Kriminalistička tehnika

Grana kriminalistike koja istražuje primjenu saznanja prirodnih i tehničkih znanosti u kaznenom
postupku;

Vlastite metode, vještine i iskustvena saznanja prakse;

Pojam “znanstvenog dokaza” najvažniji cilj istraživanja u području KT;

Izvor saznanja o činjenici (pojavi u stvarnosti) koja se utvrđuje u kaznenom postupku, a koji je
utemeljen na znanstvenoj metodi ;

Od značaja su morfologijska obilježja k.d, postojanje sredstava i metoda za razjašnjavanje i

mogućnost upotrebe u kaznenom postupku ;

Da bi se neka znanstvena metoda mogla koristiti u kaznenom postupku treba ispunjavati uslove: (a)
pouzdanosti i (b) prihvatljivosti;

Brojne metode, različiti kriteriji klasifikacije;

Prema izvornom znanstvenom području (medicinske, biologijske, hemijske, fizikalne, tehničke i dr.
metode);

*Medicina→ sudska medicina, traumatologija, humana medicina, tanatologija i dr. Posebno mjesto
ima psihijatrija (duševna stanje sudionika k.d);

*Biologija→ antropologija, biologijske identifikacijske metode (DNK), zoologija (entomologija),

botanika, mikrobiologija, daktiloskopija, hejroskopija, poroskopija;

*Primjenjena psihologija→ (analiza rukopisa, sonogram);

* Hemijske i fizikalne metode→ hromatografija (papirna, tankoslojna, plinska), vještačenje isprava;

* Fizika→ miskroskopske i dr optičke metode (elektronski mikroskop, UV i IC zrake, laserske

naprave), spektografija, atomska apsorpcija, kristalografija, rentgenska fluoroscentna analiza i dr.

* Matematika, Minearalogija, Geologija, Meterologija, Bioklimatologija i dr.;

* Tehničke znanosti→ metalurgija, balistika i identifikacija vatrenog oružja, analiza požara i eksplozija,
ispitivanje oznaka na metalima, prometno-tehničke analize, ispitivanje tragova alata i dr. oruđa;

* Ekonomske, organizacijske, informacijske discipline;

* Paraznanstvene discipline→ psihoanaliza, psihologijska dijagnostika činjeničnog stanja, grafologija i

karakterologija, parapsihologija;

Znatno veći značaj ima podjela utemeljena na (složenom) kriteriju: (a) vrsta k.d i (b) karakteristike
predmeta (objekta) znanstvene analize;

Iz ove podjele se područje KT naziva “prirodno-znanstvena kriminalistika”, eng. forensic science

Na temelju ove podjele (k.d, tipični objekt ispitivanja, posebno trag) slijedi klasifikacija:
* Ispitivanje prometnih nesreća;

* Ispitivanje požara i eksplozija;

* Ispitivanje k.d s obilježjima nasilja;

* Ispitivanje k.d protiv imovine;

* Ispitivanje nesreća na radu, domaćinstvu, trovanja

Prema drugim stajalištima u područje KT bi ulazili: (a) opća znanost o tragovima i (b) posebne metode
određenih znanstvenih disciplina;

To su prije svega “čiste”kriminalističko-tehničke metode:

* Antropometrija i signaletička znanost;

* Daktiloskopija;

* Znanost o razjašnjavanju tajnih pisama i poruka;

* Kriminalistička fotografija;

* Učenje o oruđima;

* Istraživanje rukopisa, tekstova pisanih strojem;

Doticajna područja pomoćnih kaz. discipl:

* Sudska medicina;

* Psihijatrija i psihologija;

* Fizikalno-hemijska ispitivanja (balistika, vatreno oružje, požari i eksplozije);

Kriminalistička traseologija
Trace(logos)-trag-učenje o tragovima;

U najširem shvatanju trag je materijalna promjena nastala u vezi ostvarenja kaznenog djela;

U kriminalističkom smislu trag je nositelj informacija, u sebi sadrži informacijske sastojke;

Trag je (kao objekt ispitivanja) predmet različitih znanstvenih disciplina povezanih sa

razjašnjavanjem k.d;

Vjerovatnost postojanja k.d kao osnov ispitivanja-kriminalistička traseologija;

U užem smilu se govori o identifikacijskom tragu;

Odraz vanjske strukture objekta (ili njegovog dijela) na drugom objektu (ili njegovom dijelu)
nastao u vezi ostvarenja k.d koji je prikladan za identifikaciju;
U tom smislu govorimo o krim. traseologijskoj identifikaciji;

Djelatnost u vezi sistematskog istraživanja tragova obuhvata: (a) pronalaženje, (b)

osiguranje, (c) razjašnjavanje (tumačenje) tragova;

Da bi se izvjesni trag mogao pronaći potrebno je poznavati klasifikaciju tragova (po različitim
osnovama);

*Funkcijski- (a) tragovi koji ukazuju na postojanje k.d, tok njegovog ostvarenja, predhodna i
naknadna zbivanja, (c) osobu počinitelja i njegovu odgovornost, (d) motive, ciljeve i uzroke
djela, i (e) žrtvu djela;

*Mikro i makro-tragovi- različiti odnosi počinitelja-žrtve-sredstva-mjesta k.d;

Značajna podjela mikrotragova na (a) mikrotragovi nanosi i (b) mikrotragovi unosi;

* Podjela na: fingirane, nedostajuće, uništene, izmijenjene tragove;

Prema obliku se tragovi dijele na: (a) otiske i (b) utisnuća;

*Dinamička (situacijska) podjela razlikuje: (a) tragove djela, (b) tragove počinitelja i(c)
tragove na počnitelju;

*Jedna od situacijskih podjela je i na (a) tragove odlaska i (b) tragove dolaska na mjesto
događaja;

*Materijalna podjela: (a) tragovi koji omogućuju utvrđivanje skupne (rodne ili vrsne)
pripadnosti i (b) tragovi kojima se postiže (individualna) identifikacija;

* Praktično značajna podjela tragova na: daktiloskopske, nogu i vozila, oruđa, oružja i na
oružju, u požarima i eksplozijama, za hemijsko.fizikalnu identifikacijsku analizu, otrova, koji
služe za medicinsku i biologijsku analizu, koji služe ispitivanju isprava, na temelju kojih se
ispituje rukopis itd.

Za pronalazak tragova je značajno poznavanje njihove morfologijske strukture i okolnosti

ostvarenja k.d, tipičnim svojstvima tragova i modalitetima radnje;

Pronalazak tragova, djelatnost heurističke kriminalistike koja se ostvaruje i kao silogistička

djelatnost u okviru hitnih (anticipiranih) istražnih radnji osiguranja dokaza;

Procesne radnje kojima se osigurava pronačazak tragova jesu pretresi (osoba, stana i drugih
prostorija), uviđaj i vještačenje;

Osiguranje tragova uključuje: (a) osiguranje mjesta pronalaska traga i (b) osiguranje traga u
užem smislu;

Od istovjetnog su značaja (a) fizičko osiguranje traga i (b) procesno, dokazno, garantno
osiguranje;
U tom smislu se propisuju radnje koje trebaju osigurati istovjetnost traga (opisivanjem,
mjerenjem, snimanjem, registriranjem, skiciranjem i sl);

Pojedine radnje su detaljnije uređene (obdukcija, vještačenje narkotičkih tvari, utvrđivanje

alkohola u tijelu itd);

Razjašnjavanje (tumačenje) tragova ima veliki značaj i području silogističke kriminalistike;

Djelatnost izvođenja i ocjene dokaza;

Pojedine grupe tragova zahtjevaju posebnu stručnu analizu;

Kod takvih tragova je nužno njihovo vještačenje;

Sud treba znati realni domašaj upotrebljenih metoda vještačenja

Kriminalistička identifikacija

Identifikacija-utvrđivanje istovjetnosti nepoznatog s otprije poznatim;

Identifikacija u širem (jednakost između objekata skupine/roda) i užem (istovjetnost između

predmeta) smislu;

Individualna identifikacija- utvrđivanje svih činjenica i obilježja prema kojima se neka osoba
ili predmet razlikuje od ostalih;

Logička pravila procesa traženja identiteta;

Utvrđuje se relativni a ne apsolutni identitet;

Pitanje odabira obilježja među ukupnim svojstvima nekog sadržaja kako bi se utvrdio
(relativni) identitet;

To je oznaka za identifikacijska obilježja;

Ovaj pojam uključuje određena, u cilju identifikacije izdvojena, izolirana svojstva objekta i
sredstva identifikacije na temelju kojih se na određen način utvrđuje identitet;

Identifikacijska obilježja mogu biti: (a) pravna i (b) stvarna;

Krim identifikacija uključuje: (a) objekt identifikacije, (b) sredstvo identifikacije, (c) metodu
identifikacije;

Objekt identifikacije mogu biti (a) osobe i (b) stvari (osobna i stvarna identifikacija);

Osobna identifikacija→prepoznavanje osoba (fotografija, vizuelna rekonstrukcija pomoću

pomagala, direktno prepoznavanje, prepoznavanje mrtvog tijela), antropometrijski opis,
osobni opis, crtež papilarnih linija, identifikacija pomoću tragova usana, identifikacija
pomoću tragova noktiju, odontologijska identifikacija, identifikacija pomoću morfologijskih
obilježja stopala, identifikacija pomoću rukopisa, identifikacija pomoću glasa, identifikacija
na osnovu mirisa, identifikacija na osnovi biologijskih tragova;

Stvarna identifikacija uključuje prepoznavanje:

Predmeta kojima je ostvareno kazneno djelo ili koji su tome namijenjeni (instrumenta
sceleris);

Predmeta koji su stvoreni kaznenim djelom (producta sceleris);

Predmeta na kojima se mogu naći tragovi kaznenog djela;

U odnosu na prikladnost identifikaciji: (a) predmeti prikladni za individualnu identifikaciju, (b)

predmeti prikladni za utvrđivanje skupne prikladnosti, (c) predmeti koji su svojstvima ili
sadržajem važni za utvrđivanje činjeničnog stanja

Kao opći kriterij prihvaćanja određenog svojstva kao identifikacionog obilježja ističu se: (a)
individualnost, (b) jednokratnost, (c) postojanost, (d) nezavisnost (samostalnost), i
(e)brojnost;

U procesnom smislu u vezi identifikacije stoje izdavanje potjernica i objava;

Pored toga tu se navode i pretres osoba i stana, privremeno oduzimanje predmeta,

postupanje sa sumnjivim stvarima, ispitivanje osumnjičenog, saslušavanje svjedoka, uviđaj i
vještačenje ( i stručna pomoć);