Professional Documents
Culture Documents
PZ Kucine PDF
PZ Kucine PDF
1
Odvodnja otpadnih voda
Prvi začeci izgradnje kanalizacije na ovom prostoru, datiraju još od trećeg stoljeća u
gradu Splitu i to oko Dioklecijanove palače. Paralelno sa širenjem urbaniziranog
prostora, nadograđivala se i razvijala kanalizacijska mreža. Pri tome je odvodnja
pojedinih dijelova grada rješavana parcijalno, za svako pojedino područje, tako da je
kanalizacijsku mrežu činio veći broj zasebnih slivova unutar kojih bi se prikupljene
otpadne vode najkraćim putem dovodile do obalnih ispusta i bez prethodnog
tretmana ispuštale u more. Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća
postavljene su osnove koncepcijskog rješenja problema otpadnih voda u širem
prostoru Kaštelanskog zaljeva te su započeti radovi (1997. godine).
Prema usvojenom konceptu predviđen je razdjelni sustav kanalizacije. Zbog
postojeće mješovite kanalizacije na većem dijelu grada Splita (Južni sliv i Sliv
Dujmovača) predviđena je etapna izgradnja sustava. Sva nova kanalizacija bi se
2
radila kao razdjelni tip s time da se postojeća mješovita kanalizacija dijela područja
grada Splita zadržava kako mješovita.
Na postojećoj kanalizaciji mješovitog tipa dijelom su izgrađene preljevne građevine
kojima se odvaja otpadna fekalna od oborinskih voda.
Oborinske vode iz preljevnih građevina ispuštaju se zatim u obalno more.
Postojeća kanalizacija uglavnom je mješovitog tipa. Iznimke predstavljaju rubni i
noviji podsustavi, npr. područje Žnjana, Dračevca, Mejaša, Kile i Sirobuje u Splitu kao
i područje grada Solina, te općina Klis i Dugopolje koji su građeni kao razdjelni tip
kanalizacije.
Cjelovit koncept kanalizacijskog sustava, kao dugoročno rješenje odvodnje otpadnih
voda na ovom području, usvojen je Idejnim rješenjem "Kanalizacijski sustav Split-
Solin" iz 1988. god. Prema usvojenom konceptu sve otpadne vode s ovog područja
objedinjuju se sustavom kolektora i crpnih stanica na jedinstveni uređaj za
pročišćavanje Stupe, lociran kod TTTS-a u Stobreču, odakle se nakon pročišćavanja
dugim podmorskim ispustom ispuštaju u Brački kanal.
Sustavna izgradnja kanalizacijskog sustava započela je 1997. godine realizacijom
prve etape projekta EKO-Kaštelanski zaljev. U sklopu ovih radova izvedeni su
kapitalni objekti sustava: dio uređaja Stupe sa pripadajućim podmorskim ispustom
(dužine L= 2750m; DN 1000 mm), hidrotehnički tunel Stupe, dužine L= 2512 m s
dvije cijevi DN 1200 mm, crpne stanice: Dujmovača (kapaciteta Qmax=595,0 l/s),
Solin (Qmax=280 l/s) i Šine (kapaciteta Qmax=240,0 l/s), te glavni sabirni kolektori
pojedinih slivova. Također, kako bi se objedinile sve otpadne vode s obuhvaćenih
slivova, uz navedene objekte, bilo je nužno izvesti i cijeli niz manjih i većih crpnih
stanica, tlačnih kolektora, gravitacijskih kolektora i drugih objekata.
Cjelokupni sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Split-Solin, obzirom na
topografiju područja, urbanizaciju i raspored potrošača u odnosu na lokacije
postojećih uređaja za pročišćavanje, može se podijeliti na četiri osnovna sliva
sustava odvodnje: Južni sliv, Sliv Dujmovača, Sliv Stobreč i Sliv Solin.
Sustavu CUPOV Stupe gravitiraju: Sliv Dujmovača, Sliv Stobreč i Sliv Solin.
2. Planirane aktivnosti i dinamika razvoja sustava odvodnje
3
Prema koncepciji sustava odvodnje koja je usvojena u Studiji izvedivosti za projekt
Aglomeracije Split-Solin otpadne vode Južnog sliva, koje su do sada gravitirale CS
Katalinića Brig dovode se na CUPOV Stupe.
Prema usvojenoj varijanti predviđa se pročišćavanje svih otpadnih voda Aglomeracije
Split-Solin na centralnom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda Stupe. Transport
otpadnih voda Južnog sliva predviđen je tlačno-gravitacijskim kolektorom koji
otpadne vode odvodi od CS Katalinića brig do Stobreča i dalje do UPOV-a Stupe. Na
lokaciji CS Katalinića Brig, uz postojeću crpnu stanicu predviđena je dogradnja nove
crpne stanice za precrpljivanje otpadnih voda u pravcu UPOV-a Stupe. Postojeća
crpna stanica se zadržava za potrebe rasterećivanja viška oborinskih voda putem
podmorskog ispusta.
Od nove crpne stanice polaže se tlačni cjevovod DN 500 mm koridorom postojećih
prometnica duž obale u duljini od 806 m kada prelazi u gravitacijski cjevovod profila
600 – 800 mm, duljine 1720 m do nove crpne stanice Trstenik smještene istočno od
plaže Trstenik ublizini obale. Od nove crpne stanice Trstenik polaže se tlačni
cjevovod DN 600 mm duljine 210 m duž obale, gdje prelazi u gravitacijski cjevovod
profila 800 mm, duljine 1500 m do Duilova. U blizini postojeće CS Duilovo predviđena
je izgradnja nove crpne stanice za precrpljivanje cjelokupnih otpadnih voda južnog
sliva u pravcu Stobreča, uključujući podsliv Žnjan-Duilovo. Od nove CS Duilovo
polaže se tlačni cjevovod DN 700 mm duž obale do Stobreča, po trasi buduće
šetnice Žnjan-Stobreč. Na području Stobreča tlačni kolektor od trase obale kreće
prema sjeveru i na koti cca +20 m.n.m. izvodi se prelaz u gravitacijski kolektor koji
otpadne vode transportira do crpne stanice CS Šine. Uz postojeću crpnu stanicu
predviđena je dogradnja nove crpne stanice za precrpljivanje otpadnih voda u pravcu
UPOV-a Stupe. Sve otpadne vode iz crpne stanice CS Šine tlačnim cjevovodima
odvode se do uređaja Stupe odakle se kopnenom i podmorskom dionicom
podmorskog ispusta ispuštaju u more Bračkog kanala.
S ciljem rasterećenja kolektora Bačvice i crpne stanice Katalinića Brig, otpadne vode
sa područja Trstenika, Mertojaka, Splita-3 i Visoke, nakon rasterećenja od viška
oborinskih voda prespajaju se u blizini plaže Trstenik na novi kolektor. Također,
otpadne voda koje se trenutno putem CS Žnjan precrpljuju na CS Duilovo, moguće je
gravitacijski spojiti na novi kolektor čime crpna stanica Žnjan gubi funkciju. Na ovaj
način kolektor prikuplja otpadne vode pojedinih podslivova Južnog sliva i rasterećuje
lokaciju Katalinića Brig od otpadnih voda u sušnom razdoblju, omogućava ukidanje
ispuštanja otpadnih voda u potok Trstenik (i plažu Trstenik) sa postojeća dva preljeva
i omogućava stavljanje van funkcije crpnih stanica CS Zenta, CS u blizini hotela
Radisson Blu i CS Žnjan čije se otpadne vode mogu gravitacijski spojiti na novi
kolektor.
4
Usvojeno koncepcijsko rješenje odvodnje, prema Studiji izvedivosti za projekt
Aglomeracije Split-Solin - Varijanta A2-2
3. Postojeće stanje
Područje naselja Kučine koje se razmatra ovim projektnim zadatkom dio je
Kanalizacijskog sustava Split - Solin, Sliv Stobreč.
Prostor Sliva Stobreč proteže se od južnih padina Mosora do mora. Osnovnu notu
reljefu daju fliš u obalnom dijelu i vapnenačke planine. Između se proteže aluvijalno
polje. Istočnim dijelom sliva teče rijeka Žrnovnica sa svojim pritocima.
5
Sliv Stobreč obuhvaća dio grada Splita istočno od vododijelnice na Lovrincu, tj.
područje Sirobuje, Gizdaruše, Barutane, Šina, Kamena, TTTS-a, te naselja Stobreča,
Podstrane, Žrnovnice, Korešnice i Kučina.
Naselje Kučine smješteno je na sjevernom dijelu ovog sliva.
Sliv se načelno može podijeliti u dva dijela :
1. područje koje se može gravitacijski priključiti na uređaj za pročišćavanje na
Stupama
2. područje koje se ne može direktno gravitacijski priključiti na uređaj na
Stupama
Sliv Stobreč, kao dio jedinstvenog kanalizacijskog sustava Split – Solin planiran je
kao razdjelni sustav odvodnje, što znači da se sanitarne otpadne vode prikupljaju
zasebno od oborinskih voda i sustavom gravitacijskih i tlačnih cjevovoda i crpnih
stanica transportiraju ka centralnom uređaju za pročišćavanje otpadne vode Stupe,
koji je lociran na području Stobreča.
Na postojećoj kanalizaciji mješovitog tipa dijelom su izgrađene preljevne građevine
kojima se odvaja otpadna fekalna od oborinskih voda.
Oborinske vode iz preljevnih građevina ispuštaju se zatim u obalno more.
Područje koje se može direktno, bez prepumpavanja gravitacijski priključiti na
uređaj na Stupama obuhvaća dio naselja Kamen, Kučine, dio Žrnovnice i
Korešnice.
Na području naselja Kučine izgrađena je manjim dijelom kanalizacijska mreža (na
dijelu naselja koji gravitira Slivu Solin).
Problem dispozicije otpadnih voda trenutno se rješava putem propusnih tzv. septičkih
jama, dok se oborinske vode samo mjestimično prikupljaju otvorenim rigolima i
ispuštaju u bujične tokove.
Predmet razmatranja ovog projektnog zadatka je kanalizacijska fekalna mreža
područja naselja Kučine, odnosno dugoročno rješenje dispozicije sanitarnih otpadnih
voda naselja Kučine.
Granice područja i glavne odrednice tehničkog rješenja na području naselja Kučine
definirane su Idejnim projektom Sliva Stobreč.
Idejni projekt sliva Stobreč izradila je 1990. godine „Vodoprivredna radna
organizacija“ Split , TD 8/2-90.
6
Ovim projektom Sliv Stobreč podijeljen je na 5 fekalnih kanalizacijskih
podsustava, koji su nastali kao posljedica topografskih karakteristika područja i
položaja Uređaja Stupe, smještenim u središnjem dijelu ovog sliva.
Generalni koncept rješenja odvodnje otpadnih voda sliva Stobreč može se sažeti u
sljedećim odrednicama:
7
Cilj zadatka je izraditi Idejno rješenje izradi prijedlog dugoročnog rješenja dispozicije
otpadnih voda područja naselja Kučine.
Prema Idejnom projektu sliva Stobreč sve otpadne vode (kućanske i industrijske) s
područja sliva Kučina objedinjuju se na sabirnom oknu pred uređajem za
pročišćavanje na području Stupe u Stobreču.
8
5. PLAN I OPIS POSLOVA
9
• utjecaj rješenja na postojeći Kanalizacijski sustav Split-Solin
• cjelovito sagledavanje svih uvjeta od značaja za projektiranje, rad i upravljanje
kanalizacijskom mrežom i crpnim stanicama
te sve ostale potrebe zahtjeve koji se tijekom ispunjenja Ugovora utvrde kao
relevantnim.
• najpovoljniju trasu
• troškovi izgradnje
• troškovi pogona i održavanja – za razdoblje od 25. godina
• troškovi korištenja i otkupa zemljišta
• postupnost izgradnje
- Pokazatelji izvodljivosti
• mogućnost osiguranja prostora za lokaciju uređaja
• prihvatljivost zahvata u odnosu na prostorne i urbanističke aspekte
• prihvatljivost u odnosu na prostor
- Ostali pokazatelji
• sigurnost i pouzdanost
• utjecaj na okoliš
10
• utjecaj na postojeće kanalizacijske sustave
• utjecaj na ostalu postojeću infrastrukturu
• utjecaj na važeću prostorno-plansku dokumentaciju
• utjecaj na ljudsko zdravlje.
Nakon provedenih analiza i usporedbe pojedinih varijantnih rješenja višekriterijalnom
analizom Izrađivač će u dogovoru s Naručiteljem predložiti i obrazložiti izbor
najpovoljnije varijante. Izrađivač će prirediti cjelovitu dokumentaciju Idejno rješenje s
tehno-ekonomskom optimalizacijom varijanti rješenja s potrebnim tekstualnim,
računskim i grafičkim prilozima i dostavi ga Naručitelju na reviziju i usvajanje.
A) OPĆI DIO
- naslovnica
- sadržaj
- registracija tvrtke
- projektni zadatak
B) TEHNIČKI DIO
Tekstualni dio
• općenito
• ulazni podaci
• postojeće stanje
• postojeća tehnička dokumentacija, prostorno-planska dokumentacija i podloge
• moguća (varijantna) rješenja dispozicije otpadnih voda s područja obuhvata
• tehnički proračuni
• tehničko ekonomsko vrednovanje u odnosu na:
• prostorni zahtjevi za pojedino rješenje
• tehnički-pogonski elementi i karakteristike
• procjena troškova izgradnje/rekonstrukcije, pogona i održavanja
11
• procjena posljedica za pojedina rješenja u odnosu na utjecaj na okoliš,
prihvatljivost u odnosu na postojeći kanalizacijski sustav i drugu infrastrukturu,
prihvatljivost u odnosu na susjedne objekte i aktivnosti, suglasnost sa svim
uvjetima i druge relevantne faktore.
• usporedba varijantnih rješenja i odabir najpovoljnije varijante
• zaključci, prijedlozi i preporuke
• korištena dokumentacija
Grafički dio
• pregledna situacija
• situacija varijantnih rješenja
• generalni uzdužni profili varijantnih rješenja.
12
Isporuka Aktivnost mjeseci
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Analiza postojećeg
stanja i raspoloživih
podataka
Prijedlog analiziranih
varijanti tehničkih
rješenja
Idejno
rješenje
Tehničko-ekonomsko
valoriziranje
varijantnih rješenja
Prijedlog konačnog
Idejnog rješenja sa
svim prilozima
7. PLAĆANJA
13
6. PODLOGE I PROJEKTNA DOKUMENTACIJA
Nakon toga je 1990. godine izrađen Idejni projekt "Kanalizacijski sustav Split-Solin;
Idejni projekt sliva Stobreč“ koji je izradila je Vodoprivredna radna organizacija –
Split, TD 8/2-90.
Ovaj projekt je značajan jer su njime, na razini cijelog sustava, usvojene nove norme
potrošnje vode i faktori mjerodavni za određivanje količina otpadnih voda.
14
• Priključak kanalizacije Žrnovnica na uređaj Stupe – TTTS, Idejno rješenje (Infra
Projekt d.o.o. – Split, TD 8/01),
• Idejno rješenje dispozicije otpadnih voda naselja Žrnovnice, (Infra Projekt d.o.o. –
Split, TD 10/08)
• Kanalizacijska mreža dijela područja naselja Žrnovnica i TTTS-a (I faza) i
vodovodnog podsustava Žrnovnica - Korešnica (I faza), (Geoprojekt, svibanj
2014, TD 229-P3/1-1)
• Sustav odvodnje istočnog dijela grada Splita (Stobreč, Kamen, Žrnovnica),Glavni
projekt (IPZ d.d., listopad 2016.)
• Idejni projekt uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Stupe, (Hidroprojekt
Consult, Zagreb, rujan 2016)
• Sustav odvodnje i vodoopskrbe na području grada Solina - rekonstrukcija i
dogradanja, Glavni projekt (IPZ d.d. Zagreb, prosinac 2017.)
• Studija izvedivosti - EU projekt poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture
Aglomeracije Split - Solin (ArsVivax; Hidroprojekt consult)
15
7. DOKUMENTACIJA
16