IZVJEŠTAJ IRHANE KORMAN (webinar, Bugojno 28.08.2020.

U ovom izvještaju istaknut ću one dijelove webinara „Lideri online nastave“ Fondacije
budućnosti, koji su mene najviše dojmili, iz tematske jedinice: planiranje interaktivne online
nastave, online ocijenjivanje, korištenje alata, aplikacija i platformi za uspješno učenje.

Šta se dešava u našem mozgu kada učimo?

Da li ste se ikada zapitali šta se događa u našem mozgu kad učimo? Gdje sve te informacije
odlaze i kako da ih zapamtimo? Odgovor na ovo pitanje ćemo dobiti ako razumijemo na koji
način hipokamus, dopamin i amigdala rade zajedno kako bi učenje bilo što efektnije.
Hipokapmus je mali organ smješten u centralnom dijelu mozga. Dio je skupine organa koji
regulišu motivaciju, emocije, učenje i memoriju. Svi poticaji koje naše tijelo prima iz okoline
putuju u hipokampus. Što je hipokampus ativniji tokom učenja, to bolje učimo i naša sjećanja
vezana za naučenu informaciju su živopisnija. Stoga se postavlja pitanje: na koji način mi, kao
nastavnici, možemo aktivirati hipokampus kod naših učenika? Tu nam može pomoći
dopamin. Dopamin je hemikalija koja prenosi informacijuiz mozga prema ostalim dijelovima
tijela. Mozak koristi dopamin kako bi vašem srcu rekao da kuca, vašim plućima rekao da dišu,
ili vašim nogama dao nalog da hodaju. Kada vaše tijelo oslobađa dopamin, hipokampus se
aktivira, i sve nove informacijekoje dolaze u mozak se prerađuju i prelaze iz kratkoročnog u
dugoročno pamćenje. A kako onda da aktiviramo oslobađanje dopamina, pitate se? E, to
možemo uraditi na nekoliko načina:

1. Omogućimo da učenici imaju jednu vrstu kontrole nad svojim učenjem. Ovo je
naročito važno kod odraslih. Učenicima možemo dati autonomiju tako što ćemo im
dati slobodu da istražuju sadržaje koje će učiti, kao što je slučaj na ovom kursu.
Također, učenici se mogu uključiti, u proces odabira nastavnih sadržaja ili razvijanja
kurikuluma, može im se dati izbor između dva zadatka umjesto samo jednog itd.
2. Podsticati učenike da razmišljaju o cjeloživotnom učenju.
3. Imati nešto što učenicima pokazuje njihov napredak u odnosnu na nivo vještina
prema kojem se kreću. Npr. poeni, bedževi, nivoi, slagalice itd.
4. Povezivati učenika sa većom svrhom, npr. na ovom kursu su učenje povezali sa
idejom da svako može biti lider i mijenjati sistem obrazovanja s kojim možda mnogi
od nas nisu zadovoljni.

Upotrebom ovih strategija se potiče oslobađanje dopamina, koje onda potiče aktiviranje
hipokampusa i omogućava nam da bolje učimo. A koja je uloga amigdale? Amigdala je,
također, dio skupine organa koji su odgovorni za motivaciju, emociju i pažnju. Kada su
naše emocije aktivirane tokom obrazovanog procesa, amigdala daje signal hipokampusu
da se koncentriše i zadržava informacije.Stoga je potrebno da aktiviramo emocije.
Nekada su to pozitivne emocije osjećaja sigurnosti u svom razredu, a nekad blagi stres
koji nas tjera da nešto uradimo bolje. Lagani pozitivni društveni pritisak kao npr. objava u
diskusiji. Stid vas je objaviti nešto loše i činenica da je javno vas tjera da sastavite što bolji
odgovor na zadatak. Ukoliko razumijemo kako na pravi način aktivirati hipokampus,
oslobađanje dopamina i amigdalu, možemo da planiramo mnogo bolja i efektnija
iskustva učenja.

Preporuke iz neuronauke

Ljudi smo i zaboravljamo, to je činjenica. Ali, postoje neke stvari kojih se toliko živopisno
sjećamo, čak i nakon mnogo godina. Što bi bilo kad bi znali tajnu planiranja nastave koje
će se naši učenici sjećati dugo nakon što završe školovanje? Dobra vijest je da to uoće
nije tajna. Kada se planira nastava, važno je planirati lekcije i časove u skladu sa
preporukama iz neuronauke, koje se odnose na pažnju učenika, povezivanje pojmova,
aktivranje emocija, i pravljenja vremenskog razmaka između učenja.

Počnimo s pažnjom. Pažnja može biti aktivna i pasivna.To je dobra stvar, zato što znači da
možemo kontrolirati našu pažnju. Možemo odlučiti na šta da usmjerimo pažnju. Pažnju
kod učenika možemo poboljšati tako što ćemo:

1. Planirati nastavu sa učeničkim potrebama i interesovanjima u vidu

2. Smanjiti ometanja tokom nastave (npr. previše teksta na slajdovima)
3. Planirati pauze svakih 15 min. (npr. učenici ne moraju da izađu iz prostorije, nego
mogu imati 2 minute da razgovaraju o nečemu iz lekcije, pa to onda podijele)
4. Podučavati gradivo na razne načine.

Sljedeći važan aspekt planiranja živopisnih iskustava učenja je povezivanje. Da bi

zapamtili nove informacije, učenici moraju imati priliku da povezuju pojmove i prave
asocijacije (a-ha moment). To se događa:

1. Kad su učenicima dati izazovi ili problem koje treba da rješavaju

2. Kad se od učenika očekuje da povežu nove informacije sa prethodnim znanjem
3. Kad se od učenika traži da nove ideje koriste u nekom ličnom kontekstu (npr.
strategije aktivnog učenja i refleksije).

Zatim imamo emocije. Emocije su važne u učenju jer signaliziraju hipokapmusuda je

neka informacija bitna. I pozitivne i negativne emocije mogu igrati veoma važnu
ulogu u zadržavnju novih informacija. Možemo koristiti muziku, humor, pripovjedanje
i taktike iznenađenja da bidmo aktivirali emocije kod učenika.

Posljednji element je pravljenje razmaka između učenja. Istraživanja su pokazala da

najbolje učimo kada se učenje događa u nekoliko navrata, tokom dužeg vremenskog
perioda. Npr. ako podučavamo novu lekciju u ponedjeljak, možemo učenicima iduće
sedmice dati kratku vježbu na istu temu, pa im onda sedmice nakon toga dati domaći
zadatak na istu temu i tako nastaviti davati priliku učenicima da se prisjećaju gradiva.
Svaki put kad se učenici prisjete podučavanog gradiva, jačaju se neuronske veze u
mozgu i postaje sve teže i teže da se te informacije zaborave.
Postoje 3 vrste online nastave: Microsoft teams, Google classroom i Kombinovana
nastava.

PADLET aplikacija za online projekte u grupama ili za timeline (slijed događaja) za

predstavljanje lekcija npr. iz historije.

Rad sa učenicima sa poteškoćama u razvoju je prezentovala zumretaJejina,

pedagogica JU Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj Mjedenica, Sarajevo.

Obrazovni ciljevi

Prilikom planiranja online nastave moramo se fokusirati na sve nivoe učenja

(Bloomov trougao) od nižih nivoa učenja (prisjećanje i razumijevanje) nakon toga
primjena i analiziranje, sve do najviše stupnja (kreiranje).

Nastava usmjerena na na nastavnika vs. Nastava usmjerena na učenika

Nastava usmjerena na nastavnika je tradicionalni tip nastave u kojoj nastavnik atoji

pred učenicima i predaje lekciju, dok učenici sjede u klupama i pasivno primaju
informacije, povremeno odgovarajući na pitanja. U online nastavi pasivno primaju
informacije kod kuće. Princip je isti, ali drugačiji je alat ili lokacija.

Nastava usmjerena na učenika je nastava u kojoj učenici imaju aktivnu ulogu na času,
dok nastavnik olakšava obrazovni proces. U online nastavi je to slučaj kada nastavnik
tokom časa pojašnjava lekcije i uključuje učenike u diskusiju.

Primjeri aktivnog učenja uključuju: dikusije, debate, grupni rad, studije slučaja,
simulacije, učeničke prezentacije.

Aktivno učenje se najbolje realizuje putem izvrnutog učenja (flipped learning) u

kojem učenici imaju zadatak da kod kuće samostalno obrade novu lekciju aonda u
školi, odnosno u učionici, dobiju vježbe koje su vezane za obrađenu lekciju i uz blagu
pomoć i asistiranje nastavnika rade zadane vježbe kako bi utvrdili i proširili svoje
znanje na zadanu temu.

Aktivno online učenje se može provoditi putem aplikacija Google classroom,

Microsoft Teams u kojem nastavnik ili nastavnica koriste kombinaciju asinkronog
(materijali na platformi) i sinkronog učenja (online čas uživo).

Vrste formativnih online zadataka:

1. Diskusije
2. e-portofolijo npr. za engleski jezik:
 eseji (prva verzija)
 povratna informacija nastavnika
 ispravljeni eseji
  refleksije o napravljenim greškama
3. kvizovi (sedmični) za utvrđivanje gradiva
4. wizzi stranica za kooperativno učenje, primjer:
 Venov dijagram
 Sažetak teksta
 Grupni esej.

Vrste sumativnih online zadataka:

 eseji,
 izvještaji,
 seminarski radovi.

Povratna informacija učeniku

Kada uče nešto novo, učenici moraju dobiti informacije o tome da li je ono što rade
pravilno ili ne, u vidu kvalitetne informacije, koja omogućava učeniku da bolje uči i
napreduje. Sama ocjena ili kratki komentar poput „Dobar“ ili „Odličan“ nisu primjer
kvalitetne povratne informacije.

Preduslov za davanje kvalitetne povratne informacije je postojanje jasin, objektivnih,

mjerljiv i učenicima poznatih kriterija za ocjenjivanje odgovora na otvorena pitanja,
pitanja esejskog tipa, projekte i prezentacije. Ti kriteriji se predstavljaju u analitičkoj
rubrici i dostavljaju učeniku prilikom davanja uputa za zadatak tako da on/ona zna
šta se očekuje.

Kvalitetna ovratna informacija je:

1. konkretna – konkretno obavještava učenika o stanju njegovih vještina u

odnosnu na obrazovane ciljeve
2. blagovremena – data u što kraćem vremenskom roku, najkasnije 7 dana
nakon predavanja zadatka
3. ukazuje na načine na koje učenik može usavršiti svoje vještine.

Kako dati kvalitetnu povratnu informaciju online?

Zavisno od vrste zadatka i broja učenika ili studenata, povratna informacija u online
nastavi se može dati verbalno, tokom individualne konsultacije (poziv putem Skype-a,
Whatsapp-a, Viber-a, Zoom-a itd.) ili pismeno, putem e-mail-a ili na platformi za učenje.
Ukoliko se radi o velikom broju učenika ili studenata, rubrika uz kratki komentar je
dovoljno kvalitetna informacija za većinu njih dok se za slabije učenike ili studente ili
studente preporučuje snimiti audio komentar ili video zapis ekrana u kojem nastavnik ili
profesor prelazi preko različitih dijelova eseja, portofolia itd., i komentariše.

Formativno ocijenjivanje
Formativno ocijenjivanje je kontinuirano praćenje napredovanja učenika ili studenta
tokom cijele godine. Omogućava nastavniku da uoči načine rada kojima učenik
postiže najbolje rezultate, njegove talente, te slabosti koje ga usporavaju u dostizanju
ishoda učenja. Formativno ocijenjivanje uključuje čestu komunikaciju između učenika
i nastavnika, jer je povratna informacija ključna za napredovanje učenika. Zbog toga
što formativni adaci imaju za cilj identificiranja učeničkih slabosti radi prilagođavanja
nastave za njih, ocjene iz formativnih zadataka, u principu ne bi trebale biti uključene
u finalnu ocjenu učenika ili studenta. Međutim, u situacijama gdje učenici još uvijek
nisu upoznati sa sistemom formativnog ocijenjivanja, pa neće raditi zadatke za koje
neće dobiti ocjene, formativnim zadacima se može dati manji procenat finalne
ocjene. Npr. formativni zadaci – 20%, sumativni – 80% ocjene.

Sumativno ocijenjivanje

Sumativno ocijenjivanje se provodi na kraju manje ili veće nastavne cjeline, a njegov
rezultat je najčešće brojčana ocjena koja pokazuje nivo ostvarenosti ishoda učenja
vezano za određenu temu ili nastavnu cjelinu. Sumativnim ocijenjivanjem se
procjenjuje trenutno znanje učenika i njegove trenutne vještine. Sumativni zadaci se
utvrđuju na početku školske ili akademske godine. Iako se ova vrsta vrednovanja
najčešće koristi u svrhe evaulacije, može se koristiti i na formmativan način, ukoliko
se učeniku da kvalitetna povratna informacija.

Sistemi za vođenje online nastave

Sad kad ste isplanirali nastavu i ocijenjivanje, vrijeme je za odabir alata ili aplikacija
koje će vam olakšati implementiranje vaših sjajnih ideja. Ukoliko birate alat,
aplikaciju, ili sistem koji će i učenici koristiti, važno je planirati obuku za učenike u
vidu webinara, kratke video lekcije u kojoj snimite ekran sa svojim komentarima , ili
Word sa dokumenta sa uputama.

Kreiranje video lekcija: Power-Point i Screencast-o-matic za početnike

Postoje dvije vrste video lekcija:

1. Video u kojem nastavnik govori i

2. Video u kojem se pojavljuju PowerPoint slajdovi, animacije i drugo. Ova
posljednja vrsta se zove screencast jer snimite svoj ekran i audio zapis svojih
komentara. Ukoliko želite eksperimentisati sa složenijim aplikacijama,
isprobajte Powtoon ili Animoto.

Postoje aplikacije: Zoom (pogodan za grupni rad) i Mentimeter(pogodan za

prezetacije), YouTube (pogodan za izradu video prezentacija), Google dokumenti
odnosno obrasci,Google obrasci.
Classroomscreen je alat odnosno platforma za vođenje online nastave.

eTwinning je platforma koja je dio Erasusma koja okuplja direktore, pedagoge i

blibliotekare osnovnih i srednjih škola, projektno orijentisanu nastavu (virtualne
projekte) i stručno usavršavanje koja je dostupna putem mrežne platforme www.
etwinning.net .

Online tabla

Ukoliko želite koristiti tablu, to možete uraditi sa nekoliko različitih aplikacija.

Ipak, izuzev ako predajete matematiku, fiziku ili hemiju, korištenje table biste
trebali ograničiti na minimum zbog toga što uzima mnogo vremena i učenici
mogu izgubiti koncentraciju dok čekaju da nešto napišete. Bolje bi bilo unaprijed
pripremiti kratku PowerPoint prezentaciju. S druge strane, ukoliko učenici koriste
tablu tokom online časa, čas može biti izuzetno aktivan. Aplikacije koje
omogućavaju korištenje table su: Google Jamboard, Padlet, Explain Everything.

Također, možete kupiti bijelu tablu i markere, te se snimati tokom online časa kod
kuće.

Kako se brinuti o sebi:

Ovo su primjeri kako se brinuti o sebi zavisno od aspekta:

1. Fizički: šetnja, dovoljno sna, unošenje dovoljno tečnosti u organizam

2. Psihološki: razmišljanje o svojim jakim stranama, čitanje knjige, obraćanje
pažnje na unutrašnje doživljaje (misli, osjećanja itd.)
3. Emocionalni: pisanje dnevnika, odlazak psiholigu, slikanje
4. Duhovni: boravak u prirodi, molitva, meditacija
5. Društveni: ručak sa prijateljima, izlazak sa partnerom, razgovor sa
roditeljima
6. Profesionalni: korištenje pauze za ručak, korištenje godišnjeg odmora,
pravljenje kraćih pauza, vježbanje kako da kažete „ne“.

Kada odabrete aktivnosti koje promovišu brigu o sebi, idući korak je da

napravite mjesta za njih u svom rasporedu. Nekad se može činiti da je obim
posla preveliki i da je to nemoguće. Ali, postoje stvari koje možete uraditi da
postignete bolji balanas između privatnog života i posla.