SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

UČITELJSKI FAKULTET

PJEVANJE U PRVA TRI RAZREDA

OSNOVNE ŠKOLE
***DIPLOMSKI RAD***

STUDENTICA: Božica Radičević

MENTOR: prof. dr.sc. Pavel Rojko
SUMENTORICA: mr.sc. Jasna Šulentić Begić

Osijek, 26. lipanja 2010.

1
 UVOD

 Tema je ovoga rada pjevanje u prva tri razreda osnovne škole

 Rad prikazuje istraživanje koje je provedeno u OŠ Franje
Krežme u Osijeku tijekom tri tjedna školske godine 2009./10. s
učenicima 1., 2., i 3. razreda.
 Svrha je istraživanja:
 ustanoviti na koji se način provodi nastavno područje pjevanja
u prva tri razreda osnovne škole
 koje pjesme učenici vole pjevati
 u kojoj su mjeri zastupljene glazbene aktivnosti na ostalim
nastavnim predmetima.

2
 Nastava glazbene kulture u nižim
razredima osnovne škole

 U prva četiri razreda osnovne škole godišnji broj sati za

nastavu glazbene kulture iznosi 35 sati.
 U prva tri razreda nastavu izvodi učitelj razredne nastave, a u
četvrtom učitelj predmetne nastave ili učitelj razredne nastave.
 Nastavni plan i program glazbene kulture temelji se na dva
načela, a to su psihološko i kulturno-estetsko.
 Ta se načela ostvaruju kroz sljedeća nastavna područja:
 slušanje
 pjevanje
 sviranje
 glazbene igre.

3
 Nastava glazbene kulture u nižim
razredima osnovne škole

 Sviranje kao nastavno područje u nastavnim planovima i

programima pojavljuje se od 1958. godine.
 Sviranje pretpostavlja i glazbeno opismenjivanje.
 „Sviranje u općeobrazovnoj školi može imati smisao samo ako
je uistinu sviranje: sviranje prave glazbe na pravim
instrumentima.“ (Rojko, 1996: 133)
 Važeći nastavni program u prva tri razreda propisuje sviranje
ritma i taktnih doba pjesama i brojalica, a za takvo sviranje nisu
nužni instrumenti.

4
 Nastava glazbene kulture u nižim
razredima osnovne škole

 Učenik kroz nastavu glazbene kulture treba postati aktivan

slušač koji će kritički promišljati glazbu.
 Na žalost, glazba kojom su djeca svakodnevno izložena, nema
umjetničku vrijednost i upravo ta glazba od čovjeka stvara
pasivnoga slušatelja. Upravo bi zato slušanje trebalo biti
središnja aktivnost nastave glazbene kulture.
 Glazbeni ukus učenika razvija se slušanjem lijepih, klasičnih
djela.
 Od 2006./07. godine nastava glazbe izvodi se prema
otvorenom modelu u kojemu je slušanje središnja aktivnost.
 Tijekom sata potrebno je višekratno slušanje skladbe, a prije
svakog slušanja učenicima treba postaviti zadatak/e primjerene
njihovoj dobi i sposobnostima.
5
 Nastava glazbene kulture u nižim
razredima osnovne škole

 Osim kroz pjevanje, slušanje i sviranje dijete glazbu doživljava i

izvodeći glazbene igre.
 Djeca tijekom igre spontano izmišljaju različite melodije i tekstove
kojima izražavaju svoje emocije, raspoloženje, zadovoljstvo, odnos
prema sredini i svemu što ih okružuje.
 U nižim razredima osnovne škole s učenicima možemo izvoditi
glazbene igre s pjevanjem, glazbene igre s ritmom/melodijom i
glazbene igre uz slušanje glazbe.
 Prema Manasteriotti (1978.) glazbene igre s pjevanjem dijele se na
sljedeće:
♪ igre u kolu,
♪ igre u koloni,
♪ igre slobodnih oblika,
♪ igre mješovitih oblika.
6
 Nastava glazbene kulture u nižim
razredima osnovne škole

 Glazbene igre s ritmom/melodijom izvode se

principom imitacije.
 Glazbene igre možemo koristiti kao uvod u sat
glazbene kulture ili tijekom sata kad učenicima
opadne koncentracija.
 Glazbene igre utječu na razvijanje dječjega sluha,
glasa i pamćenja, razvijaju senzibilitet za glazbu,
potiču maštovitost glazbenoga izraza i
samopouzdanje pri iznošenju novih ideja.

7
 Pjevanje kao nastavno područje

 Prema istraživanju Šulentić Begić pjevanje je najomiljenija

aktivnost na nastavi glazbene kulture. (Šulentić Begić, 2009)
 Prema nastavnom planu i programu učitelj ima mogućnost
slobodnog odabira pjesama koje će pjevati u razredu.
 Pravilnim odabirom pjesmica učitelj potiče razvoj glazbenoga
ukusa kod svojih učenika.
 Repertoar pjesama učitelj će najbolje odabrati ako bude
osluškivao želje učenika.
 U razredu treba težiti umjetničkom pjevanju.
 Pri tome treba paziti na opseg dječjih glasova koje se kreće od
c1/d1 do c2/d2.

8
 Pjevanje kao nastavno područje

 Učitelj nikako ne smije pjevati u onom opsegu koji njemu

najviše odgovara jer „…pjevanje u opsegu glasa nastavnika
razredne nastave upropaštava dječje glasove.“ (Novačić, 1990:
10)
 Učitelj treba raditi i na proširenju opsega dječjega glasa.
 Nastavni plan i program donosi za svaki razred prijedlog
pjesama koje učitelj može, ali ne mora obraditi s učenicima
tijekom školske godine
 U istraživačkom dijelu ovoga rada vidjet ćemo koje pjesmice iz
nastavnog plana i programa učiteljice izvode u praksi te jesu li
one primjerene dječjim glasovima.

9
 Pjevanje kao nastavno područje

 Na nastavi glazbene kulture pjesme se uče

metodom obrade pjesme po sluhu. Prema Rojku
proces učenja pjesme po sluhu odvija se kroz
sljedeće faze:
♪ upoznavanje pjesme
♪ obrada teksta
♪ učenje pjesme
♪ analiza pjesme
♪ glazbena interpretacija.

10
 ISTRAŽIVANJE

 Istraživanje se odvijalo tijekom tri tjedna školske godine

2009./10. u OŠ Franje Krežme u prvom, drugom i trećem
razredu .
 Svaki je razredni odjel praćen tijekom jednoga tjedna.
Istraživanje je obuhvatilo 67 učenika.
 Hospitirali smo nastavi glazbene kulture te nastavi ostalih
obveznih predmeta (hrvatski jezik, matematika, priroda i
društvo, tjelesna i zdravstvena kultura) sa svrhom praćenja
provođenja glazbenih aktivnosti u okviru navedenih predmeta.

11
 ISTRAŽIVANJE

 Istraživanje polazi od sljedećih pitanja:

♪ Koje se pjesme izvode u prva tri razreda osnovne škole
u praksi?
♪ Jesu li pjesme primjerene dobi učenika?
♪ Koje pjesme učenici vole pjevati?
♪ Kako učiteljice provode obradu pjesme na satu
glazbene kulture?
♪ U kojoj se mjeri glazbene aktivnosti provode na drugim
nastavnim predmetima te koja im je svrha?
 Ovo je istraživanje empirijsko jer su se podatci
prikupljali iz neposrednoga odgojno-obrazovnoga rada i
12 u njemu prevladava kvalitativni pristup.
 ISTRAŽIVANJE

 Pri istraživanju služili smo se sljedećim

instrumentima i postupcima:
♪ Sustavnim promatranjem
♪ Skalom procjene
♪ Radom u vezi s pedagoškom dokumentacijom

13
 ISTRAŽIVANJE

 Sustavnim promatranjem nastao je Dnevnik istraživanja koji

obuhvaća opise nastavnih sati tijekom tri tjedan nastave.

Razred 1. 2. 3. Ukupno
Broj
17 12 15 44
praćenih sati

Sati s glazbenim Sati bez glazbenih

Razred
aktivnostima aktivnosti
1. 7/17 (41.10 %) 10 (58.09 %)
2. 4/12 (33.33 %) 8 (66.67 %)
3. 6/15 (40.00 %) 9 (60.00 %)
Ukupno 17/44 (38.64 %) 27 (61.36 %)
14
 ISTRAŽIVANJE

 Kako bismo dobili odgovor na pitanje koje pjesmice

učenici vole pjevati, sastavili smo skalu procjene za
svaki razred.
 Skala se sastojala od naslova pjesama te numeričke
skale (ocjene od 1 do 5).
 Pjesme su učenici naučili pjevati na satovima
glazbene kulture tekuće školske godine do trenutka
ispunjavanja skale.

15
 Analiza Dnevnika istraživanja
Razred
Tjelesna i zdravstvena
Hrvatski jezik Matematika Priroda i društvo Likovna kultura
kultura

broj broj sati s broj broj sati s broj sati broj sati s broj broj sati s glazbenim broj broj sati s
sati glazbenim sati glazbenim tjedno glazbenim sati aktivnostima sati glazbenim
tjedno aktivnostima tjedno aktivnostima aktivnostima tjedn tjedno aktivnostima
o

1. 5 3 (60.00%) 4 0 (0.00%) 2 1 (50.00%) 3 1 (33.33%) 1 0 (0.00%)

2. 5 1 (20.00%) 4 0 (0.00%) 2 1 (50.00%) 3 1 (33.33%) 1 0 (0.00%)

3. 5 1 (20.00%) 4 0 (0.00%) 2 1 (50.00%) 3 2 (66.66%) 1 1 (100%)

16
 Analiza Dnevnika istraživanja
1. razred

Glazbena kultura
 Sat Glazbene kulture trajao je 70 minuta, a započeo
je razgovorom koji je ujedno bio najava teme sata.
 Tijekom sata izvođene su aktivnosti oponašanja
zvukova prirode (neglazbena aktivnost), slušanje
pjesme, učenje pjesme putem jeke, sviranje pomoću
tijela, sviranje pomoću udaraljki i slušanje skladbe.

17
 Analiza Dnevnika istraživanja
1. razred

Glazbene aktivnosti na ostalim nastavnim

predmetima
 Hrvatski jezik: Pjevanje poznatih pjesma te slušanje skladbi
korišteni su za motivaciju učenika, kao najava nove teme sata,
kao rekreativna stanka te kao zvučna kulisa.
 Tjelesna i zdravstvena kultura: Pjevane glazbene igre
korištene su u uvodnom i završnom dijelu sata i bile su u službi
motivacije, odnosno opuštanja.
 Priroda i društvo: Slušanje poznate pjesme bilo je u službi
mikropauze odnosno kao zvučna kulisa tijekom crtanja.

18
 Analiza Dnevnika istraživanja
2. razred

Glazbena kultura
 Na satu su provođene sljedeće aktivnosti: slušanje skladbe,učenje
pjesme po sluhu i kucanje taktnih doba uz pjevanje
Glazbene aktivnosti na ostalim nastavnim predmetima
 Priroda i društvo: Slušanje narodnih pjesama korišteno je kao
motivacija i upoznavanje raznolikosti Hrvatske te kao zvučna
kulisa.
 Hrvatski jezik: Slušanje skladbi korišteno je za motivaciju i
opisivanje izvanglazbenih sadržaja. Pjevanje je korišteno za
opuštanje.
 Tjelesna i zdravstvena kultura: Pjevana glazbena igra korištena je u
uvodnom dijelu sata kao emocionalna i psihološka pripreme za
glavni dio sata.

19
 Analiza Dnevnika istraživanja
3. razred

Glazbena kultura
 Tijekom sata izvođene su aktivnosti slušanja pjesme, učenje
pjesme po sluhu, sviranje pomoću tijela kao instrumenta i ples.
Glazbene aktivnosti na ostalim predmetima
 Tjelesna i zdravstvena kultura: Glazba je korištena kao zvučna
kulisa pri vježbanju, a glazbene pjevane igre kao motivacija u
uvodnom dijelu sata i za opuštanje u završnom dijelu sata.
 Priroda i društvo: Slušanje pjesmica korišteno je kao motivacija
za sat.
 Likovna kultura: Slušanje pjesmice korišteno je kao motivacija
za sat i zvučna kulisa tijekom sata.
 Hrvatski jezik: Slušanje pjesmice korišteno je kao motivacija i
zvučna kulisa.

20
 Rezultati i analiza skale procjena
1. razred
Prvoškolci
5,20
Semafor
4,95 Životinjski glasovi
5,00
4,86 4,86 4,86 Iš, iš, iš
4,82
4,77 4,77 4,77 4,77 En ten tini
4,80 4,73
Rođendanska pjesma
4,59 Je ste l` ikad čuli to
4,60 4,55 4,55
Jesen
4,41 Kako se što radi
4,40 4,364,36 4,36
4,27 Sveti Nikola
Spavaj mali Božiću
4,20 4,14
Padaj, padaj snježiću
Združena slova
4,00
Djeca i maca
Zeko pleše
3,80
Kišica
Ptica kos
3,60
Veseljak
21 1
Zvončić u proljeće
 Rezultati i analiza skale procjena
2. razred

Limači
5,00 4,92 4,92 4,924,92 4,88 4,924,88 Pljesnimo rukama
4,81
4,73 4,77 Bratec Martin
4,80
4,62 Jesenska pjesma
4,60 Mali bretec Ivo
Molba gljive muhare
4,40 4,31
Djetešce nam se rodilo
4,19
4,20 Snjegović
Ide zima
4,00 Hoki poki
Lijepa naša domovino
3,80
Blistaj, blistaj zvijezdo mala
1
22 Proljetna pjesma
 Rezultati i analiza skale procjena
3. razred

6,00 Žuta pjesma

4,68 4,84 4,74 Nesla dekla v melin
5,00 Kriči, kriči tiček
5,00 4,79 4,84 4,79 4,79 4,79 4,68 U to vrijeme godišta
4,42 4,53
4,37 4,37 4,39
4,21 4,16 Veselje ti navješćujem
4,00 Saonice male sanje
3,47 Dok mjesec sja
Tri djevojke proso žele
3,00 Ode zima
Jesenska
Zapjevajmo složno svi
2,00
Oj, Hrvatska oj
Magarac i kukavica
1,00 Zeko i potočić
Proljeće u srcu
Naše pjesme
0,00 Moj dragi tata
23 1 Farandine moj
 ZAKLJUČAK

 Tijekom tri tjedna praćenja nastave i nakon provedenog

istraživanja možemo zaključiti da učenici u prva tri razreda
osnovne škole vole pjevati i to pjesme vedrog i veselog karaktera,
umjerenog do brzog tempa te pjesme s pijevnom melodijom.
 Učenici više vole pjevati dječje popularne i umjetničke autorske
pjesme nego narodne.
 Glazbene aktivnosti na drugim predmetima najčešće su
provođene na satovima tjelesne i zdravstvene kulture.
 Glazbene aktivnosti na drugim predmetima najčešće su bile u
svrsi motivacije, rekreativne stanke ili zvučne kulise. Glazba se na
ostalim nastavnim predmetima nije slušala aktivno, već je bila u
svrsi nekoj drugoj aktivnosti.
24
 ZAKLJUČAK

 Pjevanje pjesmica naučenih na prethodnim

satovima glazbene kulture bilo je u službi
mikropauze, odnosno kratkog predaha od
neke napornije aktivnosti.
 Smatramo da svako ponavljanje pjesmica
može doprinijeti razvoju pjevačkih glasova.

25
 LITERATURA
 Bognar, B. (2006.) Akcijska istraživanja u školi. Odgojne znanosti,
Vol.8 No.1(11), 177-190.
 Golčić, I. (1981.) Pjesmarica - za osnovne škole. Zagreb: HKD Sv.
Jeronima. Manasteriotti, V. Zbornik pjesama i igara za djecu. Zagreb:
Školska knjiga.
 Mužić, V. (1999.) Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i
obrazovanja. Zagreb: Educa.
 Novačić, S. (1990.) Glazbena kultura u prvom, drugom i trećem
razredu osnovne škole: priručnik za nastavnika., Zagreb: Školska
knjiga.
 Nastavni plan i program za osnovnu školu. (2006.) Zagreb:
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.
 Požgaj, J. (1988.) Metodika nastave glazbene kulture u osnovnoj školi.
Zagreb: Školska knjiga.

26
 LITERATURA
 Rojko, P. (2005.) HNOS za glazbenu nastavu. Zagreb: Tonovi, 45/46,
5-16.
 Rojko, P. (2004.) Metodika glazbene nastave - praksa I. dio. Zagreb:
Jakša Zlatar.
 Rojko, P. (1996.) Metodika nastave glazbe: teorijsko - tematski
aspekti. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera. Pedagoški
fakultet.
 Sam, R. (1998.) Glazbeni doživljaj u odgoju djeteta, Rijeka: Glosa
 Stanišić, A./Kandrešić, J./Šimunov, J.(2006.) Razigrani zvuci 1.
Zagreb: Školska knjiga.
 Stanišić, A./Kandrešić, J./Šimunov, J.(2006.) Razigrani zvuci 2.
Zagreb: Školska knjiga.
 Stanišić, A./Kandrešić, J./Šimunov, J.(2004.) Razigrani zvuci 3.
Zagreb: Školska knjiga.

27
 LITERATURA
 Šulentić Begić, J. (2010.) Problematika pjevačkog zbora mlađe školske dobi.
Zagreb:
 Tonovi, 55,
 Šulentić Begić, J. (2009.) Pjevanje kao izabrana aktivnost otvorenog modela
nastave
 glazbe. Vrandečić, Tomislav/Didović, Ana (ur.) Zadar: Zbornik radova s Drugog
specijaliziranog umjetničko - znanstvenog skupa: Glas i glazbeni instrument u
procesu edukacije učenika i studenata (GGIPEUS) 2008. Zagreb: Učiteljski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 153-164.
 Šulentić Begić, J. (2009.) Primjena otvorenog modela nastave glazbe u
osnovnoj
 školi, magistarski rad.
 Vukasović, A. (1995.) Pedagogija. Zagreb: Alfa.
 Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. (2008.) Zagreb:
 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.
 Završki, J. (1979.) Rad s dječjim pjevačkim zborom. Zagreb: Školska knjiga.
 Žužić, M./Kovačević, D. (2009.) Glazbene čarolije 1 (notni zapisi). Zagreb:
Profil.
28
 ♫HVALA NA POZORNOSTI♫

29