćinstvu.
Voda se prilikom zagrijavanja širi, odnosno povećava svoj volumen, a kasnije kada se ohladi, vraća se u prvobitno stanje. Drugim riječima, kod zagrijanog
sistema centralnog grijanja stvara se „višak“ vode, koji se mora negdje „skladištiti“, a kada se sistem ohladi, ta voda treba da se vrati natrag.
Zbog toga postoje ekspanzione posude, koje prihvataju taj „višak“ vode i ne dozvoljavaju da se u sistemu centralnog grijanja stvori suviše veliki pritisak usljed
širenja vode.
Taj pritisak usljed nepravilne izrade grijanja i nepoštovanja mjera zaštite, može uzrokovati snažnu eksploziju u sistemu sa teškim posljedicama!
Iz tog razloga bih molio da se ovaj tekst prouči do kraja!
__________________________________________________________________________________________________________________________
ZATVORENI SISTEM CENTRALNOG GRIJANJA
Osnovna karakteristika kod zatvorenog sistema je osilacija pritiska, u zavisnosti od temperature vode u sistemu. Velike razlike pritiska značajno utiču na vijek
trajanja svih komponenti unutar sistema, a posebno na trajnost kotla. Kod zatvorenog sistema poželjno bi bilo da razlike pritiska između hladnog i zagrijanog
sistema ne prelaze 0,3 – 0,4 bara.
Razni "majstori" daju paušalne savjete, kako da se odredi pritisak kod zatvorenog sistema, što je vrlo pogrešno! Kod zatvorenog sistema postoji samo jedan
način za određivanje pritiska, koji ću opisati u slijedećem tekstu.
Da bi znali kolika ekspanziona posuda vam je potrebna i koliki pritisak ćete staviti na hladnom sistemu (20 C), potrebno je znati dva podatka :
- kolika je ukupna visina sistema, od najdonje tačke ( računa se tačka gdje se nalazi ugrađeni manometar u blizini kotla ili na samom kotlu) pa do najviše
postavljene cijevi ili radijatora,
- kolika je približna ukupna količina vode u sistemu.
Da bi se izračunala ukupna količina vode, potrebno je sabrati podatke o količini vode unutar kotla, svakog radijatora (ti podaci se nalaze u tehničkoj
dokumentaciji), zatim količini vode u cijevima ( približna dužina cijevi se pomnoži sa količinom vode/metru cijevi) i tome se doda još 2-3 litra vode u
razdjelnicima, pumpi, ventilima.
U prilogu je tabela renomiranog proizvođača opreme za centralna grijanja "Elbi". Iz priložene tabele, prema dobijenim podacima se izabere odgovarajuća
ekspanziona posuda.
Na primjer, u sistemu imate 200 litara vode, a visina sistema je 4 metra. Prema ovoj tabeli, za sistem je odgovarajuća posuda ER12 CE od 12 litara. (gledati
na drugu i petu kolonu)
Lično bih preporučio da izaberete ekspanzionu posudu "za broj veću", jer razlika u cijeni nije mnogo veća, a razlika u pritisku sistema toplo/hladno će se dosta
smanjiti. Zatvorena ekspanziona posuda u funkcionalnom smislu ne može biti prevelika, može biti samo preskupa, ali nikako nije dobro ako je premala.
Da bi se odredio pravilan pritisak u sistemu, svaki metar visine sistema se pomnoži sa 0,1 bar i tome se doda još plus 0,2 - 0,4 bara. Kod prvog sipanja vode u
sistem, preporučio bih nešto veći pritisak (dodavanje do + 0,4 bara), jer će u toku početnog perioda nalaganja, nakon manuelnog odzračivanja, polako izlaziti
preostali zrak iz sistema i pritisak će sam opadati. Kada se sistem stabilizuje, dovoljno je da se pritisak ostavi na + 0,2 bara, koji bi trebao ujedno biti početni
pritisak kod približne temperature sistema od 20 C.
Zatvorena ekspanziona posuda se sastoji od hermetički zatvorene limene posude, u kojoj se nalazi gumena membrana. U prostoru sa membranom se nalazi
plin dušik (azot), koji je napumpan pod određenim pritiskom. Taj pritisak za manje posude iznosi (fabrički napumpano) uglavnom 1 - 1,5 bara. Plin dušik se
stavlja zbog povećanja trajnosti membrane, ali ako je potrebno, može se dopumpati i običan zrak uz pomoć pumpe za auto-gume. Prije ugradnje zatvorene
ekspanzione posude, obavezno treba izjednačiti pritisak u posudi, sa proračunatim pritiskom za sistem grijanja!
Znači imate sistem od npr. 4 metra visine, to iznosi 0,4 bara plus 0,2 bara = 0,6 bara. Na posudi,
najčešće na suprotnoj strani od priključka, treba se nalaziti jedan ventil, koji izgleda kao ventil na
auto-gumi. Uz pomoć malo preciznijeg manometra za gume, uglavnom je potrebno ispustiti plin iz
posude do potrebnog pritiska, što na prikazanom primjeru iznosi 0,6 bara. Taj podatak treba pribilježiti
na za to određeno mjesto na posudi kao na slici. Ako na posudi nema takve naljepnice, onda to treba
obilježiti na neki drugi način.
Kako da korigujete pritisak u ekspanzionoj posudi bez skidanja posude možete pročitati ovdje.
Da bi se objasnilo, zašto je potrebno uskladiti pritisak ekspanzione posude i sistema grijanja, može se krenuti u dvije krajnosti. Uzmimo da je projektovani
pritisak u sistemu 1 bar.
Prva krajnost - pritisak u posudi je npr. 3 bara

U malim sistemima centralnog grijanja, maksimalni pritisak koji se može postići ograničen je sigurnosnim ventilom, koji se otvara na 2,5 - 3 bara, zavisno od
izvedbe. Kod zatvorenih sistema, ugradnja tog ventila je obavezna, kako bi se spriječila eventualna eksplozija sistema usljed neke nepredviđene havarije.
Ovaj slučaj je sličan, kao da ekspanziona posuda nije uopšte ugrađena. Sada zamislite da naložite takav sistem, pritisak bi naglo porastao sa 1 bar na 2,5 -3
bara (voda ne bi mogla ući u posudu) i aktivirao bi se sigurnosni ventil (voda bi iscurila iz sistema), a temperatura vode ne bi bila ni približna radnoj
temperaturi.
Druga krajnost - u posudi nema pritiska, odnosno on iznosi 0 bara

To je sličan slučaj kao kada je gumena membrana u posudi oštećena, pri čemu posuda mora da se zamjeni. Prilikom usipanja vode u sistem, posuda bi se
većim dijelom napunila vodom i time bi se značajno smanjila korisna zapremina posude. Prilikom nalaganja takvog sistema, pritisak bi također porastao sa 1
bar do krajnje granice od 2,5 - 3 bara, doduše nešto sporije nego u prvom slučaju. Bila bi postignuta radna temperatura sistema, ali preko sigurnosnog ventila
bi izašla određena količina vode, tako da bi i pritisak, kada se sistem ohladi, bio značajno manji od početnih 1 bar.
Zaključak je lako izvesti, potrebno je usaglasiti pritisak u posudi sa pritiskom instalacije i jedino u tom slučaju se dobija optimalno iskorištenje korisne
zapremine posude kao i najmanje oscilacija u pritisku. Ako malo bolje obratite pažnju na gornju tabelu, primjetiti ćete, da se sa povećanjem visine sistema
(proračunatog pritiska), smanjuje iskoristivost zapremine posude. Drugim riječima, ako kod iste posude bez razloga povećate pritisak u sistemu, biti će i veće
oscilacije pritiska u radu toplo/hladno, bez obzira što su pritisci u posudi i sistemu usaglašeni. Nadam se da je ovo dovoljno razumljivo, jer stvarno ne znam
kako da to bolje objasnim. (na slikama su proizvoljne temperature, pritisci i oblici membrane, cilj je bio samo da se pojasni ovaj problem)
Kod prizemnih sistema, gdje su svi elementi grijanja smješteni približno u istoj ravni, preporučio bih da se početni pritisak postavi na 0,4 - 0,5 bara,
zavisno od toga na kojoj visini je montirana cirkulaciona pumpa. Kod pojedinih proizvođača pumpi može se u tehničkim karakteristikama pročitati, da je za
ispravan rad pumpe, na njoj potreban minimalan pritisak od 0,3 bara. Da bi se to postiglo, u ovakvim slučajevima je poželjno montirati pumpu na što nižoj
tački, odnosno na povratnoj cijevi prema kotlu.
Montaža zatvorene ekspanzione posude
Zatvorena ekspanziona posuda se može montirati negdje na zid u blizini kotla za grijanje i spojiti na povratni vod prema kotlu. Izuzetak su posude veće
zapremine koje imaju već ugrađeno postolje za montažu na pod. Veza između posude i sistema se može izvesti sa jednom cijevi manjeg promjera npr.
aluplast 16 – 20 mm. Priključak posude bi trebao biti približno u visini manometra za mjerenje pritiska, kako bi se usklađivanje pritiska u sistemu sa
podešenim pritiskom u posudi izvelo što preciznije.
Po pravilu na vezi između posude i kotla ne bi smjelo biti nikakvih zapornih elemenata. Međutim neko danas ugrađuje te posude i preko ventila, kako bi se u
slučaju oštećenja membrane, posuda mogla što brže zamijeniti bez izbacivanja vode iz sistema. U tome vidim nekakvu opravdanost, ali bi u tom slučaju
trebalo ugraditi isključivo kuglasti ventil, kod kojeg se prema položaju ručice odmah vidi da li je otvoren ili zatvoren. Ako je cijev prema posudi nešto veće
dužine, bilo bi poželjno da se negdje kod priključka ugradi i odzračni ventil.
Ekspanziona posuda će vršiti svoju funkciju bez obzira u kojem položaju se montira. Međutim ipak bih preporučio da se pri montaži okrene tako, da ventil za
korekciju pritiska u posudi stoji prema dole. Ako bi postojala nekakva sumnja da je membrana u posudi oštećena, to se može lako provjeriti pažljivim i brzim
pritiskom na iglu ventila. Ukoliko bi iz ventila kapala voda, to bi bio znak da se posuda mora zamijeniti. Naravno takve provjere treba vršiti samo u krajnjem
slučaju, kako se ne bi poremetio ranije podešeni pritisak u posudi.
Na kraju, vezano za složenije male zatvorene sisteme centralnog grijanja sa ugrađenim toplotnim spremnicima (puffer), još jedna tabela sa velikim
ekspanzionim posudama.
Pozitivna strana zatvorenog sistema,
- jednostavna i brza ugradnja zatvorene ekspanzione posude, na svim vrstama centralnog grijanja.
Negativne strane zatvorenog sistema,

- oscilacije u pritisku prilikom zagrijavanja sistema, koje utiču na trajnost svih komponenti grijanja, a posebno varenih limenih kotlova. Uz termičku dilataciju
limova prilikom zagrijavanja kotla, djelovanje raznih štetnih kondenzata koji se stvaraju zbog lošeg goriva i loše projektovanih sistema grijanja - previsok
pritisak i velike oscilacije pritiska u sistemu su najčešći uzrok brzog stradanja kotla! Prilikom učestalih jačih promjena pritiska, dolazi do „napuhavanja i
ispuhavanja“ kotla, koja nisu vidljiva golim okom, ali stvaraju „zamor materijala“ posebno na kritičnim mjestima kao što su varovi. Nestručno podešen pritisak u
sistemu može skratiti vijek trajanja limenog kotla i do nekoliko puta.
- zatvorena ekspanziona posuda zbog svoje konstrukcije ima ograničeni rok trajanja.
- obavezna je ugradnja dodatnog sigurnosnog ventila, kao i zaštitnog termoventila koji nešto poskupljuju izradu grijanja. Isto tako je potrebna redovna kontrola
istih, kao i kontrola pritiska u sistemu.
- konstantni problemi prilikom odzračivanja sistema, ukoliko u sistemu postoji dosta „zračnih džepova“, a automatski odzračni ventili nisu pravilno postavljeni,
ili čak nema mogućnosti da se ugrade na kritična mjesta.
__________________________________________________________________________________________________________________________
OTVORENI SISTEM CENTRALNOG GRIJANJA
Otvoreni sistem centralnog grijanja se karakteriše svojom pouzdanošću i trajnošću, posebno kod grijanja sa kotlovima na čvrsta goriva. Sam naziv „otvoreni“
znači da sistem na najgornjoj tački ekspanzione posude ima odušak, kroz koji slobodno cirkuliše zrak, zavisno o količini vode u posudi. Pritisak u ovakvom
sistemu grijanja je skoro potpuno isti, bez obzira na temperaturu vode u sistemu. Pritisak iznosi onoliko kolika je visina sistema, mjerena od manometra kod
kotla do visine nivoa vode u ekspanzionoj posudi ( svaki metar visine – 0,1 bar pritiska). U prizemnim objektima bi trebalo obratiti pažnju na to, da visina
između cirkulacione pumpe i nivoa vode u posudi bude minimalno 3 metra, što obezbijeđuje pritisak za pravilan rad pumpe ( min. 0,3 bara).
Na žalost malo firmi proizvodi otvorene ekspanzione posude (znam samo za „Centrometal“), tako da oni koji prave otvoreni sistem, većinom sami prave i
ekspanzionu posudu.
Otvoreni sistem, odnosno otvorena ekspanziona posuda, mogu se napraviti na dva načina.
- ekspanziona posuda priključena sa jednom cijevi,
- ekspanziona posuda priključena sa dvije cijevi (protočna)
Protočna posuda je neuporedivo bolja, a sama izrada i ugradnja ne iziskuju mnogo više posla i materijala nego za posudu u prvom slučaju. Zbog toga ću u
daljnjem tekstu obraditi samo taj način.
Prije početka izrade otvorene posude, potrebno je utvrditi da li u objektu postoje tehničke pretpostavke za izradu otvorenog sistema centralnog
grijanja?
Otvorena posuda se postavlja iznad najviše tačke sistema grijanja, uglavnom na tavan objekta, jedan kraj posude se priključuje na polazni vod, a drugi na
povratni vod kotla. Ta veza između kotla i posude trebala bi biti direktna, vertikalna i što je moguće više pravolinijska, bez ikakvih dodatnih priključaka i ventila.
Znači ako postoji mogućnost da se kroz objekat napravi trasa za cijevi koje vežu kotao i posudu, zatim ako se za posudu može obezbijediti adekvatno mjesto,
onda se može i ugraditi otvoreni sistem.
Prilikom izrade otvorenog sistema, trebamo jedino znati kolika je količina vode u sistemu, kako bi približno dimenzionisali otvorenu posudu. Koeficijent širenja
vode je 0,035 za razliku temperature vode od 14 C do 90 C.
Ako u sistemu imamo 200 litara vode, na navedenoj razlici temperature voda će povećati svoju zapreminu za 200 x 0,035 = 7 litara. Ekspanziona posuda
mora imati toliki kapacitet da primi određenu količinu vode za rezervu (proizvoljno 10-15 litara), plus tih 7 litara i plus da ostane još malo slobodnog prostora,
kako pri maksimalnoj ekspanziji voda ne bi baš bila na samoj granici da počne prelivati. Ovdje bi bila dovoljna posuda od 20 – 25 litara, ali pošto na tržištu baš
nema nekakve ponude tih posuda, može se korisiti posuda one veličine koja vam se nađe pri ruci.
Izrada otvorene ekspanzione posude
Te posude se najčešće prave od starog električnog bojlera za zagrijavanje sanitarne vode, zapremine 30 – 50 litara (ako je u sistemu puffer, onda je i posuda
shodno tome veća).
- potrebno je kupiti 3 pocinčane vodovodne niple od ½ cola i jednu od ¾ cola ( za odušak poz. 8), iz starog bojlera izvaditi pocinčanu posudu i dobro je očistiti
sa unutrašnje strane.
- na posudi treba izbušiti rupe, a posuda se može okrenuti i vertikalno, važno je samo da rupe budu približno raspoređene kao na slici. Rupe trebaju biti
tolikog promjera da se u njih mogu ubaciti navoji nipli.
- niple treba zavariti za posudu i ako je moguće, ofarbati varena mjesta iznutra i izvana kvalitetnijim zaštitnim premazom.
- iako prilikom eksploatacije u posudi praktično nema pritiska, bilo bi poželjno da se posuda ispita na nepropusnost pod pritiskom npr. 1,5 bara. Stari bojleri su
bačeni najčešće zato što negdje procure, pa je potrebno i to evn. zakrpiti.
- kao što se vidi na slici, kroz posudu cirkuliše topla voda iz kotla i zato ju je potrebno toplinski izolovati. Prilikom montaže treba obratiti pažnju na to da se
ostavi dovoljno prostora oko posude za postavljanje izolacije. Izolovanje se može uraditi oblaganjem kompletne posude sa staklenom ili kamenom vunom
debljine 5 cm. Od kartona se može iskrojiti i napraviti završna oplata, kojom se prekrije izolacija na posudi. Vanjska površina limene posude je relativno mala i
samim tim uz dodatak izolacije, toplotni gubici su na njoj neznatni (kreću se na nivou energetskih gubitaka tog nekadašnjeg bojlera, dok je bio u upotrebi).
Pronašao sam podatak da energetski gubici kod standardnog bojlera od npr. 50 l iznose 1,15 kWh / 24 h. To je mjereno pri temperaturi vode od 65 C i
temperaturi okoline od 20 C. U našem slučaju prosječnu temperaturu vode u posudi možemo računati na istom nivou. Prosječna temperatura okoline može se
kretati za 10 – 30 stupnjeva niže, zavisno od prosječne vanjske dnevne temperature, odnosno podneblja gdje se nalazi objekat. Međutim gore opisana
izolacija je mnogo bolja od one koja se stavlja na standardne električne bojlere, a i posuda nije napunjena vodom do vrha, već je ispunjena možda jednom
trećinom do polovinom svoje zapremine. Kada bi se sve sabralo i oduzelo, mislim da energetski gubitak posude u prosjeku ne bi trebao prelaziti nekih 40 – 50
W po satu, što je naspram snage nekog manjeg kotla za grijanje od npr. 17 kW stvarno zanemarivo.
Moju eksp. posudu sam pravio od stare posude kamionskog kompresora od 30 litara, pošto mi se tada nekako
"našla pri ruci". Priključci su malo drugačije postavljeni nego na gornjoj slici, jer sam koristio stare priključke na
posudi, kako bih što više izbjegao zavarivanje.
Ovako napravljena posuda, osim što služi da primi ekspanziju vode prilikom zagrijavanja kotla, ima i slijedeće funkcije :
- odušak na otvorenoj ekspanzionoj posudi (poz. 8) služi kao sigurnosni ventil kod zatvorenog sistema. Ovakav „sigurnosni ventil“ je neuporedivo bolji od onog
kod zatvorenog sistema. Prilikom eventualne havarije (npr. otkazivanje pumpe i pregrijavanje sistema), taj „ventil“ reaguje odmah ispuštanjem vode odnosno
vodene pare, bez prethodnog značajnog povećanja pritiska u sistemu. Kod zatvorenog sistema sigurnosni ventil se aktivira tek nakon stvaranja pritiska od 2,5
– 3 bara!
- jedna vrlo velika prednost otvorenog sistema sa protočnom posudom, a o čemu se rijetko gdje može nešto pročitati, je automatsko odzračivanje
kompletnog sistema grijanja i to već nakon prvog nalaganja!
To znači da u sistemu praktično nisu potrebni nikakvi automatski odzračni lončići!
- može se reći da ovako izvedena otvorena posuda djelomično služi i kao „čudotvorni“ četveroputni ventil, pošto se povratni vod sa toplom vodom iz posude
vraća direktno na povratni hladni vod na kotlu. Time se donekle povisuje temperatura vode koja se vraća u kotao. (o četveroputnim ventilima i ostalim
glupostima nešto malo kasnije).
Kao što se vidi na gore priloženoj slici, unutar sistema grijanja imamo praktično dva nezavisna cirkulaciona kruga – jedan je preko pumpe, kotla i radijatora, a
drugi između posude i kotla. Između posude i kotla postoji takozvana „gravitaciona cirkulacija“ pri čemu topla voda sa manjom gustoćom odlazi prema gore, a
hladna obrnuto.
Ovaj proces se odvija i kod izgašenog sistema grijanja, sa tendencijom da se temperatura vode u kotlu i posudi izjednači. Ova cirkulacija je spora, ali dovoljna
da ne dođe do smrzavanja vode u ekspanzionoj posudi na tavanu i u najhladnijoj zimi.
Uključena cirkulaciona pumpa svojim potiskom ubrzava cirkulaciju u krugu kotao – posuda i time se stvaraju još neki pozitivni efekti.
Svi oni koji su imali problema sa „žuborećim“ radijatorima i odzračivanjem zatvorenog sistema grijanja, znaju kako ta pojava može ići na živce. Kod sistema
centralnog grijanja zrak dolazi zajedno sa vodom koja se usipa, ali to nije sve. Kada zagrijavate na šporetu vodu u loncu, možete primjetiti da sa dna lonca
izlaze nekakvi zračni mjehurići. Ta pojava se dešava i unutar kotla za centralno grijanje i to će trajati sve dok slobodni molekuli kisika (i ostalih zračnih
sastojaka) iz vode ne izađu napolje. Ti zračni mjehurići zajedno sa vodom kruže kroz sistem, premještajući se iz jednog „zračnog džepa“ u drugi, težeći da odu
u neku „gornju zonu“ i stvarajući pri tome neugodan zvuk u radijatorima. Ako kod zatvorenog sistema automatski odzračni lončići nisu postavljeni kako treba,
onda dolazi do problema.
Na gore priloženoj slici lijevo se vidi, na koji način treba montirati cijevi od kotla prema razdjelnicima i prema ekspanzionoj posudi, da bi odzračivanje bilo
uspješno. Kao što se vidi, važno je da cijev prema posudi stoji vertikalno, a prema razdjelnicima horizontalno.
Pri tome glavna cijev iz kotla ne treba striktno biti u toj visini. Kod mene npr. polazni vod iz kotla ide prema dole,
dok je sa druge strane zida priključak sa posudom i razdjelnikom izveden dosta iznad visine kotla.
Inače ovakav način spajanja ipak ne bih preporučio, a nešto više o tome u temi Korisne preporuke i detalji pri
izradi centralnog grijanja.
Prilikom prvog usipanja vode u sistem, potrebno je samo preko običnih odzračnih ventila odzračiti svaki radijator i odzračiti cirkulacionu pumpu. Ako u sistemu
postoji još neki veći „zračni džep“, koji bi mogao potpuno spriječiti cirkulaciju vode kroz sistem, na ta mjesta također treba staviti običan odzračni ventil. Ili
jednostavno kratkim odvajanjem cijevi sa npr. obližnjeg radijatora izbaciti zrak.
Nakon toga treba manuelno uključiti pumpu i provjeriti da li postoji cirkulacija vode kroz sve elemente grijanja. To je lako utvrditi, jer će se iz radijatora, kotla i
pumpe čuti karakteritično „žuborenje“ vode, koje označava prisutnost zraka u sistemu. Nakon toga treba naložiti kotao i pustiti grijanje u rad. Nakon nekog
vremena će žuborenje u sistemu prestati, a u potpuno tihoj prostoriji iz radijatora će se čuti samo blagi tupi metalni zvuk, koji označava da je praktično svaki
milimetar unutrašnjeg prostora radijatora ispunjen vodom. Nakon ovog postupka taj sistem praktično više nikada ne treba odzračivati.
Preporučio bih da se polazna cijev prema ekspanzionoj posudi izvede sa nešto većim promjerom npr. alu-plast promjera barem 20 mm (ili više ako je veći
sistem), dok je za povratnu cijev dovoljan promjer od 16 mm. Takve cijevi će obezbijediti sasvim dovoljan protok vode prilikom eventualne havarije, kao i
odgovarajuću gravitacionu cirkulaciju.
Na odušak posude (poz. 8) treba montirati cijev (promjera ¾ cola ili više za veći sistem), čiji drugi kraj će biti izvan objekta (obično na vanjskoj strani krova).
Ako je ta cijev nešto duža, prilikom montaže treba obratiti pažnju da se postavi pod nekim nagibom, koji će spriječavati da se u cijevi skuplja kondenzovana
voda, kako ne bi došlo do zaleđivanja te vode i začepljenja cijevi. Na samom izlazu cijevi može se pričvrstiti i nekakva zaštitna sitna mrežica, koja će spriječiti
ulazak raznih insekata i evn. začepljenje cijevi. Tu mrežicu samo lagano pričvrstite, kako bi pri evn. izlasku vode sama spala sa cijevi.
Prilikom rada grijanja voda u sistemu lagano isparava, tako da bi u početku malo češće trebalo kontrolisati njezin nivo preko plastičnog crijeva (poz. 7).
Kasnije je dovoljno kontrolisati nivo pred početak sezone grijanja. Bilo bi poželjno da se voda po potrebi dosipa direktno u ekspanzionu posudu, npr. preko
oduška za zrak.
Ako ipak želite potpuno eliminisati dosipanje vode, možete napraviti kondenzator za vodenu paru od neke
nerđajuće posude kao na slici.
Ovu posudu sam napravio eksperimentalno od prohromskog lima, spojena je na odušak (poz.8) i iz nje odlazi
izvod preko krova. Na donjoj strani je plastično prozirno crijevo za kontrolu nivoa vode u ekspanzionoj posudi.
Proces je vrlo jednostavan, vodena para iz ekspanzione posude odlazi u kondenzacionu posudu, tu se hladi,
ponovo pretvara u vodu i kroz plastično crijevo vraća natrag u sistem. Nakon ugradnje te posude, nisam više
nikada dosipao vodu u sistem.
Preporučio bih jedino, da se zbog sigurnosti za vezu između posuda i izlaz prema krovu, koriste cijevi nešto većeg
promjera nego na slici (npr. aluplast 26 mm ili pocinčana cijev ¾ cola, može i više za veći sistem).
Negativna strana otvorenog sistema
- nemogućnost ugradnje ekspanzione posude u svakom objektu (niski objekti bez tavana, nezgodan unutrašnji raspored prostorija i sl.)
Pozitivne strane otvorenog sistema
- otvorena (protočna) ekspanziona posuda je višefunkcionalna, čime se čitavi sistem pojednostavljuje i samim tim postaje pouzdaniji u radu,
- sigurnost kod otvorenog sistema je na mnogo višem nivou nego kod zatvorenog, samim tim zahtjeva manju kontrolu,
- trajnost svih komponenti kod otvorenog sistema centralnog grijanja je mnogo veća nego kod zatvorenog sistema.
__________________________________________________________________________________________________________________________
ZAKLJUČAK:
Osim jednostavnije ugradnje zatvorene ekspanzione posude, ne postoji niti jedan jedini razlog koji bi išao u prilog zatvorenom sistemu!
Zato definitivno preporučujem ugradnju otvorenog (protočnog) sistema, svuda gdje god je to tehnički izvodljivo!
Ako ne vjerujete u ovo što sam napisao, proučite slobodno neku tehničku literaturu vezanu za ovu problematiku, ali gledajte da ta literatura bude stara barem
nekih 30-40 godina. Plašim se da današnji „stručnjaci“ vole mnogo da izmišljaju toplu vodu.
Dodatna objašnjenja u vezi hidrostatičkog pritiska vodenog stuba možete pročitati ovdje u temi „Očitavanje vrijednosti temperature i pritiska sa mjernih
instrumenata u sistemu“.
OPREZ, u posljednje vrijeme neke firme su neobjašnjivo uvele nove garantne uslove, po kojima ne priznaju garanciju na svoje proizvode, ukoliko
su ugrađeni u otvorenom sistemu grijanja (npr. pojedini panelni radijatori). Obratite pažnju na to i izbjegavajte takve proizvode!
__________________________________________________________________________________________________________________________
U raznim tehničkim forumima mogu se ponekad pročitati polemike oko toga, koji sistem centralnog grijanja je bolji – otvoreni ili zatvoreni?
U istim forumima razni „majstori“ favorizuju zatvoreni sistem i što je još gore, navode čitaoce da u svoje sisteme grijanja „napumpavaju“ prekomjerni pritisak i
to bez ikakvog logičnog obrazloženja!
Isti „majstori“ ponekad tvrde, da je otvoreni sistem centralnog grijanja „prevaziđen i zastarjeo“, što je po meni jedna notorna glupost. Također pokušavaju
pomoću raznih zabluda obrazložiti tu glupost, a evo neke od njih:
- otvoreni sistem je preko ekspanzione posude više izložen koroziji nego zatvoreni.
To apsolutno nije tačno! Da bi se mogao odvijati proces hemijske korozije, osim vode je potreban i kisik. Prilikom prvog usipanja vode u centralno grijanje i
otvoreni i zatvoreni sistemi su podjednako izloženi koroziji. To je prvenstveno iz razloga, što u sanitarnoj vodi koja se sipa u sisteme postoje slobodni molekuli
kisika, koji se postepeno oslobađaju prilikom zagrijavanja vode i izlaze iz sistema. Kod zatvorenog sistema izlaze kroz automatske odzračne ventile, a kod
otvorenog sistema preko ekspanzione posude. Kisik u obje vrste sistema može naknadno ući samo preko vode koja se naknadno dosipa. Ili da pokušam to
dočarati na drugi način. U akvarijumu ukrasne ribice „udišu“ upravo taj kisik. Da bi te ribice preživjele, neophodno je pored akvarijuma postaviti malu motornu
pumpu, koja će preko cjevčice upumpavati zrak sa kisikom na dno akvarijuma, ili treba učestalo mijenjati vodu. Kao još jedan dokaz ovoj tvrdnji, mogu
poslužiti moji cijevni radijatori ručne izrade. Oni su napravljeni od običnih željeznih građevinskih šavnih profila (debljine 2 mm), vareni amaterskim aparatom i
već desetu godinu ništa ne puštaju. Jedini element grijanja koji može biti izložen koroziji je otvorena ekspanziona posuda, ali ona je iznutra pocinčana ako se
radi od starog bojlera.
Upravo zbog gore navedenog, nije poželjno mijenjati ili ispuštati vodu iz sistema centralnog grijanja, osim u slučaju kada je neophodna popravka
ili rekonstrukcija sistema!
- voda u otvorenoj ekspanzionoj posudi na tavanu se smrzne pri niskim temperaturama i stvori „čep“ koji dovodi do eksplozije sistema.
Kod jednostavne jednocijevne otvorene posude to je moguće, ukoliko se posuda dobro termički ne izoluje. Kod „protočne“ otvorene posude, tako nešto je
apsolutno nemoguće, jer postoji konstantan protok vode između kotla i posude, čak i kada je grijanje isključeno!
- kod niskog pritiska u sistemu (ispod 1 bar!), dolazi do pojave kavitacije na lopaticama protočne pumpe, koja oštećuje pumpu.
Ova originalna izmišljotina je nešto novijeg datuma i namijenjena je mlađim ljudima koji nisu imali dodira sa centralnim grijanjem, a i nisu baš tehnički
potkovani. Još nisam čuo za slučaj, da je od kavitacije stradala protočna pumpa malog sistema grijanja (50-100W). Inače kavitacija je jedna još uvijek
nedovoljno proučena pojava, koja pravi oštećenja na brodskim elisama, turbinama snažnih vodenih pumpi i slično. Kod pumpe u malom sistemu centralnog
grijanja može jedino doći do problema sa cirkulacijom, odnosno savlađivanjem otpora vode pri prolasku kroz sistem, ukoliko je na pumpi pritisak manji od 0,3
bara. Pretpostavke su da je u ovom slučaju kavitacija uzročnik slabijeg potiska pumpe, ali o nekakvom oštećenju pumpe nema ni govora.
Uostalom kako onda objasniti, zbog čega se ne kvare pumpe za izbacivanje vode iz veš-mašina i mašina za suđe, iako je na njima pritisak vode u prosjeku
oko 0,05 bara?
Ili primjer moje pumpe, na kojoj je pritisak manji od 0,5 bara. Već desetu godinu radi potpuno nečujno, kao prvog dana kada je ugrađena.
- pri većem pritisku u sistemu je veća iskoristivost grijanja.

Na ovo bih samo odgovorio, da sistem centralnog grijanja i ekspres lonac nisu isto.
Sve to me je navelo da se pitam, pa zašto se to radi?

Mali sistemi centralnih grijanja se ne prave od jučer, naprotiv, postoje već decenijama. Nekada su kotlovi na čvrsta goriva trajali prosječno 20–30 godina, a
danas ?!?
„Majstori“ nas ubjeđuju kako je danas normalno da sadašnji kotlovi traju mizernih 5-6 godina ili čak i kraće, jer zaboga, današnji nivo kvaliteta izrade je strašno
opao! Ali da li je to baš tako?
Do prije nekoliko godina, u tehnologiji izrade malih sistema centralnog grijanja nije se uopšte znalo za nekakve troputne i četveroputne ventile. Ajde da
kažemo, da upotrebom tih ventila u nekim specifičnim slučajevima, stvarno možemo postići neke pozitivne efekte. Ali da li su oni baš neophodni u svakom
sistemu grijanja na čvrsta goriva? Čitao sam negdje, da danas neke firme čak uslovljavaju garanciju njihovog kotla ugradnjom tih ventila, kako bi navodno
kotlovi duže trajali! (naravno mislim pri tome na djelomično vraćanje tople vode na povratni vod kotla).
Kada sam kupio 2005. godine moj etažni kotao, u shemama za montažu nije bilo tog 4-putnog ventila. Danas uz taj kotao dobijete uputstvo za ugradnju sa tim
ventilom, doduše ne znam da li s tim uslovljavaju i garanciju.
Inače o velikoj prevari zvanoj „miš ventil“ možete naći više detalja na stranici „Korisne preporuke kod opsluživanja i održavanja sistema centralnog grijanja“ u
temi „Mješajući ventil - ima li smisla njegova ugradnja?“. Pročitajte obavezno i komentare na dnu te stranice.
„Tlak hladnog sistema mora biti minimalno 1,0 bar-a (najviše 1,8 bar-a).“
Ovo je citat iz najnovijeg uputstva za upotrebu i montažu etažnog kotla BIO CET 17 (Centrometal). Nigdje nije naglašeno o kojem sistemu se radi, niti zašto
bi pritisak hladnog sistema trebao biti baš 1-1,8 bara!? Nekoliko stranica prije toga, u tom istom uputstvu, za isti kotao, između ostalog je objavljena i
shema spajanja na otvoreni sistem.
Da li je ovo uputstvo pisala nekakva sekretarica ili dispečer iz navedene firme? Ne bih rekao, prije će biti da je to napisalo neko stručno lice, koje je
jednostavno dobilo nalog da napiše takvu glupost.
Preveliki pritisci u sistemu uzrokuju znatno kraći vijek trajanja kotla. Nameće se logično pitanje, zašto bi proizvođač kotla namjerno obmanjivao sopstvene
kupce i u uputstvu davao savjete kojima će znatno smanjiti rok trajanja svog proizvoda???
Kod proizvodnje takvih kotlova i ostale visokotlačne opreme, očito postoji nekakva „tehnička kvaka“. Naime svaki visokotlačni proizvod, pa tako i kotao za
centralno grijanje, mora biti atestiran između ostalog i na određeni pritisak, pa tek onda može ići u slobodnu prodaju. To je svakako i jedan od EU tehničkih
standarda koji se mora ispoštovati. Kada se napravi kotao koji zadovoljava propisani atest, takav proizvod bi u nekim optimalnim uslovima mogao trajati
izuzetno dugo. Takvom politikom, firme koje proizvode kotlove na duži rok ne mogu ostvariti planirane profite, jer će i onako malo tržište biti brzo zasićeno.
I sada dolazimo do recepta za poslovanje, barem kod ovakvih vrsta proizvoda. Dakle prvo treba napraviti jedan solidan, kvalitetan kotao, koji će zadovoljavati
sve ateste i EU standarde. Zatim treba postaviti neke „tehničke standarde za montažu i upotrebu“, kojima će se skratiti vijek trajanja tog istog kotla na jedan
„pristojan“ period, pri kojem ekonomija proizvođača kotlova i opreme neće biti ugrožena.
I bez brige, ovo nije karakteristično samo za „Centrometal“, ista sranja se mogu naći i kod renomiranih brendova kao što su „Bosch“, „Viessmann",
„Buderus",...
Stvar je vrlo jednostavna, treba se samo malo osvrnuti oko sebe. Živimo u svijetu, gdje je sve podređeno profitu, pa tako i nauka. Kojoj to korporaciji
odgovara da njezini tehnički proizvodi traju decenijama ili ne daj Bože vječno???
To danas jednostavno ne postoji. I onaj po današnjim mjerilima najkvalitetniji i najskuplji tehnički proizvod, mora imati ograničeni rok trajanja.
Osim toga sve što se proizvede, mora se naravno i prodati, inače cijela priča ne bi imala nikakvog smisla.
Ali ovo je tema o centralnom grijanju, pa da se vratim ponovo na to. Spomenuo sam negdje u blogu jednocjevni sistem centralnog grijanja. To je toliko „dobar“
sistem, da jednostavno nisam htjeo da gubim moje dragocijeno vrijeme, kako bih nešto pisao o tome. Kada sam pravio grijanje, jedini koji su mi predlagali
jednocijevni sistem bili su trgovci!!!
Naravno, cilj im je bio da mi utrape skupu opremu koju niko neće da kupi. Možda takvi sistemi mogu naći primjenu u nekim izuzetno rijetkim slučajevima, ali to
ovdje svakako nije taj slučaj.
Slična je stvar i sa 3-putnim i 4-putnim ventilima. Kupi, plati, ugradi, plati, a šta ćeš poslije sa tim – ma koga je briga?
Po forumima čitam kako „entuzijasti“ ugrađuju sebi u centralno grijanje na drva po tonu elektronike i nekakvih dodatnih uređaja, kako bi im grijanje bilo
„konfornije“. Drva se moraju rezati, cijepati, slagati, skladištiti, prenositi, ubacivati u kotao, čistiti pepeo (naravno sve to u velikim količinama) i gdje je tu
konfor???
Šta god da ugradite od tog „konfora“ u svoj sistem centralnog grijanja na drva, možete samo da ga zakomplikujete i smanjite njegovu trajnost i pouzdanost.
Grijanje na drva nikada nije bilo konforno i nikada neće ni biti ! Tačka završena priča !
Kao što sam već naveo, sva roba pa i sistemi centralnog grijanja, danas moraju biti napravljeni na način, ne da toliko služe ljudima, već da donose profit.
Profit ide u džep proizvođača opreme, ovlaštenim distributerima, ovlaštenim (i neovlaštenim) serviserima, kao i anonimusima u raznim forumima, koji svojim
„savjetima“ vrlo često, nekada i agresivno, navode auditorijum na pogrešna riješenja. Zbog toga je gore opisani otvoreni sistem centralnog grijanja (po meni
skoro pa savršen) bukvalno „smrt“ za sve navedene persone i zbog svoje trajnosti je „tabu tema“ u ovom području.
__________________________________________________________________________________________________________________________
Ako imate vremena, pročitajte još moje slijedeće blogove, koji doduše nemaju nikakve veze sa centralnim grijanjem, ali koji možda mogu djelomično
promijeniti neke vaše poglede na svijet.
Prvi blog je pod nazivom „Moguća teorija o teorijama zavjere“(link), u kojem se postavlja pitanje o porijeklu mikroprocesora i uopšte kompletnog informatičkog
okruženja u kojem živimo. Mislim da je blog prilično dobro argumentovan, sa smjernicama za one koji su raspoloženi za nekakvo dublje istraživanje te teme.
Drugi blog je pod malo dužim nazivom „Einzigartige Schnitzereien - Igor Pesocki - Skulptur im Bild“, što u prevodu znači „Jedinstveni duborezi – Igor Pesocki
– skulptura u slici“ (link). Taj blog je dvojezičan (njemački i srpsko-hrvatski) i nije komercijalnog karaktera, odnosno izloženi radovi se ne mogu kupiti, niti se
mogu praviti po narudžbi.
Navedeni link vodi pravo u moju galeriju radova, odakle se klikovima jednostavno može doći na linkove, koji detaljnije objašnjavaju faze izrade nekih od mojih
pojedinačnih radova.
Broj komentara: 59:
Anonimno 27. rujna 2015. u 17:50

Mislio sam da je prikljucim bio gde u sistemu sa samo jednom cevi, ali taba mislim da ne bi bilo ozracivanja.
A problem je sledeci, kotlarnica je udaljena od kuce 5-6 metara i dosta je niza od kuce, cevi u kuci su mi na 4 metra, a krov od kotlarnice je mnogo
nizi, i onda bih mogao da izbacim ekspanzionu posudu iznad kotlarnice, ali mislim da bih to bio problem zimi i morao bih dobro da je izolujem.
Pa ne znam da li bi moglo nekako da se ubaci u kucu i tamo poveze na cevi i da ima nekog efekta sa ozracivanjem?
Jer bas mi je problem da je povezem kod kotla jer bih morao imati bas dugacke cevi, oko 20 metara.
Radi mi sada sve to pod pritiskom, ali ne znam da li bi moj kotao izdrzao dugo te velike promene pritiska, a pravio sam ga da radi na biomasu.
A bas imam problema sa vazduhom, jer su tu spajana dva centrlana grejanja u jedno pa ima mnogo vazdusnih dzepova.
Odgovori
Odgovori
Igor Pesocki 27. rujna 2015. u 19:59

Nešto sam pisao o takvom „hibridnom“ otvorenom sistemu na samom kraju teme „Korisne preporuke i detalji pri izradi centralnog grijanja“
(može se otvoriti klikom na vrhu ove strane).
Međutim mislim da je malo previše očekivati, da se na taj način ostvari i brzo odzračivanje kompletnog sistema. Otvorena protočna
ekspanziona posuda se stvarno ponaša poput najvišeg radijatora u sistemu, ali mislim da samo gore opisani položaj priključnih cijevi
omogućuje kvalitetno odzračivanje. Ja bih ipak pokušao locirati sve te zračne džepove i postavio bih na njima odzračne lončiće.
Odgovori
Anonimno 7. listopada 2015. u 14:10

Poštovani imam jedan problem sa svojim centralnim grijanjem. Ove godine na svoj sam sistem centralnog grijanja ugradio centrometalov akumulaciski
spremnik za vodu od 1500l, problem je nastupio pošto mi je prije sistem bio u hlanom stanju na 1bar a sada je to prevelik pritisak i morao sam ispustiti
vodu iz sistema pa je trenutni pritisak 0,1bar jer prilikom zagrijavanja vode stvara se prevelik pritisak u sistemu zbog prevelike količine vode pa je tako
razlika u hladnom stanju 0,1 a kada se voda zagrije na cca 60-70stupnjeva prenje na 2,5bara i ekspanziona posuda od 50l se napune do kraja. Koju bi
je trebao posudu staviti od koliko litara odnosno dali smijem uz već postojeću staviti još jednu odgovarajuće veličine?
Lijep pozdrav
Odgovori
Odgovori
Igor Pesocki 7. listopada 2015. u 19:46

Ako pogledate gore drugu tabelu sa velikim ekspanzionim posudama (Elbi), možete uočiti da je Vaša posuda od 50 l daleko od
odgovarajuće za novu količinu vode u sistemu, koju imate sada nakon ugradnje toplotnog spremnika (max. 714 litara kod pritiska 1 bar).
Uz postojeću posudu može da se ugradi dodatna posuda, koja bi trebala biti zapremine barem od 100 l i to pod uslovom da je postojeća
stara posuda ispravna. Ja bih lično ipak dodao posudu od 150 l, jer će se tako dodatno smanjiti razlika u pritisku između tople / hladne
instalacije.
Ovakav sistem nemojte više ni pokušavati da nalažete, sve dok ne ugradite odgovarajuću ekspanzionu posudu. Moja je preporuka da u
sistem ne stavljate paušalni pritisak od 1 bar, već da odredite pritisak onako kako sam to opisao u gornjem tekstu. Pretpostavljam da se radi
o nekom prizemnom objektu, prema navedenom trenutnom pritisku u sistemu na hladno.
Međutim, bez obzira da li ćete poslušati moj savjet ili ne, obavezno morate izjednačiti pritisak u novoj ekspanzionoj posudi, sa planiranim
pritiskom u instalaciji. Ako to ne uradite, sistem će se ponašati kao da uopšte niste ugradili dodatnu posudu, jer su veće posude fabrički
napumpane uglavnom na 3 – 5 bara. Usput možete provjeriti i evn. korigovati pritisak i u staroj posudi.
U početnom periodu nalaganja morate češće kontrolisati pritisak i dosipati vodu u instalaciju, sve dok se sistem ne odzrači.
Odgovori

Uradio sam grijanje na principu otvorenog sistema. Većinu preporuka sam pronašao na ovom blogu. Juče je bilo prvo nalaganje i jako sam zadovoljan
urađenim,sistem se brzo
odzračuje,poslije prvog odzračivanja na hladno,nije ni bilo vazduha u sistemu. Zbog visine tavana,otvornu posudu sam postavio na visinu od 3,8m od
pumpe, a na 3,3m od manometra. Ali,manometar pokazuje 0,2 bar. Šta bi mogao biti uzrok tome,osim nepreciznosti uređaja?! Na prvom
nalaganju,poslije 73° C pojavljuje se klokotanje vode i variranje kazaljke manometra. Ne znam da li je u pitanju kavitacija uslijed malog pritiska na
pumpi ili je zo tek izdvajanje gasova iz vode uslijed prvog nalaganja?! Postoji opcija podizanja posude još 1,5m,ali bi cijevi morale da stoje ukoso.
Smatram da bi po onome šzo sam pročitao pritisak u ovakvom sistemu trebao bizi veći čime bi se zadovoljio minimum pritiska koji je za ovu pumpu
0,05bar na 55°C, a 0,3bar na 95° C. Pozdrav i hvala!
Odgovori
Odgovori

Analogni mehanički manometri su vrlo grubi instrumenti i u većini slučajeva možete primjetiti kod njih jednu prilično nelinearnu skalu za
očitavanja pritiska, posebno na početku skale. Sa druge strane, hidrostatički pritisak je prirodna pojava koja je konstantna i prema kojoj
možete praktično baždariti svaki manometar.
Ukoliko je u ekspanzionoj posudi odgovarajući nivo vode, opisana pojava se svakako može pripisati nepreciznosti manometra. Međutim,
Vama će manometar kod ovakvog sistema biti potreban samo prilikom ispitivanja instalacije nakon prvog usipanja vode i kasnije početkom
svake sezone grijanja kod kratke probe cirkulacione pumpe. Inače u ovom slučaju na manometar možete slobodno zaboraviti.
Kod prvog nalaganja i otvorenog i zatvorenog sistema, mogu se čuti svakakvi zvukovi propraćeni raznim oscilacijama. To je uzrokovano
kretanjem većih zračnih mjehura kroz instalaciju i ta pojava brzo nestaje tokom prvog nalaganja kotla. Zbog nešto sporijeg oslobađanja
rastvorenih zračnih sastojaka iz vode, u početnom periodu će se još povremeno u samom kotlu na kratko čuti klokotanje vode, ali i to će
vremenom potpuno prestati (ako je u pitanju protočna ekspanziona posuda). U tom periodu je potrebno samo nešto češće kontrolisati nivo
vode u ekspanzionoj posudi i po potrebi dosipati vodu.
Visina ekspanzione posude u ovom slučaju je sasvim dobra i tu ne bih ništa dirao. Želim Vam prijatno i dugovječno korištenje tog sistema
centralnog grijanja i veliki pozdrav!
Odgovori

Urađen je otvoreni sistem grijanja na jednoj etaži prema vašoj priloženoj shemi. Peć je Alfaplam Rustik. Prvi utisci su odlični izuzev već opisanih
anomalija ne navedenoj temperaturi koje su vj. posljedica oslobađanja gasova iz vode. Riječ je o prvom nalaganju,vj.sam trebao sačekati još neko
vrijeme i uvjeriti se u čemu je problem.
Želim vam čestitati na tome što ste podjelili svoja iskustva sa drugim ljudima i zahvaliti na pomoći. Pozdav!
Odgovori
Odgovori

Puno hvala na pohvalama i podršci! Pošto vidim da se ljudi malo uplaše prilikom prvog puštanja grijanja u rad, napravio sam malu dopunu
teksta u temi „Korisne preporuke i detalji prilikom izrade centralnog grijanja“ dio „Prvo puštanje grijanja u rad i balansiranje sistema“.
Gore navedeni problemi su zapravo sve normalne i prolazne pojave, koje će većim dijelom nestati nakon prvog nalaganja, a nešto kasnije i
u potpunosti.
Napišite još koji komentar tokom zime kada se sistem stabilizuje, o tome kako ste zadovoljni grijanjem. Pozdrav!
Odgovori
Senad Orman 25. studenoga 2015. u 21:28

U mene je otvoreni sistem i na boci na tavanu nemam oznaku do kojeg nivoa treba biti voda. Majstor kad je dopunjavao sistem sipao je vodu dok nije
potekla na odušak koji je izveden izvan tavana, a isti se nalazi na vrhu boce. Da li to šta smeta?
Odgovori
Odgovori
Igor Pesocki 26. studenoga 2015. u 17:35
Ne smeta to ništa, majstori uglavnom na taj način dopunjavaju otvoreni sistem grijanja. U toku zagrijavanja sistema, voda će povećati svoj
volumen i za toliko će još izaći vode preko oduška.
Međutim dugoročno gledajući, ipak bih preporučio da se između ulaza i oduška na ekspanzionoj posudi montira nekakvo prozirno plastično
crijevo, preko kojeg bi se mogao pratiti nivo vode u posudi. Ako postoji problem sa smrzavanjem vode, to crijevo se može nekako
improvizovano izolovati ili da se preko svega napravi nekakav omarić i sl.
Također bi preporučio da se cijev od oduška montira na posudu preko holenderskog spoja, tako da bi se mogla lako odspojiti od posude i da
se kroz taj otvor dosipa voda preko posude u sistem grijanja. Na taj način u sistem neće dodatno ulaziti zračni sastojci rastvoreni u vodi, a
možete i sami pratiti nivo vode u sistemu i po potrebi dosuti vodu.
Odgovori
Mилован 9. siječnja 2016. u 03:04

Поштовани господине Песоцки, урадио сам проточни отворени систем по вашим упутствима (осим "вруће" цеви која иде од котла ка
експанзионој посди која је ½ цола уместо ¾ цола) и све функционише како треба. Да ли овај пропуст може да доведе до пробема у
исправном раду систма у будућности? Велика вам хвала на савету.
Odgovori
Odgovori
Igor Pesocki 9. siječnja 2016. u 15:50

Pozdrav Milovane,
što se tiče funkcionalnosti sistema, grijanja, odzračivanja i same uloge ekspanzione posude, tu nema nikakvih problema. Međutim ta cijev je
i potencijalni izlaz za vodenu paru i vodu prilikom eventualne havarije, odnosno nekontrolisanog pregrijavanja kotla.
Stvaranje vodene pare prilikom pregrijavanja kotla je proces koji se odvija jednom malo bržom dinamikom. Iz tog razloga je zbog preventive
bolje montirati cijev nešto većeg presjeka, kako bi se u takvom slučaju što više smanjio otpor prilikom prolaska vodene pare i vode na putu
prema ekspanzionoj posudi i kako tokom havarije u kotlu i instalaciji ne bi dolazilo do značajnijeg povećanja pritiska.
Svaka mala instalacija centralnog grijanja predstavlja priču za sebe i teško je predvidjeti kod svakog pojedinačnog slučaja brzinu stvaranja i
kretanja vodene pare, ako bi evn. došlo do nekakvog pregrijavanja kotla.
Ako se radi o stvarno malom sistemu grijanja (npr. mali kamin do desetak kW na toplovodnom izlazu), ako su cijevi prema ekspanzionoj
posudi kratke (prizemna instalacija) i postavljene idealno kao na gornjoj slici, mislim da bi onda i cijev od ½ cola bila zadovoljavajuća. Treba
imati u vidu da i povratna cijev kod protočne ekspanzione posude u krajnjem slučaju prilikom havarije dijelom rasterećuje kotao od pritiska.
Ako se radi o malo većem sistemu grijanja, u najgorem slučaju moglo bi doći do povećanja pritiska u kotlu, koji bi ipak trebao biti manji od
pritiska pri sličnoj situaciji u jednom zatvorenom sistemu grijanja. Međutim pošto su otvoreni sistemi već „naviknuti“ na nizak i stabilan
pritisak, kod neke starije i već dotrajale instalacije moglo bi doći do curenja vode.
Ovo je priča o tome „šta bi bilo, kad bi bilo“ , a ja bih ipak preporučio da se preduzmu neke druge mjere, kako bi se potpuno izbjeglo
pregrijavanje kotla. Pri tome prvenstveno mislim na obezbjeđivanje sigurnog rada cirkulacione pumpe (ugradnja invertora i pravovremena
zamjena pumpe ako se iz nje čuju sumnjivi zvukovi) i ako je moguće ugradnju zaštitnog termo-ventila.
Odgovori
Anonimno 21. siječnja 2016. u 20:32

Poštovani...
Ja koristim otvoreni sistem grejanja već 11 godina. Grejem sa podnim grejanjem i radijatorima. Koristim drvo, ugalj i ponekad struju. Sam sam
napravio sistem. Sve radi perfektno, ali....svaki dan se susrećem sa malim greškama koje me nerviraju.
Koristim otvoreni sistem. Ekspanziona posuda mi je na tavanu. Nažalost nije iznad kotla nego je iznad kupatila. Znači na tavan izlazi cev iz radijatora u
kupatilu i na to je montirana posuda. Koristim samo jedan cev a ne dve kao Vi.
Ekspanzionu posudu sam dobro izolovao ali cev koja izlavi van kuće se ponekad zaledi. Tada kao da imam zatvoreni sistem. Vidim na meraču pritiska.
Kada je u sistem 30-40 Celsiusa toplo onda mi je pritisak 1,5-2 Bara. Kada ne ložim onda padne na nulu i čujem da pumpa ne radi normalno. Kao da
nema vode u sistemu.
Kada grijem sa strujom onda se redovno čuju mehurići u sistemu.
Pitanje: da li baš moram da stavim iznad kotla ekspanzionu posudu? Kako da rešim problem sa zaleđivanjem, ako cev izlazi van kuće?
Da li znate zašto se čuju mehurići? (jel ne može direktno da izađe kroz sistem u ekspanzionu posudu?)
Kako to da ponekad nema vode u pumpi? Pumpa je montirana na povratnu cev (hladna). Znam da se voda širi kada se greje. Ali jednostavno ne
razumem ako sistem pun vode zašto nema vode kod pumpe ako ne grejem. (to se samo dešava kada je jako hladno i kada se zaledi izlazna cev
ekspanzione posude!!!!)
Unapred Vam se zahvaljujem na odgovoru.
Izvinjavam se za moguće greške.
Srdačan pozdrav.
Čaba Černuš
Odgovori
Odgovori

Pozdrav Čaba,
ovo što ste opisali i nije baš mala greška, jer svako začepljenje kod otvorenog sistema može dovesti u najgorem slučaju i do eksplozije kotla
(ako niste ugradili sigurnosni ventil). Već sam opisao slučaj, kod kojeg se otvorena ekspanziona posuda može montirati negdje npr. na
dolaznom vodu nekog gornjeg radijatora. Pri tome na putu od kotla do posude ne smije biti nikakvih ventila (radijatorskih, prigušnih,
mješajućih i sl.). Također u tom slučaju na kotao se moraju montirati sigurnosni i zaštitni termo-ventil, isto kao kod svakog zatvorenog
sistema grijanja.
Pri tome kod normalne eksploatacije grijanja ni u kom slučaju pritisak u instalaciji grijanja ne bi smjeo da se povećava.
U cijevi koja se montira na odušak ekspanzione posude i koja je izvedena negdje izvan objekta, ne smije biti nikakve vode, pa samim tim ne
bi smjelo biti i nikakvog zaleđivanja. Provjerite nagib te cijevi, odnosno da li postoji negdje mogućnost da se u toj cijevi kondenzuje voda.
Ako ste dosipali vodu u sistem na način, da jednostavno priključite sanitarnu vodu preko crijeva negdje na dnu instalacije i pustite da teče
dok ne počne prelivati iz posude, također u tom slučaju može u odušnoj cijevi ostati manja količina vode.
Isto tako, ako već niste, postavite tu odvodnu cijev promjera barem ¾ cola.
Povodom ovoga sam dodao još neke manje izmjene u gornjem tekstu, jer mislim da sam tu napravio propust izostavljanjem ovog
objašnjenja.
Što se tiče zračnih mjehurića, očito imate problem sa odzračivanjem instalacije. Kod sistema sa jednostavnom (jednocijevnom) otvorenom
ekspanzionom posudom prisutni su problemi sa odzračivanjem kao i kod zatvorenog sistema. Kroz tu posudu nema cirkulacije vode i
odzračivanje treba da se vrši preko odzračnih lončića. Samo jedan manji dio zraka će polako izaći preko te posude i to u dijelu instalacije
gdje je ona montirana.
Tu Vam na žalost ne mogu pomoći, već morate sami locirati mjesta gdje se evn. stvaraju zračni džepovi i na ta mjesta da montirate
odzračne lončiće.
Odgovori
Anonimno 16. veljače 2016. u 20:45

Postovanje gospodine Pesockiod od Zdravka..
Citajuc ovaj vas blog skuzio sam koliko mi je pogresaka napravio majstor dok mi je radio grijanje.
Naime prije 14 godina sam radio etazno grijanje sa kuhinjskim sporetom marke Plamen-tirolija 16 kw stan povrsine 90 m2,,i koji se sada nerade a
vjerovatno zbog toga sta dugo traju ima ih kod ljudi preko 30 godinai pored svih nedostataka sta je napravio sa spretom sam zadovoljan.
Citajuci sta ste sve napisali i gledajuci slike koje ste opostavili skuzio sam da je kod mene problem zubora kroz radijatore ekspanziona posuda koju je
covjek tako traljavo napravio da mi sada i nije cudo toliko zraka u sistemu grijanja.
Naime ekspanzionu posudu mi je postavio iznad sporeta nekih 2,3 m iznad pumpe a ona je nekih 0.6 m od poda spojena je sa polazne cjevi kojoj je
promjer 26 mm , a cjev koja ide prema posudi je 16 mm i ista takva cjev ide sa posude vani.
Interesira me po vasem misljenju jesam li u pravu, cim stane ova sezona grijanja uradit cu sve po ovim vasim skicama i slikama i to sam jer radim
varenje i plinskim i co2 aparatom,a isto tako i lotanje.
jos me samo zanima bi li posudu kupio novu centrometalovu sa 4 izvoda ili da napravim od starog bojlera ,sto je bolje po vasem misljenju.
Unaprijed vam se zahvaljujem na savjetu ako nadjete vremena za odgovor.
Odgovori
Odgovori
Igor Pesocki 17. veljače 2016. u 22:22

Pozdrav Zdravko,
koliko sam razumio iz ovog komentara, zadovoljni ste sa Vašim grijanjem, a problem je samo loše odzračivanje instalacije grijanja. To je vrlo
čest problem, posebno kod instalacija grijanja koje se naknadno ugrađuju u već završenim objektima, a da se pri tome ne montiraju
odzračni lončići na odgovarajuća mjesta.
Ekspanziona posuda je stvarno postavljena suviše nisko naspram cirkulacione pumpe, međutim to jedino može stvarati probleme kod
cirkulacije vode kroz sistem. Može ali i ne mora, što zavisi od toga kolika je veličina i kako je napravljena instalacija grijanja, odnosno koliki
otpor se stvara prilikom kretanja vode kroz cijeli sistem.
Navedeni promjeri cijevi također ne utiču na slabo odzračivanje, s tim da bi bilo poželjno da cijevi vezane za ekspanzionu posudu budu
malo većeg promjera (obrazloženje je iznad u odgovoru za Milovana).
Vaš problem možete pokušati da riješite na dva načina. Prvi je da locirate mjesta gdje bi se evn. mogli stvarati zračni džepovi i da tu
montirate odzračne lončiće. Provjerite nagib radijatora (tema „Korisne preporuke i detalji pri izradi centralnog grijanja“) i na njima evn.
ugradite automatske odzračne ventile umjesto običnih.
Iz sistema izbacite samo onoliko vode, koliko je potrebno da Vam ne smeta prilikom vršenja tih prepravki. Nakon završenog spajanja
dospite vodu do potrebnog nivoa preko ekspanzione posude, koristeći pri tome postavljene odzračne ventile da izbacite zrak iz instalacije.
Nakon te intervencije bilo bi poželjno da se kotao naloži, kako bi se iz sistema dodatno izbacio preostali zrak i kasnije dopunila ekspanziona
posuda.
Ako ipak želite potpuno promijeniti ekspanzionu posudu, obzirom na starost instalacije grijanja, bilo bi dobro da napravite malu „generalku“
cijelog sistema.
Prije nego što počnete sa radovima, pripremite sve što je potrebno za taj posao. Nije dobro da sistem centralnog grijanja duže ostane bez
vode, zbog ubrzanog stvaranja korozije u unutrašnjosti instalacije. Planirajte izvođenje ovog posla negdje pred početak slijedeće sezone
grijanja, kako bi nakon završetka radova odmah mogli izvesti i nalaganje kotla.
- dobro očistite kotao, skinite ekspanzionu posudu i zatvorite priključak prema kotlu. Preko slavine usipajte sanitarnu vodu u instalaciju, sve
dok se pritisak u sistemu ne popne do 1-1,5 bar. Taj probni pritisak će biti sasvim dovoljan, obzirom da kotao uobičajeno radi na višestruko
manjem pritisku,
- ostavite da to stoji tako par sati, a u međuvremenu provjerite ima li kakvog vlaženja ili curenja na spojevima i svim elementima grijanja.
Pokušajte malo odvrtati i zavrtati radijatorske i prigušne ventile na svakom radijatoru (zapamtite položaj prigušnih ventila, kako bi ih vratili u
prvobitan položaj). Ako se na nekom ventilu pojavi curenje vode, znači da je isti zreo za zamjenu. Ako curenja vode ima na više ventila,
onda bi bilo dobro da se zamijene ventili kompletno na svim radijatorima. Ako slučajno imate ugrađene ventile starijeg tipa, koji imaju maticu
na okretnoj osovini, samo malo pritegnite tu maticu.
Nakon ovakve probe imati ćete preliminarni uvid u stanje instalacije i možete planirati šta je sve evn. potrebno sanirati,
- nakon toga možete izbaciti vodu iz sistema i započeti planirane prepravke i evn. popravke,
- skinite radijatore i isperite talog koji se nakupio na dnu radijatora. Kod ponovne montaže obratite pažnju na nagib radijatora,
- ako postoji mogućnost, prebacite cirkulacionu pumpu na povratni vod,
- kada ste sve pospajali, ponovo napravite probu pod pritiskom 1-1,5 bara (pročitajte u temi „Korisne preporuke i detalji pri izradi centralnog
grijanja“ sve od dijela „Prvo usipanje vode i ispitivanje kompletnog sistema na curenje vode pod pritiskom“)

Pošto se već bavite zavarivanjem, preporučio bih da sami pravite ekspanzionu posudu. Takva posuda će biti mnogo kvalitetnija, jer je
unutrašnja antikorozivna zaštita neuporedivo bolja kod sanitarnih bojlera, nego što je temeljna farba koju koristi „Centrometal“ za zaštitu
svojih posuda. Možete uzeti stari pocinčani ili emajlirani bojler (nikako plastificirani), a prilikom zavarivanja priključaka svakako će doći do
djelomičnog oštećenja te antikorozivne zaštite. Ta mjesta treba izvana, a posebno iznutra dobro premazati sa dvokomponentnim tečnim
metalom (sporosušećim), ili barem sa debeloslojnom antikorozivnom farbom tipa „Hammerite“ ili sličnom. Prilikom odabira bojlera, tražite
neki stari model koji ima elipsasti otvor za grijač, kroz koji ćete moći izvršiti unutrašnje čišćenje i zaštitno premazivanje uz pomoć lampe i
nekakve letvice sa četkicom. Sa poklopca bojlera možete odstraniti grijač i cijev od termostata, zatvoriti rupe i sve zajedno zadihtovati, po
mogućnosti sa novim gumenim dihtungom. Tako napravljena posuda može trajati decenijama.
Odgovori
Anonimno 18. veljače 2016. u 17:25

Gospodine Igore hvala na iscrpnim informacijama i savjetima ima ono dosta toga za popravit i prepravit a kad budem to radio racunam to sve uradit u
jednom danu ali prije toga naravno mislim sve pripremit samo onda to ugradit.
Interesira me jedino par detalja sa one vase rkspanzione posude jer se bas dobro nevidi sa slika jel se i odvod na kondenzator i povrat na njega
spajaju na posudu i jel na samoj posudi ili na kondenzatoru ostavljen ispust za visak vode u slucaju pregrijavanja sistema , znam da vas gnjavim ali
sta mogu kad ste voljni pomoc jel bolje posudu stavit kao sta ste to vi uradili ili horizontalno.
Jos jednom iskreno hvala i svako vam dobro zelim u zivotu od Zdravka.
Odgovori
Odgovori

Kada sam napisao da sistem ne valja ostaviti duže vremena bez vode, nisam mislio da se taj posao odrađuje na brzinu. Dan-dva više ili
manje tu ne igra nikakvu ulogu, važno je da se svi spojevi naprave kvalitetno i pedantno, jer ipak ta instalacija nakon prepravke treba
besprijekorno funkcionisati duži niz godina. Ne bi bilo dobro da se izbaci voda iz grijanja, a onda da se zbog nekakvog nedostatka materijala
ili zbog drugih obaveza to ostavi tako da stoji mjesecima.
Na skici otvorenog sistema možete uočiti tačku gdje se spaja prozirno plastično crijevo (7) na cijev oduška posude (8). U toj tački se kod
mene nalazi kondenzaciona posuda, tako da odušak praktično prolazi kroz kondenzacionu posudu i izlazi vani. Naravno cijevi su u praksi
nešto duže.
To sam napravio eksperimentalno prije nekih 7-8 godina sa ciljem da potpuno eliminišem dosipanje vode u sistem. U tome sam i uspio, tako
da jednom godišnje prilikom čišćenja dimnjaka samo bacim pogled na prozirnu cijev i konstatujem da je nivo vode u posudi dobar.
Međutim što se tiče funkcionalnosti odvoda prilikom evn. havarije, to bi trebalo prepraviti tako da se montira ulazna i izlazna odušna cijev iz
kondenzacione posude promjera barem ¾ cola. Kako sad stvari stoje, nešto sam lijen da to sada prepravljam, pa će to vjerovatno biti
odrađeno jednog lijepog dana, kada dođe na red generalka kompletnog grijanja.
Mislim da bi se ovaj efekat mogao postići još jednostavnije, tako da se na odušak jednostavno montira malo duža pocinčana cijev promjera
1 col ili više, pod blagim nagibom prema ekspanzionoj posudi. Vodena para bi se kondenzovala u toj cijevi prije nego što bi izašla vani i u
obliku vode skliznula natrag u ekspanzionu posudu. Pri tome i ta cijev ili kondenzaciona posuda trebaju biti postavljene u hladnom
(tavanskom) prostoru.
Ekspanzionu posudu možete montirati i vertikalno i horizontalno, kako se bolje uklapa u prostor. Važno je samo da je nivo vode u posudi na
minimumu kod hladnog sistema za nekoliko centimetara viši od donjeg priključka dolaznog voda na posudu.
Pozdrav
Odgovori
Anonimno 10. kolovoza 2016. u 22:45
Veliki pozdrav
Na nekoliko primjera otvorenog sistema sam video ventil koji prespaja ulaz i izlaz ispod ekspanzione posude,navodno ga nazivaju mešajući ventil i
Ima ulogu da se u početnom nalaganju peći brže zagreju radijatori.
Kod mene je otvoreni sistem a posuda je kućna produkcija, oko 130 litara.
Radijatori su guseni pa je prilično tromo kada se ujutro odloži prva vatra ako se prethodni dan/noć ugasila.
Ima li ovaj ventil ikakvog smisla ili je to samo "šarena laža" da se potroši još malo matrijala kada se pravi grejanje.
Pozdrav
I svaka čast na podeljenom znanju i iskustvu.
Odgovori
Odgovori
Igor Pesocki 12. kolovoza 2016. u 10:12

Niste precizno definisali kako je taj mješajući ventil spojen, jer to „ispod ekspanzione posude“ može imati i drugačije značenje.
Na gore priloženoj shemi otvorenog sistema možete uočiti da se eksp. posuda ne nalazi u istom krugu sa cirkulacionom pumpom. Zbog
toga je cirkulacija vode kroz posudu mnogo slabija nego cirkulacija u radijatorskom krugu. Kada bi pumpu prebacili npr. na polazni vod
odmah kod priključka na kotao, situacija bi bila potpuno drugačija. Tada bi na povratnom vodu od posude trebalo montirati nekakav prigušni
ventil kao kod radijatora, jer bi u suprotnom moglo doći do problema prilikom balansiranja cijelog sistema. U svakom slučaju montaža bilo
kakvog ventila kojim bi se premostio ulaz i izlaz na eksp. posudi nema nikakvog smisla, niti ima veze sa radijatorima.
Možda ste mislili na mješajući ventil koji se montira između ulaza i izlaza samog kotla. Tu se prema preporuci proizvođača kotlova u
posljednjih desetak godina montira uglavnom 4-putni ventil i to navodno zbog „zaštite“ kotla. Ova „teorija“ sa bržim zagrijavanjem radijatora
je neka novija verzija koju još nisam čuo. U svakom slučaju, priča vezana za tako ugrađene mješajuće ventile spada u „urbane legende“,
isto kao priča o tome kako je otvoreni sistem prevaziđen i zastarjeo. To su stvari koje nikada niko nije znanstveno teorijski i praktično
dokazao. Sa druge strane, u praksi se pokazuje da je otvoreni sistem neuporedivo bolji od zatvorenog, kao i da ugradnja mješajućeg ventila
na navedeni način, u većini slučajeva predstavlja običnu glupost i bačene pare.
Naime, 4-putni ventili nisu nikakva novost, već su u upotrebi vjerujem više od 50 godina i to u prvobitnom obliku kakvi se i danas koriste.
Njihova namjena je npr. za regulisanje temperature na grupi radijatora kod srednjih i većih sistema grijanja (jednim okretom se priguši-
isključi više radijatora, bez povećanja hidrauličkog pritiska na cirkulacionoj pumpi), preusmjeravanje cirkulacije kod kombinovanih sistema
(npr. kombinacija sa solarnim grijanjem), regulacija temperature kod podnog grijanja i sl.
Onda su se neki mangupi prije desetak godina dosjetili, kako da povećaju prodaju takve opreme, pod izgovorom o nekakvoj „zaštiti“ kotla za
centralno grijanje. Najbolja mi je priča o tome kako taj ventil spriječava „toplotni šok“ prilikom povratka ohlađene vode iz radijatora u kotao.
Zamislite onda koliko miliona sanitarnih bojlera doživljava „toplotne šokove“, kada se neko tušira zimi i u bojler iz vodovoda ulazi voda
temperature 10-15 C, pa se miješa sa toplom vodom u bojleru temperature 70 ili više stepeni.
Ili priča o navodnom spriječavanju kondenzacije u kotlu. Najčešći uzroci kondenzacije u kotlu su korištenje nedovoljno osušenih drva za
nalaganje i predimenzionisani kotao. U ovim slučajevima možete ugraditi i deset mješajućih ventila, ali kondenzaciju nećete spriječiti.
Ugradnja tih ventila po ovom osnovu može biti opravdana samo ako su uslovi u kojima se taj sistem grijanja koristi specifični. O tome sam
nešto više pisao u temi „Korisne preporuke kod opsluživanja i održavanja sistema centralnog grijanja“ dio „Priprema drva za zimu i stvaranje
kondenzacije u kotlu centralnog grijanja“
Sa druge strane, onaj ko ugradi običan mješajući ventil bez ikakve automatske regulacije, može samo očekivati probleme prilikom
svakodnevnog štelovanja, sve dok mu to ne dosadi i postavi taj ventil u neutralan položaj, odnosno na način kao da uopšte nije ugrađen.
Problem je ako taj ventil koristi neupućena osoba, pa ga okrene tako da se potpuno kratko spoje ulaz i izlaz kotla. U tom slučaju će doći do
pregrijavanja kotla, a ako još zaštitne mjere nisu napravljene kako valja, može doći i do teže havarije.
Odgovori

molim Vas za savjet juce nam je eksplodirala cjev na kotlu na cvrsto grejanje na srecu nije doslo do tragedije.pre par godina smo zbog starog
dimnjaka prebacili pec na drugi zid i tada su nam uradili zatvoreni sistem a bio je otvoreni pre intetesuje me da li moze sad da se napravi otvoreni
posto bi cjevi morale ici gote od kotla pa linevo 2 metra pa cosak zida jos 2 metra i onda gore na tava i ako moze da li treba mjenjat posudu na tavanu
jer je prazna godinama i da li cjevi od peci idu pre ventila ili posle ventila na peci ventili sluze da se zavrnu kad se pali gasni kotao.Unapred Vam se
zahvaljujem.Sve Vam najbolje zelim malo sam se umirila posle danasnjeg dana citajuci Vase izlaganje.Pozdrav
Odgovori
Odgovori

Kod zatvorenog sistema može doći do eksplozije elemenata grijanja samo, ako sistem nije dobro napravljen ili ako u nekom dužem periodu
eksploatacije nisu kontrolisani elementi zaštite sistema. Kod Vas je vjerovatno u pitanju prvi slučaj, a vraćanje na otvoreni sistem je moguće,
s tim da bih preporučio, da se montira cijev prema otvorenoj ekspanzionoj posudi promjera barem 1 col, zbog kako ste naveli nemogućnosti
da se ta cijev direktno sprovede do posude.
Što se tiče stanja otvorene ekspanzione posude, to treba provjeriti na licu mjesta.
Sve zaštitne mjere, bilo da se radi o sigurnosnom ventilu i zatvorenoj ekspanzionoj posudi ili odvojku prema otvorenoj ekspanzionoj posudi,
moraju se izvesti odmah pored kotla, prije bilo kakvih drugih ventila.
Anonimno 4. studenoga 2016. u 18:04
Molim vas ,,mozete li mi reci koji je razlog pregrijavanja pumpe ,,jer i kad je mala temperatura pumpa je topla ?

„Pregrijavanje“ pumpe centralnog grijanja je prilično relativna stvar. Te pumpe su projektovane da rade u temperaturnom području do nekih
110 C, a to su temperature pri kojima se možete dobro opeći. Ako ste došli do tog zaključka samo na osnovu dodira pumpe sa rukom, to je
onda više stvar Vašeg subjektivnog osjećaja, nego nekakva metoda kojom možete utvrditi stvarno pregrijavanje.
Doduše danas se sve više proizvode asinhroni elektromotori koji rade na samoj granici temperaturne izdržljivosti, a posebno kod jeftinih
mašina za kućnu upotrebu. U svakom slučaju, ako niste sigurni u pouzdanost Vaše cirkulacione pumpe, možete kupiti jednu rezervnu. U
slučaju pregorijevanja pumpe, ona se može relativno brzo zamijeniti, bez ispuštanja vode iz sistema (ako su, kao što je uobičajeno,
postavljeni ventili ispred i iza pumpe).
Za evn. stvarno pregrijavanje ne bi trebao postojati neki poseban razlog u sistemu grijanja, osim same pumpe. Zato uvijek preporučujem da
se uzima neka kvalitetnija cirkulaciona pumpa, jer je ona „srce“ sistema grijanja.

Hvala na odgovoru,,zaista,laik sam za ove stvari mislim da je pumpa kvalitetna ,ali...
Ako moze da mi odgovorite ,kad dosipam vodu ,jer treba manjak je,,mora li bit hladna pec ,mislim bez vatre?
Hvala!

Kod zatvorenog sistema grijanja kompetna instalacija mora biti ohlađena približno na nekakvu sobnu temperaturu, kako bi se mogao
podesiti odgovarajući pritisak u sistemu.
Kod otvorenog sistema može se dosipati voda i kada grijanje radi, ali bih preporučio da se u tom slučaju voda dosipa direktno u otvorenu
ekspanzionu posudu. Makar kod otvorenog sistema je uobičajeno dovoljno samo provjeriti nivo vode u posudi na početku sezone grijanja i
po potrebi dosuti vodu. Dosipanje vode kod otvorenog sistema u toku sezone grijanja neophodno je samo nakon usipanja svježe vode u
cijeli sistem, a inače pretjerano gubljenje vode iz posude može samo da ukazuje na nekakvo curenje vode iz sistema.
Odgovori

Postovani, da li se sme povratni vod iz ekspanzione posude povezati pre pumpe na povratnom vodu
Odgovori
Odgovori

Ne, jer bi se u tom slučaju izgubio sekundarni cirkulacioni krug preko ekspanzione posude, a posuda bi se ponašala kao svaki radijator u
primarnom krugu grijanja, bez obzira što nije spojena preko razdjelnika. Moglo bi doći do problema sa balansiranjem sistema, osim ako bi
se na povratnom vodu iz posude ugradio prigušni ventil, što svakako nije poželjno.
Da ne bi bilo zabune, shema u blogu nije nekakva moja kreacija, već je to jedan od uobičajenih načina spajanja otvorenog sistema. (u ovom
uputstvu greškom nije ucrtana pumpa u shemi otvorenog sistema za desnu izvedbu - pogledati lijevu izvedbu)
http://www.centrometal.hr/wp-content/uploads/2011/12/EKO-CET-23-Teh-upute-02-2008.pdf
Odgovori
Anonimno 21. prosinca 2016. u 18:49

Da li ekspanziona posuda može stajati na toplom vodu? Hvala!
Odgovori
Odgovori
Igor Pesocki 21. prosinca 2016. u 19:41

Pretpostavljam da mislite na zatvorene ekspanzione posude, a one se mogu spajati i na topli vod. Za takav slučaj postoje industrijske zidne
konzole sa ugrađenim sigurnosnim grupama (sigurnosni ventil, odzračni lončić i termometar/manometar), na koje se mogu direktno
montirati posude manje zapremine sa donje strane.
Mogu se naći neke starije sheme sa takvim načinom spajanja posude, ali ja bih preporučio da spojite posudu na sistem grijanja onako kako
je to predvidio proizvođač vašeg kotla, posebno ako je kotao još pod garancijom.
Odgovori
Milka Cupać 8. siječnja 2017. u 11:15
Postovanje!
Imam otvoren sistem i samo jednu cev sa povratne cevi iz kotla koja ide direktno u exp. sud.Posto su ovih dana veliki minusi izgleda da mi je negde
na tavanu smrzla voda u ovoj cevi.Posuda je izolovana,ali postoji mogucnost da se otvori posto ima poklopac.U posudi ima komadica leda,ali nije
zaledjena.Zakljucio sam da je negde zaledilo poso mi je pritisak umesto 0.5bara sto je normalno porastao na 1 bar.Temp u kotlu je 50 stepeni.Koliko je
situacija alarmantna,ovo mi se desava prvi put ne znam sta raditi?
Odgovori
Odgovori

Ova situacija bi mogla biti i te kako alarmantna pošto vjerovatno, kako je uobičajeno za otvorene sisteme, nemate ugrađen sigurnosni ventil.
Pokušajte iz ekspanzione posude potpuno izbaciti vodu sa ledom i ubacite u nju vrelu vodu.
Zagrijte dovodnu cijev fenom ili na neki drugi način.
Izolujte što je bolje moguće dovodnu cijev do posude nekim priručnim materijalom kao što su suhe krpe, karton ili neki sličan izolacioni
materijal. Kada budete u mogućnosti, napravite za taj komad cijevi i ekspanzionu posudu nekakvu drvenu oblogu i šupljine ispunite
kamenom ili staklenom vunom.
Možete pokušati usuti malo vode u sistem, uz pomoć crijeva preko ventila za usipanje vode negdje na dnu instalacije. Pri tome pratite kako
se ponaša manometar instalacije grijanja.
Pažljivo naložite kotao sa manjom količinom drveta i tek kada ste sasvim sigurni da je omogućen slobodan protok vode do posude,
nastavite sa normalnim loženjem.
Milka Cupać 8. siječnja 2017. u 21:06

Pokusavao sam vrelim krpama i fenom da odledim cev ali nisam uspeo.Probacu sutra ponovo.Danas nisam preterivao sa lozenjem,drzao
sam temp. kotla na oko 40 stepeni.Sta mislite da li bi mogao ovako da radi dok ne odledim.Koji bi pritisak bio kritican i sta bi konkretno bila
posledica u slucaju neke havarije.Mislim da bi za sledecu godinu trebao prepraviti sud kao sto ste vi opisali.Hvala vam puno na odgovorima
i saradnji.

Ova situacija je vrlo neugodna i kritična i svakako vam ne mogu preporučiti da dalje koristite takav sistem grijanja. U krajnjem slučaju radije
bih demontirao kompletnu cijev i ekspanzionu posudu, razmrznuo sve da bude prohodno i ponovo montirao te elemente na instalaciju sa
toplotnom izolacijom.
U najcrnjem scenariju, kotao bi mogao eksplodirati i raznijeti kompletnu prostoriju u kojoj se nalazi. U ovom linku je opisan jedan od
primjera, šta se može desiti kada se cijevi od centralnog grijanja smrznu. Doduše u ovom slučaju su vjerovatno bile smrznute glavne cijevi
instalacije i kako sam primjetio na drugim linkovima, radilo se o zatvorenom sistemu grijanja.
http://radio-feral.ba/aktuelno/majstor-poginuo-u-eksploziji-kotla-u-dubravama
U gornjem tekstu nisam opisivao jednostavan otvoreni sistem grijanja sa jednom cijevi, tako da možda nisam dovoljno naglasio važnost
izolovanja posude i dovodne cijevi u takvom slučaju.
Na priloženoj slici moje ekspanzione posude, možete primjetiti da su osim posude izolovane dovodna i odvodna cijev prema posudi.
Međutim, izolacija na mojim cijevima je izvedena da bi se maksimalno smanjili toplotni gubici, za razliku od vašeg slučaja, gdje toplotna
izolacija predstavlja sigurnosnu mjeru.
Na žalost neki majstori prilikom izrade instalacije grijanja ne prilažu dovoljno pažnje ovom detalju, što može dovesti do kobnih posljedica.
Odgovori
Anonimno 20. travnja 2017. u 11:12

Postovanje,
Hteo bih Vam se zahvaliti na vrlo informativnom blogu.
Imam jedno pitanje u vezi otvorene exp. posude.
Kazete:"Preporučio bih da se polazna cijev prema ekspanzionoj posudi izvede sa nešto većim promjerom npr. alu-plast promjera barem 20 mm (ili
više ako je veći sistem), dok je za povratnu cijev dovoljan promjer od 16 mm. Takve cijevi će obezbijediti sasvim dovoljan protok vode prilikom
eventualne havarije, kao i odgovarajuću gravitacionu cirkulaciju. "
Molio bih da objasnite, da li postoji razlog zbog cega su polazni i povratni vod razlicitog precnika, ili je
mozda rec samo o ustedi na materijalu?
Pozdrav, DJ
Odgovori
Odgovori
Igor Pesocki 20. travnja 2017. u 19:04

Kao što sam naziv bloga sugeriše, ovaj je blog prvenstveno namijenjen onima koji imaju „petlju“ da sami naprave centralno grijanje. Prilikom
pravljenja bloga, nastojao sam prikazati kako da se što jednostavnije i jeftinije napravi jedan potpuno bezbjedan i pouzdan sistem
centralnog grijanja, koji bi trebao funkcionisati bez problema jedan duži niz godina. Pri tome sam imao u vidu generalno lošu ekonomsku i
socijalnu situaciju u cijelom regionu, kod koje ugradnja centralnog grijanja predstavlja sve veći luksuz.
Nastojao sam da izbacim neke elemente koje bi neki majstori uopšteno ugrađivali u sistem grijanja, pa tako preferiram i da se ugrađuju
cijevi odgovarajućeg promjera, koje nisu bespotrebno predimenzionisane. Iako na prvi pogled to izgleda kao beznačajna ušteda, nekoliko
metara cijevi ovamo, nekoliko onamo, sve to povećava ukupne troškove za materijal sistema centralnog grijanja.
Kod protočne otvorene posude iz sigurnosnih razloga je važnija cijev koja je priključena na polazni vod i zato je bitan njezin promjer, kako bi
kod evn. havarije vodena para i voda što lakše izašli vani.
Odgovori

Dali za pravljenje ekspanzione posude otvorenog sistema može da posluži loastično bure ili kanister?
Odgovori
Odgovori
Igor Pesocki 16. rujna 2017. u 11:12

Neko stavlja i plastičnu ekspanzionu posudu, ali to ipak ne bih preporučio, posebno ako se još radi o protočnoj posudi u kojoj se tokom
grijanja nalazi vruća voda.
Pri izradi plastičnih predmeta za široku potrošnju, danas se priprema takav sastav plastične mase, koji se nakon određenog vremena
počinje sam razgrađivati odnosno raspadati. Mi uglavnom ne možemo znati koliko je dug taj period za pojedini proizvod, pa tako ni za manju
plastičnu burad i kanistre. Pri tome mislim na posude do par desetina litara zapremine.
S druge strane, kod izrade specifičnih plastičnih proizvoda kao npr. alu-plast cijevi ili velikih plastičnih rezervoara za vodu, može se pronaći
podatak da je njihov vijek trajanja minimum 50 godina.
Kada se postavlja otvorena ekspanziona posuda za grijanje, to bi trebalo biti jedno trajno riješenje, odnosno element grijanja koji jednom
postavite i više ne dirate, osim u slučaju nekakve rekonstrukcije.
Odgovori

Poslije dvije sezone grijanja sam prezadovoljan otvorenim sistemom grijanja koji sam izradio po uputstvima sa ovog bloga. Ovo je sada treća sezona
a nije bilo potrebe za bilo kakvim intervencijama, odzračivanjem, čak ni dosipanjem vode u sistem. Preporučujem svima koji kreću u izradu sistema
grijanja da pročitaju ovaj blog ( u potpunosti) i da ga slijede u izradi sistema grijanja. Čestitka autoru i pozdrav!
Odgovori
Unknown 3. prosinca 2017. u 22:14

Svaka cast za blog.
Malo objasnjenje za kavitaciju (sto inace kod ovih pumpi ne bi trebalo da bude problem).
Kavitacija se javlja kada se na usisu pumpe javi podpritisak takav da voda na tom podpritisku prokljuca. Odnosno svaka temperatura ima svoj pritisak
kljucanja i suprotno... Sad treba sve to izracunati...
Odgovori
Odgovori

Pa sad ne mogu baš svaki detalj iz bloga svesti na nekakav akademski nivo, jer bi se onda sve skupa proteglo u nedogled. Jednostavno
koristim podatke koje je već neko proračunao i objavio, odnosno sami proizvođači cirkulacionih pumpi.
Konkretno kod pumpi koje sam spominjao stoji podatak o minimalnom pritisku od 0,27 bara kod temperature od 90 C (Grundfos, na samom
kraju PDF-a),
http://www.grejanje-expont.rs/UserFiles/81_grundfos_serija100_opsti_podaci.pdf
odnosno 0,3 bara (3 metra) kod temperature od 95 C (Wilo, eng PDF)
http://www.grejanje-expont.rs/UserFiles/83_wilo_star_rs_tch_podaci.pdf
Ako je pumpa montirana na povratnom vodu kao što sam opisao u blogu, do navedenih temperatura vode na pumpi ne može doći, osim ako
bi kotao potpuno proključao. A do totalnog pregrijavanja kotla dolazi uglavnom onda kada pumpa stane, pri čemu naravno i ne može doći do
kavitacije. Pri tome neću ni da razmišljam o nekakvim ekstremnim situacijama kao npr. igranje sa ventilima u sistemu.
Zapravo ako gledamo stvarnu temperaturu vode na pumpi u normalnoj eksploataciji grijanja, pritisak bi mogao biti i manji od 0,3 bara, ali
svakako treba uzeti u obzir i nekakav faktor sigurnosti zbog različito izvedenih instalacija grijanja.
Inače su kotlovi na kruta goriva uglavnom predviđeni za maksimalnu radnu temperaturu vode do 90 C, a rijeđe do 95 C.
Negdje sam pročitao podatak, da se oštećenja dijelova turbine pumpe usljed kavitacije počinju razmatrati tek kod agregata snage 1 kW pa
na više, a tu svakako ne spadaju gore navedene pumpe.
Odgovori
Anonimno 21. prosinca 2017. u 22:14

Pozdrav!
Imam protočnu otvorenu posudu sa 2 cijevi 20 i oduškom istog promjera.
Uvijek su bile tople do prije par dana kad sam primjetio da je odlazna samo mlaka već 50 cm iznad peći, a povratna hladna?
Ugasio sam pumpu i nabio 100' temperaturu u peći. Odlazna cijev je bila malo toplija, a povratna opet hladna?
Pritisak se nije mijenjao 0,5 b.
Da li se nešto začepilo, smrzlo ili šta već?
Nije bilo velike hladnoće, oko -5
Molim za savjet?
Odgovori
Odgovori

Očito nemate cirkulaciju vode kroz ekspanzionu posudu, za šta po meni jedini uzrok može biti nedostatak vode u posudi. Ona ne bi smjela
da se smrzne, posebno ako vam je do sada uredno funkcionisala. Što se nekakvog mehaničkog začepljenja tiče, to ne mogu da
komentarišem, jer ne znam koliko je kvalitetno to sve skupa napravljeno.
Provjerite nivo vode u posudi i dospite vodu ako nedostaje. Nakon toga provjeravajte nivo vode malo češće, jer ako se voda naglo gubi iz
posude, onda imate curenje vode negdje u sistemu grijanja.
Odgovori
predrag 14. listopada 2018. u 22:04

Poštovanje.Imao sam otvoreni sistem nekih dvadesetak godina i exstra mi se pokazao.Posle su došle neke izmene zbog gasa i.t.d.Pitao bih vas pošto
sad opet imam kotao na čvrsto gorivo i planiram da ugradim akumulator toplote da li mogu da uradim otvoreni sistem sa posudom na najvišoj tački ili
ipak mora zatvoreni sa exs.posudom?
Odgovori
Odgovori

Naravno da se u tom slučaju može napraviti otvoreni sistem grijanja. Stavite u pretraživač naziv ovog linka (PDF) otvorite ga i proučite u
njemu sheme s otvorenim sistemom grijanja.
Vitotec Laddomat 21_ispravke _kre.indd - Viessmann
Laddomat 21 je u ovom slučaju optimalno riješenje, ali mislim da se može napraviti i drugačija regulacija, samo bi trebalo paziti na položaj i
promjer izlaznog voda iz kotla.
Odgovori
Unknown 4. prosinca 2018. u 10:06

postovanje,moram da priznam da sam odusevljen vasim jednostavnim objasnjavanjem i prikazom funkcionisanja sistema grejanje,,sve pohvale,,ja vec
nekoliko godina koristim elektro kotao od 12 kw sa zatvorenim sistemom grejanja tj.tako zvani elektro blok sa svom svojom skalamerijom izmedju
ostalog i sa tom ekspanzionom posudom,sve me to uzasno nervira i brine,a po meni je to i potencijalna bomba u kuci, a posebno me nervira to
kanstanto pracenje visine pritiska i nerviranje,no da ne gnjavim mnogo vi to znate i sami,,moje pitanje je: Da li mogu na postojici kotao izbaciti
ekspazionu posudu i na tu cev motirati cev za posudu za otvoreni sistem grejanja i ako mozete opisite mi priblizno radove,,napominjem da imam
mogucnost da novu otvorenu ekspanzionu posudu postavim na visinu 3,5 m od pumpe,e sad nije bas pravolinijski vertikalno neophodna je kosina od
1m...zaista vam hvala na svemu sto sam ovde procitao i zevim vam svaku srecu i zdravlje
Odgovori
Odgovori

Vi svakako imate neuporedivo manje razloga za brigu od onih koji imaju zatvoreni sistem centralnog grijanja na kruta goriva. Naime u kotlu
sa električnim grijačima sigurno mora postojati nekakav sigurnosni prekidač, koji bi odmah isključio grijače ako bi iz nekog razloga
temperatura vode došla do kritične granice. Kod kotlova na kruta goriva ne postoji takav „prekidač“, pa i kod potpunog zatvaranja regulatora
protoka zraka, voda u kotlu se nastavlja dalje zagrijavati. To se doduše odvija slabijim intenzitetom, ali sasvim dovoljno da u slučaju
pogrešno napravljene instalacije uzrokuje teže havarije pa i eksploziju.
Za usporedbu uzmite običan električni sanitarni bojler, koji je ugrađen praktično u svakom domaćinstvu. Na hladnom vodu možete primjetiti
mali sigurnosni ventil, iz kojeg ponekad zna i da procuri voda. U tom momentu je u bojleru pritisak od nekih 6 - 9 bara zavisno od modela
ventila, ali mi to ne možemo registrovati, pošto se na takve instalacije po pravilu ne ugrađuje manometar. Svaki takav bojler osim osnovnog
termostata i sigurnosnog ventila mora imati ugrađen i dodatni sigurnosni termostatski prekidač. Naravno bojlerska posuda ima potpuno
drugačiju konstrukciju od jedne kotlovske posude, pa samim tim bez problema izdržava tolike pritiske kao i veće promjene pritisaka.
Moj savjet bi bio da kod vaše instalacije ne mijenjate ništa, već samo da podesite pritisak u instalaciji i ekspanzionoj posudi onako kako sam
gore opisao. Prvo provjerite u tehničkom uputstvu kotla, da li postoji nekakava blokada koja bi isključila grijače kod nekog minimalnog
pritiska, pa ako postoji onda podesite pritisak prema tehničkom uputstvu.
Odgovori
brunhild watts 14. prosinca 2018. u 22:27

Postovani, imam otvoren sistem, prvih par dana skala za pritisak je pokazivala nulu, ali se sad pritisak povecao na pola bara. Da li treba to da me
brine? I htela sam jos da Vas pitam i za susac u kupatilu, kazu majstori da je normalo sto stalno zubori jer ima puno poprecnih sipki, da li mozete da mi
predlozite neko resenje? Hvala unapred
Odgovori
Odgovori

Vjerovatno se manometar mehanički zaglavio, važno je samo da u ekspanzionoj posudi ima dovoljno vode. Nije normalno da sušač žubori,
već je to znak da se u njemu skuplja zrak i treba ga odzračiti. Ugradite na vrhu sušača odzračni lončić ili automatski odzračni ventil za
radijatore.
Odgovori
KIZO 31. prosinca 2018. u 10:56

Poštovani, imam zatvoren sistem grijanja, sa kotlom na drva, i imam problem sa tlakom.
Do ove godine je grijana samo jedna etaža kuće sa radijatorima, ekspanziona posuda od 35l, i postavljenim početnim tlakom sistema na 1,8bar
(posuda je bila postavljena na tvorničkih 1,5bar). Kad bi se voda zagrijala tlak bi porasao na 2,1bar i tako je to funkcioniralo zadnjih 5-6 god.
Ove godine je u sistem ugrađen akumulacijski spremnik od 500l i instalirano je podno grijanje na 1. katu (85m2) i što se temperature tiče sve
funkcionira dobro (pomoću dodatne pumpe i miješajućeg ventila za snižavanje temperature za podno grijanje).
Također je dodana još jedna ekspanziona posuda od 50l.
Prema vašim uputama na blogu, odredili smo početni tlak na 20 stupnjeva, koji iznosi 0,8bar, te su obje posude i sistem tako podešene.
Kad se kompletna voda u sistemu zagrije na nekih 70 stupnjeva tlak poraste na 2bar što je po meni prevelika oscilacija tlaka između hladno-toplo.
Što bi po vašem mišljenju mogao biti problem?
Odgovori
Odgovori

Ako je sve pravilno spojeno i ako su ekspanzione posude ispravne i napumpane na 0,8 bara, ne može biti tolika razlika tlaka. Provjerite još
jednom ispravnost posuda i kako je sve to napravljeno.
Odgovori
Unknown 2. siječnja 2019. u 19:21

Поштовани Игоре,
све највоље у Новој години.
Да ли ћете писати о соларном грејању бафера као допуни система на дрва?
Ако не дајте корисне линкове.
Odgovori
Odgovori

Centralno Grijanje Na Drva Blogspot Com P Blog Page HTML

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Centralno Grijanje Na Drva Blogspot Com P Blog Page HTML

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Mer Opprett blogg Logg på

Centralno grijanje na drva - u(g)radi sam

Izrada kotlovske posude - 1.dio Izrada kotlovske posude - 2.dio

Zatvoreni i otvoreni sistem centralnog grijanja

ZATVORENI SISTEM CENTRALNOG GRIJANJA

Prva krajnost - pritisak u posudi je npr. 3 bara

Druga krajnost - u posudi nema pritiska, odnosno on iznosi 0 bara

Montaža zatvorene ekspanzione posude

Negativne strane zatvorenog sistema,

OTVORENI SISTEM CENTRALNOG GRIJANJA

Izrada otvorene ekspanzione posude

Negativna strana otvorenog sistema

Pozitivne strane otvorenog sistema

- pri većem pritisku u sistemu je veća iskoristivost grijanja.

Sve to me je navelo da se pitam, pa zašto se to radi?

Broj komentara: 59:

Anonimno 27. rujna 2015. u 17:50

Igor Pesocki 27. rujna 2015. u 19:59

Anonimno 7. listopada 2015. u 14:10

Igor Pesocki 7. listopada 2015. u 19:46

Anonimno 8. listopada 2015. u 07:50

Igor Pesocki 8. listopada 2015. u 10:24

Anonimno 8. listopada 2015. u 11:34

Igor Pesocki 8. listopada 2015. u 16:26

Senad Orman 25. studenoga 2015. u 21:28

Mилован 9. siječnja 2016. u 03:04

Igor Pesocki 9. siječnja 2016. u 15:50

Anonimno 21. siječnja 2016. u 20:32

Igor Pesocki 22. siječnja 2016. u 00:45

Anonimno 16. veljače 2016. u 20:45

Igor Pesocki 17. veljače 2016. u 22:22

Igor Pesocki 17. veljače 2016. u 22:24

Anonimno 18. veljače 2016. u 17:25

Igor Pesocki 19. veljače 2016. u 12:34

Igor Pesocki 12. kolovoza 2016. u 10:12

Anonimno 21. listopada 2016. u 02:01

Igor Pesocki 21. listopada 2016. u 11:32

Igor Pesocki 5. studenoga 2016. u 13:43

Anonimno 5. studenoga 2016. u 14:11

Igor Pesocki 6. studenoga 2016. u 13:35

Anonimno 14. studenoga 2016. u 17:37

Igor Pesocki 14. studenoga 2016. u 18:50

Anonimno 21. prosinca 2016. u 18:49

Igor Pesocki 21. prosinca 2016. u 19:41

Igor Pesocki 8. siječnja 2017. u 11:52

Milka Cupać 8. siječnja 2017. u 21:06

Igor Pesocki 8. siječnja 2017. u 22:13

Anonimno 20. travnja 2017. u 11:12

Igor Pesocki 20. travnja 2017. u 19:04

Anonimno 5. rujna 2017. u 06:51

Igor Pesocki 16. rujna 2017. u 11:12

Anonimno 8. rujna 2017. u 18:31

Unknown 3. prosinca 2017. u 22:14

Igor Pesocki 4. prosinca 2017. u 00:43

odnosno 0,3 bara (3 metra) kod temperature od 95 C (Wilo, eng PDF)

Anonimno 21. prosinca 2017. u 22:14

Igor Pesocki 21. prosinca 2017. u 22:59

predrag 14. listopada 2018. u 22:04

Igor Pesocki 15. listopada 2018. u 10:00

Vitotec Laddomat 21_ispravke _kre.indd - Viessmann

Unknown 4. prosinca 2018. u 10:06

Igor Pesocki 4. prosinca 2018. u 17:49

brunhild watts 14. prosinca 2018. u 22:27