▶ UVOD U MORFOLOGIJU 17

UVOD U MORFOLOGIJU

Morfem

Ponovimo značenje pojmova fonem i morfem! Pokušajte definirati što ti pojmovi znače.

Zasigurno ste primijetili da smo u dvjema rečenicama zamijenili svega jedan glas, a da se
pri tome značenje rečenice promijenilo.
Prva i druga sličica stripa stavljaju u fonološku opreku m i v. U fonološkoj opreci mo-
lim vas – volim vas prepoznajemo foneme m i v.
Gospođo, molim vas (sastoji se od fonema /g/o/s/p/o/đ/o/m/o/l/i/m/v/a/s/)
Gospođo, volim vas (sastoji se od fonema /g/o/s/p/o/đ/o/v/o/l/i/m/v/a/s/)
Kada smo promijenili fonem /m/ s fonemom /v/, promijenilo se značenje riječi, iako
je fonološka okolina ostala ista. Kada bismo se svojemu sugovorniku obratili sa /m/ ili
/v/, to mu ne bi ništa značilo, ali uopće nije isto hoćemo li se u samoposluzi prodavačici
obratiti sa Molim vas ili Volim vas. Iako fonem nema svoje značenje, ima razlikovnu
funkciju.

Za + 5!
Znate li da morfologiju kao znanstvenu disciplinu nalazimo
ne samo u jezikoslovlju, nego i u biologiji (biološka morfologija)
i geologiji (geomorfologija)?
 18 UVOD U MORFOLOGIJU ▶
ZAPAMTITE!

Fonem je najmanja jezična jedinica koja sama nema značenje, ali ima razlikovnu ulogu.
npr. molim/volim, val/šal, piše/diše
Morfem je najmanja jezična jedinica koja ima značenje.

Vraćajući se našem primjeru primijetit ćemo da se riječi molim i volim mogu podije-
liti na dva dijela od kojih svaki ima svoje značenje:
mol – temeljno značenje riječi, dakle korijen riječi (moliti)
vol – temeljno značenje riječi, dakle korijen riječi (voljeti)
-im – značenje glagolskog lica, broja i vremena, tj. 1. lice jednine, sadašnje vrijeme (prezent)

Razmislite! Od koliko se morfema sastoji jedna riječ? Da biste dobili odgovor na to pi-
tanje morate izvršiti morfemsku analizu, tj. rastaviti sljedeće riječi na morfeme: ja, mama,
voljeti, brodarski, gledateljica.
ja = ja (jedan morfem)
mama = mam-a (dva morfema)
voljeti = vol-je-ti (tri morfema)
brodarski = brod-ar-sk-i (četiri morfema)
gledateljica = gled-a-telj-ic-a (pet morfema)
ZAPAMTITE!

Morfemska analiza je rastavljanje riječi na morfeme.

Riječ je najmanja samostalna jedinica koja ima značenje, a može se sastojati od jed-
noga ili više morfema.

Za + 5!
Znate li koja je razlika između sloga i morfema?
Slog je izgovorna jedinica što znači da podjelom riječi na slogove dobivamo odsječke bez znače-
nja: pro-fe-so-ri-ca, ro-di-telj, vo-do-pad.
Morfem je značenjska jedinica pa podjelom riječi na morfeme dobivamo odsječke sa značenjem:
profesor-ic-a, rod-i-telj-0, vod-o-pad-0.

Provjerite koliko je morfema u riječi bol!

Na prvi bismo pogled odgovorili da je to samo jedan morfem: bol. Međutim, počnemo li
sklanjati tu riječ, primijetit ćemo sljedeće:
N bol
G bol-i
D bol-i
A bol
V bol-i
▶ UVOD U MORFOLOGIJU 19
L bol-i
I bol-i

Na ovom primjeru vidimo da se riječ sastoji od dva morfema, u većini padeža je ko-
rijenski morfem dobio i jedan nastavak, ali u nominativu i akuzativu jednine ti morfemi
nisu vidljivi kao u ostalim padežima. Izostanak padežnog nastavka također ima svoje
značenje koji zovemo nulti ili ništični morfem, a bilježimo ga ovako: bol 0.
Evo još nekoliko primjera: laž0, sol0, grad0, vrt0.
Zasigurno ste primijetili da nulti morfem u navedenim primjerima u isto vrijeme znači i
nominativ i akuzativ jednine. Takvu pojavu u jeziku nazivamo gramatičkom homonimijom.

Prisjetite se!

Kada ste učili glasovne promjene, naučili ste da se one ostvaruju na granici riječi, tj. mor-
fema, pa tako one mijenjaju sam izraz morfema.

Provjerite to na sljedećim primjerima: slad-ak – slatk-a

majk-a – majc-i
nog-a – noz-i
od-govoriti – ot-pisati
mrak-0 – mrač-an
dijete - djeteta
Primijetili smo da je u riječima sladak – slatka te odgovoriti – otpisati došlo do jedna-
čenja šumnika po zvučnosti, u riječima majka – majci te noga – nozi do sibilarizacije, u
riječima mrak – mračan do palatalizacije, a u riječima dijete – djeteta do kraćenja korijen-
skoga sloga (kraćenje ije u je). Unatoč tim izmjenama u korijenskom slogu, ti su morfemi
zapravo isti. Kao što su i fonemi imali svoje izgovorne varijante ili inačice koji su se zvali
alofoni, tako ih imaju i morfemi.
ZAPAMTITE!

Alomorf je varijanta (inačica) morfema izazvana glasovnim promjenama.

Za + 5!
Alomorfi jednoga morfema mogu se razlikovati djelomično ili potpuno.
Djelomično različiti: ruk-a – ruc-i
djevojk-a – djevojc-i
Potpuno različiti: ja – mene
zao – gori
čovjek – ljudi
Potpuno različiti alomorfi se nazivaju supletivni alomorfi.
20 UVOD U MORFOLOGIJU ▶
Ponovimo osnovne pojmove vezane uz morfem!

Morfem je najmanja jezična jedinica koja ima značenje.

Morfemska analiza je rastavljanje riječi na morfeme.
Alomorf je varijanta (inačica) morfema nastala zahvaljujući glasovnim promjenama.
Morfologija (oblikoslovlje) je jezična znanost koja proučava oblike riječi.
Gramatička homonimija znači podudaranje više sadržaja u jednome izrazu.

Vrste morfema

PODJELA MORFEMA PREMA POLOŽAJU

Zadatak!

Podijelite riječi iz sljedeće rečenice na morfeme prema njihovu položaju unutar riječi!
Otključao je naše podrumsko skladište, od drugih odijeljeno drvenim letvicama, i sjeo
na okovani sanduk.
Morfemskom analizom došli smo do sljedećih rješenja:
ot-ključ-a-o drug-i-h sje-o
naš-e o-dijel-jen-o okov-an-i
podrum-sk-o drv-en-i-m sanduk-0
sklad-ište letvic-ama

Morfeme možemo dijeliti prema mjestu ili položaju na kojem se nalaze unutar riječi u
dvije skupine koje prikazuje sljedeća tablica:

korijenski morfem afiksalni morfemi (afiksi)

otključao otključao
naše naše
podrumsko podrumsko
skladište skladište
odijeljeno odijeljeno
letvicama letvicama
drvenim drvenim
sjeo sjeo
okovani okovani
sanduk0 sanduk0
svaka riječ u rečenici ima korijenski morfem koji morfemi koji dopunjuju i/ili mijenjaju značenje
sadrži temeljno značenje riječi korijenskog morfema
▶ UVOD U MORFOLOGIJU 21
Afiksalni morfemi se nadalje mogu dijeliti prema tome stoje li ispred (prefiksalni)
ili iza (sufiksalni) korijenskoga morfema. U našim primjerima prefiksalni morfemi su:
ot- i o- od kojih je i jedan i drugi alomorf prefiksalnoga morfema od- koji ovdje u oba
slučaja označuje smjer radnje.
U našim primjerima sufiksalni morfemi su:
-ao koji se odnosi na 3. l. jednine, muški rod i prošlo vrijeme
-e koji se odnosi na srednji rod, jednine, akuzativ
-sk koji se odnosi na podrum i -o koji se odnosi na srednji rod, jednine, akuzativ
-jen koji se odnosi na odijeliti, i -o koji se odnosi na srednji rod, jednine, akuzativ
-ama koji se odnosi na ženski rod, množine, instrumental
-en koji se odnosi na drvo, -im koji se odnosi na ženski rod, množine, instrumental
-o koji se odnosi na 3. l. jed. muški rod, prošlo vrijeme
-an koji se odnosi na okovati i -i koji se odnosi na muški rod, jednine, akuzativ
-0 koji se odnosi na muški rod, jednine, akuzativ

Korijenski morfem nosi temeljno, leksičko značenje riječi.

Afiksalni morfemi (afiksi) dopunjuju i/ili mijenjaju značenje korijenskog morfema.
Oni mogu biti: prefiksalni, sufiksalni ili infiksalni morfemi.
ZAPAMTITE!

Prefiksalni morfem (prefiks ili predmetak) stoji ispred korijena, sufiksalni morfem
(sufiks ili dometak) stoji iza korijena, dok se infiksalni morfem (infiks ili umetak)
umeće između korijena i sufiksa.
Infiks se najčešće javlja u dugoj množini imenica muškoga roda (grad-ov-i, trg-ov-i,
puž-ev-i) te u nejednakosložnoj promjeni imenica srednjega roda (vrem-en-a).

Morfeme u morfemskoj analizi označavamo na sljedeći način:

predgrađe – pred-grad-j-e
gradska – grad-sk-a
voditi – vod-i-ti
more – mor-e
bogovi – bog-ov-i
prevoditi – pre-vod-i-ti
(P + K + S + nastavak)
(K + S + nastavak)
(K + S + nastavak)
(K + nastavak)
(K + I + nastavak)
(P + K + S + nastavak)

PODJELA MORFEMA PREMA FUNKCIJI

Prisjetimo se!

Riječi u rečenici Otključao je naše podrumsko skladište, od drugih odijeljeno drvenim letvica-
ma, i sjeo na okovani sanduk podijelili smo na morfeme prema njihovom položaju u riječi.
Međutim, isti ti morfemi mogu se podijeliti i prema drugome kriteriju, prema njihovoj ulozi.
Naime, jednima od njih tvore se različiti oblici iste riječi, dok drugima potpuno nove riječi.
 22 UVOD U MORFOLOGIJU ▶
Pokušajte razvrstati ove morfeme: Ot-ključ-ao je naš-e podrum-sk-o sklad-ište.
Na sljedeći način možemo podijeliti morfeme prema njihovoj funkciji (ulozi):

oblikotvorni morfemi
rječotvorni morfemi
(morfemi kojima se tvore različiti oblici iste
(morfemi koji služe za tvorbu novih riječi)
riječi; nastavci)
ot – odnosi se na smjer kretanja -ao (nastavak za muški rod jednine, gl.
otključao
ključ – naprava za otvaranje ključanica pridjeva radnog)
naš – posvojna zamjenica koja izražava -e (padežni morfem koji znači akuzativ
naše
pripadnost jednine, srednji rod)
podrum – podzemni prostor ispod kuće -o (padežni morfem koji znači akuzativ
podrumsko
-sk – značenje pripadnosti jednine, srednji rod)
sklad – spremati, smjestiti
skladište
-ište – značenje prostora

Rječotvorni (tvorbeni, leksički) morfemi služe za tvorbu novih riječi. Njima pri-
padaju korijenski morfem (nosi temeljno leksičko značenje), prefiksalni i sufiksalni
ZAPAMTITE!

morfemi (nose dopunsko leksičko značenje riječi).

Oblikotvorni (gramatički, relacijski) morfemi služe za tvorbu različitih oblika iste
riječi. Oblikotvorni morfem nema leksičko značenje, već samo gramatičko značenje:
rod, broj, padež, vrijeme. Njima pripadaju samo gramatički morfemi tj. nastavci.

Za + 5!
Glagoli u infinitivu imaju dvomorfemske osnove jer iza korijenskoga morfema imaju još dva
morfema – sufiksalni morfem i nastavak: doživ-je-ti
poljub-i-ti
posluš-a-ti
Katkad se u infinitivu sufiksalni morfem ne vidi pa na njegovom mjestu bilježimo nulti (ništični)
morfem: pas-0-ti
jes-0-ti

Ponovimo osnovne spoznaje o vrstama morfema!

Morfeme prema njihovom položaju dijelimo na korijenske i afiksalne morfeme.

Korijenski morfem nosi temeljno, leksičko značenje riječi.
Afiksalni morfemi (afiksi) dopunjuju i/ili mijenjaju značenje korijenskog morfema. Oni
mogu biti: prefiksalni ili sufiksalni morfemi.
Prefiksalni morfem (prefiks ili predmetak) stoji ispred korijena, sufiksalni morfem (su-
fiks ili dometak) stoji iza korijena, dok se infiksalni morfem (infiks ili umetak) umeće
između korijena i sufiksa.
▶ UVOD U MORFOLOGIJU 23

Infiks se najčešće javlja u dugoj množini imenica muškoga roda (grad-ov-i, trg-ov-i, puž-
ev-i) te u nejednakosložnoj promjeni imenica srednjega roda (vrem-en-a).
Morfemi se mogu podijeliti i prema njihovoj ulozi (funkciji).
Rječotvorni (tvorbeni, leksički) morfemi služe za tvorbu novih riječi. Njima pripada-
ju korijenski morfem (nosi temeljno leksičko značenje), prefiksalni i sufiksalni morfemi
(nose dopunsko leksičko značenje riječi).
Oblikotvorni (gramatički, relacijski) morfemi služe za tvorbu različitih oblika iste rije-
či. Oni imaju samo gramatičko značenje: rod, broj, padež, vrijeme.

Osnova riječi
Zadatak

U sljedećim nizovima riječi odvojite osnovu riječi od nastavaka!

dolazim, dolaziš, dolazi
vožnja, vožnje, vožnji
stan, stana, stanom
Unutar pojedinih nizova riječi imaju zajednički dio (dolaz-, vožnj-, stan-), dok se svo-
jim drugim dijelom razlikuju. Taj drugi dio riječi dobivaju kada se mijenjaju po gramatič-
kim oblicima (-im, -iš, -i; -a, -e, -i; -0, -a, -om).
ZAPAMTITE!

Dio riječi koji se ne mijenja kada riječ mijenja oblik te sadrži njezino leksičko značenje
naziva se osnova riječi.
Dio riječi koji se mijenja zavisno o padežu ili glagolskom licu naziva se nastavak.

Razmislite! Koliko morfema sadrži osnova neke riječi? Uzmimo naprimjer glagol voziti.
Pokušajmo korijenskom morfemu te riječi dodati prefiks i/ili sufiks.

P K S + nastavak
do- voz -i-ti
od- voz -i-ti
od voz -0
prije- voz -0
pre- voz -i-ti

Na temelju ovoga zadatka zaključili smo da se osnova neke riječi može sastojati od
jednog ili više morfema. Međutim, dodavanjem prefiksa ili sufiksa promijenilo se i lek-
sičko značenje nove riječi.
 24 UVOD U MORFOLOGIJU ▶
Pokušajte pronaći korijen sljedećih riječi!
stan, stanar, podstanar, podstanarski

Vjerojatno ste primijetili, iako sve četiri riječi imaju zajednički dio (korijenski morfem
stan), ali dok je za tvorbu riječi stanar poslužila riječ stan, za tvorbu riječi podstanar po-
služila je riječ stanar te na kraju, za tvorbu riječi podstanarski poslužila je riječ podstanar.
Prema tome sve četiri riječi imaju isti korijenski morfem (stan), ali nemaju istu rječotvor-
nu osnovu. Rječotvorna osnova riječi stanar je riječi stan, dok je rječotvorna osnova riječi
podstanar riječ stanar, itd.

Ponovimo!

Rječotvorni morfemi služe za tvorbu novih riječi, dok oblikotvorni morfemi služe za
tvorbu različitih oblika istih riječi.
Slično je i s osnovama riječi: one se također mogu podijeliti u dvije vrste kao što pri-
kazuje sljedeća tablica.

rječotvorna novonastala
prefiks sufiks oblikotvorna osnova
osnova riječ
stanar0 (stanara, stanaru,
stan -ar stanar stanara, stanaru, stanaru,
stanarom)
podstanar (-a, -u,
pod- stanar podstanar
-a, -u, -u, -om)
podstanarsk-i
(-og(a), -om(e/u),
podstanar -sk-i podstanarski
-i, -i, -om(e/u),
-im)
ZAPAMTITE!

Rječotvorna osnova je onaj dio riječi na koji se dodaju rječotvorni morfemi.

Oblikotvorna osnova je onaj dio riječi na koji se dodaje nastavak za različite oblike
iste riječi.

Prefiks Korijen Infiks Sufiks Nastavak

Osnova

Ponovimo što smo naučili o osnovi riječi!

▶ UVOD U MORFOLOGIJU 25

Dio riječi koji se ne mijenja kada riječ mijenja oblik te sadrži njezino leksičko značenje
naziva se osnova riječi, dok je dio riječi koji se mijenja zavisno o padežu ili glagolskom
licu nastavak.
Rječotvorna osnova je onaj dio riječi na koji se dodaju rječotvorni morfemi.
Oblikotvorna osnova je onaj dio riječi na koji se dodaje nastavak za različite oblike iste
riječi.

Gramatičke kategorije

Prije nego što se započnemo baviti vrstama riječi, pogledajmo koje gramatičke kategorije
poznajemo.
Gramatička kategorija znači razred (vrstu) u koji se mogu uvrstiti pojedine riječi ili
njihovi oblici na temelju svojih gramatičkih obilježja.

Gramatičke kategorije su:

1. vrste riječi (promjenjive i nepromjenjive riječi)
2. oblici riječi (morfološke kategorije)
3. položaj riječi (sintaktičke kategorije)
4. kategorija riječi
Ovaj udžbenik obrađuje tek prve dvije gramatičke kategorije, tj. vrste i oblike riječi.

KATEGORIJA VRSTE RIJEČI

Prisjetimo se! U osnovnoj školi ste upoznali svih deset vrsta riječi. Ponovimo ih!
PROMJENJIVE VRSTE RIJEČI
IMENICE: riječi koje imenuju bića stvari pojave
ZAMJENICE: riječi koje zamjenjuju druge riječi
ili upućuju na njih
PRIDJEVI: riječi koje se dodaju imenicama da bi
ih pobliže označile
BROJEVI: riječi koje označuju količinu ili poredak
GLAGOLI: riječi koje izriču radnju, stanje, zbiva-
nje
NEPROMJENJIVE VRSTE RIJEČI
PRILOZI: riječi koje se prilažu najčešće glagolima
kako bi označile okolnosti vršenja glagolske radnje
PRIJEDLOZI: riječi koje ukazuju na odnose među
riječima
VEZNICI: riječi koje povezuju dvije riječi ili reče-
nice
ČESTICE (RIJEČCE, PARTIKULE): riječi koje
služe za oblikovanje ili preoblikovanje rečenice
UZVICI (USKLICI): riječi koje izriču osjećaj,
oponašaju zvukove ili služe za dozivanje
26 UVOD U MORFOLOGIJU ▶
Za + 5!

Promjenjive riječi se zovu još i punoznačne odnosno leksičke riječi jer imaju i leksičko i grama-
tičko značenje. Među punoznačne riječi osim svih promjenjivih spadaju još i prilozi.
Nepromjenjive riječi, osim priloga, nazivaju se još i nepunoznačne ili gramatičke riječi jer imaju
samo gramatičko značenje i služe za uspostavljanje odnosa među punoznačnim riječima.

KATEGORIJA OBLIKA RIJEČI

a) Morfološke kategorije imenskih riječi (imenica, zamjenica, pridjeva i brojeva)

➢ kategorija roda (muški, ženski i srednji rod)
➢ kategorija broja (jednina i množina)
➢ kategorija padeža (nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, lokativ, instrumen-
tal)

b) Morfološke kategorije glagola

➢ kategorija lica (1. lice: govornik; 2. lice: sugovornik; 3. lice: negovorna osoba)
➢ kategorija broja (jednina i množina)
➢ kategorija vremena (sadašnje, prošlo i buduće vrijeme)
➢ kategorija vida (podatak o svršenosti ili nesvršenosti glagolske radnje)
➢ kategorija načina (način vršenja glagolske radnje: izjavni, zapovjedni, pogodbeni,
željni način)