Usporedni esej: Kovačić ("U registraturi") i Kozarac ("Tena")

Roman "U registraturi" Ante Kovačića i pripovijetka "Tena" Josipa Kozarca dva su najpoznatija,
ako ne i najbolja djela hrvatskog realizma. Oba djela nastala su u 19. stoljeću, vremenu
industrijske, političke i književne revolucije u Hrvatskoj, što se dobro odražava u oba djela. Osim
po ponekim zajedničkim idejama i temama, djela nisu pretjerano slična. No, mnogi ih uspoređuju
na temelju dvaju ikoničnih ženskih likova hrvatske književnosti: Tene i Laure.
Premda su ulomci izvađeni iz različitih dijelova svojih djela, iz njih se jasno mogu iščitati karakteri
Tene i Laure. Laura je lijepa i tog je svjesna, pa to koristi u kombinaciji sa svojim zavodničkim
sposobnostima kako bi "ulovila" i iskoristila muškarce na koji god način smatra prikladnim,
uspoređujući njih s plijenom, a sebe s grabežljivcem. S druge strane, Tena tek na kraju počinje
koristiti svoju ljepotu kako bi dobila što želi, nešto što Laura čini otkad zna za sebe. Premda je
tekst o Lauri izveden s početka djela, a o Teni s kraju, najvjerojatnije kako bi se prikazala Tenina
progresija prema Laurinom tipu fatalne žene i naturalističkog lika, do toga na kraju ne dolazi.
Tena, premda unakažena, na kraju uspijeva naći iskupljenje i sretan kraj, dok Laura umire kako
je živjela - lijepa, zavodljiva,nemilosrdna, prijetvorna i zla. Rođena iz požude i raskalašenosti,
požuda i raskalašenost postali su njena sudbina koja ju je pratila do samog kraja. Laura je
fascinanatan lik, ne samo kao pokretač radnje, već i kao prvi primjer fatalne žene u hrvatskoj
književnosti: ona laže, manipulira i kontrolira sve oko sebe pomoću svoje ljepote i šarma kako bi
se okoristila: "U taj tren joj pogledam u oči, i ona mi se pričini posve drugom". Tena, premda pri
kraju slična Lauri, nikad ne ode tako daleko koliko ona, i većina "zla" koje ona čini, čini nesvjesno
ili iz ljubavi. Također, ona nije lik fatalne žene jer služi puno većoj alegorijskoj ulozi Slavonije koja
propada pod utjecajem stranaca i lijenosti domaćeg stanovništva ("Čemu
da joj bude žao,kada poslije vodnika ionako nije nikog više ljubila...") Oba lika služe kao prikaz
realističnih tema o propasti tradicionalog sela i nedostatka gradskog morala, mada se "Tena" 
više fokusira na selo, a "U registraturi" na gradsko stanovništvo.
Laura i Tena jedni su od najzanimljivijih likova iz hrvatskog, ako ne i europskog realizma. No ne
mislim da bi trebali stavljati ta dva lika u isti koš,
jednostavno zato što predstavljaju različite svjetonazore svojih autora - Kovačićev pesimizam i
Kozarčev optimizam. Također, Tena služi alegorijskoj svrsi prikaza Slavonije, a Laura čistog
naturalističkog lika, što je čini zanimljivijim, ali i manje uvjerljivim likom od Tene, što ne mislim da
je bila Kovačićeva namjera. Ipak, budući da je Kovačić umro u umobolnici godinu dana nakon
završetka romana, ta rasprava otvorena je za interpretaciju.