ANALOGNA ELEKTRONIKA

Jedanaesto predavanje
Vanr. prof. dr Abdulah Akšamović, dip.ing.el.

1
Povratne sprege

Negativna povratna sprega
+
x Σ A y
A
A1 = -
1+ β A
β

Pozitivna povratna sprega

+
x Σ A y
A
A1 = +
1− β A
β

Rad pojačala u otvorenom

x A y
A1 = A

2
Rad pojačala u otvorenom: Komparator
Uul
Uizl
Uref

+U z , za U ul > U ref

U izl = Aε = A(U ul − U ref ) = 
 −U z , za U ul < U ref

Uref
Uizl
Uul

 +U z , za U ul < U ref
U izl = Aε = A(U ref − U ul ) = 
 −U z , za U ul > U ref

3
 Realne izvedbe komparatora
R,D – zaštita ulaza OP od previsokih
+Up napona na ulazu
Uref
Uizl Uz - Napon zasićenja, po
apsolutnom iznosu za približno 1V
R manji od napona napajanja
Uul -Up

+Up
+Uz

Uref

-Uz
-Up
∆t

Brzina promjene izlaznog signala (Slew Rate): tipično 0,5V/µs (2Uz/∆t)

4
Pozitivna povratna sprega
R2

Uref R1

Uizl
Uul

Pretpostavimo da su ulazni i referentni naponi na nuli. Koliki je napon na izlazu?

U ul = 0, U ref = 0, U izl = ?
Za pozitivnu povratnu spregu ne vrijedi da je ε=0. Možemo računati da su struje u pojačalo jednake nuli.

ε = U ( + ) − U ( − ) , I p = 0, U izl = Aε
Ako pretpostavimo da je Uizl=0, onda su struje u krugu takođe nula, te je ε=0 i sistem izgleda da ima
stabilno stanje. Međutim u praktičnim izvedbama to neće nikada biti tako. Razlog je što nemožemo
realno postaviti idealne iznose nula na ulazu, te na Uref. Zbog postojanja offseta čak i kada spojimo na
istu tačku Uul i Uref ulazni napon u pojačalo (ε) će biti različit od nule.

 +U , za ε > 0
U izl = Aε =  z
 −U z , za ε < 0

5
Ako je realizirana pozitivna povratna sprega izlaz će uvijek biti na ±Uz, ulazni napon ε≠0 i
struje u pojačalo Ip=0.

ε = U (+) − U (−) ≠ 0
Ip = 0
 +U z , za ε > 0
U izl =
 −U z , za ε < 0
R2

Uref R1

Uizl
Uul

Pretpostavimo da je Uul=0, Uref>0 i neka je Uizl=+Uz, sada se krug može opisati sa:

ε = U ( + ) − U ( −) U ( −) = U ul
Ip = 0 R2 R1
U (+) = U ref + Uz
U izl = +U z R1 + R2 R1 + R2
I1 = I 2
U ref − U ( + ) U (+) − U z
=
R1 R2
6
 R2

Uref R1

Uizl
Uul

Ako se sada ulazni napon počne mijenjati, šta će biti sa izlaznim naponom. Sve dok je ε
istog znaka napon izlaza se ne mijenja. To znači da smanjenje ulaznog napona će držati
ε>0 i izlaz će biti na +Uz. Kada se ulazni napon povećava pri nekom iznosu tog napona ε
će postati negativno i izlaz će postati –Uz. Pri kom ulaznom naponu će izlaz posati –Uz?

ε = U (+) − U (−) < 0

U ( −) = U ul ε>0 ε<0
R2 R1 +Uz
U (+) = U ref + Uz
R1 + R2 R1 + R2 Uul

R2 R1 U(+)
U ul > U ref + Uz
R1 + R2 R1 + R2 t

U z − (−U z ) (14 + 14)V

∆t = = = 56 µ s
SlewRate 0,5 V
µs -Uz

∆t
7
 R2

Uref R1

Uizl
Uul

Sada je izlaz postao –Uz. Kakve su sada naponske prilike u ostalim dijelovima kola?
Pretpostavljamo da se ulaz zadržao na dostignutoj vrijednosti te da je Uref ostao isti.

ε = U (+) − U (+)
Ip = 0
U izl = −U z
I1 = I 2
U ref − U ( + ) U ( + ) − (−U z )
=
R1 R2

U ( −) = U ul
R2 R1
U (+) = U ref − Uz
R1 + R2 R1 + R2

8
 R2

Uref R1

Uizl
Uul

Ako se sada ulazni napon počne mijenjati, šta će biti sa izlaznim naponom. Sve dok je ε
istog znaka napon izlaza se ne mijenja. To znači da povećanje ulaznog napona će držati
ε>0 i izlaz će biti na -Uz. Kada se ulazni napon smanjuje pri nekom iznosu tog napona ε će
postati pozitivno i izlaz će postati +Uz. Pri kom ulaznom naponu će izlaz posati +Uz?

ε = U (+) − U (−) > 0

U ( −) = U ul ε>0 ε<0 ∆t
R2 R1 +Uz
U (+) = U ref − Uz
R1 + R2 R1 + R2 Uul
R2 R1
U ref +
R2 R1 R1 + R2 R1 + R2
Uz
U ul < U ref − Uz
R1 + R2 R1 + R2 R2
R1 + R2
U ref t
R2 R1
U ref − Uz
R1 + R2 R1 + R2

U z − (−U z ) (14 + 14)V

∆t = = = 56 µ s
SlewRate 0,5 V
µs -Uz
ε<0 ε>0
∆t
9
Naponi pri kojima je došlo do promjene napona na izlazu se nazivaju naponi pragova. I to
napon gornjeg praga Vg i napon donjeg praga Vd. Razlika ova dva napona se zove
histereza a sklop Šmitov triger. Sklop se koristi kao komparator, može se koristiti u
regulaciji (kao dvopoložajni regulator), u signalizaciji kao indikator dostizanja određenog
nivoa, kao uobličavač impulsa i sl. Ako je ∆t dovoljno malo onda prenosnu funkciju
komparatora možemo predstaviti slikom.

R2

Uref R1 Uizl
Uizl
Uul

H
R2 R1
Vg = U ref + Uz Uul
R1 + R2 R1 + R2 Vd Vg
R2 R1
Vd = U ref − Uz
R1 + R2 R1 + R2
2 R1
H= Uz
R1 + R2

10
 Samooscilirajući sklop OP sa pozitivnom
povratnom spregom
R2

R1
R1 Vg = Uz
R1 + R2
Uizl
R1
Vd = − Uz
C R R1 + R2

Realizirana je pozitivna povratna sprega. Izlaz se nalazi u zasićenju ±Uz. Prilikom uključenja kondenzator je
prazan, izlaz će poprimiti jednu vrijednost ili +Uz ili –Uz. Recimo +Uz. Sada će se kondenzator puniti prema
naponu +Uz po eksponencijalnom zakonu (prelazni proces na RC članu). Kada napon na C dostigne napon
gornjeg praga Vg, ε promijeni predznak (postane negativno) i izlaz ide u –Uz. Sada se kondenzator prazni ka –
Uz sve dok napon na njemu ne dostigne napon Vd poslije čega ε promijeni predznak (postane pozitivno) i
napon na izlazu postane pozitivan. Dalje se proces ponavlja a ako je vrijeme promjene izlaza značajno manje
od vremenske konstante RC onda će sklop biti u stanju samoosciliranja sa signalima prikazanim slikom.

11
  −
t 
R1 uc = E 1 − e RC 
Vg = Uz 


 Uz
R1 + R2
R1 Vg
Vd = − Uz
R1 + R2
E = ic R + uc
t Vd
du −
ic = C c uc = Ee RC
dt -Uz
du
E = RC c + uc
dt  −
t  t
uc = E  1 − e RC  −
 −
t    uc = Ee RC
 
uc = E 1 − e RC  t = T2
  t = T1
  U z R1 R2
−
t
uc (T1 ) =
2U z R1 uc (T2 ) = U z − = Uz
R1 + R2 R1 + R2 R1 + R2
uc = Ee RC
2 R + R2 U z R1 2 R + R2
U R
E = Uz + z 1 = Uz 1 E = Uz + = Uz 1
R1 + R2 R1 + R2 R1 + R2 R1 + R2

 2 R + R2   2 R + R2 
T1 = RC ln  1 T2 = RC ln  1 
  R 
 R2  2

 2 R + R2 
T = T1 + T2 = 2 RC ln  1 
 R2 
1
f =
T
12
Primjer 34. Odrediti frekvenciju osciliranja relaksacionog oscilatora na bazi OP 741, ako su
dati sljedeći podaci. R1=1k, R2=10k, R=3k9, C=0,1µF, Napajanje OP je ±12V. Ako je brzina
promjene izlaznog napona 0,4V/µs, nacrtati signale na izlazu i kondenzatoru. Da li dobijeno
rješenje ima smisla?Gdje je greška?
R2

R1

Uizl

C R

 2 R + R2  −6 2 + 10
T = T1 + T2 = 2 RC ln  1  = 2 ⋅ 3,9 ⋅10 ⋅ 0,1 ⋅10 ln
3
= 142, 2 µ s
 R2  10
1
f = = 7, 032kHz
T
2U z
Vrijemeporasta = = 5 ⋅11µ s = 55µ s
0, 4 V
µs
U z R1 11
Vg = = = 1V
R1 + R2 11
−U z R1
Vd = = −1V
R1 + R2 55µs

T=142,2µs

13
Osnovne karakteristike pozitivne povratne
sprege

Rezultujuće pojačanje raste, izlazni napon raste, zbir ulaznog i povratnog
signala se povečava, ovaj proces se nastavlja sve dok izlaz ne dostigne
maksimalno moguću vrijednost u sistemu (±Uz).

Izlaz pojačala je uvijek na naponu ±Uz.

Ulaz u pojačalo nije nula i zavisi od strukture otporne mreže, ulaznog i
referentnog signala, te zatećenog napona izlaza.

Koristi se za izvedbe komparatora – Šmitov triger, izvora relaksacijskih
impulsa.

Ako se pojavi kao neželjen efekat faznog pomaka pri negativnoj povratnoj
sprezi u normalnom pojačavaču mogu nastupiti oscilacije.

Pojačava signal šuma.

Pojačava nelinearna izobličenja na pojačavačkim sklopovima.

14
Negativna povratna sprega

Stabilizira iznos pojačanja u odnosu na promjene parametara aktivnih
komponenti sklopa usljed promjene temperature, promjene napona
napajanja, starenja komponenti.

Omogučava podešavanje ulazne i izlazne impedanse na željeni iznos.

Reduciraju se nelinearna izobličenja.

Proširuje se frekventni opseg sklopa.

Smanjuje se pojačanje sklopa.

U odreñenim uslova usljed faznog pomaka signala na povratnoj grani može
doči do osciliranja sklopa (negativna povratna sprega prelazi u pozitivnu).

Koristi se za realiziranje pojačavača u monolitnoj tehnici, kada se jakom
negativnom povratnom spregom stabiliziraju karakteristike pojačavača
neovisno od tolerancije komponenti.

Koristi se kod svih praktičnih izvedbi pojačavača za potrebe proširenja
frekventnog opsega, smanjenja uticaja šuma, stabilizacije radne tačke,
smanjenja izlaznog otpora, povečanja ulaznog otpora.

15
 ‘Predavanje 9.

Parametri spojeva OP s negativnom

povratnom spregom
U2
Uul U(+)
Uizl
U(-) ε = Iul Zul = U ul − β U izl = U ul − β A1U ul = U ul (1 − β A1 )
R2 U ul Zul Z ul
Z ul1 = = = (1 + β A) = (1 + β A) Zul
I ul 1 − β A1 1 + β A − β A
R1

Aε − U izl U ( − ) − U izl
'
I izl + + =0
Zizl R2
ε = U ( + ) − U ( − ) = U ul − β U izl U izl ( R1
Zul ) R1
U (−) = = Z ul ≫ R1 = U izl = β U izl ,
U izl = A ⋅ ε = A(U ul − β U izl ) R2 + R1
Zul R2 + R1
U izl (1 + β A) = AU ul ε = U ( + ) − U ( − ) = −U ( − )
U izl A U izl Z izl Z izl
A1 = = Z izl1 = = ≈
U ul 1 + β A 1− β
Zizl 1 + β A
'
I izl β A +1+
R2

16
 ‘Predavanje 9.

Stabilizacija pojačanja s OP
R2
ε = U ( + ) − U ( −) = −U ( −) Z ul1 ≈ R1
U izl = Aε = − AU ( −) Z izl
Z izl1 ≈
Uul R1 U1
Z ul → ∞, → I p = 0 1+ β A
Uizl
I1 = I 2 R1
β=
U ul − U ( −) U ( −) − U izl R1 + R2
=
R1 R2
 
  A1 = −
1 R
=− 2 ⋅
A
A1 = lim  −
1  = − R2 R1 1 1 R1 R
A→∞  R1 1 1 R1 (1 + ) + 1+ A + 2
 R (1 + A ) + A  R2 A A R1
 2 
R
Pr imjer : A = 100000, 2 = 5, A1 = ?
R1
A1 = 4,9997
Ako je dozvoljena promjena A1 10% i A1 = 5,
koliko je min ima ln o A ?
A'
= 0,9
1 + A '+ 5
A ' = 54

17
 Proširenje frekventnog opsega korištenjem
negativne povratne sprege
R2
A (dB)
100
R1 U1
Uul
75 Uizl

50

25

0
f g1 = f g (1 + β A)
1 2 3 4 5 6 log(f)

Primjer 35. Odrediti frekventni opseg sklopa invertirajučeg pojačala, ako je gornja granična
frekvencija pojačala u otvorenom 10 Hz, pojačanje pojačala u otvorenom 150000, a R1=1k,
R2=10k.

R1 1
β= =
R1 + R2 11
1
f g1 = f g (1 + β A) = 10(1 + ⋅150000) = 136kHz
11

18
 ‘Predavanje 5.

Emiterska degeneracija, primjer negativne

povratne sprege
Ec Ec

Rc C Rc C
R1 R1

C C

R2 R2
Re Ce Re

re1 = re + R e
Z ul = ( R1
R2 )
β re
Z ul = ( R1
R2 )
β re1 = ( R1
R2 )
β ( re + Re )
Z izl = Rc Z izl = Rc
uizl R
Au = =− c Au =
uizl R
=− c =−
Rc
u ul re uul re1 re + Re
19
Topologije negativne povratne sprege

Obzirom na tip (napon ili struja) te način (serijski ili paralelno)
razlikujemo 4 načina formiranja negativne povratne sprege:
◦ Naponska serijska negativna povratna sprega,
◦ Strujna serijska negativna povratna sprega,
◦ Strujna paralelna negativna povratna sprega,
◦ Naponska paralelna negativna povratna sprega.

Termin ‘naponska’ ili ‘strujna’ se odnosi na izlazni krug, odnosno ako
se izlazni signal uzima kao funcija izlaznog napona, onda se radi o
naponskoj sprezi, ako se izlazni krug uzima kao funkcija izlazne
struje onda se radi o strujnoj sprezi.

Termin ‘serijska’ ili ‘paralelna’ se odnosi na ulazni krug, odnosno ako
se ulazni signal vezuje paralelno sa povratnim signalom (sabiraju se
struje na ulazu) onda govorimo o paralelnoj sprezi, ako se ulazni
signal vezuje serijski sa povratnim signalom (sabiraju se naponi na
ulazu) onda govorimo o serijskoj sprezi.
20
 Naponska serijska negativna povratna sprega

Uul Ua AV Up Rp

Uf

Up
U direktnoj grani nalazi se naponsko pojačalo s pojačanjem AV: AV =
Ua
Uf
U povratnoj grani je sklop s prenosnom funkcijom β: β=
Up
Ulazni napon je zbir napona povratne sprege i napona na ulazu pojačala: U ul = U a + U f
Up Up AV U a AV
Odakle se dobije: A1 = = = =
U ul Ua + U f U a + β AV U a 1 + β AV

21
 Strujna serijska negativna povratna sprega
Ip
Uul Ua GM Rp

Uf

Ip
U direktnoj grani nalazi se strminsko pojačalo s pojačanjem GM: GM =
Ua
Uf
U povratnoj grani je sklop s prenosnom funkcijom β: β=
Ip
Ulazni napon je zbir napona povratne sprege i napona na ulazu pojačala: U ul = U a + U f
Ip Ip GM U a GM
Odakle se dobije: GM 1 = = = =
U ul Ua + U f U a + β GM U a 1 + β GM
22
 Strujna paralelna negativna povratna sprega
Iul Ia Ip
If AI Rp

Ip
U direktnoj grani nalazi se strujno pojačalo s pojačanjem AI: AI =
Ia
If
U povratnoj grani je sklop s prenosnom funkcijom β: β=
Ip
Ulazna struja je zbir struje povratne sprege i struje na ulazu pojačala: I ul = I a + I f
Ip Ip AI I a AI
Odakle se dobije: AI 1 = = = =
I ul Ia + I f I a + β AI I a 1 + β AI
23
Naponska paralelna negativna povratna sprega
Ia
Iul RM Up Rp
If

Up
U direktnoj grani nalazi se otporno pojačalo s pojačanjem RM: RM =
Ia
If
U povratnoj grani je sklop s prenosnom funkcijom β: β=
Up
Ulazna struja je zbir struje povratne sprege i struje na ulazu pojačala: I ul = I a + I f
Up Up RM I a RI
Odakle se dobije: RM 1 = = = =
I ul Ia + I f I a + β RM I a 1 + β RI
24
 Primjeri povratnih veza
Ec 1. Negativna – pozitivna?
T1 jedanput invertuje, T2 drugi put invertuje
⇒ ulazni i izlazni signali su u fazi. Napon
R1 R3 povratnog signala se formira na R2 i u fazi je
sa ulaznim signalom. Sada se naponski
Uizl
signal koji osjeća pojačalo Ube formira kao:
Uul T1 T2 U be = U ul − U R 2
R4 Zbog djelovanja napona povratne sprege
napon Ube se smanjuje ⇒ negativna
povratna sprega.
R2 R5

2. Strujna – naponska?
Povratni signal se uzima paralelno
naponskom izlazu te govorimo o naponskoj
3. Serijska – paralelna? povratnoj sprezi.
Povratni signal se na otporu R2 prevodi u napon povratne sprege koji je povezan u seriju sa
ulaznim signalom, te se radi o serijskoj povratnoj sprezi.
4. Konačno radi se o naponskoj serijskoj negativnoj povratnoj sprezi.
5. Kako se vrši proračun ovakvog sklopa?
Isključi se povratna sprega (ukloni se R4, ako je on jako velik onda neće mnogo uticati na
promjenu Zizl). Odrede se parametri pojačala bez povratne sprege. Odredi se prenosna
funkcija povratne sprege β. Zatim se primijene opšti izrazi za promjenu parametara
pojačavača zbog djelovanja definirane povratne sprege. R
β= 2
R4 + R2
25
 Ec
1. Negativna – pozitivna?
T1 jedanput invertuje, T2 drugi put invertuje,
signal se uzima iz emitera T3 koji je u fazi sa
R6
signalom u kolektoru T2 ⇒ ulazni i izlazni
R1 R3

Uizl signali su u fazi. Napon povratnog signala se

formira na R2 i u fazi je sa ulaznim signalom.
Uul T1 T2 Sada se naponski signal koji osjeća pojačalo
Ube formira kao:
R4 Ip
U be = U ul − U R 2
R2 R5 R7 Zbog djelovanja napona povratne sprege
napon Ube se smanjuje ⇒ negativna
povratna sprega.
2. Strujna – naponska?
Povratni signal se uzima sa emiterskog
otpora izlaznog tranzistora, odnosno funkcija
je izlazne struje te govorimo o strujnoj
povratnoj sprezi.
3. Serijska – paralelna?
Povratni signal se na otporu R2 prevodi u napon povratne sprege koji je povezan u seriju sa
ulaznim signalom, te se radi o serijskoj povratnoj sprezi.
4. Konačno radi se o strujnoj serijskoj negativnoj povratnoj sprezi.
5. Kako se vrši proračun ovakvog sklopa?
Isključi se povratna sprega (ukloni se R4, ako je on jako velik onda neće mnogo uticati na
promjenu Zizl). Odrede se parametri pojačala bez povratne sprege. Odredi se prenosna
funkcija povratne sprege β. Zatim se primijene opšti izrazi za promjenu parametara
pojačavača zbog djelovanja definirane povratne sprege. U R2 R2 R7
β= ≈−
Ip R4 + R2 + R7
26
 Ec

Određivanje β:
R1 R3 R6
Struja Ie prvog tranzistora je mnogo
Uizl manja od izlazne struje zbog velikog
pojačanja tranzistora T2 i T3, te se u
Uul T1 T2 proračunu može zanemariti.
Izlazna struja Ip se može računati da je
R4 Ip
jednaka emiterskoj struji tranzistora T3.

R2 R5 R7
Sada se sklop povratne sprege može
posmatrati kao:

U1 = I p ⋅ R7
( R4 + R2 ) ≈ I p ⋅ R7 Ip

U1 R2
U R2 =
U1

R4 + R2 R4

U1 R2 Ur2
R7

U R2 R + R2 R R
β= = 4 = 2 7 R2

Ip U1 R4 + R2
R7

27
 1. Negativna – pozitivna?
Uc T1 jedanput invertuje, T2 drugi put invertuje,
signal se uzima iz emitera T2 koji je u fazi sa
signalom u kolektoru T1 , koji je u protufazi
sa ulaznim signalom ⇒ ulazni i izlazni
R1 R3

Uizl signali su u protufazi. Sada se strujni signal

koji osjeća pojačalo Ib formira kao:
Iul T1 T2
I b = I ul − I ps
R4 Zbog djelovanja struje povratne sprege
struja Ib se smanjuje ⇒ negativna povratna
R2 R5 sprega.
2. Strujna – naponska?
Povratni signal se uzima sa emiterskog
otpora izlaznog tranzistora, odnosno funkcija
je izlazne struje te govorimo o strujnoj
povratnoj sprezi.
3. Serijska – paralelna?
Povratni signal se povezuje paralelno sa ulaznim strujnim signalom, te se radi o paralelnoj
povratnoj sprezi.
4. Konačno radi se o strujnoj paralelnoj negativnoj povratnoj sprezi.
5. Kako se vrši proračun ovakvog sklopa?
Isključi se povratna sprega (ukloni se R4, ako je on jako velik onda neće mnogo uticati na
promjenu Zizl). Odrede se parametri pojačala bez povratne sprege. Odredi se prenosna
funkcija povratne sprege β. Zatim se primijene opšti izrazi za promjenu parametara
pojačavača zbog djelovanja definirane povratne sprege.
I ps R5
β= =
Ip R4 + R5
28
 Uc

1. Negativna – pozitivna?
T1 jedanput invertuje, T2 drugi put invertuje,
R3
R1 R2
T3 treči put invertuje. Signal se uzima iz
Uizl
kolektora T3 koji je u protufazi sa ulaznim
signalom ⇒ ulazni i izlazni signali su u
Iul
protufazi. Sada se strujni signal koji osjeća
T1 T2 T3 pojačalo Ib formira kao:
Ips I b = I ul − I ps
R4

Zbog djelovanja struje povratne sprege

struja Ib se smanjuje ⇒ negativna povratna
sprega.
2. Strujna – naponska?
Povratni signal se uzima paralelno
naponskom izlazu te govorimo o naponskoj
3. Serijska – paralelna? povratnoj sprezi.
Povratni signal se povezuje paralelno sa ulaznim strujnim signalom, te se radi o paralelnoj
povratnoj sprezi.
4. Konačno radi se o naponskoj paralelnoj negativnoj povratnoj sprezi.
5. Kako se vrši proračun ovakvog sklopa?
Isključi se povratna sprega (ukloni se R4, ako je on jako velik onda neće mnogo uticati na
promjenu Zizl). Odrede se parametri pojačala bez povratne sprege. Odredi se prenosna
funkcija povratne sprege β. Zatim se primijene opšti izrazi za promjenu parametara
pojačavača zbog djelovanja definirane povratne sprege.
U be − U izl
I ps R4 1
β= = ≈−
U izl U izl R4
29