Professional Documents
Culture Documents
net/publication/337635112
CITATION READS
1 746
1 author:
SEE PROFILE
Some of the authors of this publication are also working on these related projects:
Aesthetic Energy of the City Experiencing Urban Art & Space View project
Residential Skyscrapers by architect Stanko Fabris: contribution to the urban morphology and typology of collective housing in Podgorica View project
All content following this page was uploaded by Slavica Stamatovic Vuckovic on 29 November 2019.
Lektor / Proofreading / Doc. dr Miodarka Tepavčević / Assist. Prof. Miodarka Tepavčević, PhD
Grafičko oblikovanje / Design / prof. mr Ana Matić / Prof. Ana Matić, MFA
ARHITEKTO NS K A
KOMUNI K AC I JA
OBJEKTI KULTURE
U CRNOJ GORI
1 9 45−2000
4/
Zahvalnica
Proces kreiranja, a posebno prezentovanja, jednog „autorskog” djela nikada nije u potpunosti individualan i autono-
man, već zapravo podrazumijeva posredno i neposredno učešće velikog broja ljudi. Nekada čak i onih ljudi koji zapravo
svog posrednog učešća nijesu ni svjesni. Takav je slučaj i sa ovom knjigom.
Prije svega, dio istraživanja koji je ovdje prikazan obavljen je u sklopu dvogodišnjeg nacionalnog naučno-istraživačkog
projekta „Kulturno nasljeđe – arhitektura XX vijeka u Crnoj Gori“ (KNACG) koji je bio podržan od strane Ministarstva
nauke Crne Gore i Ministarstva prosvjete i sporta Crne Gore u periodu od 2012. do 2014. godine, zbog čega iskazujem
iskrenu zahvalnost ovim institucijama, kao i Ministarstvu kulture Crne Gore na kasnijoj podršci da ova knjiga ugleda
svjetlo dana, a posebno mojim matičnim institucijama Univerzitetu Crne Gore i Arhitektonskom fakultetu u Podgorici.
U procesu prikupljanja i obrade materijala razgovarala sam sa velikim brojem kolega arhitekata, od kojih dijelom i sa
autorima pojedinih objekata kojima dugujem veliku zahvalnost za odvojeno vrijeme, srdačnost, otvorenost i materijal
koji su mi proslijedili: akademiku Marku Mušiču, Radmili Milošević, Živku Janjiću, prof. dr Rifatu Alihodžiću, inž. Dobrilu
Nikoliću; zatim, na dragocjenim informacijama kao i korekcijama pojedinih podataka, kolegama: Mileti Bojoviću, Nikoli
Drakiću, prof. dr Svetislavu G. Popoviću; na ustupljenoj projektnoj dokumentaciji i dijelu foto-materijala kolegama: Jo-
vanki Vukčević, Nikodinu Žižiću, Branku Todoroviću, prof. dr Veljku Raduloviću, „KOV Ateljeu“ iz Nikšića, Draganu Vuko-
viću („Green House“), Mirki Djurović („Arhient“) iz Podgorice, prof. dr Marti Vukotić Lazar, Vladimiru Bojkoviću, Vukašinu
Markoviću, Ivani Babić. Posebnu zahvalnost na podršci u toku istraživanja dugujem kolegama profesorima Aleksandru
Kekoviću i Goranu Radoviću, kao i mom mentoru, profesoru Arhitektonskog fakulteta u Beogradu, Vladimiru Maku, koji
je, svojim britkim, znalačkim savjetima znao lako i sigurno da usmjeri rad u pravom smjeru posebno u, povremeno pri-
sutnim, periodima nedoumica i nesigurnosti.
Pored ovih, da ih tako nazovem, stručno-prijateljskih zahvalnosti, posebno sam zahvalna bliskim ljudima koji su jedno-
stavno bili „tu“: suprugu Goranu Vučkoviću na dobrom i strpljivom društvu prilikom obilaska lokacija, objekata i arhiva
diljem Crne Gore i stalnom podsjećanju da kroz ovaj proces prođem što svjesnije ne identifikujući se sa njim; arhitekti
Petru Peroviću na temeljnoj podršci, strpljivom iščitavanju i istinskom razumijevanju ovog materijala; Snežani Radusi-
nović, između ostalog i zato što je, još u mojim prvim zapitanostima vezanim za odabir „arhitektonske komunikacije“
kao polazne teme za istraživanje, izrekla jednostavnu, magično-pokretačku rečenicu: „Ako te ta komunikacija toliko
opsjeda, onda definitivno treba i da pišeš o tome.“. Veliku zahvalnost dugujem i onima koji su, sa puno posvećenosti i
strpljenja, učestvovali u finalnoj fazi nastanka ove knjige - profesoru Ani Matić na sjajnom grafičkom oblikovanju ovog
materijala, dajući mu potpuno novu „vidljivu“ dimenziju, koleginici Kosari Kujundžić na finalnim sugestijama i korek-
cijama teksta, Sandri Đurović i Mariji Ćaćić za znalačku obradu pojedinih crteža i fotografija. I, iznad svega, posebnu
zahvalnost dugujem roditeljima i bratu, Kosi, Petru i Novici Stamatović, koji su, iako potpuno izvan arhitekture, „uvijek
bili tu“ i bez kojih „svega ovoga ne bi ni bilo“.
S l a v i c a S t a m a t o v i ć V u č k o v i ć / A R H I T E K T O N S K A K O M U N I K A C I J A : O B J E K T I K U LT U R E U C R N O J G O R I / 1 9 4 5 − 2 0 0 0 5/
6/
Sadržaj
Rezime .................................................................................................................................. 14
Abstract................................................................................................................................ 15
Uvod ..................................................................................................................................... 17
ARHITEKTURA I KOMUNIKACIJA
1. Kultura, komunikacija, arhitektura.................................................................................. 23
1.1 Kultura i komunikacija...............................................................................................................23
1.2 Pojam i definicije komunikacije, primenjivost na arhitekturu..........................................24
1.3 Funkcija i značaj komunikacije – arhitektura u funkciji komunikacije...........................28
1.4 Jezik arhitekture: arhitektura kao „tekst“ kulture..............................................................29
1.5 Neverbalna komunikacija..........................................................................................................34
1.5.1 Vizuelna komunikacija.....................................................................................................34
1.5.2 Prostorna komunikacija..................................................................................................35
S l a v i c a S t a m a t o v i ć V u č k o v i ć / A R H I T E K T O N S K A K O M U N I K A C I J A : O B J E K T I K U LT U R E U C R N O J G O R I / 1 9 4 5 − 2 0 0 0 7/
4. Komunikacija kao odnos: tri nivoa arhitektonske komunikacije..................................... 68
4.1 „Objekat - kontekst“...................................................................................................................71
4.1.1 „Objekat – društveni kontekst“.....................................................................................71
4.1.2 „Objekat- fizički kontekst“.............................................................................................73
4.2 „Objekat – korisnik“....................................................................................................................76
4.3 „Objekat-autor/arhitekta“: arhitektura kao polje za produkciju znanja........................78
8/
5.3 Novi Dom kulture u Bijeloj (1986)........................................................................................ 185
5.4 Srušeno i nikad sagrađeno: Dom kulture u Risnu (1981 - ).......................................... 189
5.5 Nadovezivanje na postojeće: Dom kulture u Ulcinju (1981- )....................................... 196
II „OBJEKAT-FIZIČKI KONTEKST“
S l a v i c a S t a m a t o v i ć V u č k o v i ć / A R H I T E K T O N S K A K O M U N I K A C I J A : O B J E K T I K U LT U R E U C R N O J G O R I / 1 9 4 5 − 2 0 0 0 9/
IV „OBJEKAT-ARHITEKTA“ - arhitektura kao proces prenošenja znanja
Epilog .........................................................................................................................................339
Spisak slika................................................................................................................................343
Biografija autora........................................................................................................................369
10/
S l a v i c a S t a m a t o v i ć V u č k o v i ć / A R H I T E K T O N S K A K O M U N I K A C I J A : O B J E K T I K U LT U R E U C R N O J G O R I / 1 9 4 5 − 2 0 0 0 11/
Skraćenice
DACG SIO / Državni arhiv Crne Gore – OOUR / Osnovna organizacija udruženog rada
CG / Crna Gora
12/
S l a v i c a S t a m a t o v i ć V u č k o v i ć / A R H I T E K T O N S K A K O M U N I K A C I J A : O B J E K T I K U LT U R E U C R N O J G O R I / 1 9 4 5 − 2 0 0 0 13/
Rezime
U ovom istraživanju arhitektura je sagledana kao kulturni fenomen koji komunicira na više načina.
Prikazano je kompletnije razumijevanje pojma arhitektonske komunikacije zasnovanog na teoriji
informacija, semiotičkim postulatima, posebno kod Umberta Eka (arhitektonska denotacija i kono-
tacija) i definicijama komunikacije koje daje savremena komunikologija.
Arhitektonska komunikacija je sagledana kroz tri tipa odnosa koje arhitektonski objekat uspostav-
lja sa svijetom oko sebe: kontekstom (društvenim i fizičkim), korisnicima (upotreba arhitekture) i
autorom/arhitektom (arhitektura kao proces prenošenja znanja). Kroz odnos „objekat – društveni
kontekst” dominantna su konotativna značenja, iščitavaju se informacije vezane za ideju, izgrad-
nju i kasnije promjene na pojedinim arhitektonskim objektima. Odnos „objekat – fizički kontekst”
posmatran je dalje kroz intra i ekstra aktivnost koju arhitektonski objekat ostvaruje sa okruženjem.
U odnosu „objekat – korisnik” fokus je na dinamičkom denotiranju segmenata utilitarnog prostora
(denotativna značenja). U sagledavanju arhitekture kao „polja za produkciju znanja” – odnos „obje-
kat – autor/arhitekta” – izdvojeni su oni autori čija su djela dala poseban, inovativan doprinos na
polju arhitektonske misli i prakse.
Ovako definisani oblici arhitektonske komunikacije poslužili su za analizu objekata kulture koji su
građeni u Crnoj Gori u drugoj polovini XX vijeka, u vrijeme SFR Jugoslavije. Analizirano je 27 objekata
u 19 crnogorskih gradova i mjesta i to: domovi kulture, bioskopi, spomen-domovi, domovi revoluci-
je, umjetničke galerije, domovi omladine, pozorišta i domovi JNA.
14/
Abstract
Architectural communication was analyzed through three types of relations which an edifice esta-
blishes with its environment: with the context (both social and physical), with users (utilization
of architecture) and with the author/architect (architecture as a knowledge transmission). In the
“building-social context” relationship the connotative meanings prevail, while information related
to the idea, construction and subsequent alterations to an architectural edifice is conveyed. The
“building-physical context” relationship is further analyzed in the light of intra and extra activity
achieved by the architectural edifice with its physical environment. The analysis of “building-user”
relationship is focused on dynamic denotation of segments of utilitarian space (denotative mea-
nings). The analysis of architecture as a “field of knowledge production” – “building-author/archi-
tect” relation – singles out those authors whose works made a special and innovative contribution
in the field of architectural theory and practice.
Thus defined forms of architectural communication were used for the analysis of cultural centers
which were constructed in Montenegro in the second half of the Twentieth Century, in the era of
the Socialist Federal Republic of Yugoslavia. Twenty seven buildings in nineteen towns and town-
ships across Montenegro were analyzed, namely: community cultural centers, cinemas, memorial
centers, revolution memorial centers, art galleries, youth centers, theaters and Yugoslav National
Army cultural centers.
S l a v i c a S t a m a t o v i ć V u č k o v i ć / A R H I T E K T O N S K A K O M U N I K A C I J A : O B J E K T I K U LT U R E U C R N O J G O R I / 1 9 4 5 − 2 0 0 0 15/
16/
Uvod
Informacija i komunikacija su, sigurno, jedni od najinteresantnijih fenomena 21. vijeka, a složenost i
interdisciplinarnost samog fenomena komunikacije omogućava različite i dosta široke mogućnosti
tumačenja, pa time i u vezi sa arhitekturom, koja se može posmatrati samo kao jedan od mnoš-
tva kulturnih fenomena. U prvom dijelu rada je, sistematično i komparativno, dat prikaz različitih
teorija i definicija komunikacije u opštem smislu (teorija informacije, semiotika, lingvistika, komu-
nikologija) u kojima se izdvajaju dva osnovna pristupa komunikaciji (kao značenju i kao procesu),
a zatim i mogućnosti njihove primjene na arhitekturu. U rasvjetljavanju fenomena arhitektonske
komunikacije oslonac je bio na teorijskim postulatima i viđenjima autora iz više naučnih oblasti,
kao što su antropolozi (Lič, Makluan, Hol, itd.), matematičari i informatičari i njihovi matematič-
ko-informatički modeli (Šenon i Viver, Šram, Gerber, itd.), semiotičari (De Sosir, Pers, Jakobson,
Bart, Eko, itd.), zatim mnogi teoretičari umjetnosti i arhitekture (Hildebrand, Argan, Arnhajm, Abel,
S l a v i c a S t a m a t o v i ć V u č k o v i ć / A R H I T E K T O N S K A K O M U N I K A C I J A : O B J E K T I K U LT U R E U C R N O J G O R I / 1 9 4 5 − 2 0 0 0 17/
Mejer, Gandelsonas, Agrest, Dženks, Broadbent, Vajdler, Debor, Šulc, De Fusko, Forty, itd.), filozofi
(Kasirer, Derida, itd.), kao i arhitekte (Čumi, Zumptor, Kolhas, itd.) što cjelokupnom istraživanju daje
poseban značaj i sintetički interdisciplinarni karakter. Sve ove činjenice idu u prilog tome da je prvi
dio rada, posvećen rasvjetljavanju veza između komunikacije i arhitekture, sa obimnim spiskom
autora i literature koja je korišćena, stvara osnovu za buduće istraživačke radove na ovu temu, ali i
u oblasti teorije arhitekture u širem smislu.
Novi „model” arhitektonske komunikacije, nastao kao rezultat istraživanja ove teme i primijenjen
u drugom dijelu rada na odabranoj tipološkoj grupi objekata (objektima kulture), predstavlja sin-
tetički model zasnovan na definicijama preuzetim iz komunikologije („komunikacije je odnos”), a u
sebi sadrži i konotativne i denotativne nivoe značenja, struktuisane kroz tri tipa odnosa. Pored toga,
model sadrži i neka nova, šira, shvatanja arhitektonske komunikacije, kao što je odnos između ar-
hitektonskog objekta i fizičkog okruženja, dok je razumijevanje arhitekture kao polja za produkciju
znanja, takođe shvaćeno kao određena vrsta „odnosa”, i to između arhitekture i autora. Ovako kon-
cipiran model, iako prilično sveobuhvatan, jeste svakako samo jedna od mogućnosti struktuiranja
inače vrlo široke teme arhitektonske komunikacije i može biti unaprijeđen, produbljen ili izmijenjen.
Bavljenje ovom tematikom pokazalo je da arhitektonska komunikacija zapravo podrazumijeva da
mnogi, već poznati arhitektonski i prostorni fenomeni (arhitektura u kontekstu, fluidna arhitektura,
efemerna arhitektura, fleksibilna arhitektura, parametrijska arhitektura, itd.) mogu biti posmatrani
na novi način, tj. u svijetlu komunikacije kao procesa i odnosa, ili se i sami mogu posmatrati kao
određeni oblici arhitektonske komunikacije. Upravo u ovakvim preplitanjima arhitektonskih i pro-
stornih fenomena leže dalje mogućnosti za polemiziranja i nova istraživanja, kao i uvijek pozitivnu,
pažnju kritičke javnosti.
18/
obuhvatnog sagledavanja i analiziranja arhitektonskih djela. Naime, objekti su analizirani najprije
u svijetlu društveno-političke stvarnosti u kojoj su nastajali (najprije na idejnom nivou, a zatim i
kroz realizacije), sa širokim spektrom konotacija vezanim kako za prošlost tako i za budućnost, što
pokazuje da je arhitektura uvijek proizvod uzročno-posljedičnih odnosa, tj. nekog oblika ideologije.
U tom smislu, i informacije iz arhivske građe i periodike su, u najvećem broju slučajeva, date u svom
izvornom obliku, i to insistirajući upravo na upotrebi citata, kako bi se na taj način što tačnije preni-
jela izvorna informacija, misao ili namjera pojedinih autora ili učesnika u procesu nastanka arhitek-
tonskih djela, što i ukazuje na širok dijapazon konotativnih značenja koja se kreiraju u određenom
prostorno-vremenskom kontekstu, a reflektuju kroz arhitekturu kao kulturno-društveni fenomen.
Analiza odnosa objekta sa fizičkim okruženjem, prepoznata kroz intra i ekstra aktivnost objekata,
ukazala je na najčešće introvertan odnos, zatvorenost objekata, nedovršenost urbanih procesa,
blokiranost pristupa, tj. lošu komunikaciju sa neposrednim okruženjem. Odnos objekta sa korisni-
cima posmatran je kroz više prostornih cjelina (prilazne i ulazno-izlazne zone, zone distribucije,
zone zadržavanja i boravka) i omogućio je analizu objekata sa aspekta (ne)čitljivosti arhitektonskih
elemenata i prostora. I konačno, posmatranje arhitekture kao polja za produkciju znanja, dalo je
dodatne informacije o odabranim autorima i njihovom, u nekom smislu specifičnom, procesu pro-
jektovanja i kreiranja prostora.
Prikazani materijal je prikupljen iz velikog broja izvora (od Državnog arhiva i arhivskih odjeljenja po
gradovima, Arhiva Vojske Crne Gore, privatnih kolekcija, intervjua sa autorima, periodike, itd.), zbog
čega predstavlja dragocjenu dokumentaciju koja može biti korišćena i za buduća istraživanja na
ovu ili slične teme. Prikaz ovog materijala pokreće i, trenutno vrlo aktuelna, pitanja odnosa prema
arhitektonskom nasljeđu 20. vijeka u Crnoj Gori, valorizaciji i mogućim oblicima zaštite, što je od
značaja za kompletiranje cjelovite istorijske slike arhitektonskog graditeljskog nasljeđa Crne Gore.
S l a v i c a S t a m a t o v i ć V u č k o v i ć / A R H I T E K T O N S K A K O M U N I K A C I J A : O B J E K T I K U LT U R E U C R N O J G O R I / 1 9 4 5 − 2 0 0 0 19/
„Arhitektura je medijum komunikacije između čovjeka i okruženja.”
Petar Perović
*iz jednog od razgovora sa arhitektom Petrom Perovićem, Petrovac, 2013.
20/
ARHITEKTURA
I KOMUNIK ACIJA
S l a v i c a S t a m a t o v i ć V u č k o v i ć / A R H I T E K T O N S K A K O M U N I K A C I J A : O B J E K T I K U LT U R E U C R N O J G O R I / 1 9 4 5 —
− 22000000 21/
22/
1/ Kultura, komunikacija, arhitektura
Tako, na primjer, Lič (Leach) razlikuje tri aspekta ljudskog ponašanja i aktivnosti, među kojima
i „tehničke radnje”7 koje služe izmjeni fizičkog stanja spoljnog svijeta, u šta se svakako može
svrstati i arhitektura, a Makluan (McLuhan) tvrdi da smo produžili svoja tijela u prostoru, i da su
„opštila” („mediumi”) zapravo nastavci, produžeci, čovjekovih organa i potencijala.8 On smatra
da su odjeća i stambeni prostor produžeci naše kože i mehanizama za kontrolu toplote (što se
može primijeniti na svaki prostor za boravak ljudi odnosno na arhitekturu uopšte), a gradovi još
1 Eko, Umberto, Kultura, Informacija, Komunikacija, Beograd, Nolit, 1973, str. 23.
2 Moles, Abraham, Teorija informacija, u BIT International, br.1, Zagreb, 1968, str. 19.
3 Miroslav, Tuđman, Struktura kulturne informacije, Zagreb, Zavod za kulturu Hrvatske, 1983, str. 18, 71.
4 Lič, Edmund, Kultura i komunikacija, Beograd, Biblioteka XX vek, 2002, str. 7.
5 Janićević, Jasna, Komunikacija i kultura, sa uvodom u semiotička istraživanja, Novi Sad, Sremski Karlovci:
2000, str. 9.
6 Hol, Edvard, Nemi jezik, Beograd, BIGZ, 1976, str. 97.
7 Britanski antropolog Edmund Lič (Edmund Leach, 1910–1989) razlikuje tri osnovna aspekta ljudskog
ponašanja i aktivnosti: prirodne, biološke aktivnosti čovjekovog tijela, tehničke radnje, koje služe izmjeni
fizičkog stanja spoljnog svijeta (kopanje rupe u zemlji, kuvanje jajeta) i ekspresivne radnje, koje ili jednostavno
kazuju nešto o pravom stanju svijeta, ili imaju za cilj da ga izmijene metafizičkim sredstvima. Ova tri aspekta
ponašanja nikada se ne mogu u potpunosti razlučiti i svaka ljudska aktivnost sadrži sva tri. Lič, Edmund, Kultura i
komunikacija, Beograd, Biblioteka XX vek, 2002, str. 17.
8 Maršal Makluan (Marshall McLuhan, 1911–1980) je autor izraza „opštilo je poruka” i „globalno selo”, a
predvidio je i pojavu interneta (World Wide Web-a) trideset godina prije njegove pojave. Makluan, Maršal,
Poznavanje opštila, čovjekovih produžetaka, Beograd, Prosveta, 1971, str. 37.
S l a v i c a S t a m a t o v i ć V u č k o v i ć / A R H I T E K T O N S K A K O M U N I K A C I J A : O B J E K T I K U LT U R E U C R N O J G O R I / 1 9 4 5 − 2 0 0 0 23/
„Komunikacija je ta koja daje snagu smisla nekom prostoru.”
Svetlana Kana Radević (1937–2000)
*TV Arhiv RTCG, „Život jedini čovjeka... Svetlana Kana Radević“, reditelj: Branislav Mićunović, proizvodnja: TV Titograd, 1980.
80/
OBJEKTI
KULTURE
U CRNOJ GORI
1 9 45−200 0
S l a v i c a S t a m a t o v i ć V u č k o v i ć / A R H I T E K T O N S K A K O M U N I K A C I J A : O B J E K T I K U LT U R E U C R N O J G O R I / 1 9 4 5 —
− 22000000 81/
82/
OBJEKTI KULTURE U CRNOJ GORI / 1945 — 2000
S l a v i c a S t a m a t o v i ć V u č k o v i ć / A R H I T E K T O N S K A K O M U N I K A C I J A : O B J E K T I K U LT U R E U C R N O J G O R I / 1 9 4 5 —
− 22000000 83/
84/
I/1/ Izgradnja objekata kulture
I/1.1/ Društvene prilike u poslijeratnoj Jugoslaviji i Crnoj Gori
S l a v i c a S t a m a t o v i ć V u č k o v i ć / A R H I T E K T O N S K A K O M U N I K A C I J A : O B J E K T I K U LT U R E U C R N O J G O R I / 1 9 4 5 − 2 0 0 0 85/
15/ Objekti kulture na teritoriji Crne Gore (1949–2000) – „zaposjednutost (zauzetost) prostora”
– komparativni pregled površina. Uočljiv je disproporcionalan odnos između površine Doma revolucije
u Nikšiću i površina svih ostalih objekata.
(Izvor: S. Stamatović Vučković)
98/
OBJEKTI KULTURE U CRNOJ GORI / 1945 — 2000
II OBJEKAT-FIZIČKI KONTEKST
Wim Wenders
S l a v i c a S t a m a t o v i ć V u č k o v i ć / A R H I T E K T O N S K A K O M U N I K A C I J A : O B J E K T I K U LT U R E U C R N O J G O R I / 1 9 4 5 —
− 22000000 257/
258/
II/1/ Intra aktivna arhitektura
Objekti kulture koji su građeni u Crnoj Gori zahvaljujući potencijalima koje kao „grupna
u drugoj polovini 20. vijeka, dominantno su forma” posjeduje, može svrstati u kategoriju
introvertnog tipa, uslovljeni raznim uticajnim „ekstra aktivnih” objekata.
S l a v i c a S t a m a t o v i ć V u č k o v i ć / A R H I T E K T O N S K A K O M U N I K A C I J A : O B J E K T I K U LT U R E U C R N O J G O R I / 1 9 4 5 − 2 0 0 0 259/
272/
OBJEKTI KULTURE U CRNOJ GORI / 1945 — 2000
S l a v i c a S t a m a t o v i ć V u č k o v i ć / A R H I T E K T O N S K A K O M U N I K A C I J A : O B J E K T I K U LT U R E U C R N O J G O R I / 1 9 4 5 —
− 22000000 273/
274/
III/2/ Segmenti utilitarnog prostora
– dinamičko denotiranje prostora
S l a v i c a S t a m a t o v i ć V u č k o v i ć / A R H I T E K T O N S K A K O M U N I K A C I J A : O B J E K T I K U LT U R E U C R N O J G O R I / 1 9 4 5 − 2 0 0 0 283/
Kod nekih objekata iz prve grupe, npr. kod kao „ikonički znaci”. Dom kulture u Pljevljima
domova kulture u Beranama, Mojkovcu i je dobar primjer centralno postavljene linije
Žabljaku, linija kretanja je do te mjere kratka kratanja, kao posljedice osnosimetrične
i direktna, da se, na izvjestan način, može osnove, gdje je kretanje usmjereno ka jednom,
govoriti i o fenomenu „odsustva denotacije” središnje postavljenom, glavnom ulazu u salu.
jer korisnik u tako kratkom kretanju nema Spomen-dom u Kolašinu, iako spoj različitih
vremena za „iščitavanje”, odnosno denotaciju funkcija koji pored univerzalne sale, muzejskih i
funkcija. Pojedini arhitektonski elementi, kao memorijalnih prostora, sadrži i administrativni
na primjer „otvori” i „vrata” iščitavaju se brzo, dio (prostorije Opštine), ima direktne, jasne
na nesvjesnom nivou, jer su to već naučeni, i čitljive linije kretanja, nezavisne za svaku
poznati arhitektonski kodovi, memorisani od funkcionalnih cjelina, pa je pristup sali
284/
OBJEKTI KULTURE U CRNOJ GORI / 1945 — 2000
IV OBJEKAT – ARHITEKTA
– arhitektura kao proces prenošenja znanja
S l a v i c a S t a m a t o v i ć V u č k o v i ć / A R H I T E K T O N S K A K O M U N I K A C I J A : O B J E K T I K U LT U R E U C R N O J G O R I / 1 9 4 5 — 2 0 0 0
316/
IV/1/ Odjeci internacionalnog stila:
Đorđije Minjević i Milan Popović
S l a v i c a S t a m a t o v i ć V u č k o v i ć / A R H I T E K T O N S K A K O M U N I K A C I J A : O B J E K T I K U LT U R E U C R N O J G O R I / 1 9 4 5 − 2 0 0 0 317/
338/
Epilog
2017.
Dinamika promjena na objektima kulture izgrađenim u drugoj polovini XX vijeka je dosta spora. Na-
žalost, ta činjenica ne ide u prilog njihovom prepoznavanju kao kulturnih dobara, pa time ni nekom
od mogućih oblika njihove zaštite. U institucionalnom smislu „Domovi kulture” su u međuvremenu
postali „Centri za kulturu”.
U Podgorici je teško prežaljeni bioskop Kino kultura konačno ustupio mjesto Gradskom pozorištu
koje je u izgradnji. Interesantno je prisjetiti se da su, nakon rušenja ovog objekta 2012. godine,
brojne grupe građana Podgorice na gotovo groteskni način – smrtovnicama u dnevnim novinama –
iskazivale svoje iskreno žaljenje za gubitkom ovog kultnog prostora identiteta grada. Razmišljanja
o novoj zgradi Nacionalnog pozorišta koja bi imala adekvatnu scenu za operu i balet su još uvijek
povremeno aktuelna, a kao moguća lokacija se pominje lijeva obala Morače, odnosno prostor bivše
vojne kasarne.
S l a v i c a S t a m a t o v i ć V u č k o v i ć / A R H I T E K T O N S K A K O M U N I K A C I J A : O B J E K T I K U LT U R E U C R N O J G O R I / 1 9 4 5 − 2 0 0 0 339/
rene namjene i 70% prostora koji se saniraju i postaju potencijalno aktivni, koji je i osvojio prvu
nagradu (ponovo slovenačke arhitekte, Studio SADAR+VUGA).
Dvorana „Park” u Herceg Novom je u novom društvenom kontekstu –dominaciji privatnog u odno-
su na javni interes – izgubila mogućnost da dobije odgovarajuću prilaznu zonu i moguće proširenje
postojećeg hola i foajea, a sličnu sudbinu dijeli i zauvijek izgubljena jugoistočna fasada sa vertikalnim
betonskim brisolejima nekadašnjeg Doma sindikata u Nikšiću. Smrt kulturi – sloboda Supermarke-
tu! I prvobitna funkcija zgrade „Zeta filma” u Budvi je potpuno zaboravljena, Venturijev „dekorativni
omotač” je pobijedio – bilbord/reklama je ubila arhitekturu. Spavajući dubokim snom Dom kulture u
Risnu je dobio bajkovitu mimikriju korova i zelenih puzavica – uspavana ljepotica se odavno pretvorila
u zvijer. Arhivska dokumentacija starog Narodnog pozorišta u Kotoru, koje je funkcionisalo u perio-
du 1950–1959. godine, po projektu čuvenog jugoslovenskog arhitekte Dragiše Brašovana, i pored
upornih pokušaja, nije pronađena. Bilo bi interesantno uporediti tu prvu poslijeratnu rekonstrukciju
mletačke vojne bolnice sa kasnijom, postzemljotresnom, hrvatskog arhitekte Zdravka Moslavca iz za-
grebačkog APZ-a. Po sjećanjima nekih Kotorana „staro pozorište je bilo bolje od novog” (prije svega,
sa većom i funkcionalnijom binom koja je bila na suprotnoj strani), pa ostaje iskrena zapitanost kako
je to uopšte bilo moguće s obzirom na ograničene gabarite postojećeg objekta vojne bolnice koje nije
bilo moguće mijenjati, a u koje je bilo potrebno smjestiti zahtijevne prostore sale i bine. Da li su to
samo nostalgične slike iz djetinjstva Kotorana i otklon od novog ili možda, ipak, znalački odnos Bra-
šovana prema prostoru koji su korisnici jasno prepoznavali? Domovi kulture u Ulcinju i u Bijeloj su i
dalje nedovoljno iskorišćeni prostori – prostori veći od institucija koje su u njima smještene.
U svijetlu savremenih arhitektonskih tendencija Dom kulture u Baru – arhitektura koja zakrivlje-
nom skulpturalnom formom pokušava da ostvari laku komunikaciju sa tlom – može se, bez dileme,
uporediti sa „principom kontinuiteta” i „soft” granicama koje, između ostalog, promoviše parame-
trijska arhitektura studija Zahe Hadid četrdeset godina kasnije.
Na većini domova kulture na sjeveru Crne Gore izvršene su manje ili veće intervencije, adaptacije,
sanacije, a procesi rekonstrukcija se, najčešće, odvijaju po fazama i traju godinama. Rekonstrukcija
Doma kulture u Pljevljima koja, i nakon više godina, još uvijek nije privedena kraju pokazuje da se
radi o složenim zahvatima jer je, još u vrijeme realizacija tih objekata, bilo mnogo nedostataka,
neadekvatne primjene materijala i tehnologije, odustajanja od rješenja datih projektnom dokumen-
tacijom, opšte nedovršenosti.
Dvostruki život bivše SFRJ, iskazan kroz postojanje paralelnih institucija JNA, raspadom države
polako je nestajao, a arhitektonski objekti ostali su kao fizička manifestacija nekadašnjeg druš-
tvenog koncepta. Rekonstrukcija bivšeg doma JNA u Podgorici u Muzički centar Crne Gore koja
je, izradom projektne dokumentacije, započela 2009. godine još uvijek nije završena. Dom JNA u
340/
Nikšiću je nakon godina potpune zapuštenosti, najprije februara 2015. godine „punktiran”, odno-
sno probuđen umjetničko-muzičkim događajem u organizaciji KC PUNKT-a, a kasnije rekonstruisan
u Inovativno-preduzetnički centar „Tehnopolis”, otvoren u septembru 2016. godine. Dom JNA u
Tivtu je privatizacijom postao dio kompleksa Porto Montenegro i nije u svojoj prvobitnoj, javnoj kul-
turnoj funkciji. U nedostatku adekvatnog prostora za kulturna dešavanja, nastalim dugogodišnjim
procesom rekonstrukcije doma kulture, pljevaljski Dom JNA, bez obzira na vidljivu ruiniranost, još
uvijek povremeno preuzima ulogu gradskog prostora kulture.
262/ Arhitektonska
komunikacija – odnos
“objekat–fizički kontekst”
– neposredna veza
“objekat–tlo”:
lijevo – Centar za kulturu
u Baru (1973, arh. Danilo i
Radmila Milošević), desno –
Heydar Aliyev Center u Bakuu,
Azerbejdžan (2012, Zaha
Hadid Architects).
Ovaj objekat Zahe Hadid ubrzo
nakon otvaranja stavljen je
pod zaštitu države.
Izvor (lijevo – S. S.Vučković, desno
– http://twwhlspls.com/heydar-aliyev-
centre/)
S l a v i c a S t a m a t o v i ć V u č k o v i ć / A R H I T E K T O N S K A K O M U N I K A C I J A : O B J E K T I K U LT U R E U C R N O J G O R I / 1 9 4 5 − 2 0 0 0 341/
342/
ARHITEKTONSKA KOMUNIKACIJA:
OBJEKTI KULTURE U CRNOJ GORI
1945 — 2000
SPISAK SLIKA
S l a v i c a S t a m a t o v i ć V u č k o v i ć / A R H I T E K T O N S K A K O M U N I K A C I J A : O B J E K T I K U LT U R E U C R N O J G O R I / 1 9 4 5 —
− 22000000 343/
344/
Slika 1 – Ključni pojmovi u definisanju Slika 7 – Veza tipova generisanja forme i Slika 12 – Površine izgrađenih objekata po
komunikacije. (Izvor: West, Richard, Turner, trihotomije po Persu (index, slika, simbol). godinama izgradnje (BRGP) – raspon od
Lynn H., Introducing Communication (Izvor: Neidhardt, Velimir, Čovjek u prostoru 1.000 m2 do 23.500 m2 (Dom revolucije
Theory: Analysis and Application, McGraw – antroposocijalna teorija projektiranja, u Nikšiću). Najveći broj objekata ima
Hill, 2007, p. 5) .... str. 27 Zagreb, Školska knjiga, 1997, str. 65) površinu od 1.500 do 3.000 m2. (Izvor: S.
.... str. 54 Stamatović Vučković) .... str. 96
Slika 2 – Prenos informacija – „linearni
i kružni model” – veza sa arhitekturom. Slika 8 – Osnova objekta na otiraču na Slika 13 – Broj izgrađenih objekata
(Izvor: S. Stamatović Vučković) .... str. 38 ulazu u McCormick Tribune Campus kulture po dekadama. Najveća graditeljska
Center, Rem Koolhaas, IIT, Chicago – aktivnost uočava se šezdesetih i
Slika 3 – Drugi Šramov model – primjena direktno iščitavanje funkcije – primarne osamdesetih godina, a najmanja
na arhitekturu. [Izvor: Janićević, Jasna, arhitektonske komunikacije. (Izvor: S. devedesetih godina 20. vijeka. (Izvor: S.
Komunikacija i kultura, sa uvodom Stamatović Vučković) .... str. 59 Stamatović Vučković) .... str. 96
u semiotička istraživanja, Novi Sad,
Sremski Karlovci, 2000, str. 58. (gore), S. Slika 9 – Paralela između predstave Slika 14 – Vremensko trajanje procesa
Stamatović Vučković (dolje)] .... str. 39 Levebvrove „produkcije prostora” i projektovanja i izvođenja pojedinih
arhitektonske definicije: forma –funkcija objekata kulture. Neki od objekata su još
Slika 4 – Gebnerov opšti model – ponašanje. Okvir u crvenoj boji prikazuje uvijek nedovršeni. (Izvor: S. Stamatović
komunikacije – arhitektonski objekat može polje istraživanja u ovom radu: upotreba Vučković) .... str. 97
biti shvaćen kao poruka. (Izvor: Janićević, prostora/ponašanje arhitekture –
Jasna, Komunikacija i kultura, sa uvodom arhitektura kao komunikacija. (Izvor: Slika 15 – Objekti kulture na
u semiotička istraživanja, Novi Sad, Atelier BOW-WOW – Manifest, „Out There teritoriji Crne Gore (1949 –2000) –
Sremski Karlovci, 2000, str. 64, obradila S. – Architecture Beyond Building” – 11. „zaposjednutost (zauzetost) prostora”
S. Vučković) .... str. 40 Bijenale arhitekture u Veneciji, Katalog – komparativni pregled površina. Uočljiv je
– Volume 5 – Manifesti, Venecija, 2008, disproporcionalan odnos između površine
Slika 5 – Odnos forme i arhitekture kao prevod i obrada: S. Stamatović Vučković) Doma revolucije u Nikšiću i površina svih
„znaka”. (Izvor: Neidhardt, Velimir, Čovjek .... str. 69 ostalih objekata. (Izvor: S. Stamatović
u prostoru – antroposocijalna teorija Vučković) .... str. 98
projektiranja, Zagreb, Školska knjiga, 1997, Slika 10 – Struktura analitičkog procesa
str. 66) .... str. 52 – arhitektonska komunikacija shvaćena Slika 16 – Zadružni (omladinski) dom
kao „odnos/relacija”, „između procesa u Haremima, kod Berana (lijevo) i u
Slika 6 – Perpetualni dijagram i značenja”. U svakom od tri „odnosa” Ljutotuku, kod Cetinja. [Izvor: Sloboda,
označavanja. (Izvor: Neidhardt, Velimir. dominira jedan od dva nivoa komunikacije: Berane, april, 1960, str. 6. (lijevo) i Pobjeda,
Čovjek u prostoru – antroposocijalna primarna – denotacija ili sekundarna – Cetinje, 26. feb, 1950, str. 3]. .... str. 100
teorija projektiranja, Zagreb, Školska konotacija. (Izvor: S. Stamatović Vučković)
knjiga, 1997, str. 67) .... str. 53 .... str. 70 Slika 17 – Izgradnja Zadružnog doma na
Žabljaku 1950. godine. (Izvor: Pobjeda, br.
Slika 11 – Segmenti utilitarnog prostora u 121, Cetinje, 1951, str. 4) .... str. 101
dinamičkom denotiranju funkcija. (Izvor: S.
Stamatović Vučković) .... str. 77
S l a v i c a S t a m a t o v i ć V u č k o v i ć / A R H I T E K T O N S K A K O M U N I K A C I J A : O B J E K T I K U LT U R E U C R N O J G O R I / 1 9 4 5 − 2 0 0 0 345/
Slika 18 – Dom kulture na Žabljaku Slika 26 – Dom kulture u Pljevljima– Slika 34 – U duhu internacionalnog stila –
danas – prednja fasada, ulaz sa pješačke bočni izgled (Izvor: Građevinski fakultet u „zgrada-brod” – Dom omladine u Podgorici
komunikacije. (Izvor: S. Stamatović Podgorici) .... str. 108 odmah nakon izgradnje 1959. godine.
Vučković) .... str. 102 (Izvor: http://www.skyscrapercity.com/
Slika 27 – Dokument o polaganju kamena showthread.php?t=868232&page=4)
Slika 19 – Dom kulture na Žabljaku temeljca Sokolskog doma 1937. godine. .... str. 120
- osnova prizemlja: 1 - ulazi, 2 - biletarnica, (lijevo), izgradnja doma 1939–1940
3 - hol, 4 - toaleti, 5 - hol/foaje, 6 - sala, godine (sredina), rekonstruisana zgrada Slika 35 – Dom omladine (KIC „Budo
7 - bina, 8 - garderoba, 9 - magacin, 10 - bioskopa „Kino kultura” (desno). [Izvor: Tomović”) u Podgorici – prednja fasada –
toaleti, 11 - ulaz/stepenište za potkrovlje Marta Vukotić Lazar (lijevo), http:// ulaz i pogled na zadnji dio objekta – stadion
(Izvor: Glavni projekat rekonstrukcije, www.skyscrapercity.com/showthread. u pozadini. (Izvor: Podgorica, monografija,
"Urba Projekt" doo., Podgorica) .... str. 103 php?t=868232&page=4 (sredina), http:// Grad Podgorica, 2003, str. 219. i 230)
www.panoramio.com/photo/8936, datum .... str. 121
Slika 20 – Dom kulture na Žabljaku 1. 11. 12. (desno)]
- poprečni presjek (Izvor: Glavni projekat .... str. 110 Slika 36 – Dom omladine u Podgorici -
rekonstrukcije, "Urba Projekt" doo., osnova prizemlja: 1 - ulaz, 2 - biletarnica,
Podgorica) .... str. 103 Slika 28 – Narodno pozorište u Podgorici 3 - hol, 4 - garderoba, 5 - sala, 6 -
krajem pedesetih godina 20. vijeka – glavni proskenijum, 7 - bina, 8 - kontola rasvjete,
Slika 21 – Zadružni dom u Rožajama, ulaz, pogled iz ulice Stanka Dragojevića. 9 - ostava, 10 - garderoba sa toaletom, 11
pedesete godine 20. vijeka. (Izvor: Hadžić, (Izvor: http://www.skyscrapercity.com/ - šminkernica, 12 - toaleti, 13 - stepenište,
Rifo, Rožaje: varoš kakve više nema, showthread.php?t=868232&page=4) 14 - rekviziti, 15 - kancelarije, 16 - mala
Rožaje, Damir i Damija, 2011, str. 75) .... str. 111 sala, 17 - sala DODEST-a, 18 - tehnički
.... str. 104 ulaz, 19 - službeni ulaz (Izvor: Adaptacija i
Slika 29 – Narodno pozorište u Podgorici rekonstrukcija prostorija KIC-a u Podgorici
Slika 22 – Dom kulture u Rožajama danas – skromne dimenzije bine, sa nišom za - idejno rješenje, "Arhient" doo. Podgorica)
– izgled prema pješačkoj komunikaciji. orkestar – sa jedne od svečanosti krajem .... str. 122
(Izvor: S. Stamatović Vučković) .... str. 104 50-ih godina 20 vijeka. (Izvor: Pobjeda, br.
17, Titograd, 26. april, 1959, str.5) Slika 37 – Dom omladine u Podgorici
Slika 23 – Dom kulture u Pljevljima u .... str. 112 - podužni presjek (Izvor: Adaptacija i
izgradnji 1945–1949. (Izvor: Enciklopedija rekonstrukcija prostorija KIC-a u Podgorici
Jugoslavije, tom 2, Zagreb, Leksikografski Slika 30 – Skica osnove Paviljona ULUCG-a, - idejno rješenje, "Arhient" doo. Podgorica)
zavod FNRJ, 1956, str. 455) .... str. 106 koji je izgrađen 1958. godine. (Izvor: http:// .... str. 122
www.ulucg.me, 01. 11. 12) .... str. 114
Slika 24 – Dom kulture postaje centar Slika 38 – Bočna stepeništa uz glavnu
društveno-političkog života grada nakon Slika 31 – Paviljon ULUCG-a u Ulici Marka salu za ljetnju terasu na krovu objekta,
izgradnje. [Izvor: Pobjeda br. 15, Titograd, Miljanova u Podgorici. (Izvor: http://www. po Glavnom projektu adaptacije Doma
6. april 1958, str. 11. (lijevo), Istorija ulucg.me, 01. 11. 12) .... str. 115 omladine „Budo Tomović” (jul, 1978), nije
Pljevalja, Opština Pljevlja, 2009, str. 541. izvedeno. (Izvor: DACG, Fond: Republički
(desno)] .... str. 107 Slika 32 – Dom omladine u Podgorici – zavod za urbanizam i projektovanje,
zgrada u kojoj se održao Treći kongres Titograd, nesistematizovano) .... str. 123
Slika 25 – Dom kulture u Pljevljima Saveza komunista Crne Gore. (Izvor:
– osnova prizemlja: 1 - ulaz i ljetnja Pobjeda, br. 28, Titograd, 3. jul, 1959, str. 1. Slika 39 – Dom kulture u Beranama,
pozornica, 2 - vjetrobran, 3 - hol, 4 - i str. 3) .... str. 116 otvoren 1961. godine, prednja (ulazna)
blagajna, 5-21-23 - toaleti, 6 - kancelarije, fasada uz ulicu i zadnja fasada u dvorištu.
7 - organizacija slijepih, 8 - stepenište, Slika 33 – Pozicija Dom omladine u odnosu (Izvor: S. Stamatović Vučković) .... str. 124
9-11-14-17 - magacini, 10 - sala, 12 - na centar grada i susjedne sadržaje.
šminkernica, 13 - bina, 15 - garderoba, (Izvor: Google Earth, 20. 06. 2009. godine, Slika 40 – Dom kulture je služio uglavnom
16 - radio stanica, 18-20-22 - sala obradila S. Stamatović Vučković) kao bioskop – najavljivanje novog filma u
"Partizan" sa pratećim prostorima, 19 .... str. 118 Ivangradu, 1962. godine. (Izvor: Sloboda,
- tehničke prostorije (Izvor: Građevinski br. 27, 14. decembar 1962, str. 5)
fakultet u Podgorici) .... str. 108 .... str. 126
346/
Slika 41 – Dom kulture u Beranama Slika 49 – Podužni presjek objekta, kroz Slika 56 – „Nedovršena modernizacija”
- skica osnove, 1960. godina (Izvor: DACG bioskopsku salu u prizemlju i salu za – „Zeta film” u Budvi – Dom kulture
AO Berane) .... str. 127 projekcije na spratu. (Izvor: Arhitektura – „Gojko Krapović” (1966) predstavljala je
urbanizam, br. 43, Beograd, 1967, str. 20] „genarator” savremene urbane matrice
Slika 42 – Dom sindikata u Nikšiću, 1962. .... str. 136 Budve. [Izvor: nepoznat (lijevo), Pobjeda,
godine - fasada sa brisolejima. Titograd, 17. januar, 1971, str. 3. (desno)]
(Izvor: Branko Todorović) .... str. 129 Slika 50 – Istočna fasada objekta sa .... str. 142
natktivenim prostorima i kolonadom
Slika 43 – Generalni urbanistički plan stubova u prizemlju – prema planiranom Slika 57 – Rušenje Osnovne škole "Olga
Nikšića, rađen 1956–1958. godine (J. trgu. (Izvor: Arhitektura – urbanizam, br. Golović" (1948-49) u centru Nikšića 1979.
Seissel i D. Boltar) koji se nadovezao na 43, Beograd, 1967, str. 20) .... str. 137 godine kako bi se na tom prostoru izgradio
Sladeovu radijalnu šemu postavljenu 1883. Dom Revolucije (DRN). (Izvor: nepoznat)
godine. (Izvor: Vukašin Marković) Slika 51 – Situacija koja prikazuje .... str. 145
.... str. 130 planirano formiranje trga između Doma
kulture, zgrade Narodnog odbora i zgrade Slika 58 – Dom kultureu Baru (1973) –
Slika 44 – Razvoj modernog grada Narodne banke. Preko puta ulice je pet prednja fasada (gore), glavni ulaz (lijevo) i
šezdesetih godina: urbanistički blok stambenih objekata povezanih u prizemlju. sporedni ulazi – izlazi (desno), neposredno
zvani „Meandar” – (1) Dom sindikata, (2) (Izvor: Idejni projekat za Dom kulture u po završetku. (Izvor: Radmila Milošević)
stambeni soliter, (3) kolektivno stanovanje, Budvi, 1963. godine. Arhiv Opštine Budva) .... str. 147
(4) kolektivno stanovanje. (Izvor: Google .... str. 138
Earth, 11. 08. 2010, obradila S. Stamatović Slika 59 – Šira situacija: 1 – Dom kulture,
Vučković) .... str. 132 Slika 52 – Prostor planiranog trga je ostao 2 – Ljetnja pozornica, 3 – Trg između
neizgrađen. Od pet predviđenih objekata objekata, 4 – Galerija, 5 – Ljetnjikovac kralja
Slika 45 – Dom sindikata u Nikšiću, 1962. kolektivnog stanovanja sa druge strane Nikole, 6 – Staklena bašta uz dvorac (sada
godine. (Izvor: Minjević, Đorđije. Nikšić u ulice izgrađena su četiri. [Izvor: nepoznat destoran), 7 – „Mali dvorac”, 8 – Šetalište
sjećanjima, Nikšić, JU Stari grad Anderva, (gore), Google Earth, 14. 06. 2005. (dolje), kralja Nikole [Izvor: Google earth, 15. 04.
2008, str. 41) .... str. 133 obradila S. Stamatović Vučković] 2009, obradila: S. Stamatović Vučković)]
.... str. 139 .... str. 148
Slika 46 – Novo društveno uređenje –
socijalističko samoupravljanje – proizvodi Slika 53 – Zgrada „Zeta filma” u Budvi Slika 60 – Dom kulture u Baru – Ljetnja
nove oblike društvenog života koji – resemiotizacija arhitekture i prostora, pozornica sa 900 sjedišta. (Izvor: Radmila
rezultiraju potrebom za novim prostorom – koja je počela da se dešava nakon Milošević) .... str. 148
arhitekturom – „domom sindikata”. (Izvor: rekonstrukcije i sanacije objekta poslije
S. Stamatović Vučković) .... str. 133 zemljotresa 1979. godine. (Izvor: S. Slika 61 – Dom kulture u Baru – južna
Stamatović Vučković) .... str. 140 fasada. (Izvor: Nikodin Žižić) .... str. 149
Slika 47 – Dom sindikata u Nikšiću -
osnova prizemlja: 1-ulaz sa vjetrobranom, Slika 54 – Rekonstrukcija objekta nakon Slika 62 – Dom kulture u Baru – osnova
2-foaje, 3-garderoba, 4-velika dvorana/ zemljotresa 1979. godine – ponovna prizemlja. 1 - ulaz, 2 - blagajna, 3 - hol,
parter, 5-izlazni foaje, 6-toaleti, primjena kamena, ali u drugoj boji, na 4 - foaje, 5 - sala, 6 - bina, 7 - soba za
7-spremišta, 8-cafe, 9-foaje "radničkog postmodernistički način – resemiotizacija probe, 8 - garderobe, 9 - pomoćni prostor,
univerziteta", 10-konferens sala sa koktel arhitekture i prostora. (Izvor: S. Stamatović 10 - bočni izlazi, 11 - terasa. (Izvor: Nikodin
salonom, 11-ulaz za studente Vučković) .... str. 141 Žižić) .... str. 149
"radničkog univerziteta", 12-učionica,
13-domarev stan (Izvor: Branko Todorović) Slika 55 – „Nedovršena modernizacija” – Slika 63 – „Spomen-kuća” na Tjentištu
.... str. 134 Dom sindikata u Nikšiću (1962) – Radnički (1971) arhitekte Ranka Radovića, Bosna i
univerzitet „Nikola Kovačević” (kasnije Hercegovina. (Izvor: banjalukain.com)
Slika 48 – Osnova prizemlja zgrade „Zeta bioskop „18. septembar”) – „težišna tačka” .... str. 151
filma” u Budvi – Doma kulture „Gojko moderno koncipiranog bloka „Meandar” uz
Krapović”, završena 1966. godine. (Izvor: kružni tok na ulazu u grad. (Izvor: Vladimir Slika 64 – Epicentar urbanog tkiva:
Arhitektura – urbanizam, br. 43, Beograd, Bojković) .... str. 142 spomen-dom u centru grada. (Izvor: Atelje
1967, str. 20) .... str. 135 Marko Mušič) .... str. 154
S l a v i c a S t a m a t o v i ć V u č k o v i ć / A R H I T E K T O N S K A K O M U N I K A C I J A : O B J E K T I K U LT U R E U C R N O J G O R I / 1 9 4 5 − 2 0 0 0 347/
Slika 65 – Spomenička arhitektura: Slika 72 – Izgradnja Doma revolucije u Slika 81 – Osnova prizemlja – pasaž i
Spomen-dom (1975) i Spomenik žrtvama Nikšiću početkom osamdesetih godina 20. pjaceta kod ulaza kroz bedem; osnova
fašističkog terora (1952) na glavnom vijeka. (Izvor: Atelje Marko Mušič) sprata – foaje i sala. [Izvor: Maroević, Ivo,
gradskom trgu u Kolašinu. (Izvor: Atelje .... str. 165 Kotorski prvijenac, Čovjek i prostor, 3/1984.
Marko Mušič) .... str. 155 (372), str. 10] .... str. 175
Slika 73 – DRN - nikad završena izgradnja
Slika 66 – Osnova prizemlja (gore) i osnova (1981-89) (Izvor: Atelje Marko Mušič) Slika 82 – Dom kulture u Kotoru – podužni
sprata (dolje): 1 – ulazni (memorijalni) .... str. 164-167 presjek i pročelje interpoliranog objekta u
hol, 2 – sala, 3 – memorijalni prostori, 4 – Ulici Šuranj. [Izvor: Maroević, Ivo, „Kotorski
ulazni hol administracije, 5 – kancelarije, Slika 74 – Dom revolucije u Baru – prvijenac”, Čovjek i prostor, 3/1984. (372),
6 – bina. (Izvor: Atelje Marko Mušič) situacija, glavni projekat 1983. godina. str. 11] .... str. 176
.... str. 155 (Izvor: Radmila Milošević) .... str. 168
Slika 83 – Pasaž – slica iz Idejnog projekta
Slika 67 – Memorijalni dio Spomen-doma Slika 75 – Dom revolucije u Baru – glavni i izvedeno stanje. [Izvor: Idejni projekat
– „prostor poruka”. (Izvor: Atelje Marko projekat – fasade, 1983. godina. (Izvor: Centra za kulturu, APZ, Zagreb, Arhiv
Mušič) .... str. 156 Radmila Milošević) .... str. 169 Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika
u Kotoru, (lijevo), S. Stamatović Vučković
Slika 68 – Spomen dom u Kolašinu - Slika 76 – Spomen-prostor i ulazna (desno)] .... str. 178
proces izgradnje i neposredno po otvaranju fasada. (Izvor: S. Stamatović Vučković)
(1971-76) (Izvor: Atelje Marko Mušič) .... str. 169 Slika 84 – Segment idejnog uređenja
.... str. 156-159 Herceg Novog, arhitekte Nikole Dobrovića,
Slika 77 – Dom revolucije u Baru – iz 1961. godine. Oznaka br. 8 je lokacija
Slika 69 – Dom revolucije u Nikšiću – otvaranje 24. novembra 1986. godine Doma kulture. [Izvor: Radulović, Veljko,
prvonagrađeno idejno rješenje na konkursu (lijevo); arhitektura kao spomenik – ploča Interpretacije regionalnog konteksta –
1976. godine – osnova prizemlja. Bruto „Palim za slobodu” (desno). [Izvor: Radmila na primjeru arhitekture Herceg Novog u
površina prizemlja 5.517 m2, a ukupna Milošević (lijevo), S. Stamatović Vučković dvadesetom vijeku, doktorska disertacija,
bruto površina objekta 9.237 m2. (Izvor: (desno)] .... str. 169 Arhitektonski fakultet u Beogradu, 2011,
Atelje Marko Mušič) str. 142] .... str. 180
.... str. 160 Slika 78 – Prednja fasada – zidno platno
u natur betonu na kome su, iznad naziva Slika 85 – Dvorana „Park” – Maketa
Slika 70 – Dom revolucije u Nikšiću – „Dom revolucije” bili predviđeni reljefni objekta, sa gabaritima srušenog hotela
prvonagrađeno idejno rješenje na konkursu motivi iz NOB-a. (Izvor: Radmila Milošević) „Boka” u susjedstvu. (Izvor: Živko Janjić)
1976. godine – presjeci. (Izvor: Atelje Marko .... str. 170 .... str. 181
Mušič) .... str. 161
Slika 79 – Dom kulture u Kotoru – Centar Slika 86 – Osnova prizemlja – bočnim
Slika 71 – Izvedbeni projekat (1980–1981) za kulturu – Idejne varijante: „savremeno ulazima se preko hola/foajea ulazi direktno
– situacija. Bruto površina površina rješenje” (lijevo) i izvedeno rješenje u dvoranu, kapaciteta 400 mjesta,
objekta oko 23.500 m2. A – obrazovni (desno). [Izvor: Maroević, Ivo, Kotorski sa prostornom binom i savremenom
centar, B – kulturni centar, C – klub prvijenac, Čovjek i prostor, 3/1984. (372), tehnologijom scene. 1 - ulaz, 2 - hol, 3 -
mladih, D – informativni centar, E – str. 11] .... str. 174 sala, 4 - bina, 5 - tehnički ulaz, 6 - službeni
ugostiteljski objekat, LA – ljetnji amfiteatar. ulaz, 7 - bočni izlazi, 8 - garderobe, 9 -
1 – promenada, 2 – forum građana, 8 – Slika 80 – Dom kulture u Kotoru – bočna bina. (Izvor: Živko Janjić) .... str. 182
memorijalni prostori, 9 – izložbeni prostori, rekonstrukcija iz 1982. godine, arhitekte
10 – svečani foaje, 11 – velika dvorana, Zdravka Maslovca – šira situacija. Umjesto Slika 87 – Izgled Dvorane „Park” sa
14 – TV studio, 18 – memorijalna osovina, dijela „C” se interpolira nova struktura. jugozapada – otvoreni amfiteatar u nagibu
19 – vječna vatra, 20 – refleksna vodena [Izvor: Maroević, Ivo, Kotorski prvijenac, terena između dvorane i muzičke škole za
površina, 21 – guvno. (Izvor: Atelje Marko Čovjek i prostor, 3/1984. (372), str. 10. nastupe na otvorenom. (Izvor: Živko Janjić)
Mušič) .... str. 163 (lijevo), Idejni projekat Centra za kulturu, .... str. 183
APZ, Zagreb, Arhiv Regionalnog zavoda za
zaštitu spomenika u Kotoru, (desno)]
.... str. 174
348/
Slika 88 – Dom kulture u Bijeloj – situacija. Slika 97 – Šira situacija uz glavnu gradsku Slika 102 – Dom kulture u Plužinama
1 – glavni ulaz, 2 – park, 3 – dom kulture, saobraćajnicu, Bulevar Maršala Tita. 1 – (centralni dio fotografije), neuređena
4 – bočni ulaz, 5 – ljetnji bioskop, 6 – Opština, 2 – Dom kulture, 3 – Trgovačko- zelena površina i zgrada „Elektroprivrede”
individualno stanovanje, 7 – kolektivno poslovni centar. Lamele A i C – adaptirani i (desno). U pozadini Doma kulture vide se
stanovanje. (Izvor: Google Earth, date 25. sanirani stari Dom zdravlja sada dio Doma stambeni objekti i zgrada Opštine koji sa
09. 2005, obradila: S. Stamatović Vučković) kulture, lamela B – dograđeni dio – hol Domom „grade” zajednički javni prostor –
.... str. 185 i foaje, univerzalna sala sa galerijom na kaskadni „park – trg”. (Izvor: S. Stamatović
spratu, bina i prateći prostori. Nova zgrada Vučković) .... str. 203
Slika 89 – Novi Dom kulture u Bijeloj – Doma zdravlja nalazi se jugoistočno, na
Glavni projekat – situacija. (Izvor: DACG – kraju istog bulevara. (Izvor: Google Earth, Slika 103 – Dom kulture u Plužinama –
AO Herceg Novi, Fond Zavod za urbanizam i date 22. 08. 2009, obradila: S. Stamatović glavni ulaz. (Izvor: S. Stamatović Vučković)
projektovanje, Herceg Novi) .... str. 187 Vučković) .... str. 197 .... str. 203
Slika 90 – Novi Dom kulture u Bijeloj – Slika 98 – Dispoziciona osnova novog Slika 104 – Šavnik – Spomen-dom na
Glavni projekat – bočna fasada. (Izvor: dijela Doma kulture: lamele B, E, F i D lijevoj strani jedne od tri rijeke na kojima
DACG – Arhivsko odeljenje Herceg Novi, (lijevo) i osnova prizemlja sa univerzalnom leži gradić. (Izvor: www.montenegro-
Fond Zavod za urbanizam i projektovanje, salom od 608 sjedišta (desno). (Izvor: canada.com) .... str. 204
Herceg Novi) .... str. 187 Investiciono-tehnička dokumentacija
za završetak radova na Domu kulture u Slika 105 – Spomen-dom u Šavniku
Slika 91 – Dom kulture u Bijeloj – prednji Ulcinju, 1998. godina, Arhiv Direkcije javnih – II nagrada (šifra „EX AEQUO”)
dio objekta prema prilaznom parku i moru radova Crne Gore) .... str. 198 na jugoslovenskom konkursu za
(lijevo) i dio bočne fasade (desno). (Izvor: S. arhitektonsko-urbanističko rješenje
Stamatović Vučković) .... str. 188 Slika 99 – Dom kulture u Ulcinju – podužni (1978), autori: Branislav Mitrović i Vasilije
presjek, najadekvatnije prostorno- Milunović. Prva nagrada nije dodijeljena.
Slika 92 – Stari Dom kulture (Narodni dom) dimenzionisan binski prostor u Crnoj (Izvor: arhitektonski studio „MIT ARH”,
i škola koji su bili srušeni u zemljotresu. Gori, još uvijek nepotpuno tehnički Beograd) .... str. 205
(Izvor: Arhiva MZ Risan) .... str. 189 opremljen. (Izvor: Investiciono-tehnička
dokumentacija za završetak radova na Slika 106 – Spomen-dom u Šavniku
Slika 93 – Osnova prizemlja novog Doma Domu kulture u Ulcinju, 1998. godina, Arhiv – početak urbanog širenja grada na
kulture u Risnu, glavni projekat. 1, 2, 3 – Direkcije javnih radova Crne Gore) drugu stranu rijeke. (Izvor: S. Stamatović
ulazna zona objekta. (Izvor: Arhiv MZ Risan) .... str. 198 Vučković) .... str. 206
.... str. 191
Slika 100 – Dom kulture u Ulcinju – pogled Slika 107 – Dom kulture (Centar za
Slika 94 – Dom kulture u Risnu čija sa sjeveroistoka. Denivelacija terena kulturu) u Mojkovcu – 1 – magistralni put
je gradnja obustavnjena – zapušten i u odnosu na ulicu uslovila je vezu sa Beograd–Podgorica, 2 – centar grada, na
prepušten zaboravu. (Izvor: S. Stamatović objektom preko stepeništa i naglašenog uzvišenju „Novi Mojkovac”, 3 – parking-
Vučković) .... str. 193 platoa koji se formira između trotoara i prostor, 4 – osnovna i srednja škola, 5
ulaza. (Izvor: S. Stamatović Vučković) – Dom zdravlja, 6 – Dom kulture. (Izvor:
Slika 95 – Dom kulture u Risnu (1981– .... str. 199 Google image, date 29. 10. 2006, obradila
2012). (Izvor: S. Stamatović Vučković) S. Stamatović Vučković) .... str. 208
.... str. 194 Slika 101 – Urbanističko rješenje naselja
Plužine i objekti u naselju (1968), Slika 108 – Dom kulture (Centar za
Slika 96 – Dom kulture u Ulcinju – koncept realizacija 1972–1976. godine. Slobodne kulturu) u Mojkovcu – osnova prizemlja.
situacionog rješenja. Uz Dom kulture, u grupacije objekata izlaze iz ortogonalnih Univerzalna sala kapaciteta 300 sjedišta.
„zoni širenja” bili su predviđeni i ostali sistema, prateći izohipse terena. (Izvor: (Izvor: KOV Atelje, Nikšić).... str. 209
sadržaji u funkciji kulture: ljetnji amfiteatar Arhitektura – Urbanizam, br. 78–79,
sa galerijama i ateljeima za umjetnike. Beograd: 1977, str. 91) .... str. 202 Slika 109 – Dom kulture (Centar za
(Izvor: Katalog 8. Salona arhitekture u kulturu) u Mojkovcu – prednja i zadnja
Beogradu, 1982. godine, str. 53) fasada. (Izvor: S. Stamatović Vučković) ....
.... str. 196 str. 210
S l a v i c a S t a m a t o v i ć V u č k o v i ć / A R H I T E K T O N S K A K O M U N I K A C I J A : O B J E K T I K U LT U R E U C R N O J G O R I / 1 9 4 5 − 2 0 0 0 349/
Slika 110 – Dom kulture u Plavu i nekoliko Slika 117 – Dom JNA u Podgorici - osnova Slika 125 – Dom JNA u Pljevljima –
objekata kolektivnog stanovanja preko puta prizemlja: 1 - ulaz, 2 - hol, 3 - bina, 4 - situacija. 1 – glavni ulaz, 2 – hol/foaje,
(Izvor: Google image, date 29. 10. 2006, sala, 5 - foaje, 6 - restoran, 7 - terasa, 8 - 3 – univerzalna sala, 4 – administrativni
obradila S. Stamatović Vučković) kuhinja, 9 - izložbeni prostor (Izvor: Nikodin i smještajni dio (P+3), 5 – kuhinja, 6 –
.... str. 211 Žižić) .... str. 220 terasa/dvorište, 7 – kuglana, 8 – natkriveni
prostor za muziku, 9 – sportski tereni.
Slika 111 – Dom kulture u Plavu – Slika 118 – Dom JNA u Podgorici - detalji Glavni projekat objekta Doma vojske u
prizemlje i sprat: 1 – glavni ulaz, 2 – hol, zida terase u dijelu prema rijeci Ribnici. Pljevljima, 1976. godine. (Izvor: Arhiv
3 – stepenište, 4 – sjedjenje/bife, 5 – (Izvor: Nikodin Žižić) .... str. 220 Opštine Pljevlja) .... str. 227
glavna sala sa binom, 6 – pomoćna sala,
7 – kancelarije, 8 – garderobe, 9 – galerija Slika 119 – Dom JNA u Podgorici - Slika 126 – Dom JNA u Pljevljima – osnova
sprata, 10 – biblioteka, 11 – sekcije/ateljei, "zvijezda petokraka" simbol JNA na detalju prizemlja. 1 – glavni ulaz/hol, 2 – foaje, 3 –
12 – galerija sale. (Izvor: Rifat Alihodžić) oluka. (Izvor: Nikodin Žižić) .... str. 221 bilijar, stoni tenis, 4 – restoran, 5 – kuhinja,
.... str. 212 6 – univerzalna sala, 7 – bina, 8 – ulaz/
Slika 120 – Dom JNA u izgradnji, pogled izlaz, 9 – terasa, 10 – stepenište. Glavni
Slika 112 – Plav „organična grupacija sa obale meandra rijeke Ribnice, frontalno projekat objekta Doma vojske u Pljevljima,
brvnara” – inspiracija za savremeni (lijevo) i bočno (desno). (Izvor: http:// 1976. godine. (Izvor: Arhiv Opštine Pljevlja)
arhitektonski izraz. (Izvor: Krunić, Jovan. www.skyscrapercity.com/archive/index. .... str. 228
Baština gradova srednjeg Balkana, str. 94) php/t-868232.html, 21. 10. 2012)
.... str. 213 .... str. 222 Slika 127 – Dom JNA u Pljevljima – fasade:
prednja fasada (gore), bočna fasada
Slika 113 – Dijalog između tradicionalne Slika 121 – Dom JNA u Nikšiću, pozicija (dolje). Glavni projekat objekta Doma
kuće individualnog stanovanja rožajskog u centru grada i situcija. 1 – Dom JNA, 2 vojske u Pljevljima, 1976. godine. (Izvor:
i plavskog kraja i Doma kulture u Plavu – – nedovršeni Dom revolucije, 3 – Opština, Arhiv Opštine Pljevlja).... str. 229
dominacija volumena „krova na četiri vode” 4 – Robna kuća, 5 – Hotel „Onogošt”, 6 –
kao primarnog graditeljskog odgovora na Gimnazija (sada osnovna škola). Gabarit Slika 128 – Dom JNA u Pljevljima
klimatske uslove. (Izvor: Rifat Alihodžić) objekta – desno. [Izvor: Google image, neposredno pred otvaranje, septembra
.... str. 214 date 29. 10. 2006, obradila S. S. Vučković 1978. godine. (Izvor: Pljevaljske novine br.
(lijevo); Arhiv Vojske Crne Gore, nesistem. 437, Pljevlja: 1978, str.14) .... str. 230
Slika 114 – Ostaci katoličke crkve iz 1904. (desno)] .... str. 223
godine, porušene u Drugom svjetskom Slika 129 – Dom JNA u Pljevljima – stub
ratu, na lokaciji kasnije izgrađenog Doma Slika 122 – Dom JNA u Nikšiću, osnova na ulazu u univerzalnu salu. (Izvor: S.
JNA. (Izvor: http://www.skyscrapercity. prizemlja. 1 – glavni ulaz, 2 – hol/izložbeni Stamatović Vučković) .... str. 230
com/archive/index.php/t-868232.html, 21. prostor, 3 – glavna sala, 4 – terasa, 5
10. 2012).... str. 218 – trpezarija, 6 – kuhinja, 7 – kuglana, 8 – Slika 130 – Tivatski arsenal: 1 – MTRZ
dvorište, 9 – natkriveni prostor za muziku. „Sava Kovačević”, 2 – Dom JNA. (Izvor:
Slika 115 – Dom JNA u Podgorici lociran u (Izvor: Preduzeće za projektovanje „Green Google image, date 25. 09. 2005, obradila
meandru rijeke Ribnice – situacija i pogled House”, d.o.o. Podgorica) .... str. 224 S. S. Vučković) .... str. 231
odozgo. [Izvor: Arhiv Vojske Crne Gore,
nesistematizovano (lijevo), Podgorica, Slika 123 – Dom JNA u Nikšiću, podužni Slika 131 – Proces projektovanja
monografija, Grad Podgorica: 2003, str. presjek. (Izvor: Preduzeće za projektovanje Doma JNA – Varijanta „B”, uz jadransku
155. (desno)] .... str. 219 „Green House”, d.o.o. Podgorica) magistralu. Idejni projekat, RO za
.... str. 224 projektovanje i inžinjering „Neoprojekt”,
Slika 116 – Dom JNA u Podgorici – Beograd, 1985. godine (Izvor: Arhiv Porto
Izgradnja prilaznog platoa ispred glavnog Slika 124 – Dom JNA u Nikšiću, izgled Montenegro, Tivat) .... str. 233
ulaza. (Izvor: Arhiv Vojske Crne Gore, (fotografija iz 70-ih godina) i glavni ulaz –
nesistematizovano) .... str. 219 izlaz na terasu. [Izvor: Atelje Marko Mušič
(lijevo), Preduzeće za projektovanje „Green
House”, d.o.o. Podgorica (desno)]
.... str. 225
350/
Slika 132 – Proces projektovanja Doma Slika 139 – Projekat za novu zgradu Slika 146 – Dom kulture u Ulcinju –
JNA – Varijanta „A” – situacija. 1 – glavni CNP-a (idejni projekat, 1978–1980) na jednostavna obrada enterijera ulaznog
ulaz, 2 – sačuvani sakralni objekat iz 18. lokaciji „Centra Kruševac” u Titogradu, hola, kao posljedica dugogodišnjeg
vijeka, 3 – pomoćni ulazi, 4 – terasa klub- arh. Miloš Bobić i arh. Stanko Gaković. izvođenja i nedostatka finansijskih
bifea, 5 – „gumno”, 6 – sportski tereni, (Beograd projekt, Centar za planiranje sredstava. (Izvor: S. Stamatović Vučković)
7 – stari Dom JNA, kasnije srušen. Glavni urbanog razvoja) (Izvor: Katalog 8. Salona .... str. 248
projekat, RO za projektovanje i inžinjering arhitekture u Beogradu, 1982. godine,
„Neoprojekt”, Beograd, 1985. godine (Izvor: nenumerisano) .... str. 240 Slika 147 – Predlozi fasadne obloge,
Arhiv Porto Montenegro, Tivat) .... str. 234 Investiciono-tehnička dokumentacija
Slika 140 – Šira situacija – pozicija za završetak radova na Domu kulture u
Slika 133 – Dom JNA – osnova prvog zgrade CNP-a u centralnoj zoni grada: Ulcinju, 1998. godina. Danas je objekat
sprata (univerzalna sala) i poprečni 1 – centralni gradski trg, 2 – Narodna spolja samo malterisan i bojen. (Izvor: Arhiv
presjek, temeljenje objekta na šipovima. biblioteka, 3 – Opštinski parlament (u Direkcije javnih radova Crne Gore)
(Izvor: Manević, Zoran, Aleksandar Đokić, izgradnji), 4 – Opština, 5 – CNP, 6 – glavna .... str. 249
Beograd: BMG, 1995, str. 132) .... str. 234 pješačka komunikacija, veza sa dijelom
grada „preko Morače” i Njegošev park. Slika 148 – Fenomen nedovršenosti u
Slika 134 – Dom JNA u Tivtu – podužni (Izvor: Google image, date 20. 06. 2009, arhitekturi – Krakov, Poljska (1975–1981)
presjek, temeljenje objekta na šipovima. obradila S. S. Vučković) .... str. 242 – nedovršeni vertikalni gradski reper,
(Izvor: Manević, Zoran, Aleksandar Đokić, popularno nazvan „Skeletor” (lijevo); Site
Beograd: BMG, 1995, str. 133) .... str. 235 Slika 141 – Rekonstrukcija stare zgrade (Site), Best Products Stores, Hjuston, SAD,
CNP-a (1990–1997). Postavljanje čeličnih (1975) – projektovane „lažne ruševine”
Slika 135 – Dom JNA u Tivtu – pogled nosača zbog neophodnog proširenja (desno) [Izvor: http://www.skyscrapercity.
odozgo. (Izvor: Manević, Zoran, Aleksandar objekta u poprečnom pravcu, po projektu com/showthread.php?t=876690 (lijevo),
Đokić, Beograd, BMG, 1995, str. 134) arh. Radmile Nikolić i ing. Dobrila Nikolića. http://www.urbanplanet.org/forums/
.... str. 236 (Izvor: ing. Dobrilo Nikolić, „Biro ST – index.php/topic/11913-best-products-
Scenska tehnika”, Beograd) .... str. 243 showrooms-by-site/, (desno), 21.11.
Slika 136 – Dom JNA u Tivtu – jugoistočna 2012] .... str. 251
fasada. (Izvor: Arhiv Porto Montenegro, Slika 142 – Rekonstruisana zgrada CNP-a
Tivat) .... str. 236 – osnova prizemlja. (Izvor: Nikolić, Dobrilo, Slika 149 – Dom revolucije u Nikšiću
Arhitektura scensko gledališnih prostora – nedovršenost – transformacija –
Slika 137 – Požar koji je zahvatio staru i tehnika scene, Beograd, 2008, str. aktiviranje ideja o „urbanoj reciklaži”
zgradu CNP-a 1989. godine ozbiljnije 210–211) .... str. 244 – studentski rad. (Izvor: Arhitektonski
je pokrenuo proces za izradu projektne fakultet Crne Gore) .... str. 252
dokumentacije i rekonstrukciju zgrade. Slika 143 – Rekonstruisana zgrada CNP-a
(Izvor: ing. Dobrilo Nikolić, „Biro ST – – podužni presjek. (Izvor: Nikolić, Dobrilo, Slika 150 – Dom revolucije u Nikšiću –
Scenska tehnika”, Beograd) .... str. 239 Arhitektura scensko-gledališnih prostora i resemiotizacija prostora (1989–). (Izvor:
tehnika scene, Beograd, 2008, str. 216) Atelje Marko Mušič) .... str. 253
Slika 138 – „Centar Kruševac” u Titogradu, .... str. 245
Detaljni urbanistički plan, Prva nagrada Slika 151 – Dom revolucije u Nikšiću –
na konkursu, raspisanom 1977. godine, Slika 144 – Rekonstruisana zgrada CNP-a. „seciranje” prostora – jedina mogućnost
autora arh. Miloša Bobića i arh. Stanka Glavni i bočni ulaz. (Izvor: ing. Dobrilo za prenamjenu i revitalizaciju objekta
Gakovića, iz Beograd projekta, Centar za Nikolić, „Biro ST – Scenska tehnika”, (2008–). (Izvor: Atelje Marko Mušič)
planiranje urbanog razvoja. (Izvor: Katalog Beograd) .... str. 246 .... str. 254
5. Salona arhitekture u Beogradu, Beograd,
Muzej primenjene umetnosti, 1978, Slika 145 – Rekonstruisana zgrada
nenumerisano) .... str. 240 CNP-a – dvostruko povećana površina u
odnosu na prvobitnu. (Izvor: Podgorica,
monografija, Grad Podgorica, 2003, str.
182) .... str. 247
S l a v i c a S t a m a t o v i ć V u č k o v i ć / A R H I T E K T O N S K A K O M U N I K A C I J A : O B J E K T I K U LT U R E U C R N O J G O R I / 1 9 4 5 − 2 0 0 0 351/
Slika 152 – „Strogo” generisane forme Slika 158 – Dvorana „Park” u Herceg Slika 166 – Projekat uređenja terena za
netransformabilnog karaktera – jedna od Novom, vizura sa mora – „reper-pandan Dom kulture i ljetnju pozornicu (1972).
karekteristika „intro aktivne” arhitekture. tvrđavi Forte Mare” – „intra aktivna” (Izvor: DACG – Odjeljenje Bar, Fond Dom
[Izvor: Živko Janjić (Dvorana „Park” u arhitektura. (Izvor: arh. Živko Janjić) kulture u Baru) .... str. 268
Herceg Novom, lijevo), Idejni projekat Doma .... str. 262
kulture u Plavu, Arhiv Doma kulture u Plavu Slika 167 – Dom kulture u Baru (1974) –
(desno)] .... str. 259 Slika 159 – Dom kulture u Ulcinju – Veza objekta i platoa sa terenom. (Izvor: S.
Blokiranost objekta i nedostatak interakcije Stamatović Vučković) .... str. 268
Slika 153 – Dom kulture u Plavu – sa okruženjem. (Izvor: S. Stamatović
Zanemaren „odnos” sa direktnim Vučković) .... str. 263 Slika 168 – Dom kulture u Baru (1974).
okruženjem (privatnim parcelama) „Arhitektura kao skrovište” – veza „unutra
– posljedica nedosljedno sprovedenog Slika 160 – Dvorište Doma JNA u Podgorici – spolja” (lijevo). Otvorena ljetnja pozornica
procesa urbanizacije. [Izvor: Rifat Alihodžić na obali rijeke Ribnice (lijevo) i Doma – naglašen „kontakt” na relaciji „zidno
(lijevo), S. Stamatović Vučković (desno)] JNA u Nikšiću –„intra aktivan” odnos platno – tlo” (desno). (Izvor: S. Stamatović
.... str. 260 sa okruženjem pojačan je zatvorenim Vučković) .... str. 268
pristupom dvorištima i nedostatkom
Slika 154 – Dom kulture u Beranama interakcije sa rijekom kod objekta u Slika 169 – Dom kulture u Bijeloj (1986) –
– zanemaren „odnos” sa direktnim Podgorici. [Izvor: Nikodin Žižić (lijevo), bočna fasada prema dvorištu individualnog
okruženjem je posljedica nedosljedno studio „Green house” (desno)] stanovanja (lijevo). Objekat biletarnice
sprovedenog procesa urbanizacije. (Izvor: .... str. 264 ispred ljetnje pozornice na zadnjoj strani
S. Stamatović Vučković) .... str. 260 objekta (desno). (Izvor: S. Stamatović
Slika 161 – Dom kulture u Budvi (1966), Vučković) .... str. 269
Slika 155 – Dom kulture u Žabljaku – perspektivni izgled pokazuje otvorenost
„Lice” i „naličje” objekta: usmjerenost prizemne etaže na istočnoj fasadi i Slika 170 – Dom kulture u Bijeloj
ka pješačkoj komunikaciji i prostoru za integraciju sa planiranim prostorom trga – „ekstra–aktivnost” arhitekture u
sjedjenje uz fasadu zgrade Opštine (lijevo) (koji nije izveden). (Izvor: Idejni projekat za prilazno-ulaznoj zoni – korišćenje istih
i potpuna dezintegracija sa okruženjem objekat „Zeta film”, maj 1963. godine, Arhiv arhitektonskih elemenata i u uređenju
„zadnje” fasade (desno). (Izvor: S. Opštine Budva) .... str. 265 terena što postaje sastavni dio oblikovanja
Stamatović Vučković) .... str. 261 objekta. (Izvor: S. Stamatović Vučković)
Slika 162 – Dom sindikata u Nikšiću .... str. 269
Slika 156 – Dom kulture u Plužinama – (1962) – Otvaranje objekta formiranjem
Objekat uspostavlja kontakt sa pješačkom „prostora između”. (Izvor: Branko Slika 171 – Dom revolucije u Nikšiću –
komunikacijom i trgom i to preko bočnih Todorović) .... str. 266 makete – Odnos enterijer – eksterijer:
izlaza iz sale (lijevo), ali ne i sa suprotne amfiteatar u zelenoj oazi (lijevo) i mekana
strane objekta (desno). (Izvor: S. Slika 163 – Dom sindikata u Nikšiću – pokrenuta transparentna envelopa
Stamatović Vučković) .... str. 261 poluatrijumski prostor. (Izvor: Branko (desno). (Izvor: Atelje Marko Mušič)
Todorović) .... str. 266 .... str. 270
Slika 157 – Dom kulture u Mojkovcu –
Situacija u vrijeme izgradnje objekta (lijevo) Slika 164 – Spomen-dom u Kolašinu Slika 172 – Dom revolucije u Nikšiću –
i postojeće stanje (desno). Pored svoje – protočni i transparentni ulazi/izlazi neprekinuti troetažni prostor (lijevo),
„lokalne” introvertnosti, objekat Doma koji omogućavaju povezivanje susjednih proces izvođenja čelične konstrukcije
kulture ne uspostavlja relaciju sa okolnim ulica, čine objekat sa tog aspekta, „ekstra envelope koja je trebalo da taj prostor
objektima javnog karaktera, Domom aktivnim” u odnosu na okruženje. (Izvor: S. zatvara. (Izvor: Atelje Marko Mušič)
zdravlja i Srednjom školom, koji se nalaze Stamatović Vučković) .... str. 267 .... str. 270
na istom platou. [Izvor: KOV Atelje, Nikšić
(lijevo), Google Earth, image date 29. 10. Slika 165 – Spomen-dom u Šavniku Slika 173 – Grupa – A: Forma direktno
2006. (desno)] .... str. 262 (1982) – „grupna forma” daje mogućnost denotira funkciju. A–I: 1. Podgorica, 2.
transformacije, proširenja ili „produženja” Berane; A–II: 1. Nikšić, 2. Budva; A–III: 1.
pojedinih djelova. (Izvor: S. Stamatović Bar, 2. Herceg Novi, 3. Podgorica, 4. Ulcinj,
Vučković) .... str. 267 5. Plužine, 6. Bijela, 7. Mojkovac. .... str. 276
352/
Slika 174 – Grupa – B: Forma denotira Slika 183 – Dom revolucije u Baru. Slika 192 – Dom kulture u Pljevljima
funkciju indirektno. B–I: 1. Žabljak, 2. Kompaktna spiralna forma i detalji (1949). Markiranje i iščivatanje glavnog
Rožaje, 3. Kotor, 4. Pljevlja, 5. Plav, 6. zatvaranja prozora, funkcija u sjenci forme. ulaza kroz „klasične” arhitektonske znake:
Šavnik; B–II: 1. Podgorica (Dom JNA), 2. (Izvor: S. Stamatović Vučković) .... str. 281 postament, multiplikaciju ulaznih otvora
Podgorica (Dom omladine), 3. Nikšić (Dom i balkon koji natkriva ulaz. (Izvor: Glavni
JNA), 4. Pljevlja (Dom JNA). .... str. 276 Slika 184 – Dom JNA u Tivtu – „dvostruko projekat rekonstrukcije Doma kulture u
kodiranje” karakteristično za postmodernu: Pljevljima, Građevinski fakultet, Podgorica)
Slika 175 – Grupa – C: „Slobodne” forme „jedra” ili „zraci sunca” na uglovima objekta .... str. 289
– funkcija je potisnuta u drugi plan. C–I: 1. dodatno akcentiraju formu objekta, pa
Kolašin (Spomen- dom), 2. Nikšić (Dom je denotacija funkcije otežana. (Izvor: S. Slika 193 – Glavna ulazna fasada je
revolucije), 3. Tivat (Dom JNA), 4. Bar (Dom Stamatović Vučković) .... str. 282 istovremeno i znakovno obilježje ulaza.
revolucije) .... str. 277 Kino „Kultura” u Podgorici (1939), lijevo i
Slika 185 – Usmjereno, dominantno Dom kulture u Beranama (1961), desno.
Slika 176 – Dom kulture u Beranama. pravolinijsko kretanje do glavnog sadržaja [Izvor: http://javniservis.me/2011/04/13/
Glavni ulaz i zadnja fasada. (Izvor: S. u objektu (glavna sala), u nivou ulaznog priprema-se-rusenje-bioskopa-kulture-
Stamatović Vučković) .... str. 278 hola – direktno iščitavanje prostora. (Izvor: bice-jos-jedan-trendy/, 14. 10. 2012.
S. Stamatović Vučković) .... str. 284 (lijevo); S. Stamatović Vučković (desno)]
Slika 177 – Domovi kulture u Baru, .... str. 290
Mojkovcu i Ulcinju (s lijeva na desno) Slika 186 – Složenije linije kretanja ka
– naglašena vertikalnost pozornice – glavnom sadržaju (sali) – indirektno Slika 194 – Crnogorsko narodno pozorište
direktna denotacija funkcije. (Izvor: S. iščitavanje prostora. (Izvor: S. Stamatović (CNP) u Podgorici. Stari objekat (1956) –
Stamatović Vučković).... str. 278 Vučković) .... str.285 horizontalno markiranje, rekonstruisani
objekat (1997) vertikalno markiranje,
Slika 178 – Spomen-dom (Dom kulture) Slika 187 – Dom kulture u Pljevljima označavanje motiva glavnog ulaza –
u Šavniku. „Grupna forma” nastala – direktna linija kretanja ka sali. (Izvor: portala. [Izvor: http://www.skyscrapercity.
podržavanjem regionalnih arhitektonskih Građevinski fakultet u Podgorici) com/showthread.php?t=868232&page=9,
obilježja – indirektno denotiranje funkcije. .... str. 286 14.10.2012. (lijevo); S. Stamatović
(Izvor: S. Stamatović Vučković) .... str. 279 Vučković (desno)] .... str. 291
Slika 188 – Dvorana „Park” u Herceg
Slika 179 – Dom kulture u Plavu. Novom. Direktne linije kretanja. (Izvor: Živko Slika 195 – Umjetnički paviljon ULUCG
Transponovanje „tradicionalnih” Janjić) .... str. 286 (1958). Horizontalno naglašavnje
arhitektonskih kodova u „savremene” – ulaza dodatno je pojačano „efektom
„singularna forma” – indirektno denotiranje Slika 189 – Linije kretanja i bočni hodnik u sjenovitosti”. (Izvor: http://zrcalo.
funkcije. (Izvor: Rifat Alihodžić) .... str. 279 Domu kulture u Plavu. [Izvor: Rifat Alihodžić me/?p=1331, 14. 10. 2012) .... str. 291
(lijevo), S. Stamatović Vučković (desno)]
Slika 180 – Dom JNA u Nikšiću. Osim .... str.287 Slika 196 – Dom omladine „Budo
višenamjenske sale (lijevo) bili su prisutni Tomović” u Podgorici (1959), lijevo, nakon
i drugi sadržaji (restoran sa kuhinjom) – Slika 190 – Paralelne linije kretanja u rekonstrukcije (1982), desno – promjena
indirektno denotiranje funkcije. (Izvor: S. Domu kulture u Bijeloj. (Izvor: DACG – AO u definisanju znakovnih obilježja glavnog
Stamatović Vučković) .... str. 280 Herceg Novi, Fond Zavoda za urbanizam i ulaza. [Izvor: S. Stamatović Vučković
projektovanje) .... str. 287 (desno); http://www.skyscrapercity.com/
Slika 181 – Spomen-dom u Kolašinu. showthread.php?t=868232&page=9, 14.
„Objekat – znak” – dominacija forme, Slika 191 – Dom kulture u Baru – osnova 10. 2012. (lijevo)] .... str. 292
prikrivena funkcija. (Izvor: Atelje Marko prizemlja – linije kretanja su složenije
Mušič) .... str. 280 i vezane za stepeništa. (Izvor: Radmila Slika 197 – Dom kulture u Baru (1974).
Milošević) .... str. 288 Skulpturalno markiranje glavnog i bočnih
Slika 182 – Dom revolucije u Nikšiću ulaza. (Izvor: Radmila Milošević)
(nedovršeno). Dominacija jedinstvene .... str. 292
pokrenute envelope – „objekat – znak”.
(Izvor: Atelje Marko Mušič) .... str. 281
S l a v i c a S t a m a t o v i ć V u č k o v i ć / A R H I T E K T O N S K A K O M U N I K A C I J A : O B J E K T I K U LT U R E U C R N O J G O R I / 1 9 4 5 − 2 0 0 0 353/
Slika 198 – Galerija „V. Leković” u Baru Slika 207 – Dom kulture u Kotoru Slika 216 – Vertikalna distribucija. (Berane,
(1983), uz Šetalište kralja Nikole, nedaleko (rekonstrukcija, 1983). [Izvor: Maroević, Ivo, Plužine, Rožaje, s lijeva na desno) (Izvor: S.
od Doma kulture i Ljetnje pozornice. (Izvor: Kotorski prvijenac, Čovjek i prostor, 3/1984. Stamatović Vučković) .... str. 302
S. Stamatović Vučković) .... str.293 (372), str. 10. (crtež lijevo); S. Stamatović
Vučković (foto 1–3)] .... str. 297 Slika 217 – Dom sindikata u Nikšiću
Slika 199 – Dom revolucije u Baru (1962) – prostori okupljanja, zadržavanja i
(1986). Iščitavanje ulaza se dešava Slika 208 – Dom kulture u Baru – boravka (foaje, hol, terase, bife, natkriveni
kroz kulminaciju spiralne pokrenutosti nadovezivanje vetikalnih komunikacija prostori i sl.) čine više od polovine korisnog
volumena. (Izvor: Radmila Milošević) na zakrivljene linije kretanja. (Izvor: S. prostora. (Izvor: Branko Todorović)
.... str. 293 Stamatović Vučković) .... str. 298 .... str. 303
Slika 200 – Dom kulture u Mojkovcu Slika 209 – Dom revolucije u Baru – Slika 218 – Dvorana „Park” u Herceg
(1983) i Dom kulture u Bijeloj (1986). centralno i glavno, spiralno stepenište Novom i Dom kulture u Plavu: prostori za
„Duplo” kodiranje glavnog ulaza: u prati formu objekta – jedina vertikalna sjedjenje su integralni dio prostora hola.
prvom slučaju – jasna linija kretanja se komunikacija u objektu. (Izvor: S. (Izvor: S. Stamatović Vučković) .... str. 304
gubi; u drugom slučaju – linija kretanja Stamatović Vučković) .... str. 298
se paralelno udvostručuje. (Izvor: S. Slika 219 – Dom kulture u Mojkovcu.
Stamatović Vučković) .... str. 294 Slika 210 – Dom JNA u Tivtu – jedno od Prostor za sjedjenje u holu ispod zakošenih
dva bočna stepeništa koja vode do glavne fiksnih staklenih stijena sa žardinjerama.
Slika 201 – Dom vojske u Pljevljima (1978) sale na prvom spratu (lijevo) sa dodatnim [Izvor: S. S. Vučković (lijevo) i Atelje KOV iz
– dvojako postojanje ulaznih zona. (Izvor: S. markiranjem stepenika – naglašeno Nikšića (desno)] .... str. 304
Stamatović Vučković) .... str. 294 denotiranje linije kretanja (lijevo), spiralno
stepenište do kabine za projekcije (desno). Slika 220 – Dom kulture u Baru – hol
Slika 202 – Dom kulture u Žabljaku – (Izvor: S. Stamatović Vučković) .... str. 299 postaje glavno mjesto okupljanja, a vrlo
pješačka komunikacija postaje sastavni dio često i jedini aktivan prostor u objektu.
ulaza. (Izvor: S. Stamatović Vučković) .... Slika 211 – Dom sindikata u Nikšiću (Izvor: S. Stamatović Vučković) .... str. 305
str. 294 (1962). Glavno stepenište. (Izvor: Branko
Todorović) .... str. 299 Slika 221 – Sale sa centralno postavljenim
Slika 203 – Dom kulture u Ulcinju (1981–). gledalištima i linijama kretanja po obodu,
Markiranje ulaza „stepenišnim mostovima”. Slika 212 – Dom kulture u Kotoru – „vezni uz bočne zidove. (Izvor: S. Stamatović
(Izvor: S. Stamatović Vučković) .... str. 295 nivo” prvog sprata na kome se sreću Vučković) .... str. 305
glavno stepenište i stepenište iz galerijskog
Slika 204– Dvorana „Park” u Herceg prostora (sakriveno kružnim zidom). Na Slika 222 – Sale sa gledalištima
Novom (1987). Prilaz objektu sa glavne nivou sljedeće etaže nalazi se glavni ulaz u podijeljenim u više cjelina i linijama
saobraćajnice je blokiran i uslovio je salu. (Izvor: S. Stamatović Vučković) kretanja po centralnom prostoru i obodu.
pozicioniranje glavnog ulaza na uglu .... str. 300 (Izvor: S. Stamatović Vučković) .... str. 306
objekta. (Izvor: S. Stamatović Vučković)
.... str. 295 Slika 213 – Spiralno stepenište u Slika 223 – Dvorana „Park” – primjer
izložbenom prostoru koje vodi do foajea savremeno opremljene sale sa rotacionom
Slika 205 – Dom kulture u Plužinama („veznog nivoa”) na prvom spratu. (Izvor: S. binom (kapaciteta 400 sjedišta) za
(1982). „Prostorno blokiranje” – Stamatović Vučković) .... str. 301 pozorišne i bioskopske predstave i
nepristupačnost glavnog ulaza. (Izvor: S. centralno postavljenim sjedištima. (Izvor:
Stamatović Vučković) .... str. 296 Slika 214 – Princip transparentnosti Živko Janjić) ... str. 307
površina primijenjen je i na ogradama
Slika 206 – Dom kulture u Plužinama. stepeništa. (Izvor: S. Stamatović Vučković) Slika 224 – Dom JNA u Pljevljima –
„Pogrešno kodiranje” – bočni izlazi su .... str. 301 polivalentna funkcija sale sa manjom
dominantni, okrenuti javnom prostoru binom i sjedištima koja nijesu fiksirana, pa
– trgu, uz pješačku komunikaciju, dok je Slika 215 – Dom kulture u Plavu – se način organizacije mijenja u zavisnosti
glavni ulaz neprimjetan i nepristupačan. djelimično skrivena pozicija stepeništa. od potreba. (Izvor: S. Stamatović Vučković)
(Izvor: S. Stamatović Vučković) .... str. 296 (Izvor: S. Stamatović Vučković) .... str. 302 .... str. 307
354/
Slika 225 – Spomen-dom u Kolašinu Slika 234 – „Interbau 57” u zapadnom Slika 243 – „Ćelije događaja” – osnovni
– višenamjenska sala sa mogućnošću Berlinu – uzor i inspiracija arhitekture kraja „arhitektonski znak” koji se multiplikuje.
proširenja na prostor unutrašnjeg hola – pedesetih i prve polovine šezdesetih godina Analiza različitih segmenata forme, od
vestibila. (Izvor: Atelje Marko Mušič) 20. vijeka. (Izvor: http://www.interbau57. singularne do grupne. (Izvor: Atelje Marko
.... str. 307 com/de, 24.10.2012) .... str. 318 Mušič) .... str. 324
Slika 226 – Jedna od maketa organizacije Slika 235 – Gimnazija (sada osmogodišnja Slika 244 – Prilog iz konkursnog materijala
prostora u procesu projektovanja: glavna škola) u Nikšiću (1956–1957). (Izvor: 1970. godine. Forma nastala grupisanjem
promenada kao „kičma” kompleksa i faze Minjević, Nikšić u sjećanjima, Nikšić, Stari oko „praznine” (vestibila građana). (Izvor:
„A”, „B” i „C”, (1976–1985). (Izvor: Atelje grad Anderva, 2008, str. 40) .... str. 319 Atelje Marko Mušič) .... str. 325
Marko Mušič) .... str. 308
Slika 236 – Osmogodišnja škola „Ratko Slika 245 – Spomen-dom u Kolašinu –
Slika 227 – Faza „A” – prizemlje – Studio Žarić” u Nikšiću (1961). (Izvor: Minjević, od idejnog rješenja na jugoslovenskom
za muziku, balet i dramu sa „kontaktnim Nikšić u sjećanjima, Nikšić, Stari grad konkursu (1970) do realizacije (1975).
nišama” i tribinama (lijevo) i biblioteka sa Anderva, 2008, str. 46) .... str. 319 (Izvor: Atelje Marko Mušič) .... str. 326
čitaonicom – pultovi dostupni sa glavne
promenade (desno). (Izvor: Atelje Marko Slika 237 – Pravni i Ekonomski fakultet Slika 246 – Arhitekta Marko Mušič u
Mušič) .... str. 309 u Podgorici, u novom dijelu grada svom studiju u vrijeme izrade projektne
„preko Morače” (1962) (Izvor: http:// dokumentacije za Dom revolucije. Ispred
Slika 228 – Sadržaji uz glavnu promenadu www.skyscrapercity.com/showthread. je jedan od radnih modela. (Izvor: Atelje
u fazi „A” u prizemlju. (Izvor: Atelje Marko php?t=868232&page=10) .... str. 320 Marko Mušič) .... str. 327
Mušič) .... str. 310
Slika 238 – Osnovna škola „Maksim Gorki” Slika 247 – Skice za Dom revolucije –
Slika 229 – Faza „A” – sprat/galerija u stambenom bloku uz Lenjinov bulevar „arhitektura pejzaža”. (Izvor: Atelje Marko
– Radionice sa „prelaznim prostorima” – u novom dijelu tadašnjeg Titograda, Mušič) .... str. 327
„nišama za diskusiju” na galeriji. Maketa. „preko Morače”. (1965). (Izvor: http://
(Izvor: Atelje Marko Mušič) .... str. 310 www.skyscrapercity.com/showthread. Slika 248 – Transponovanje istorijskih
php?t=868232 &page=10) .... str. 320 kodova, skica za Dom revolucije. (Izvor:
Slika 230 – Glavna sala – analize Atelje Marko Mušič) .... str. 327
organizacije prostora kroz maketu. (Izvor: Slika 239 – Zgrada „Zeta filma” u Budvi,
Atelje Marko Mušič) .... str. 311 (1963–1966), čisto proporcionisana Slika 249 – Memorijalni dio (faza B)
arhitektura. (Izvor: Arhitektura urbanizam, – poigravanje sa kružnim i talasastim
Slika 231 – Memorijalni prostor, prizemlje br. 43, 1967, str. 20) .... str. 321 formama u enterijeru i eksterijeru – maketa
i galerija – maketa. (Izvor: Atelje Marko (lijevo). Maketa u procesu projektovanja –
Mušič) .... str. 312 Slika 240 – Vertikalni brisoleji na Domu poigravanje sa različitim bojama svijetla
sindikata u Nikšiću (1962). (Izvor: arh. (desno). (Izvor: Atelje Marko Mušič)
Slika 232 – Prostorno jedinstvo doma – Branko Todorović) .... str. 322 .... str. 328
„smicani troetažni prostor”. Maketa. (Izvor:
Atelje Marko Mušič) .... str. 312 Slika 241 – Primjena horizontalnih i Slika 250 – Restoran na Lovćenu (1975–
vertikalnih brisoleja na fasadi škole 1978) – fluidno tkanje kamena i stakla.
Slika 233 – Osnove „modernog „Maksim Gorki” i uvučeni prozori u (Izvor: Atelje Marko Mušič) .... str. 328
grada” – Hotel „Crna Gora“ u izrazito vertikalnoj podjeli sprata objekta
Titogradu (lijevo) i Hotel „Onogošt” u „Zeta filma” (desno). (Izvor: Arhitektura Slika 251 – Izuzetna posvećenost u
Nikšiću (desno). [Izvor: http://www. urbanizam, br. 38, 1966, str. 52. i br. 43, procesu projektovanja – DRN – ispitivanje
madeinmontenegro.com/vbforum/ 1967, str. 20) .... str. 322 svih nivoa prostornih odnosa. Skice,
showthread.php?t=9475&page=4 (lijevo) makete od raznovrsnih vrsta materijala u
i http://www.kupindo.com/ Srbija-i-ex- Slika 242 – Transponovanje arhitektonskih različitim razmjerama (glina, karton, drvo).
Yu-1945-60/10447156_Niksic (desno)] kodova: tradicionalno u savremeno. (Izvor: (Izvor: Atelje Marko Mušič) .... str. 329
.... str. 317 Atelje Marko Mušič) .... str. 324
S l a v i c a S t a m a t o v i ć V u č k o v i ć / A R H I T E K T O N S K A K O M U N I K A C I J A : O B J E K T I K U LT U R E U C R N O J G O R I / 1 9 4 5 − 2 0 0 0 355/
Slika 252 – Evolucija ideje - posvećenost Slika 259 – Vikinški brod i šumadijska kuća
procesu - od koncepta do finalnog („konak”) – „Spajanjem i prožimanjem
rješenja: DRN - lijeva strana; Spomen dom dva, u suštini veoma različita prostorna
u Kolašinu - desna strana. (Izvor: Atelje volumena, prikazano je, na simboličan
Marko Mušič) .... str. 328-331 način, susretanje i zajedništvo dva
prijateljska naroda na sjeveru i jugu
Slika 253 – Skulpturalna arhitektura Evrope”. Aleksandar Đokić, Kuća
– Dom kulture i Galerija u Baru. (Izvor: jugoslovensko-norveškog prijateljstva u
Radmila Milošević, S. Stamatović Vučković) Gornjem Milanovcu (1981–1987). (Izvor:
.... str. 332 Manević, Z., Romantična arhitektura,
Beograd, Institut za istoriju umjetnosti,
Slika 254 – Pokrenuta, dinamična 1990, bez numeracije) .... str. 336
armirano-betonska platna koja se „kreću”
i van granica objekta u težnji da uspostave Slika 260 – Skica za Dom JNA u Tivtu.
kontakt „unutra – spolja”. (Izvor: S. (Izvor: Manević, Zoran, Aleksandar Đokić,
Stamatović Vučković) .... str. 333 Beograd, BMG, 1995, str. 36) .... str. 336
Slika 255 – Ljetnja pozornica pored Slika 261 – Transponovanje „kodova”
Doma kulture. Skulpturalna zidna platna na nivou oblika i na nivou boja – Galerija
u snažnoj, tektonskoj vezi sa tlom, „V. Leković” u Baru i Dom JNA u Tivtu.
podsjećaju na morske talase. (Izvor: (Izvor: lijevo, http//www.tvinx.comregata_
Radmila Milošević) .... str. 333 autohtonih_primorskih_barki_zabijelila_
kvarner.news.
Slika 256 – Dom revolucije (1982–1983) – 6026.hr, 24. 10. 2012; sredina i desno – S.
maketa. (Izvor: Radmila Milošević) Stamatović Vučković) .... str. 337
.... str. 334
Slika 262 – Arhitektonska komunikacija
Slika 257 – Briga o arhitektonskom detalju: – odnos “objekat–fizički kontekst” –
stepenišne i balkonske ograde, kao i neposredna veza “objekat–tlo”: lijevo –
vješto skrivanje vertikalnog oluka na spoju Centar za kulturu u Baru (1973, arh. Danilo
dva zidna platna. (Izvor: S. Stamatović i Radmila Milošević), desno – Heydar Aliyev
Vučković) .... str. 334 Center u Bakuu, Azerbejdžan (2012, Zaha
Hadid Architects). Izvor (lijevo – S.
Slika 258 – Spomen-dom u selu Radanovci S.Vučković, desno – http://twwhlspls.com/
kod Kosjerića – maketa (1979, slika heydar-aliyevcentre/) .... str. 341
gore), Trafostanica u naselju Kneževac–
Kijevo – „antologijsko djelo savremene
srpske arhitekture” (1977–1979, dolje
lijevo), Stambeni blok u Ul. Blagoja
Parovića – naselje „Golf” u Beogradu
(1984–1987, dolje desno). (Izvor: Manević,
Z. Romantična arhitektura, Beograd,
Institut za istoriju umjetnosti, 1990, bez
numeracije) .... str. 335
356/
ARHITEKTONSKA KOMUNIKACIJA:
OBJEKTI KULTURE U CRNOJ GORI
1945 — 2000
S l a v i c a S t a m a t o v i ć V u č k o v i ć / A R H I T E K T O N S K A K O M U N I K A C I J A : O B J E K T I K U LT U R E U C R N O J G O R I / 1 9 4 5 − 2 0 0 0 357/
358/
1. IZVORI 6) DACG – AO Bar: Fond Doma kulture, urbanističko rješenje centra Budve
projekat uređenja terena fas. br. 3, 5, (radna verzija), Institut za arhitekturu
(1972–1974) i Dom revolucije (1983); i urbanizam Srbije, Beograd (1986);
1.1. IZVORI / projektna i planska
7) DACG – AO Berane: Fond Dom kulture, 16) Arhiv Opštine Herceg Novi: Izmjene
dokumentacija, fotografije:
projektna dokumentacija (1959– i dopune UP „Zapadno predgrađe”
1960); (1989);
1) DACG – Državni arhiv Crne Gore, 8) DACG – AO Ulcinj: Fond Dom kulture 17) Arhiv Opštine Mojkovac: PUP Opš-
Cetinje – Arhivski fondovi poslije – Glavni arhitektonsko-građevinski tine Mojkovac do 2020. god. (2011);
1944/45. godine: Fond 102 Repub- projekat (1981–1985);
18) Arhiv Centra za kulturu Mojkovac:
lički sekretarijat za prosvjetu, kul-
9) Arhiv Zavoda za zaštitu spomenika projektna dokumentacija, rekon-
turu i nauku Titograd (1963–1968),
kulture u Kotoru: Projekat obnove i strukcija (2009–2010);
fascikle 3–41; Fond 99 Republički
rekonstrukcije Kulturnog centra u Ko-
sekretarijat za obrazovanje, kulturu 19) Arhiv Ministarstva turizma i uređen-
toru (1980–1982);
i nauku Titograd (1969–1984), fas- ja prostora Crne Gore: PUP Opštine
cikle 2–107; Fond RZUP – Republički 10) Arhiv Vojske Crne Gore, Podgori- Plužine do 2028. god. (2012);
zavod za urbanizam i projektovan- ca: podaci (kartoni nepokretnosti za
20) Arhiv Mjesne zajednice Risan: Dom
je, Titograd: CNP – obrada lokacije građevinske objekte i listovi inventa-
kulture u Risnu, pripremna i projek-
(1990); Dom društveno političkih risanja) o domovima JNA u Podgorici,
tna dokumentacija za Idejni i glavni
organizacija „25. maj” Konik – glavni Nikšiću, Pljevljima i Baru;
projekat (1979–1996); Ujes, Alojz,
projekat uređenja terena (1978); PPO
11) Arhiv CNP-a, Podgorica: Glavni pro- Programsko- projektni zadatak za iz-
Kolašin i GUP Kolašin, (1979); Dom
jekat rekonstrukcije zgrade CNP-a u radu idejnog projekta za Dom kulture
omladine „Budo Tomović”, glavni pro-
Podgorici; u Risnu, Risan – Beograd, oktobar
jekat adaptacije (1978); GUP Žabljak
1979. godine;
(1972), GUP Budva (1968), GUP Bara 12) Arhiv Direkcije za Javne radove Crne
(1970); Fond Savjet za zakonodavst- Gore, Podgorica: Idejni projekat en- 21) Arhiv „Porto Montenegro” Tivat:
vo i izgradnju narodne vlasti Vlade terijera Doma kulture u Ulcinju, a.d. Idejni i glavni projekat za Dom JNA u
NRCG (1950–1953); „Jugodrvo” Beograd (1997–1998); Tivtu, RO za projektovanje i inženjering
„Neoprojekt” Beograd (1985–1990);
2) DACG – SIO Podgorica, Fond: Cen- 13) Arhiv KIC-a „Budo Tomović”, Pod-
tralni komitet CK KPCG (1950–1970); gorica: dokumentacija, (1977–1982); 22) Građevinski fakultet u Podgorici:
Dopisi Opština o objektima kulture, za
3) DACG – AO Podgorica: Fond Doma 14) Arhiv Opštine Pljevlja: Glavni pro-
potrebe izrade Prostornog plana Crne
omladine „Budo Tomović” (1958– jekat objekta Doma Vojske u Pljevlji-
Gore do 2020. godine (2005); Glavni
1960); ma i preteća dokumentacija (1974–
projekat adaptacije i rekonstrukci-
1976), Projektantski biro Stambenog
4) DACG – AO Herceg Novi: Fond Zavoda je objekta Doma kulture u Pljevljima
preduzeća iz Pljevalja;
za urbanizam i projektovanje Herceg (2009);
Novi – Idejni i glavni projekat Doma 15) Arhiv Opštine Budva: Idejni i glavni
23) Arhiv Centra za kulturu Plav: projek-
kulture u Bijeloj (1980–1986); projekat Doma „Zeta film” u Budvi
tna dokumentacija, (1989–1990);
(1962– 1963), Investiciono-tehnička
5) DACG – AO Nikšić: Fond Dom revolu-
dokumentacija za dogradnju objekta 24) Privatne kolekcije i obavljeni interv-
cije (1976–1985);
(1979–1980), Program Konkursa za jui sa autorima objekata.
S l a v i c a S t a m a t o v i ć V u č k o v i ć / A R H I T E K T O N S K A K O M U N I K A C I J A : O B J E K T I K U LT U R E U C R N O J G O R I / 1 9 4 5 − 2 0 0 0 359/
Atelje Marko Mušič – Spomen-dom u Ko- http://zrcalo.me/?p=1331, 7. Sloboda, organ opštinskih odbo-
lašinu (projektna dokumentacija, skice, 14.10.2012. ra SSRN Ivangrada, Plava i Rožaja,
fotografije, prezentacije, članci u periodici, 1961–1962.
http://javniservis.me/2011/04/13/pri-
ostala dokumentacija); Dom Revolucije u
prema-se-rusenje-bioskopa-kulture-bi- 8. Art Centrala, časopis za savremenu
Nikšiću (projektna dokumentacija, skice, fo-
ce-jos-jedan-trendy/, umjetnost, Podgorica, Centar savre-
tografije, prezentacije, ostala dokumentaci-
14. 10. 2012. mene umjetnosti, 2009–2010.
ja); Restoran na Lovćenu (skice, foto);
http://www.madeinmontenegro.com/vbfo-
arh. Radmila Milošević – Dom kulture,
rum/showthread.php?t=9475&page=4
Galerija „V. Leković” i Dom revolucije u Baru
24. 10. 2012.
(projektna dokumentacija, fotografije);
2. LITERATURA
http://www.kupindo.com/Srbija-i-ex-
arh. Živko Janjić – Dvorana „Park” u Her-
Yu-1945-60/10447156_Niksic
ceg Novom (projektna dokumentacija, fo-
24. 10. 2012.
tografije); 1.1. PRVI DIO – ARHITEKTURA, KULTURA,
http://www.interbau57.com/de, KOMUNIKACIJA
arh. Rifat Alihodžić – Dom kulture u Plavu
24. 10. 2012.
(projektna dokumentacija, fotografije);
http://www.ulucg.me,
inž. Dobrilo Nikolić „Biro ST – Scenska
01. 11. 2012. 1. Abel, Chris. Architecture and Identity:
tehnika” Beograd – Glavni arhitektons-
responses to cultural and techno-
ko-građevinski projekat rekonstrukcije i do-
logical change, Oxford: Architectural
gradnje zgrade CNP-a u Podgorici (1990–
1.2. IZVORI / PERIODIKA: Press, 2000.
1992), fotografije;
2. Agrest, Diana. „Architectural Met-
„KOV Atelje” doo Nikšić (Projekat adaptaci-
aphors”, Architecture Theory since
je i sanacije Kulturnog centra u Mojkovcu, 1. Arhitektura i urbanizam, časopis za 1968, ed. Hays, Michael K., London,
2009); arhitekturu, urbanizam, primenjenu Cambridge, Mass.: The MIT Press,
umetnost i industrijsko oblikovanje, 1998, p. 190–197.
Preduzeće za projektovanje „Green House”,
Beograd, Savez društava arhiteka-
doo Podgorica (Glavni projekat rekonstruk-
ta Srbije, Urbanistički savez Srbije, 3. Agrest, Diana. „Design versus Non–
cije i dogradnje Doma vojske u Nikšiću,
Udruženje likovnih umetnika primen- Design”, in: Architectural Theory since
2009);
jenih umetnosti Srbije, 1960–1988. 1968, ed. Hays, K. M., London: The MIT
Pojedini podaci i fotografije dobijeni u Press, 1998, pp. 198–213.
2. Arhitektura, časopis Saveza arhiteka-
razgovorima od: Prof. arh. Aleksandra Ke-
ta Hrvatske, Zagreb, Savez arhitekata 4. Allison, Peter. ed. David Adjave: Ma-
kovića, arh. Milete Bojovića, arh. Nikole
Hrvatske, 1960–1985. king public buildings, London: Tha-
Drakića, arh. Jovanke Vukčević, prof. dr Mar-
te Vukotić Lazar, arh. Nikodina Žižića, arh. 3. Čovjek i prostor, mjesečnik za ar- mes & Hudson, 2006.
Branka Todorovića, arh. Vladimira Bojkovića, hitekturu, slikarstvo, kiparstvo, dizajn i
arh. Vukašina Markovića, arh. Ivane Babić. 5. Antonello, Monaco. Architettura aper-
primijenjenu umjetnost, Zagreb, Savez
ta – verso il progetto in trasformazi-
arhitekata Hrvatske, 1965–1990.
one, Roma: Edizioni Kappa, 2004.
4. Kulturni život, časopis Saveza kulturno-
Izvori fotografija sa Interneta:
prosvetnih zajednica Jugoslavije, Beo- 6. Argan, Giulio Carlo. Arhitektura i kul-
grad, Savez kulturno-prosvetnih zajed- tura, Split: Logos, 1989.
nica Jugoslavije, 1962–1978.
http://www.skyscrapercity.com/show- 7. Arnhajm, Rudolf., „Teorija informa-
thread.php?t=868232&page=9, 5. Pobjeda, dnevni list, Cetinje, Titograd, cije”, u Estetika i teorija informacije,
14. 10. 2012. Pobjeda, 1946–1980. ur. Umberto Eko, Beograd: Prosveta,
1977, 77–81.
http://www.skyscrapercity.com/show- 6. Pljevaljske novine, organ Socijalis-
thread.php?t=868232&page=10, tičkog saveza radnog naroda opštine 8. Bart, Rolan. Književnost, mitologija,
14. 10. 2012. Pljevlja, 1977–1980. semiologija, Beograd: Nolit, 1971.
360/
9. Baudrillard, J., Nouvel, J. Singularni 22. Gandelsonas, Mario. „Linguistics in 36. Eco, Umberto. „Function and Sigh: the
objekti – arhitektura i filozofija, Za- Architecture”, Architecture Theory Semiotics of Architecture”, Rethink-
greb: AGM, 2008. since 1968, ed. Hays, Michael K., Lon- ing Architecture: A Reader in Cultural
don, Cambridge, Mass.: The MIT Press, Theory ed. Neil Leach, London: Rout-
10. Betsky, Aaron. „James Gamble Rogers
1998, p. 112–123. ledge, 1997.
and the Pragmatics of Architectural
Representation” u Critical Architec- 23. Giro, P. Semiologija, Beograd: BIGZ, 37. Eko, Umberto. „Funkcija i znak: Semi-
ture and Contemporary Culture ed. 1975. otika arhitekture”, Teorija arhitekture i
Lillyman W., Moriarty M., Neuman, D. urbanizma, ur. Petar Bojanić i Vladan
24. Dance, Frank E.X. & Larson, Carl E.,
NY: Oxford University Press, 1994, Đokić, Beograd: Arhitektonski fakul-
The Function of Human Communi-
64–86. tet, 2009, str. 155–173.
cation: A Theoretical Approach, USA:
11. Betsky, Aaron. Out There – Architec- Holt, Rinehart and Winston, 1976. 38. Zanini, Pjero. Značenja granice, Beo-
ture Beyond Building, catalog, volume grad, Clio, 2002.
25. Danesi, Marcel. Messages, Signs, and
1–5, Venezia: La Biennale di Venezia,
Meanings: A Basic Textbook in Se-
2008. 39. Zevi, Bruno. Koncept za kontraistori-
miotics and Communication Theory,
12. Biraghi, M. e Damiani, G., cur. Le pa- Toronto: Canadian Scholars’ Press, ju arhitekture, Beograd: Centar VAM,
role dell’architettura: Un’antologia di 2004. 2007.
testi teorici e critici: 1945–2000, To-
26. De Fusko, Renato., „Arhitektura kao 40. Zumthor, Peter. Atmospheres, Bazel:
rino: Einaudi, 2009.
mas-medij”, u Zevi, Bruno, Koncept za Birkhauser, 2006.
13. Bodrijar, Žan. Simulakrumi i simulaci- kontraistoriju arhitekture, Beograd:
ja, Novi Sad: Svetovi, 1991. Centar VAM, 2007, str. 97. 41. Ignjatović, Aleksandar. Jugosloven-
stvo u arhitekturi: 1904–1941, Beo-
14. Boudon, Philippe. O arhitektonskom 27. Dimbleby, R.; Burton, G., More Than grad: Građevinska knjiga, 2007.
prostoru: esej o epistemologiji ar- Words: an Introduction to Communi-
hitekture, Zagreb: Institut za povijest cation, London: Routledge, 1992. 42. Igo, Viktor. Zvonar bogorodične crkve
umjetnosti, 2006. u Parizu, Sarajevo: Svjetlost, 1989.
28. Ekman, Paul & Friesen, Wallace. „The
15. Brent, Brolin. Arhitektura u kontekstu, repertoire of non verbal Behavior: 43. Jakobson, Roman. Linvistika i poetika,
Beograd: Građevinska knjiga, 1985. Categories, origins, usage and cod- Beograd: Nolit, 1966.
ing”, Semiotica,1, 1969, pp. 49–98. 44. Jakson, Nancy. „The Architectural
16. Vale, Lawrence J. Architecture, Power
and National Identity, London and NY: 29. Eko, Umberto. Otvoreno djelo, Saraje- View: Perspectives on Communica-
Routledge, 2008. vo: Veselin Masleša, 1965. tion”, Visual Communication Quarter-
ly, volume 13, (2006), 32–45.
30. Eco, Umberto. La struttura assente,
17. Vattimo, Đani. Kraj moderne, Novi 45. Jencks, Charles, Baird, George, Mean-
Milan: Bompiani, 1968.
Sad: Svetovi, 1991. ing in Architecture, NY: Braziller, 1969.
31. Eko, Umberto. Kultura, informacija,
18. Venturi, R.; Brown, D. Skot; Ajzenur, S. komunikacija, Beograd: Nolit, 1973. 46. Janićijević, Jasna. Komunikacija i
Poruke Las Vegasa, Beograd: Građe- kultura, sa uvodom u semiotička is-
vinska knjiga, 1990. 32. Eko, Umberto. ur., Estetika i teorija traživanja, Sremski Karlovci, Novi Sad:
informacije, Beograd: Prosveta, 1977. Izdavačka knjižarnica Zorana Sto-
19. Vidler, Anthony. ed. Architecture Be- janovića, 2000.
33. Eko, Umberto. „Semiotika inscenaci-
tween Spectacle and Use, Massachu-
je”, Stvaranje, god. 44, br. 1, Titograd: 47. Juras, Ivan. Arhitektura između ver-
setts: Sterling and Francine Clark Art
1989, 74–82. balnog i vizuelnog, Zagreb: Udžbenici
Institute, 2008.
Sveučilišta u Zagrebu, vlastita nakla-
34. Eko, Umberto. Simbol, Beograd:
20. Vitruvije. Deset knjiga o arhitekturi, da, 2008.
Narodna knjiga, 1995.
Beograd: Građevinska knjiga, 2003.
48. Kadijević, Aleksandar. Arhitektura i
35. Eko, Umberto. Kod, Beograd: Narodna
21. Vujaklija, Milan. Leksikon stranih reči duh vremena, Beograd: Građevinska
knjiga, 2004.
i izraza, Beograd: Prosveta, 1996/97. knjiga, 2010.
S l a v i c a S t a m a t o v i ć V u č k o v i ć / A R H I T E K T O N S K A K O M U N I K A C I J A : O B J E K T I K U LT U R E U C R N O J G O R I / 1 9 4 5 − 2 0 0 0 361/
49. Kasirer, Ernst. Filozofija simboličkih 62. Lefebvre, Henri. The Production of 76. Norberg–Šulc, Kristijan. Egzistenci-
oblika I–III, Novi Sad: Književna zajed- Space, eng. prevod Donald Nich- ja, prostor i arhitektura, Beograd:
nica, 1985. olson–Smith, Oxford, Cambridge, Građevinska knjiga, 2006.
Mass.: Blackwell, 1991.
50. Koenig, G. Klaus. „Arhitektura kao gov- 77. Norberg Schulz, Christian., Intencije
or i semiotika”, u Zevi, Bruno, Koncept 63. Lillyman W., Moriarty M., Neuman, D. u arhitekturi, Zagreb: Jesenski i Turk,
za kontraistoriju arhitekture, Beo- ed., Critical Architecture and Contem- 2009.
grad: Centar VAM, 2007, str. 93–94. porary Culture, NY: Oxford University
78. Noth, Winfried, Handbook of Semiot-
Press, 1994.
51. Krampen, Martin., „Semiotics of archi- ics, Indianapolis: Indiana Univ. Press,
tecture, semiotics of space – looking 64. Lič, Edmund. Kultura i komunikaci- 1990.
back and ahead”, ed. Thornberg, Josep ja, Beograd: Biblioteka XX vek, Čigoja
79. Pevnser, Nicolaus. A History of Build-
Muntanola. Arquitectura, semiotica i štampa: Knjižara Krug, 2002.
ing Types, Princenton: Princenton
ciencies socials. Topogenesi, Barcelo-
65. Majer, Eva. „Arhitektura i jezik”, Filo- University Press, 1976.
na: Edicions UPC, 1997, pp. 4–10.
zofska istraživanja, br. 25 (2), Zagreb:
80. Pođoli, Renato. Teorija avangardne
52. Kojin, Karatani. Architecture as a 1988, 543–549.
umetnosti, Beograd: Nolit, 1975.
Metaphor: language, number, money,
66. Makluan, Maršal. Poznavanje opšti-
Mass.: The MIT Press, 1997. 81. Price, Stuart. Media Studies, London:
la, čovekovih produžetaka, Beograd:
Pitman Publishing, 1994.
53. Kon, Žan. Estetika komunikacije, Beo- Prosveta, 1971.
grad: Clio, 2001. 82. Psarra, Sophia. Architecture and Nar-
67. MAKLUANOVA GALAKSIJA, Beograd:
54. Colusso, Federico Paolo. Wim NUBS, XX vek, 1971. rative: the formation of space and
Wenders – Paesaggi, luoghi, citta, To- cultural meaning, London: Routledge,
68. Makluan, Maršal. Gutenbergova gal- 2009.
rino: Testo & Immagine, 1998.
aksija, Beograd: Nolit, 1973.
55. Colomina, Beatriz. „Media as Modern 83. Radović, Ranko. Savremena arhitek-
69. Mandić, Tijana. Komunikologija: psi- tura – između stalnosti i promena
Architecture”, Architecture Between
hologija komunikacije, Beograd: Clio, ideja i oblika, Novi Sad: Stylos, 1998.
Spectacle and Use, ed. Vidler Anthony,
2003.
Massachusetts: Sterling and Francine 84. Ricoeur, Paul. „Architettura come
Clark Art Institute, 2008, p. 58–76. 70. Maroević, Ivo. „Arhitektura i arhitek- narrazione”, Estetica e architettura, a
turologija”, KVARTAL, III–4, Zagreb: cura di Rocca Ettore. Bologna: il Muli-
56. Colquhoun, Alan. „Historicism and Lim-
2006, 16–18. no, 2008, p. p. 235–250.
its of Semiology”, Classic Readings in
Architecture, WCB/McGraw Hill: 1999. 71. Milenković, Branislav. Jezik arhitek- 85. Rosi, Aldo. Arhitektura grada, Beo-
ture, Poslediplomske studije: Kurs – grad: Građevinska knjiga–Premis,
57. Cook, Peter. Architecture: action and
Arhitektonska organizacija prostora 1996.
plan, London: Studio Vista, 1967.
2002–2003, sveska 76, Beograd: Ar-
58. LaVine, Lance. Mechanincs and hitektonski fakultet, 2003. 86. Rogers, Everett M., Rogers, Rekhas A.,
Meaning in Architecture, Minneapolis: Communication in Organization, New
72. Moles, Abraham. „Teorija informacija”, York: 1976.
University of Minnesota Press: 2001.
BIT International, br. 1, Zagreb: 1968.
59. Lawson, Bryan. The Language of 87. Rocca, Ettore. cu., Estetica e architet-
73. Monaco, Antonello. Architettura aper- tura, Bologna: il Mulino, 2008.
Space, Architectural Press, 2001.
ta – verso il progetto in trasformazi-
60. Leach, Neil. ed. Rethinking Architec- one, Roma: Edizioni Kappa, 2004. 88. Ruse, Žan. Oblik i značenje, Sremski
ture, a reader in cultural theory, Lon- Karlovci, Novi Sad: Izdavačka knjižar-
74. Nan, Elin. Postmoderni urbanizam, nica Zorana Stojanovića, 1993.
don: Routledge, 1997.
Beograd: OrionArt, 2002.
61. Leach, Neil. ed. Architecture and Rev- 89. Summerson, John. Klasični jezik ar-
75. Neidhardt, Velimir. Čovjek u prostoru: hitekture, Zagreb: Golden marketing,
olution: contemporary perspectives
antroposocijalna teorija projektovanja, 1998.
on Central and Eastern Europe, Lon-
Zagreb: Školska knjiga, 1997.
don and New York: Routledge, 1999.
362/
90. Schumacher, Patrik. Digital Hadid – 104. Hirsch, N., „Res Publica or Just a Public 3. Belousov, Vladimir Nikolajevič. Poeti-
Landscape in motion, Basel: Birkhaus- Thing”, in David Adjave: Making public ka crnogorske arhitekture, Podgorica:
er–Pablishers for Architecture, 2004. buildings, ed. Peter Allison, London: CID, 2009.
Thames & Hudson, 2006, pp. 17–19.
91. Sosir, Ferdinand de. Opšta lingvistika, 4. Bulajić, Žarko. „Moderne osnove
Beograd: Nolit, 1969. 105. Hol, Edvard. Nemi jezik, Beograd: Nikšića”, Nikšić, Zagreb: Grafički za-
BIGZ, 1976. vod Hrvatske, 1972.
92. Sudjic, Deyan. Il linguagio delle cose,
Roma-Bari: Laterza, 2009. 106. Hollein, Hans. „Tutto e architettura”, Le 5. Bulatović, Milutin. Kolašin sa okolinom,
parole dell’architettura: Un’antologia di Kolašin: Skupština opštine, 2000.
93. Tomić, Zorica. Komunikologija, Beo-
testi teorici e critici: 1945–2000, a cura
grad: Čigoja štampa, 2003. 6. Vlahović, Petar. „Grad u Crnoj Gori i
di Biraghi, Marco e Damiani, Giovanni,
njegov etnološki značaj”, Etnologija
Torino: Einaudi, 2009, 162–166.
94. Tschumi, Bernard and Cheng, Irene. ed., grada u Crnoj Gori, radovi sa okruglog
The State of Architecture at the Be- 107. Dženks, Čarls. Jezik postmoderne stola, Podgorica: CANU, 2009, 7–18.
ginning of the 21st Century, New York: arhitekture, Beograd: Vuk Karadžić,
7. Vujačić, Maksim. Nikšić nekad i sad,
Columbia Books of Architecture, 2003. 1985.
Nikšić: 2008.
95. Tschumi, Bernard and Enrique Walker, 108. Dženks, Čarls. Nova paradigma u ar-
8. Vukajlović, Slobodan. „Arhitektura, ur-
Tschumi on Architecture, conversa- hitekturi – jezik postmodernizma,
banizam i spomenici kulture”, Nikšić,
tions with Enrique Walker, New York: Beograd: Orion Art, 2007.
Zagreb: Grafički zavod Hrvatske, 1972.
The Monacelli Press, 2006. 109. Šuvaković, Miško. Pojmovnik moderne
9. Gažević, Nikola. „Predgovor” u Vir-
96. Tuđman, Miroslav. Struktura kulturne i postmoderne umetnosti i teorije
pazar, Bar, Ulcinj, Cetinje, Beograd:
informacije, Zagreb: Zavod za kulturu posle 1950, Beograd: SANU i Prome-
OBOD, 1974.
Hrvatske, 1983. tej, 1999.
10. Đurović, Ratko. Teatrološki spisi, Pod-
97. Ugljen Adamović, Nina. Kritika – stim- 110. West, Richard and Turner, Lynn H.
gorica: CNP, 2006.
ulans arhitektonskoj ideji, Sarajevo: Introducing Communication Theory,
Dobra knjiga, 2012, 134–137. Analysis and Application, NY: The Mc- 11. Zloković, Maksim S., Bijela: estets-
Graw–Hill Companies, 2007. ko-istorijski prikaz, Herceg Novi: Za-
98. Forty, Adrian. Words and Building, a vičajni muzej, Bijela: SPCO, 2003.
Vocabulary of Modern Architecture,
London: Thames and Hudson, 2000. 12. Janjić, Živko. Arhitektura, Podgorica:
1.2. DRUGI DIO – OBJEKTI KULTURE
IKCG, 2010.
99. Focillon, Henri. Život oblika / Pohvala U CRNOJ GORI
ruci, Beograd: Kultura, 1964. 13. Kalezić, Danilo. ur., Budva, Beograd,
Oktoih: Kultura, 1996.
100. Hall, Edward T., The Hidden Dimensi- Monografije, zbornici:
14. Kostić, Milica. „Obilježja dugoročnog
on, Garden City, N.Y.: Doubleday and kretanja gradskog stanovništva i
Company, 1982. standarda u urbanim sredinama Crne
1. Antović, Darko. Kotorsko pozorište u
101. Harbison, Robert. The Built, The Un- Gore”, Etnologija grada u Crnoj Gori,
XIX vijeku, Podgorica: CID i CNP, 1998.
built and The Unbuildable – In Pursiut radovi sa okruglog stola, Podgorica:
of Architectural Meaning, Cambridge, 2. Bakić, Radovan. „Kretanje gradskog CANU, 2009, 23–49.
Mass.: MIT Press, 2001. stanovništva Crne Gore u toku druge
15. Košir, Fedja. Kolašin, Lovćen: od ljud-
polovine XX vijeka i njegova bitna mi-
102. Hays, Michael K. ed. Architecture The- skog ka izvanljudskom: arhitekta
graciona obilježja na početku trećeg
ory since 1968, London, Cambridge, Marko Mušič, Ljubljana: SAZU, Pod-
milenijuma”, Etnologija grada u Crnoj
Mass.: The MIT Press, 1998. gorica: CANU, 2010.
Gori, radovi sa okruglog stola, Pod-
103. Hildebrand, Adolf. Problem forme u gorica: CANU, 2009, 81–82. 16. Krapović, Nikola. „Filmska umjetnost
likovnoj umetnosti, Beograd: Univer- u Budvi”, Budva, ur. Danilo Kalezić,
zitet umetnosti, 1987. Beograd, Oktoih: Kultura, 1996, str.
185–187.
S l a v i c a S t a m a t o v i ć V u č k o v i ć / A R H I T E K T O N S K A K O M U N I K A C I J A : O B J E K T I K U LT U R E U C R N O J G O R I / 1 9 4 5 − 2 0 0 0 363/
17. Krunić, Jovan. Baština gradova sredn- 30. Radović, Ranko. „Arhitektura arhiteka- 39. Starovlah M., Miloš. „Pljevlja – grad
jeg Balkana, Beograd: Republički zavod ta ili arhitekte jedne arhitekture”, koji umire”, Etnologija grada u Crnoj
za zaštitu spomenika kulture: 1996. predgovor za Katalog Petog salona Gori, radovi sa okruglog stola, Pod-
arhitekture u Beogradu, 1978. godine, gorica: CANU, 2009, 205–221.
18. Krcunović, Radmila. „Na tekovina-
Beograd: SIZ Salona arhitekture, Muzej
ma revolucije – komune Bar i Ulcinj 40. Terzić, Slavko. ur. Istorija Pljevalja,
primenjene umetnosti, 1978.
1944–1974.”, u Virpazar, Bar, Ulcinj, Pljevlja: Opština Pljevlja, 2009.
monografija, Cetinje, Beograd: Obod, 31. Radović, Ranko. „Od stila ka stilizaciji,
41. Ujes, Alojz. „Razvoj pozorišnog siste-
1974, str. 578. od uzvišenih nada do izgubljenih ilu-
ma u Crnoj Gori u periodu 1944–
zija”, u Hičkok H., Džonson F., Inter-
19. Kujović, Draginja. „Urbana cjelina – Ko- 1999”, iz Zbornika radova sa naučnog
nacionalni stil, Beograd: Građevinska
lašin nekad i sad: prekid sa tradicijom skupa Pozorište u Crnoj Gori u drugoj
knjiga, 1989, str. IX –XX.
i novi putevi graditeljstva”, Etnologija polovini XX vijeka, Zbornici radova br.
grada u Crnoj Gori, radovi sa okruglog 32. Radović, Ranko. Savremena arhitek- 81, OU knj. 26, Podgorica: CANU, 2007,
stola, Podgorica: CANU, 2009. tura – između stalnosti i promena 11–43.
ideja i oblika, Novi Sad: Fakultet teh-
20. Lempi, Džon, R. Jugoslavija kao istori- 42. Hadžić, Rifo. Rožaje: varoš kakve više
ničkih nauka – Stylos, 1998.
ja: Bila dvaput jedna zemlja, Beograd: nema, Rožaje: Damir i Damija, 2011.
Dan Graf, 2004. 33. Radojević, Milovan. Crnogorsko
43. Ćorović, Tomaš. Šavnik iz zaborava,
narodno pozorište – Podgorica:
21. Manević, Zoran. Aleksandar Đokić, Beograd: Svet knjige, 2009.
1953–2003, Podgorica: Crnogorsko
Beograd: BMG, 1995.
narodno pozorište, 2003. 44. Štraus, Ivan. Arhitektura Jugoslavi-
22. Manević, Zoran. Romantična arhitek- je: 1945–1990, Sarajevo: Svjetlost,
34. Radojičić, Branko. Opština Nikšić:
tura, Beograd: Institut za istoriju 1991.
priroda i društveni razvoj, Nikšić: Filo-
umetnosti, 1990.
zofski fakultet, 2010. 45. *** Enciklopedija Jugoslavije, tom II,
23. Markuš, Andrija. 50 arhitekata Crne Zagreb: Leksikografski zavod FNRJ,
35. Radojičić, Branko. ur., Crna Gora: opš-
Gore, Podgorica: Arhitektonski forum, 1956.
ta monografija, Beograd: Narodna
2008.
knjiga – Alfa, 2003. 46. *** Enciklopedija Jugoslavije, knjiga
24. Minjević, Đorđije. Nikšić u sjećanjima, 3, Zagreb: Nolit, 1988.
36. Radulović, Veljko. Interpretacije re-
Nikšić: JU Stari grad Anderva, 2008.
gionalnog konteksta – na primjeru 47. *** Monografija Crne Gore, grupa au-
25. Mladjenović, Ivica. 11 istaknutih ar- arhitekture Herceg Novog u dvade- tora, Beograd: NIP „Književne novine”,
hitekata Jugoslavije, knjige 2, 3, 4 i 5, setom vijeku, doktorska disertacija, 1976.
Beograd: Studio Linija A, 1989. Beograd: Arhitektonski fakultet, 2011.
48. *** Mornaričko-tehnički remontni
26. Nikolić, Dobrilo R. Arhitektura scensko 37. Rakočević, Radomir L. Mojkovački zavod „Sava Kovačević, Tivat 1889–
gledališnih prostora i tehnika scene, kraj: ljudi, vrijeme i dogadjaji: 1870– 1989”, Tivat, 1989.
Beograd: Biro ST – Scenska tehnika, 2005, monografija II, Podgorica: Grafo
49. *** Program izgradnje Doma Revolu-
2008. Crna Gora, 2005.
cije Nikšić, Bilten: Dug revoluciji, br. 1.
27. Perović, Miloš R. Iskustva prošlosti, 38. Stamatović Vučković, Slavica. „Ar- Titograd: Pobjeda, 1976.
Beograd: Građevinska knjiga, 2008. chitectural communication aspects:
50. *** DNR – Dom Revolucije Nikšić, kat-
Denotative and Connotative Mean-
28. Petranović, Branko. Istorija Jugo- alog, Nikšić: Odbor za izgradnju Doma
ings of Revolution Memorial Hall in
slavije 1918–1988. Knjiga 3, Beograd: revolucije, 1977.
Nikšić, Montenegro”, Internatinal
Nolit, 1988.
Conference Architecture and Ide- 51. *** Društveni plan privrednog razvo-
29. Pittaway, Mark. Eastern Europe 1939– ology, Belgrade, 28–29 September, ja Jugosalvije 1961–1965, Beograd:
2000, London: Arnold, 2004. 2012, digital proceed, Belgrade: Fac- Kultura, 1961.
ulty of Architecture University of Bel-
grade, 2012, p. 165 –172. 52. *** Društveni plan razvoja Opštine
Šavnik 1976–1980, Titograd: IDEI,
1977.
364/
53. *** Osnove srednjoročnog plana 65. Varga, Laszlo. „Domovi kulture u 77. Jablan, B., „Gradi se veliki dom kul-
razvoja Opštine Plav za period 1981– samoupravnom konceptu kulture”, Ar- ture”, Pobjeda, br. 94, Cetinje, 20.
1985, Titograd: IDEI, 1980. hitektura, br. 158–159, Zagreb: Savez april, 1951, 2.
arhitekata Hrvatske, 1976, 14–18.
54. Bilten uspjeha narodne vlasti i 78. Jevtić, H. Milorad, „Odlazak Aleksan-
masovnih organizacija od 1945– 66. V. LJ., „Oživljavanje kulturno-zabav- dra Đokića”, NIN, br. 2683, od 30.
1950. godine, broj 1, Ivangrad: Sreski nog života u Titogradu”, Pobjeda, br. maja 2002. god. (Izvor: http://www.
odbor narodnog fronta, 1950. 82, Cetinje, 6. april, 1951, 2. nin.co.rs/2002-05/30/23480.html,
28. 10. 2012)
55. *** Katalog 5. Salona arhitekture u 67. Burzan, Danilo. „Katolička crkva –
Beogradu, Beograd: Muzej primen- Podgorički toponimi (42)”, Pobje- 79. J. LJ., „U Šavniku će se podići
jene umetnosti, 1978. da, od 14. 03. 2011. (Izvor: http:// spomen-škola”, Pobjeda, br. 47, Tito-
w w w. p o b j e d a . m e / a r h i v a / ? d a - grad, 20. novembar, 1955, 5.
56. *** Katalog 8. Salona arhitekture u
tum=2011-03-14&id=203561, 23.
Beogradu, Beograd: Muzej primen- 80. Jovanović, Slobodan. „Domovi kulture
11. 2012)
jene umetnosti, 1982. – spomenici kulture”, Arhitektura, br.
68. Vukićević, Borislav. „Dom revolucije 158–159/76, 42.
Nikšić”, Art Centrala, br. 4, Podgorica:
81. K. Č., „Ubrzani radovi na izgradnji Om-
Periodika: Centar savremene umjetnosti, 2010,
ladinskog doma u Titogradu”, Pobje-
86–91.
da, br. 21, Titograd: 24. maj, 1959, 2.
69. Vuletić., D. „Dom kulture u Ivangradu
57. A. P., „Povodom donošenja uredbe o 82. Kažić, M., „Dom kulture u Pljevljima”,
– postoje uslovi za još bolji rad”, Slo-
generalnom urbanističkom planu – Pobjeda, br. 7, Titograd, 13. februar,
boda, br. 30, 8. februar, 1963, 5.
Narodni odbori dužni su da regulišu 1955, 2.
građevinsku djelatnost i organizuju 70. Vučinić, D. „Duboki su korijeni”, Pobje-
83. Knežević, Bogdan. „Domovi armi-
najpuniju kontrolu nad njom”, Pobje- da, 22. novembra, Podgorica: 1975, 8.
je – kulturni centri oružanih snaga”,
da, Cetinje: 28. 10. 1949, 3.
71. Gavriš, Ksenija. „Za kakve domove kul- Kulturni život, br. 8, Beograd: Savez
58. A. Ž., „Dom kulture u Budvi”, Arhitek- ture”, Kulturni život, br.1–2, Beograd, kulturno-prosvetnih zajednica Jugo-
tura – urbanizam, br. 43, Beograd, 1970, 21–25. slavije, 1971, 667–671.
1967, 20.
72. Đukić, B., „Novi objekti u Mojkovcu”, 84. Kodrnja, Jasenka. „Ustanove za ele-
59. B., „Položen vijenac na zgradu u ko- Pobjeda, br. 3003, Titograd, 11. feb- mentarnu difuziju kulture”, Arhitek-
joj je održan Prvi kongres AFŽ-a Crne ruar, 1971, 11. tura, br. 158–159, Zagreb: Savez ar-
Gore”, Pobjeda, br. 51, Titograd, 14. hitekata Hrvatske, 1976, 25–27.
73. Đ. Č., „Sinoćne svečanosti u Titogra-
decembar, 1958, 10.
du”, Pobjeda, br. 297, Cetinje, 19. de- 85. Krstajić, Pero. „Prvo zasijedanje ZAV-
60. B., „U Nikšiću počele pripreme”, Pobje- cembar, 1951, 3. NO-a”, Pobjeda, br. 46, Titograd, 13.
da, br. 3, Titograd, 18. januar, 1959, 10. novembar, 1955, 6.
74. I. V., „Otvoren je spomen-dom u Ba-
61. B. M., „Spomenik u Kolašinu”, Pobje- jicama”, Pobjeda, br. 32, Titograd, 7. 86. Lalić, M., „Četiri godine planskog
da, br. 140, Cetinje, 14. jul, 1951, 4. avgust, 1955, 10. građenja”, Pobjeda, br. 1, Cetinje, 1.
januar, 1951, 4.
62. B. LJ., „Sve više ljubitelja filma”, Slo- 75. I. Đ., „U Titogradu je završena oprav-
boda, br. 27, 14. decembar, 1962, 5. ka bioskopske sale”, Pobjeda, Cetinje: 87. N., J. „U Srezu durmitorskom putujući
26. 10. 1949, 2. bioskop „Lovćen” prikazuje film „Sla-
63. Bogavac, V., „Zavod za urbanizam se
vicu”, Pobjeda, 07. 08. 1949, 4.
afirmisao”, Sloboda, br. 44, 18. sep- 76. Ivanišević, Milivoje. „Dom kulture u
tembar, 1963, 6. funkciji aktualnih kulturnih potreba i 88. Mandić, Svetlana. „Nikšić: Dom vojske
mogućnosti općine”, Arhitektura, br. umjesto pozorištu, služi narkomanima
64. B. C., „Stanbena i komunalna izgrad-
158–159, Zagreb: Savez arhitekata i pijancima”, (Izvor: http://www.vijesti.
nja u Mojkovcu”, Pobjeda, br. 11, Tito-
Hrvatske, 1976, 20–24. me/vijesti/niksic-dom-vojske-umjes-
grad: 15. mart, 1959, 15.
to-pozoristu-sluzi-narkomanima-pi-
jancima-clanak-43399, 26. 02. 2012)
S l a v i c a S t a m a t o v i ć V u č k o v i ć / A R H I T E K T O N S K A K O M U N I K A C I J A : O B J E K T I K U LT U R E U C R N O J G O R I / 1 9 4 5 − 2 0 0 0 365/
89. Maroević, Ivo. „Kotorski prvijenac”, 100. Pasinović, Antoaneta. „Regionalizam 111. R. S., „Još jedna spomen-ploča u Ko-
Čovjek i prostor, br. 3, Zagreb: Savez spomen-arhitekture ili spomeničnost lašinu”, Pobjeda, br. 46, Titograd, 13.
arhitekata Hrvatske, 1984, 10–11. arhitekture u regiji”, Arhitektura, br. novembar, 1955, 5.
158–159, Zagreb: Savez arhitekata
90. Maslovac, Zdravko. „Centar za kultu- 112. Rajković, A., „Dom bez krova a građa
Hrvatske, 1976, 56–64.
ru u Kotoru”, Čovjek i prostor, br. 3, trune”, Pobjeda, br. 47, Titograd, 16.
Zagreb: Savez arhitekata Hrvatske, 101. Pejatović, S., „Budući industrijski novembar, 1958, 13.
1984, 12–13. grad”, Pobjeda, br. 18, Cetinje, 21.
113. Rolier, Andre. „Kulturni centri u Fran-
januar, 1951, 4.
91. Milunović, R., „Nikšić će imati 40.000 cuskoj”, Kulturni život, br. 4, 1971,
stanovnika”, Pobjeda, br. 130, Cetinje, 102. Pejatović, S., „Sa 107 odsto ostva- 362–375.
3. jun, 1951, 3. renim godišnjim planom gradsko
114. R. T., „Dom omladine u Beogradu”,
građevinsko preduzeće u Pljevljima
92. Mlađenović, Ivica. „Put u svijet kul- Arhitektura urbanizam, br. 44, 1967,
dočekalo Dan Republike”, Pobjeda,
ture ili dom kulture”, Arhitektura, br. 8–11.
Cetinje, 29. 11. 1949, 3.
158–159, Zagreb: Savez arhitekata
115. S. K., „Spomen-dom na Žabljaku”,
Hrvatske, 1976, 37–38. 103. Plamenac, Branka. „Kultura otiman-
Pljevaljske novine, br. 440, Pljevlja,
ja”, Monitor, br. 1040, od 24. 09. 2010.
93. Mohorovčić, A., „Prilog teoretskoj an- 1978, 7.
(Izvor: http://www.monitor.co.me)
alizi problematike arhitektonskog ob-
116. Slovinić, A., „Izgrađuje se Žabljak –
likovanja” u Urbanizam i arhitektura, 104. Plešina, Lenko. „Dom kulture – više
središte durmitorskog sreza”, Pobje-
broj 1–2, Zagreb, 1950, 7. aktivnost, manje spomenik”, Arhitek-
da, 02. 07. 1950, 2.
tura, br. 158–159/76, 39–40.
94. Mutnjaković, Andrija. „Moguća poliva-
117. S. M., „Kolektiv Brodo-remontnog za-
lentnost funkcija prostora edukacije 105. Radović, Ranko. „Spomen-kuća bitke
voda u Tivtu dobio bioskop”, Pobjeda,
i društvenog života”, Arhitektura, br. na Sutjesci”, Arhitektura, br. 158–159,
br. 116. Cetinje, 18. maj, 1951, 2.
158–159/76, 44. Zagreb: Savez arhitekata Hrvatske,
1976, 65–68. 118. Smolović, R., „Kuhinje, terase i balkoni
95. Mušič, Marko. „Spomen-dom
pod udarom kritike”, Sloboda, br. 26,
Kolašin”, Arhitektura, br. 158–159, 106. Rašica, Božidar. „Arhitekt i dom kul-
23. novembar, 1962, 3.
Zagreb: Savez arhitekata Hrvatske, ture”, Arhitektura, br. 158–159, Za-
1976, 95–98. greb: Savez arhitekata Hrvatske, 119. T., M., „Frontovci Bajica grade Dom
1976, 33–34. kulture”, Pobjeda, br. 85, Cetinje, 10.
96. Mušič, Marko. „Spomen-dom „Mitar
april, 1951, 2.
Trifunović Učo” Bosanski Šamac”, Ar- 107. Reba, Blagoje. „Uloga arhitekata pro-
hitektura, br. 158–159, Zagreb: Savez jektanata u izgradnji domova kulture”, 120. T., „Usvojen predlog Vijeća da se po-
arhitekata Hrvatske, 1976, 107–109. Arhitektura, br. 158–159, Zagreb: digne Dom sindikata”, Pobjeda, br. 15,
Savez arhitekata Hrvatske, 1976, Titograd, 12. april, 1959, 13.
97. Mušič, Marko. „Dom revolucije Nikšić”,
46–48.
Arhitektura, br. 158–159, Zagreb: 121. U. B., „Dom kulture zapušten”, Pljeval-
Savez arhitekata Hrvatske, 1976, 108. Simonović, Hajdana. „U vrijeme kada jske novine, br. 458, Pljevlja, 1979, 6.
129–132. je Nikšić imao četiri bioskopa, Beograd
122. Šaranović, Ljuba. „Aktivnost domo-
je imao samo jedan”, (Izvor:http://
98. Mušič, Marko. Kolašin: Marko Mušič: va JNA”, Kulturni život, br. 5, 1963,
www.vijesti.me/vijesti/u-vrijeme-ka-
razstava arhitekture, katalog, Lju- 588–596.
da-je-niksic-imao-cetiri-bioskopa-
bljana: Društvo oblikovalcev Slovenije,
beograd-je-imao-samo-jedan-cla- 123. Šuvar, Stipe. „Škola kao dom kulture”,
1977.
nak-11678, 26. 02. 2012) Arhitektura, br. 158–159/76, 12–13.
99. Neutelings, Willem Jan. „Simbolika
109. R. S., „Stanbena i komunalna izgradn- 124. „Aktivnosti domova JNA”, Kulturni
izgubljena u prijevodu. Jan Kempe-
ja u Ivangradu”, Pobjeda, br. 43, Tito- život, br. 5, Beograd: Savez kultur-
naers: Spomenici bivše Jugoslavije”,
grad, 19. oktobar, 1958, 10. no-prosvetnih zajednica Jugoslavije,
Čovjek i prostor, br. 5–6, 660–661,
1963.
Zagreb, 2009, 62–67. 110. R. S., „Izgradnja fabričkog hotela
privodi se kraju”, Sloboda, br. 44, 18.
septembar, 1963, 8.
366/
125. *** „Frontovci Pljevalja pružili veli- 139. *** „Novi Ivangradski srez – jako 154. Pljevaljske novine, br. 445, Pljevlja,
ku pomoć Gradskom građevinskom ekonomsko područje”, Pobjeda, br. 1979, 6.
preduzeću”, Pobjeda, Cetinje, 02. 10. 32, Titograd, 7. avgust, 1955, 7.
155. Pljevaljske novine, br. 437, Pljevlja,
1949, 2.
140. *** „Ubrzani razvoj Nikšića”, Pobjeda, 1978, 14.
126. *** „Izgradnja zadružnih domova”, br. 4, Titograd, 19. januar 1958, 5.
156. Arhitektura urbanizam, br. 38, 1966,
Pobjeda, br. 77, Cetinje, 31. mart,
141. *** „Podiže se zgrada novog pozoriš- str. 51–52.
1951, 1.
ta u Nikšiću”, Pobjeda, Cetinje, 02. 10.
127. *** „Kako je zamišljena dalja izgradn- 1949, 3.
ja Titograda”, Pobjeda, br. 118, Cetin- Internet:
142. *** „Razvoj kulture u SR Crnoj Gori”,
je, 15. maj, 1951, 3.
Kulturni život, br. 8–9, 1970, str. 717–
128. *** „Narodni front Pljevalja u izgradnji 727.
157. „Kuda je nestao dobri duh Nikšića”, od
svog grada”, Pobjeda, Cetinje, 25. 12.
143. *** „Šta je sa novcem za Spomen- 18. 05. 2009. (Izvor: http://nkgradin-
1949, 4.
dom u Andrijevici”, Sloboda, br. 30, 8. fo.blogspot.com/, preuzeto 23. 11.
129. *** „Pismo predsjednika Zajednice februar, 1963, 6. 2012)
saveza arhitekata Jugoslavije, Živka
144. *** „Muzej Narodnooslobodilačke 158. „Dan Opštine Bar”, (http://www.barin-
Popovskog”, Arhitektura, br. 158–
borbe u Cetinju”, Pobjeda, br. 86, Cet- fo.co.me/Arhiva_vijesti/23.11.2011.
159/76, 3.
inje, 13. april, 1951, 2. html, 10. 12. 2012)
130. *** „Ubrzavaju se radovi na dovršenju
145. *** „U Žabljaku će biti podignut
zadružnih domova”, Pobjeda, br. 123,
spomenik – mauzolej”, Pobjeda, br.
Cetinje, 26. maj, 1951, 3.
32, Titograd 7. avgust. 1955, 4.
131. *** „U Srezu beranskom izgrađeno
146. *** „Spomen-dom na Žabljaku”, Plje-
šest zadružnih domova”, Pobjeda, 05.
valjske novine, br. 439, Pljevlja, 1978, 4.
02. 1948, 3.
147. *** „Slavlje u Kolašinu”, Pobjeda, br.
132. *** „Dobar rad aktiva u Haremima”,
17, Titograd, 26. april, 1959, 3.
Sloboda, Ivangrad, april, 1960, 6.
148. *** „Sami – Sebi”, Pobjeda, br. 3003,
133. *** „Uloga kulturnih centara u kul-
Titograd: 11. februar, 1971, 5.
turnoj politici”, Kulturni život, br. 3,
1971, 257–267. 149. *** „Urbanističko rešenje naselja
Plužine”, Arhitektura – Urbanizam, br.
134. *** „Gradski narodni odbor u Pljevl-
78–79, Beograd. 1977, 91.
jima u prošloj godini postigao velike
uspjehe u izgradnji grada”, Pobjeda, 150. *** „Moderna zdravstvena stanica u
br. 14, Cetinje, 17. januar, 1950, 2. Mojkovcu”, Pobjeda, Titograd, 14. jan-
uar, 1971, 1.
135. *** „Prvo crnogorsko pozorište”, Po-
bjeda, br. 55, Cetinje, 7. mart, 1950, 3. 151. *** „Osnovna škola Maksim Gorki”,
Arhitektura urbanizam, br. 38, 1966,
136. *** „Otvoreno Kotorsko narodno po-
51–52.
zorište”, Pobjeda, Cetinje, 5. januar,
1950, 3. 152. *** „Dom kulture u Ulcinju”, Katalog
8. Salona arhitekture u Beogradu,
137. *** „U novom umjetničkom paviljonu
Beograd, Muzej primenjene umetno-
u Titogradu”, Pobjeda, br. 30, Tito-
sti, 1982, 53.
grad, 20. jul, 1958, 5.
153. „Dom JNA – završen”, Pljevaljske
138. *** „Ivangrad – privredni centar
novine, br. 429, Pljevlja, 1978, 1.
limske doline”, Pobjeda, Cetinje, 29.
10. 1949, 3.
S l a v i c a S t a m a t o v i ć V u č k o v i ć / A R H I T E K T O N S K A K O M U N I K A C I J A : O B J E K T I K U LT U R E U C R N O J G O R I / 1 9 4 5 − 2 0 0 0 367/
368/
ARHITEKTONSKA KOMUNIKACIJA:
OBJEKTI KULTURE U CRNOJ GORI
1945 — 2000
BIOGRAFIJA AUTORA
S l a v i c a S t a m a t o v i ć V u č k o v i ć / A R H I T E K T O N S K A K O M U N I K A C I J A : O B J E K T I K U LT U R E U C R N O J G O R I / 1 9 4 5 —
− 22000000 369/
Slavica Stamatović Vučković
slavicas@t-com.me; slavicasv@ac.me
370/
Slavica Stamatović Vučković
slavicas@t-com.me; slavicasv@ac.me
S l a v i c a S t a m a t o v i ć V u č k o v i ć / A R H I T E K T O N S K A K O M U N I K A C I J A : O B J E K T I K U LT U R E U C R N O J G O R I / 1 9 4 5 − 2 0 0 0 371/
View publication stats