ČASOPIS ZA POPULARIZACIJU ŠUMARSTVA | Broj 286 | Godina XXIV. | Zagreb, listopad 2020.

| ISSN 1330-6480

Aktualno

Projekt
CROLIS
Izdvajamo

Intervju s dr. sc. Silvijom

Krajter Ostoić
Fearless Velebit
Štete od oluje u
Slavoniji
BROJ 286 | LISTOPAD 2020. HRVATSKE ŠUME 1
Aktualno

sadržaj
4 Novi problemi na istoku Hrvatske 20 Šumari trebaju iskoristiti interes građana za
šume
6 Znanje stručnjaka Hrvatskih šuma u novom
projektu značajnom za cijelu RH 23 Šumarija kojoj svi rado idu u posjet

8 Trend sve kasnijeg napada druge generacije 26 Edukativni prikaz tradicije lovstva i života
povezan s klimom? lovaca s prirodom

10 Provedba projekta „Fearless Velebit“ u 28 Videonadzor donio poboljšanje učinkovitosti

punom jeku
30 Urbanistički plan koji bi morao postati
12 Popularnoj osječkoj „šumici“ vraća standard
se stari sjaj
32 Žičara najsigurnija za šumski pomladak
14 Praktična nastava u Nacionalnom parku
35 Neotrovna, ali ne odviše cijenjena gljiva
Sjeverni Velebit
36 Pluto se pridobiva isključivo od plutnjakove
16 Na Danima Muljave šaran na rašljama uz kore
poštivanje epidemioloških mjera
39 „Gaming“ industrija - virtualne šume u
17 Savez izviđača Hrvatske u suradnji s videoigrama
Hrvatskim šumama proveo projekt
zalijevanja sadnica 41 Primorski vrisak sadrži vrijedno eterično ulje

18 Cilj Ferivi maratona na Zlatnoj gredi 42 Dječji kutak

Mjesečnik "Hrvatske šume" | Izdavač: "Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb | Predsjednik Uprave: Krunoslav Jakupčić | Glavni urednik: Goran Vincenc | Novinari: Lucija
Vargović, Marija Glavaš i Goran Vincenc | Uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Darko Posarić, Ana Juričić Musa, Ana Tucak i Mislav Maršić | Adresa
redakcije: Ulica kneza Branimira 1, Zagreb, tel.: 01/4804 169, faks: 01/4804 101 | e-mail: direkcija@hrsume.hr, goran.vincenc@hrsume.hr
Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta.

Naslovna stranica: Goran Dorić - Hrastova Strizibuba | Zadnja stranica: Goran Dorić - Jarebika

Grafički urednik: Gordana Hren | Grafičko oblikovanje i tisak: | Lektura: Dijana Držaić | Naklada: 6200 kom
CJENIK OGLASNOG PROSTORA: Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina
stranice (1/8) 450 kn Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti).
U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač.
 Aktualno
Uvodnik

Poštovani čitatelji!
Nadamo se da ste svi do sada u nekoj mjeri bili upoznati s UREDBOM (EU)
2016/679 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 27. travnja 2016. o zaštiti
pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju ta-
kvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba
o zaštiti podataka, popularno zvanom GDPR, prema skraćenici iz engleskog
jezika). Cilj ove Uredbe jest zaštititi identitet fizičkih osoba i njihove osobne
podatke kako se ne bi koristili u negativne svrhe. Stoga je obveza svih subje-
kata koji zbog poslovanja moraju koristiti osobne podatke korisnika, čuvati
ih od negativnog utjecaja.
Kako časopis Hrvatske šume poštom dolazi na adrese brojnih naših čitate-
lja koje ste nam poslali prije negoli je Opća uredba o zaštiti podataka stupila
na snagu, dužnost nam je podsjetiti vas da su vaši osobni podatci vaše vla-
sništvo te da u bilo kojem trenutku možete otkazati primanje časopisa, ali i
isto tako da se u bilo kojem trenutku možete registrirati kako biste časopis
počeli primati na kućnu adresu.
Osim alata koji smo vam predstavili u posljednja dva broja, a koji se nalazi
na službenim stranicama Hrvatskih šuma na linku Obavijesti (na stranici HŠ-a
u gornjem desnom kutu), želimo dodatno olakšati svim našim čitateljima
koji ne koriste internet proceduru otkazivanja ili registracije. Naime, samo
u ovome broju dobili ste franko omotnicu s formularom koji je dovoljno is-
puniti i poslati regularnom poštom (ubaciti u najbliži poštanski sandučić),
čime ćemo dobiti informaciju o vašoj daljnjoj zainteresiranosti za časopis.
Ako ste to već učinili putem e-pošte ili gore spomenutog alata, omotnicu
s formularom nije potrebno slati.
Želimo naglasiti kako časopis Hrvatske šume vaše osobne podatke koristi
isključivo za slanje časopisa na adrese čitatelja te s njima postupa s dužnom
pažnjom. Politiku zaštite osobnih podataka u HŠ d.o.o. također možete pro-
naći na našoj web stranici.
Hvala!
Glavni urednik
Goran Vincenc

BROJ 286 | LISTOPAD 2020. HRVATSKE ŠUME 3

Aktualno
Olujno nevrijeme
Novi problemi na istoku Hrvatske
Krš i lom – to je sve što možemo reći nakon što smo obišli nevremenom najpogođeniju Šumariju Batina,
UŠP Osijek. Polomljena stabla poput šibica leže posvuda po šumi, a u neke dijelove, čak tri tjedna nakon
oluje, nije bilo moguće ući. Prema prvim procjenama, posao oko sanacije trajat će oko dvije godine.
P
o tko zna koji puta svjedočili smo klimatskim promje-
nama. Olujno nevrijeme, praćeno snažnom kišom, koje
je 4. kolovoza prešlo preko gotovo cijele Hrvatske po-
novno je u šumama ostavilo pustoš. Slike kojima smo
toliko puta svjedočili posljednjih 10 godina nisu nas zaobišle
niti ove, sada već u cijelom svijetu tragične, 2020. godine. Naj-
teže je pogođen istok Hrvatske gdje je na potezu od Sjeverne
Baranje preko Našica i Čaglina sve do Slavonskog Broda prošla
pijavica koja je iza sebe ostavila pustoš. Najgore su u toj oluji
stradale Šumarija Batina u UŠP Osijek te Šumarija Čaglin u UŠP
Požega, no štete su zabilježene i na području UŠP Našice gdje
je, osim šume, stradao i stari našički park oko dvorca Pejačević
te krov RJ Šumatrans, a štete je prijavila i UŠP Nova Gradiška u
Šumarijama Slavonski Brod te Oriovac.
Od ostalih dijelova Hrvatske, štete na infrastrukturi prija-
vila je UŠP Zagreb gdje je na području Medvednice, Šumari-
ja Zagreb, stradao veliki broj prometnica, a slično je bilo i na
karlovačkom području gdje nije bilo toliko štete na šumskim
ekosustavima, ali su značajne štete pretrpjele prometnice te
objekti poput Šumarije Karlovac i Radne jedinice Transport i
Mehanizacija.
4 HRVATSKE ŠUME BROJ 286 | LISTOPAD 2020.
Tekst: Goran Vincenc
Foto: Goran Vincenc, Šumarija Čaglin
Stravični prizori u Šumariji Batina
Šteta je bilo i na području Šumarije Buje, UŠP Buzet, i to u
šumskim sastojinama alepskoga bora, ali i na objektima rasad-
nika Frančeskija u kojemu je stradalo staklo na staklenicima.
Kao što smo već rekli, najgore je bilo na području Šuma-
rije Batina, UŠP Osijek, te Čaglin, UŠP Požega, čija smo područ-
ja i obišli. U Šumariji Batina olujno nevrijeme nošeno vjetrom,
tučom i obilnom kišom obuhvatilo je površinu od gotovo 700
ha u gospodarskoj jedinici Zmajevačke–podunavske šume na
šumskim revirima Monjoroš, Himahat, Siga, Blaževica i Ašovanj.
- Nevrijeme nas je zadesilo 4. kolovoza u poslijepodnevnim
satima. Na površini od 500 ha došlo je do vjetroizvala i vjetro-
loma stabala, a procjenjujemo da je uništena drvna zaliha od
oko 50 tisuća kubika. Stradali su uređajni razredi sjemenjača
hrasta lužnjaka, sjemenjača poljskog jasena te kulture topola
i vrba. Na površini od 200 ha nije došlo do vjetroloma i vjetro-
izvala, ali je došlo do gubitka lisne mase i oštećivanja pupova
od jake tuče, a što će za posljedicu imati gubitak prirasta i mo-
gućnost pojave sušenja. - pojašnjava nam upravitelj Šumarije
Batina Radomir Putnik koji nas je zajedno s voditeljem UŠP
Osijek Vladom Jumićem te direktorom Sektora za šumarstvo
Krešimirom Žagarom proveo kroz nastradalo područje.
 Aktualno

Voditelj UŠP Osijek Vlado Jumić s direktorom Krešimirom Žagarom i

upraviteljem Šumarije Batina Radomirom Putnikom

Stradale sastojine starosti su između 7 i 120 godina, a po- Krš i lom

gotovo boli činjenica da su stradali stari ritski hrastici starosti
100 - 120 godina.
Osim štete na šumi, nevrijeme je izazvalo velike štete na
lovnotehničkim i lovnogospodarskim objektima, na lovačkoj
kući Monjoroš i pratećim gospodarskim zgradama.
Sanacija je krenula u vrlo kratkom roku. Odmah je obav-
ljeno snimanje dronom na svim revirima te je napravljena kar-
ta kako bi se šteta lakše procijenila. Radnici Šumarija Batina,
Tikveš, Baranjsko Petrovo Selo i Radne jedinice Šumatrans
intenzivno su radili na čišćenju šumskih prosjeka i cesta koje
su bile zakrčene. Trenutačno je u tijeku izmjera stabala te će
se s prvim rebalansom mijenjati plan sječa Šumarije Batina i
krenuti u sanaciju.
Treba napomenuti kako je šteta nastala u poplavnom dije-
lu gospodarske jedinice te je pristup revirima određen vodo-
stajem rijeke Dunav, stoga se radi žurno jer postoji opasnost
od jesenskih poplava koje bi dodatno zakomplicirale sanaciju.
Poplavne vode znaju ući duboko u kopno i podići ležeću drv-
nu masu te s povlačenjem rijeke odnijeti je u korito gdje se
više ne može niti naći, niti spasiti. Trenutno je vodostaj popri-
lično visok, stoga nisu svi reviri niti dostupni što otežava točno
utvrđivanje šteta.
Da vrag ne dolazi sam, radnicima poslove otežava nevjero-
jatna najezda komaraca i stršljena koji su se ove godine narojili
u velikom broju i iznimno su agresivni. O nevjerojatnoj najezdi
komaraca svjedočili smo i sami tijekom našeg obilaska, a iako
je bio vruć ljetni dan oko podneva i unatoč velikim količinama
korištenog repelenta, komarci su nas nemilice napadali.
BROJ 286 | LISTOPAD 2020. HRVATSKE ŠUME 5
Aktualno
Voditelj Jumić pokazuje razinu vodostaja Dunava od prije nekoliko
godina, a koji prijeti sanaciji vjetroloma
Sanacija nastradalih odjela kultura vrba i topola planirat će
se s harvesterom, dok će sjekači raditi u sjemenjačama hrasta
lužnjaka kako bi se spasilo što je više moguće drvne sirovine.
Od ostalih dijelova Hrvatske, najveće su štete na po-
dručju Šumarije Čaglin koja štetu zbraja u svim gospodarskim
jedinicama. Upravitelj šumarije Krunoslav Pavić javio nam je
da djelatnici šumarije intenzivno rade evidenciju vjetroloma
i vjetroizvala te da će točne podatke imati krajem rujna, no
prema dosadašnjim doznakama ukupno je doznačeno više
od 18.000 kubika. Nadalje, štete zbrajaju i na području UŠP
Nova Gradiška gdje je na dvije šumarije bilo oko 2.500 kubika
vjetroizvala i vjetroloma.
Kada se zbroje svi podatci, brojka bi mogla doseći 100.000
kubika nestalih u jednoj jedinoj oluji. Brojka je to koja mora
zabrinuti jer su oluje postale sve učestalije i sve jačeg inten-
ziteta te se ne naslućuje smirivanje klime, već suprotno – svi
pokazatelji govore kako će se ovakve neprilike pojavljivati i
češće u budućnosti. 
Radnici Šumarije Čaglin rade na doznaci uništenih stabala
6 HRVATSKE ŠUME BROJ 286 | LISTOPAD 2020.
LIFE CROLIS
Znanje stručnjaka Hrvat
novom projektu značajn
Još jedan veliki projekt iz programa LIFE mogao
bi uskoro ugledati svjetlo dana. Riječ je o projektu
„Land Information System“ (Hrvatski informacijski
sustav o zemljištu) ukupne vrijednosti preko 6
milijuna eura koji za cilj ima razvoj usklađenog
modela podataka o praćenju zemljišta i upravljanju
podatcima o zemljištu iz različitih izvora podataka
te njihovu upotrebu u razne svrhe. Hrvatske šume
sudjelovat će u čak dvije aktivnosti projekta.
Tekst: Goran Vincenc
Foto: Geoportal HŠ-a
S
redinom kolovoza od Izvršne agencije za malo i sred-
nje poduzetništvo EU-a zaprimljen je Ugovor o dodjeli
bespovratnih sredstava za projektni prijedlog usposta-
ve Nacionalnog informacijskog sustava za zemljište u
Republici Hrvatskoj iz programa LIFE Europske unije, a kojim
će se pokrenuti jedan od najzanimljivijih projekata iz tog
programa na ovom području. Riječ je o projektu kojim će se
riješiti dugogodišnji problem naše zemlje vezan za praćenje,
integraciju i obradu podataka o stanju zemljišta, što je zada-
valo glavobolje brojnim poduzetnicima u različitim sektori-
ma. Projekt ukupne vrijednosti od 6,25 milijuna eura okupio
je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Državnu geo-
detsku upravu, Agenciju za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu
i ruralnom razvoju, Hrvatske šume d.o.o. i Ekonerg d.o.o. kao
partnere u projektu pod nazivom „CROatian Land Information
System“ (skraćeno CROLIS). Većinu sredstava od 55 % ili 2,59
milijuna eura financira EU, dok 20 % ide preko Fonda za zašti-
tu okoliša i energetsku učinkovitost, a ostatak od projektnih
partnera.
Izuzetan značaj ovog projekta je u tome što će biti koristan
za razne sektore, od prostornog planiranja, poljoprivrede, šu-
marstva pa sve do zaštite prirode, a s druge strane podići će
razinu izvješćivanja kada su u pitanju međunarodne obveze.
- Puno je truda, upornosti i umijeća uloženo u razvoj ovog
projekta. Čestitam svim kolegama, ovo nam je razlog za opti-
mizam. Projekt će biti od velike koristi za Republiku Hrvatsku.
Povećane ambicije naše zemlje prema klimatski neutralnom
scenariju znači više obnovljivih izvora energije i potrebu odr-
žavanja/povećanja odljeva. Sve to stvara pritisak u smislu ko-
rištenja prostora. Ovim će se projektom dobiti ažurirani i har-
 Aktualno

tskih šuma u
nom za cijelu RH
monizirani podatci za održivo korištenje
prostorom i prirodni resursima. - rekao je
dr. sc. Vladimir Jelavić iz tvrtke Ekonerg.
Glavni cilj projekta jest razvoj
usklađenog modela podataka o praće-
nju zemljišta koji omogućuje integraciju
i obradu podataka o pokrovu zemljišta
(Land cover, skraćeno LC), korištenju ze-
mljišta (Land use, skraćeno LU) i uprav-
ljanju podatcima o zemljištu iz različitih
izvora podataka te njihovu upotrebu
u razne svrhe. Ovaj novi model bit će
dizajniran integriranjem postojećih LC
i LU informacijskih sustava i podataka
u Hrvatskoj u kombinaciji sa slobodno
dostupnim uslugama i nadolazećim sa-
telitskim promatranjima europske misije
COPERNICUS Sentinel-2 kako bi se mo-
gle pratiti i identificirati promjene u po-
krovu i korištenju zemljišta.
CROLIS je nadalje osmišljen kako bi
podržao Hrvatsku u ispunjavanju bu-
dućih međunarodnih i europskih ciljeva
kao što su UN-ovi ciljevi održivog razvo-
ja (SDG) i propisi EU-a za ruralni razvoj,
klimatsku politiku, očuvanje prirodnih
staništa i još mnogo toga.
Četiri osnovna cilja CROLIS-a su: Geoportal HŠ-a
1. razviti i uspostaviti prvi višena-
mjenski sustav praćenja zemljišta u Hrvatskoj stiti način identifikacije šumskog zemljišta te promjene nači-
2. primijeniti podatke CROLIS-a za potrebe izvješćivanja i na korištenja. Nakon što partneri odrade posao, stručnjaci iz
računovodstva LULUCF-a (obračun emisija i uklanjanja stakle- Hrvatskih šuma obavit će kontrolu kvalitete na određenom
ničkih plinova u sektoru korištenja zemljišta, promjene kori- uzorku prostornih podataka.
štenja i u šumarstvu) u skladu sa zahtjevima preuzetih među- U okviru druge aktivnosti, HŠ stručnjaci obavit će kontrolu
narodnih obveza (UNFCCC, KP, PA) i zakonodavstva EU-a kvalitete koja će uključivati terensku provjeru i analizu pro-
3. omogućiti i osigurati trajnu implementaciju CROLIS-a od stornih podataka na određenom uzorku.
državnih vlasti, donositelja odluka, stručnjaka, nevladinih or- Konačni rezultati projekta, odnosno, svi prostorni podatci
ganizacija i ostalih dionika bit će objavljeni na Geoportalu NIPP-a (Nacionalna infrastruk-
4. osigurati snažnu osnovu za planiranje i provedbu akcija tura prostornih podataka).
ublažavanja stakleničkih plinova u sektoru korištenja zemlji- - Ovo je izuzetno značajan projekt za RH. Projekt je težak
šta. oko 6 milijuna eura, a naše sudjelovanje jest u tome da ćemo
Hrvatske šume d.o.o. sudjeluju u dvije aktivnosti projek- prezentirati partnerima naš način identifikacije promjene ko-
ta CROLIS: rištenja zemljišta, dakle, imamo edukativnu ulogu, i kontrolu
- povijesni pregled promjena korištenja zemljišta i pokrova kvalitete onoga što će raditi Agencija za plaćanje i Ekonerg.
- kartiranje zemljišta, pokrova i korištenja (LC i LU) zbog us- - kaže nam Goran Kovač, viši stručni suradnik za uređivanje
postave sustava praćenja zemljišta. šuma u Direkciji Hrvatskih šuma te glavni čovjek CROLIS-a u
U okviru prve aktivnosti, stručnjaci iz HŠ-a održat će 2-3 Hrvatskim šumama.
radionice radi obuke interpretatora, odnosno, prikazat će vla- Završetak projekta planiran je 2024. godine. 
BROJ 286 | LISTOPAD 2020. HRVATSKE ŠUME 7
Aktualno
Hrastova mrežasta stjenica Tekst/foto: Goran Vincenc
Šuma usred ljeta izgleda kao da je stigla jesen

Trend sve kasnijeg napada druge

generacije povezan s klimom?

Gotovo je u svim sastojinama hrasta lužnjaka u posljednje dvije godine primjetan sve kasniji napad
hrastove mrežaste stjenice, stoga se operativa s terena ponadala kako napad prirodno jenjava te kako je
populacija ovog štetnika u opadanju. No, znanost nije sklona toj teoriji, već se smatra kako su povoljniji
ekološki uvjeti u 2019. i 2020. godini prolongirali napad na kraj srpnja.

O
d 2013. godine kada je kod vama: Mađarskom, Srbijom, Austrijom i se populacija iz Plešćica, koja je po broj-
odmorišta Spačva prvi puta Slovačkom kako bi se što prije došlo do nosti svih ovih godina bila kud i kamo
primijećena hrastova mreža- odgovora kako limitirati ovog, potenci- manja od brojnosti u Petkovcu, sada
sta stjenica, hrvatski su šumari jalno vrlo opasnog štetnika. približila brojkama iz Petkovca što znači
u brizi. Ovaj štetnik, koji se hrani klorofi- Praćenjem populacija iz klonske sje- da je populacija iz Petkovca u blagom
lom iz lišća naših najčešćih hrastova lu- menske plantaže Petkovac kod Otoka porastu za razliku od situacije iz UŠP
žnjaka i kitnjaka, stigao je iz Amerike, ali koja se nalazi usred spačvanskog baze- Bjelovar koji je u protekle dvije godine
se preko Turske proširio po gotovo svim na i Plešćice kod Čazme, uočeno je kako doživio nagli porast brojnosti ovog štet-
sastojinama unutar kontinentalnog di- Mlada lužnjakova sastojina u Spačvi
jela naše države i postao jedan od vode-
ćih problema hrvatskih šumara.
No od pojave pa do danas prošlo je
7 godina, a Hrvatske su šume 2017. go-
dine zajedno s Šumarskim fakultetom
pokrenule projekt s ciljem otkrivanja
novih znanstvenih spoznaja o ovome
štetniku. Projektom se prati populacija
ove stjenice te se bilježe sva kretanja i
promjene vezane za specifične klima-
tološke prilike u našem okruženju, a
informacije se dijele sa susjednim drža-

8 HRVATSKE ŠUME BROJ 286 | LISTOPAD 2020.

 Aktualno
nika. Zanimljivo je to s gledišta brojno-
sti jer svaka vrsta, po svojoj prirodi, ima
svoj biološki minimum, maksimum i op-
timum u određenom ekosustavu.
Ovdje treba naglasiti kako je jako
teško koristiti spoznaje iz nekih drugih
država, poput Turske, u kojima vladaju
potpuno drugačiji klimatski i stanišni
uvjeti. Turska je prvu pojavnost zabilje-
žila 2004. godine, da bi iduće tri došlo
do velike ekspanzije populacije, ali na-
kon toga uslijedilo je razdoblje kada se
brojnost populacije svela na normalu
te se danas više ne smatra problemom.
Turski znanstvenici ne znaju niti što je
uzrok ekspanziji populacije, niti što je KSP Petkovac za vrijeme prošlogodišnjeg napada
bio okidač njezinog smanjenja.
Klimatski i stanišni uvjeti kakve
imamo u panonskom bazenu gotovo
su savršeni za širenje ove vrste. Hrastova
lužnjaka i kitnjaka ima u izobilju, preda-
tora i prirodnih neprijatelja gotovo da i
nema, a i oni koji postoje nemaju moć
redukcije populacije. Još kada se po-
gode tri sušne godine zaredom, koje
su definitivno fiziološki oslabile naše
lužnjakove i kitnjakove sastojine, onda
možemo reći kako je HMS doslovno
„uživala“. No, posljednje dvije godine
ipak su malo drugačije.
- Sve više vjerujem kako su tlo i vla-
ga glavni čimbenici širenja štetnika, a u Adulti hrastove mrežaste stjenice
slučaju hrastove mrežaste stjenice, vlaga
vjerojatno igra glavnu ulogu. Ako krono-
loški poredamo godine po jačini napada, Ipak, kada govorimo o naglom ulogu u kontroli populacije hrastove
primijetit ćemo itekakvu vezu količine povećanju populacije, u 2019. i 2020. mrežaste stjenice. - govori nam Franje-
kišnih oborina s intenzitetom napada, godini primjećuju se neki novi trendovi. vić.
pogotovo ako je proljeće bilo vrlo kišno. Već u prošloj godini primijećen je trend Tu je još jedan zanimljivi čimbe-
- govori nam doc. dr. sc. Milivoj Franjević sve kasnijeg napada, a on je nastavljen nik. Naime, hrast glavninu svoga de-
sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Za- i u ovoj godini te se operativa s terena bljinskog i visinskog prirasta odradi u
grebu koji intenzivno prati ovog štetnika glasno nada kako je došlo do pada bro- travnju, svibnju i lipnju da bi aktivnost
od pojave pa do danas. ja jedinki u populaciji. Ipak, prema dr. sc. proizvodnje drvne mase polako počela
Franjević naglašava kako je godina Franjeviću, to nije slučaj. opadati sa srpnjem, kolovozom i, napo-
prve pojave 2013. bila izrazito sušna, a - Broj jedinki koje prezime i dalje sljetku, rujnom. Postavlja se pitanje: ko-
poslije nje nastupila je izrazito vlažna je izrazito velik, no treba uzeti u obzir lika je štetnost za sami hrast i hoće li se
2014. godina kada smo gotovo zabora- klimatske prilike u posljednje dvije go- napad hrastove mrežaste stjenice odra-
vili na stjenicu. Uslijedile su tri izrazito dine. U 2019. godini imali smo izrazito ziti na prirast. Vrlo je lako moguće da će
sušne godine: 2015., 2016. i 2017. kada kišni svibanj, a slični uvjeti su i ove go- populacija hrastove mrežaste stjenice
dolazi do eksplozije populacije hrastove dine, tako da 2019. i 2020. godinu ne dosegnuti svoj optimum te da će hrast
mrežaste stjenice. U 2018. godini popu- možemo nazvati sušnima. U obje go- nastaviti živjeti prilagođen s novom vr-
lacija se donekle stabilizirala i brojanjem dine bilježimo isti intenzitet napada, stom u prostoru.
adultnih jedinki koje prezimljavaju, vid- ali je on prolongiran za kraj srpnja što Projekt Šumarskog fakulteta i Hrvat-
ljivo je da je brojka dosegla konstantu. uvelike mijenja sliku na terenu. Prošle skih šuma nastavlja se i u narednom
U te tri kritične godine napad je zapo- su godine hrastovi čak uspjeli iznijeti vremenu, stoga se nadamo kako ćemo
činjao već krajem lipnja i početkom srp- žir do zrelosti, no ove godine nemamo konkretne odgovore na pitanja o hra-
nja zbog čega je cijela šuma ljeti izgle- taj slučaj. Ipak, smatram da su te dvije stovoj mrežastoj stjenici dobiti u godi-
dala kao da je početak jeseni. godine pokazatelj da vlaga igra veliku nama koje slijede. 
BROJ 286 | LISTOPAD 2020. HRVATSKE ŠUME 9
Aktualno
EU projekti
Provedba projekta „Fearless Velebit“
u punom jeku
Aktivnosti na projektu „Fearless Velebit” polako,
ali sigurno ulaze u drugu fazu realizacije. Veći je
dio projektnog područja razminiran te su uslijedili
radovi na rekonstrukciji protupožarnih prosjeka s
elementima šumske ceste. Radovi se izvode prema
svim preporukama struke, ali i smjernicama opera-
tivnog programa tzv. Zelene nabave prema kojemu
se racionalno koristi materijal i štede sredstva.
U
okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija
2014.- 2020., u tijeku je realizacija projekta „Razminira-
nje i očuvanje šumskih ekosustava u zaštićenim i Natura
2000 područjima u Ličko-senjskoj i Zadarskoj županiji - Fear-
less Velebit“, ukupne vrijednosti 266,5 milijuna kuna, a koji se
financira iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova.
Projektna aktivnost - Razminiranje šuma i šumskog zemlji-
šta polako se bliži kraju. Tijekom nje razminiran je veliki dio
projektnog područja, a obavljene su i završne kontrole kvali-
tete na većini radilišta i izrađeni elaborati geodetske izmjere.
Preostaje samo još dobivanje službenih potvrda za isključenje
iz minsko sumnjivih područja, što je ujedno i osnovni predu-
vjet za normalizaciju života na projektnom području.
Požari na projektnom području predstavljaju veliki pro-
blem. Na području gospodarske jedinice Sveto brdo - Crveni
potoci, na prijevoju Mali Alan na Velebitu, 24. kolovoza 2017.
10 HRVATSKE ŠUME BROJ 286 | LISTOPAD 2020.
Tekst: Goran Vincenc
Foto: Goran Vincenc
Radovi na donjem stroju
godine dogodio se šumski požar koji je nastao na kršu i to u
miniranom području, a uzrok požara je nepoznat. Požar je bio
kombiniran, gorila je trava, nisko raslinje, panjevi, ali i krošnje
stabala te je izgorjelo 64,44 ha visoke šume bjelogorice, 27,77
ha šikare i 13,09 ha neobraslog šumskog zemljišta, sveukupno
je izgorjelo 105,30 ha šuma i šumskog zemljišta. Treba napo-
menuti kako je spomenuti požar zbog nepristupačnog terena
gorio čak 21 dan, a zbog specifičnog terena i kanadere je bilo
teško navigirati. Na kraju je požar ugasila dugo očekivana kiša.
Danas je prilikom obilaska tog područja vidljivo kako je u 3
godine erozija isprala gotovo cijelo tlo pretvarajući površinu
u ljuti krš i kamenjar, a zbog čega će biti potrebne godine i
godine rada kako bi se šuma vratila u prvobitno stanje.
Kako bi se umanjili rizici i poboljšala protupožarna pre-
ventiva i na taj način spasile šume i šumski ekosustavi koji su, i
više nego očito, krhki na spomenutom području, potrebno je
napraviti rekonstrukciju postojeće infrastrukture.
Projektnim planom zamišljeno je poboljšanje šumske pro-
tupožarne infrastrukture na način da se na području Parka pri-
rode Velebit rekonstruira 75,07 km zapuštenih PPsEŠC, što je
ujedno jedan od glavnih ciljeva projekta.
U projekt izvođenja radova uključena je Uprava šuma Po-
družnice Gospić, i to Šumarije Gospić i Sveti Rok. Rekonstruk-
cijom PPsEŠC-a na projektnom području, omogućit će se bo-
lja zaštita šuma i šumskog zemljišta od šumskih požara što
izravno doprinosi i boljoj zaštiti bioraznolikosti i iskorištavanja
usluga šumskih ekosustava.
Ukupna planirana vrijednost radova rekonstrukcije PPsEŠC-
a u projektu „Fearless Velebit“ iznosi više od 34 milijuna kuna,
 Aktualno
a radova nadzora re-
konstrukcije više od 1
milijun kuna, od kojih
se 85 % financiraju
sredstvima Europske
unije.
Hrvatske su šume
već 2018. godine po-
čele razvijati učinko-
viti način obrane od
požara te su u sklopu
provedbe pilot projek-
ta na području cijele
Dalmacije uspostavile
video nadzor u svrhu
protupožarne zaštite
šuma kao nadopunu
motriteljsko-dojavnoj Radi se prema mjerilima Zelene nabave
službi, a nadzorni ope-
rativni centri za praće-
nje signala smješteni su u županijskim vatrogasnim centrima. nih minimalnih količina iskoristiti iz viška iskopa za izgradnju
Rekonstrukcijom i gradnjom mreže protupožarnih prometni- gornjeg ustroja, smanjit će se količine prevezenog materijala,
ca pomoću novca EU-a, stvara se kvalitetan sustav obrane od a samim time smanjuje se i emisija ispuštanja ugljikova diok-
požara koji će se moći koristiti dugi niz godina. sida (CO2) u okoliš.
Sve nabave Hrvatskih šuma idu prema planu. Provede- Važan naglasak svakako treba staviti na zaštitu staništa
na je javna nabava za radove rekonstrukcije PPsEŠC-a, kao i strogo zaštićene vrste gospine papučice (Cypripedium calce-
za nadzor na radovima rekonstrukcije PPsEŠC-a. Izvođači olus L.).
radova uvedeni su u posao i započeti su radovi rekonstruk- U tijeku je i sklapanje ugovora s isporučiteljima za zajed-
cije PPsEŠC-a. Prilikom obnove postojećih prosjeka na projek- ničku nabavu IT opreme i terenskih vozila za efikasniji i brži
tnom području, sve aktivnosti prilagođene su uvjetima zaštite rad kako u uredu, tako i na terenu. Nabava dva terenska vozila
prirode koji će se primjenjivati u postupku provedbe projekta. bit će od velike pomoći članovima projektnog tima HŠ-a d.o.o.
Ovdje treba naglasiti kako su prilikom nabave korištena „Mje- prilikom protupožarnih ophodnji, kao i prijevoza lakšeg tereta
rila EU–a za zelenu javnu nabavu za projektiranje, izgradnju u slučaju požara.
i održavanje cesta“ prema kojima naručitelj dodjeljuje bodo- Uz prilazne pravce započetih radova postavljeno je 6 pri-
ve ponuditeljima koji ostvaruju više od 5 % ponovno upora- vremenih informacijskih ploča.
bljenog sadržaja (kamenog materijala iz iskopa) za izgradnju Projektom „Fearless Velebit“ omogućit će se razvoj opći-
gornjeg ustroja od planiranih količina uz smanjenu emisiju na koje graniče sa sjevernom granicom NP Paklenica te će
ekvivalenta CO2. se omogućiti još jedan ulaz u park i to sa sjeverne strane,
U glavnim projektima, rekonstrukcija PPsEŠC-a, planirano što je do sada bilo nemoguće zbog miniranosti terena. Osim
je da će se dio kamenog materijala potrebnog za izgradnju toga, ljubiteljima prirode otvorit će se i dijelovi Velebita
gornjeg ustroja pripremiti od viška kamenog materijala iz koji također nisu bili sigurni za posjetitelje poput Tulovih
iskopa, a da će se dio dovesti iz obližnjeg kamenoloma. Ako greda, što mnogi smatraju jednim od najljepših dijelova te
ponuditelj ponudi da će više kamenog materijala od planira- planine.

Opožareno područje u 2017. godini danas je bez šumskog tla Privremene informacijske ploče

BROJ 286 | LISTOPAD 2020. HRVATSKE ŠUME 11

Aktualno
Poučna staza Tvrđavica Tekst: Goran Vincenc
Foto: Goran Vincenc, Dalibor Pleša
Maketa cijelog područja sa svim sadržajima

Popularnoj osječkoj „šumici“

vraća se stari sjaj
Bilo je mnogo nezadovoljnih građana 2013. godine kada se popularna šuma na lijevoj obali Drave pored
kupališta Copacabana iz sigurnosnih razloga morala posjeći. Šumari su tada obećali kako će prostor
revitalizirati te u što je moguće kraćem roku vratiti stari sjaj. Ove godine potpisan je ugovor kojim će
popularna osječka šumica dobiti nove sadržaje na zadovoljstvo građana.

S
vi još pamtimo nezadovoljstvo građana grada Osijeka Cijela pak mlada šuma podignuta je po načelima park-šu-
koji su se bunili kada je 2013. godine posječena legen- me kako bi se pospješilo očuvanje bioraznolikosti, a ujedno i
darna „šumica“, prostor koji se nalazi između poznatog sačuvala krajobrazna ljepota šireg gradskog područja. O kva-
osječkog visećeg mosta i popularnog kupališta Copa- liteti obavljenog posla dovoljno govori kako je godišnji posjet
cabana, a koja je oduvijek bila omiljena rekreativna zona Osje- studenata Studija urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša
čana. Šuma koja je davno ušla u „pozne godine“ predstavljala Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ovome području
je opasnost za rekreativce te se navedeni zahvat morao izvesti sada već postao tradicionalan i redovan dio praktične nastave.
iz sigurnosnih razloga. Sve poslove obavile su Hrvatske šume, Ove je godine projekt revitalizacije „šumice“ dobio
UŠP Osijek, u suradnji s Gradom Osijekom i udrugom Panno- svoj nastavak u vidu Ugovora o financiranju projekta između
nian koja organizira svjetski poznati Pannonian Challenge. Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom ra-
Zbog starosti euroameričke topole, uklonjena su sva stara
i bolesna stabla, čime se osigurala sigurnost brojnih građana
korisnika prostora i što je predstavljalo prvu fazu sanacije. Bio
je to ujedno i vrlo delikatan zahvat jer se nalazi na prometnom
pješačkom pravcu pored šetnice uz rijeku Dravu.
Uslijedilo je pošumljavanje cijelog prostora na površini od
9,5 ha, a sukladno izdanim uvjetima zaštite prirode, umjesto
alohtone EA topole sađene su autohtone vrste: jasen, hrast,
trešnja te ostala meka bjelogorica poput bijele topole i bijele
vrbe, ali uz očuvanje postojećeg pomlatka. Ukupno je posa-
đeno 6.000 sadnica autohtonih vrsta uzgojenih u rasadnicima
Hrvatskih šuma.

12 HRVATSKE ŠUME BROJ 286 | LISTOPAD 2020.


zvoju i Hrvatskih šuma,a čijim će sredstvima biti izgrađena
poučna staza s brojnim rekreacijskim sadržajima. Naime, kako
su šumari i obećali, slijedi svojevrsna treća faza revitalizacije
cijeloga područja, a projekt „Poučna staza Tvrđavica“ nastavak
je kontinuiranog rada i ulaganja UŠP Osijek u uređenje lijeve
obale Drave koja se smatra simbolom grada.
U želji da se cijeli prostor što više približi potrebama građa-
na, Uprava šuma Osijek izradila je projektnu dokumentaciju
kojom su se prijavili još 2018. godine na II Natječaj za proved-
bu tipa operacija 8.5.2. „Uspostava i uređenje poučnih staza,
vidikovaca i ostale manje infrastrukture“ iz podmjere 8.5. „Pot-
pora za ulaganje u poboljšanje otpornosti i okolišne vrijedno-
sti šumskih ekosustava“ iz Programa ruralnog razvoja.
Cilj ovog natječaja bila je dodjela sredstava projektima
koji će omogućiti dostupnost rekreacijske, društvene i zdrav-
stvene funkcije šuma u javne svrhe. Ovaj projekt omogućio
je realizaciju dugogodišnje želje Grada Osijeka te ostvarenje
zajedničke vizije šume kao sportsko-rekreacijske površine
uz poštivanje načela prirodnosti, što je obveza šumara. Na
području zahvata planirana je izgradnja pješačkih staza od
prirodnog materijala u skladu s prirodom ukupne duljine od
1.124 metra, a koja se sastoji od kamenog agregata te drvene
sječke, izgradnja dva vidikovca visine 7,7 m, izrada i postavlja-
nje stola s klupama ispod nadstrešnice, 5 obavijesnih ploča te
postavljanje urbane opreme poput putokaza, klupa i koševa
za otpad.
- U šumi je nekada postojala trim staza koje se sjećaju
stariji Osječani. Ona je kasnije godinama služila kao borilište
poznatom osječkom natjecanju u ekstremnim sportovima,
Pannonian Challenge. Nakon što je Pannonian premješten na
novu lokaciju, trim staza bivala je sve zapuštenija. Želja nam
je obnoviti trim stazu sa spravama za vježbanje upravo onako
Aktualno
kako je nekada izgledala. - govori nam voditelj projekta Dali-
bor Pleša koji nas je proveo projektnim područjem zajedno s
kolegicom Mirjanom Polimac, a koja je dobro upućena u bio-
loške prilike projekta.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 751.091,27 kn, dok je
iznos potpore iz proračuna EU-a 85 % te ostalih 15 % potpora
ide iz proračuna Republike Hrvatske. Početak radova očekuje
se krajem ove godine, a potpuna realizacija projekta planirana
je tijekom 2021. godine.
Potrebno je naglasiti kako je trebalo dosta truda kako bi
se postignuta rješenja uskladila s postojećom regulativom jer
se prostor „šumice“ u cijelosti nalazi u šumsko-gospodarskom
području kojim gospodari Šumarija Darda u gospodarskoj
jedinici Darđanske šume, a također je u obuhvatu područja
Natura 2000 te regionalnom parku Mura–Drava.
- Iznimno sam zadovoljan što je cijeli projekt, koji je za-
počeo 2013. godine, dobio svoj nastavak te da će građani
Osijeka dobiti vrlo lijep i funkcionalan prostor za odmor i re-
kreaciju. Smatram da je na projektnom prostoru postignuto
svojevrsno „win - win“ rješenje jer je usklađena potreba građa-
na za uređenjem sportsko-rekreativne zone, a da se pri tome
Voditelj UŠP Osijek Vlado Jumić
BROJ 286 | LISTOPAD 2020. HRVATSKE ŠUME 13
Aktualno
Stručna praksa Šumarskog fakulteta
Tekst: Goran Vincenc
Foto: Goran Vincenc, Šumarski fakultet

Pogled na područje s visećeg mosta

ne krše odredbe Zakona o šumama koji nalaže da se šumom

Praktična nastava u Na
gospodari sukladno važećim zakonskim odredbama. - ističe
nam voditelj UŠP Osijek Vlado Jumić koji se posebno založio
za ovaj projekt.
Izgleda kako je zabrinutost javnosti bila bez povoda jer su
šumari ovim projektom još jednom pokazali kako im je stalo
do potreba građana i uređenja zelenih površina grada Osijeka
Sjeverni Velebit
koje mogu koristiti razne dobne i interesne skupine, a popu-
larna osječka „šumica“ s lijeve strane Drave napokon dobiva
nove sadržaje. Bilo je potrebno samo malo strpljenja, neop-
hodnog kada se radi s prirodom koja je za potrebe modernog Studenti Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
čovjeka prespora. od ove godine na izbor imaju novi oblik stručne
No, sigurni smo kako će buduće generacije itekako znati prakse, a koji se razvio u suradnji između nastavnika
prepoznati sav uloženi trud koji su današnji šumari uložili u
„šumicu“.  i suradnika sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu i djelatnika NP Sjeverni Velebit.
Stare sprave na trim stazi će se revitalizirati

Š
umarski fakultet ovoga je rujna počeo s uvođenjem
stručne prakse. Naime, u sklopu projekta „Razvoj i
provedba stručne prakse na studijima Šumarskog fa-
kulteta“, koji je sufinanciran u okviru poziva „Razvoj,
unapređenje i provedba stručne prakse u visokom obrazo-
vanju“ Europskoga socijalnog fonda (ESF), Operativnoga
programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020., stu-
denti sudjeluju u programu stručne prakse u Nacionalnom
parku Sjeverni Velebit i to po prvi puta ove godine. Ukupno
14 studenata podijeljenih u dvije grupe 20 je dana boravi-
lo na području NP Sjeverni Velebit uzimajući izvrtke, brojeći
potkornjake, mjereći visine i prsne promjere, brojeći pomla-
dak, uzimajući uzorke tla i radeći slične zadatke koji se na-
laze u domeni zaštite prirode. S djelatnicima Nacionalnog
parka studenti su radili protupožarne i zaštitarske ophodnje,
vršili nadzor terena te radili kao ispomoć na ulaznim točka-
ma u sami park.
Tijekom dvadeset dana stručne prakse studenti će se upo-
znati sa strukturom Javne ustanove Nacionalni park Sjeverni
Velebit i parkom te sudjelovati u svakodnevnim aktivnosti-
ma i poslovima poput monitoringa autohtonih šuma crnog
bora, smreke i bukve, održavanja i uređenja botaničkog vrta,
redovitog monitoringa potkornjaka, održavanja osnovne in-
frastrukture parka, kao i edukacije posjetitelja.
U prostorijama NP Sjeverni Velebit instaliran je pomoćni
laboratorij u kojemu studenti obrađuju podatke koje su pri-
14 HRVATSKE ŠUME BROJ 286 | LISTOPAD 2020.
 A što o svemu kažu korisnici projekta, točnije studenti koje
smo početkom rujna zatekli u Krasnu?
- Manje - više svi mi koji smo odabrali praksu putem ovog
programa došli smo tu da bismo unaprijedili svoje znanje te
obogatili teoretski dio naučen na nastavi jer smo svjesni da
ćemo nakon diplome morati puno raditi upravo kako bismo

acionalnom parku
usvojena znanja pretvorili u praktično znanje. Osim toga, svi
smo mi zaljubljenici u prirodu, zbog čega smo i upisali Šu-
marski fakultet, a ovaj projekt omogućio nam je da se pobliže
upoznamo s ljepotama Nacionalnog parka Sjeverni Velebit,
vjerojatno iz perspektive kakvu ćemo rijetko imati prilike vi-
Priručni laboratorij u prostorijama Nacionalnog parka djeti u nastavku karijere. - mogli smo čuti od grupe studenata
koje smo tog jutra zatekli u priručnom laboratoriju u prostori-
jama Nacionalnog parka.
kupili na terenu pripremajući izvrtke za analizu te brojeći pot- Zanimalo nas je i što studenti misle o danas možda najak-
kornjake koje su sakupili pomoću klopki u šumi. tualnijoj temi - odlasku na rad u inozemstvo, i tu smo dobili
Studenti su uglavnom polaznici kurikuluma Urbanog šu- podijeljene rezultate. Dvoje bi kategorički odbilo odlazak van
marstva i zaštite prirode, no ima i onih iz kurikuluma Općeg države, jedna studentica bi voljela probati raditi vani nekoliko
šumarstva koji smatraju da će ovim programom obogatiti godina zbog iskustva, no svakako bi se vratila, dok se jedna
svoje znanje. studentica još dvoumi.
Kako je ove godine riječ o europskom projektu s tendenci- Uz Šumarski fakultet kao nositelj projekta, u svojstvu
jom da zaživi i u narednim školskim godinama, za prijavu na partnera sudjeluju i Hrvatska komora inženjera šumarstva
praksu bilo je dovoljno ispuniti prijavnicu i pokazati zainte- i drvne tehnologije, Drvni klaster Slavonski hrast te Centar
resiranost za ovakvim oblikom prakse, no u budućnosti će se kompetencija d.o.o. za istraživanje i razvoj. Projekt je zapo-
odrediti jasni kriteriji prema kojima će se studenti moći prijav- čeo u ožujku 2020. godine, a trajat će do ožujka 2023. godi-
ljivati za program praktične nastave. ne. Voditeljica projekta je doc. dr. sc. Andreja Pirc Barčić, a
Program stručne prakse provodi se u suradnji između zainteresirani mogu više podataka o projektu naći na web
nastavnika i suradnika sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u stranici projekta. 
Zagrebu i djelatnika NP Sjeverni Velebit. Projektom „Razvoj i
provedba stručne prakse na studijima Šumarskog fakulteta“
Terenska nastava iz pedologije
želi se pružiti podrška povećanju zapošljivosti studenata Šu-
marskog fakulteta na tržištu rada putem omogućavanja stje-
canja praktičnih vještina za rad kroz unapređenje i provedbu
stručne prakse.
Nadalje, provedbom projekta omogućit ćemo studentima
da kroz stručnu praksu steknu vještine i iskustvo sudjelova-
njem u aktivnostima, a koji se temelje na stvarnim problemi-
ma. Suradnja s poslodavcima omogućit će Šumarskom fakul-
tetu povećanje relevantnosti kurikuluma, dok će studentima
povećati mogućnost pristupa kvalitetnom učenju kroz rad.
Provedbom ovog projekta direktno doprinosimo ciljevima
prioriteta iz područja obrazovanja jer unapređujemo kvalitetu
sustava obrazovanja te poboljšavamo njegovu učinkovitost i
usklađenost s potrebama na tržištu rada.

BROJ 286 | LISTOPAD 2020. HRVATSKE ŠUME 15

Događaji
Gastro manifestacija na Muljavi
Na Danima Muljave šaran na rašljama
uz poštivanje epidemioloških mjera
Tim Lovačkog doma Muljava pokazao je da se u
ovim iznimno teškim uvjetima za ugostiteljsku
djelatnost mogu iskoristiti prednosti izdvojenosti
objekata i veličine prostora kojim raspolažu
ugostiteljski objekti Hrvatskih šuma te uz
prilagodbu, fleksibilnost i kreativnost trenutnu
situaciju preokrenuti u svoju korist i zaraditi
dodatne bodove među gostima.
O
d 31. kolovoza do 4. rujna u LD Muljava na Petrovoj
gori održani su Dani Muljave, kolokvijalno nazvani
Dani šarana na rašljama. Restoran Muljave poznat je
po svom ugodnom ambijentu, kontinuitetu izvrsne
kuhinje, ali i po zanimljivim manifestacijama. Većinu doga-
đanja organiziraju razne udruge ili lokalna zajednica pa tako
možemo ciljano ili slučajno naići na gljivarijade, motorijade,
susrete oldtimera, izviđačka druženja, tjedan štrudle, riječno
kino i mnoge druge, ali za izdvojiti je manifestacije u organi-
zaciji samog Lovačkog doma Muljava.
Zbog epidemioloških mjera uslijed bolesti COVID-19, kar-
lovački Dani piva nisu organizirani i bilo je jasno da će mno-
gim posjetiteljima nedostajati gastronomska ponuda koja se
u Karlovcu mogla konzumirati za vrijeme Dana piva. Stoga je,
potaknuta mnogim upitima zainteresiranih građana, vodite-
ljica LD Muljava Dijana Benko osmislila gastronomsku mani-
festaciju. Simpatičnim pozivom na lokalnim web portalima i
društvenim mrežama bilo je dovoljno rečeno: „Nedostaje Vam
šumarski kutić na Danima piva i šaran na rašljama? I nama!“
Pripremljen je meni koji je nedostajao vjernim gostima
s Dana piva te su ponuđeni specijaliteti poput šarana na ra-
šljama, pivske plate, jela od divljači i popularne palačinke sa
sladoledom i šumskim voćem. Društvene mreže, usmena pre-
daja, ali najviše dobar glas o restoranu koji je godinama na
listi 100 najboljih restorana Hrvatske bili su dostatna reklama
LD Muljava
16 HRVATSKE ŠUME BROJ 286 | LISTOPAD 2020.
Tekst: Lucija Vargović
Foto: Dijana Benko
Poznata „nomadska“ delicija – šaran na rašljama
za odličan odaziv i uspješno odrađenu aktivnost doma za koju
se tražila i stolica više, i šaran više.
Da se snaga oglašavanja na društvenim mrežama ne smije
podcijeniti pokazuje posjet grupe Francuza koji su vidjeli po-
ziv obilježen s #croatiafulloflife i ciljano došli probati šarana
na rašljama. Naglasili su kako su na moru jeli nekoliko vrsta
morskih delicija od riba, ali im je šaran zasigurno pravo otkriće
i poslastica.
Zbog zahtjevne pripreme, šaran se pekao po narudžbama i
uz prethodnu najavu pa nažalost dosta posjetitelja nije uspje-
lo probati ovaj specijalitet. Potvrda velikog interesa za šara-
nom, koja je nasmijala zaposlenike, bila je skupina motorista
koja je konobaru nudila „100 kn mita“ da im „preko veze“ sredi
4 porcije jer se nisu prethodno najavili.
Dodatni razlog za odluku posjetitelja da dođu na Mulja-
vu su otvorene terase koje, osim ugodne atmosfere i pogleda
na šumu, osiguravaju uvjete za održavanje socijalne distance.
Uz to, zaposlenici ulažu dodatne napore i savjesno vrše dezin-
fekciju svih površina što ulijeva povjerenje i donosi zaslužene
pohvale za ozbiljnost i brigu o zdravlju svojih gostiju. Muljava
se može pohvaliti s mnogo samoinicijativno odrađenih kam-
panja poput ove. Dijana Benko naglašava da sve aktivnosti ne
bi bile realizirane bez potpore voditelja UŠP Karlovac Marina
Svetića koji je podržao ideju o tjednu šarana, kao i mnoge dru-
ge prijedloge za unapređenje ponude LD Muljava.
Osvrti posjetitelja na Dane Muljave su izvrsni i interes je
veći od očekivanog pa u Muljavi najavljuju ponavljanje ova-
kve ponude više puta godišnje. Uspješno realizirana planira-
na događanja, zadovoljni gosti i povećanje broja posjetitelja
potvrda su da se trud zaposlenika i ulaganje u imovinu, ure-
đenje interijera, okoliša i dodatnih sadržaja poput staza, igra-
lišta, pomoćnih objekata, ali i detalja koji čine razliku itekako
isplate.
 Događaji
Akcija „Budi moja voda“

Volonteri i šumari na terenu

Savez izviđača Hrvatske u suradnji s

Hrvatskim šumama proveo projekt
zalijevanja sadnica Tekst: Dan Špicer, Lucija Vargović
Foto: Dan Špicer

nijelo rješavanju zahtjevnih situacija diljem Europske unije, a

Savez izviđača Hrvatske u suradnji s Hrvatskim
šumama pokrenuo je projekt „Budi moja voda“
kako bi se periodičnim zalijevanjem sadnica
povećao uspjeh pošumljavanja. Tijekom srpnja i
kolovoza volonteri iz raznih dijelova Hrvatske na
više su lokacija u okolici Splita zalili desetke tisuća
sadnica posađenih u kampanji Boranka.
u cilju jačanja solidarnosti.
Odobrena europska sredstva omogućila su dolazak uku-
pno 60-ak volontera koji su u terminima po dva tjedna zalije-
vali sadnice posađene na požarištima u okolici Splita i Solina.
Volonterima su bili osigurani putni troškovi, besplatni smje-
štaj, prehrana i mnogo slobodnog vremena te su mogli spo-
jiti ugodno s korisnim i uz ljetovanje ostavili svoj doprinos u
očuvanju prirode.
Naprtnjače su teške i po 20-ak kilograma

U
protekle dvije godine u 18 organiziranih akcija više
od 6.200 izviđača i drugih volontera kampanje Bo-
ranka uz pomoć Hrvatskih šuma na požarištima Dal-
macije posadilo je preko 65.000 stabala u sadnicama,
sjemenu i žiru. Boranka je time postala najveća volonterska
akcija pošumljavanja požarišta, ne samo u Hrvatskoj, već i u
čitavoj Europi te dobila niz međunarodnih nagrada za prove-
denu kampanju.
Projekt „Budi moja voda“ svojevrsna je nadogradnja Boranke
i pokrenut je s ciljem povećanja uspješnosti samog projekta po-
šumljavanja. Učinci klimatskih promjena, koji se očituju u rastu
prosječnih temperatura i produljenju bezoborinskih razdoblja,
direktno uzrokuju smanjenje vjerojatnosti preživljavanja bilja-
ka povećavajući postotak sadnica koje se već u prvoj godini
sadnje prirodno osuše i propadnu. Stoga je potrebno uložiti
dodatne napore i u ljetnim mjesecima zalijevati posađene sad-
nice, što s obzirom na konfiguraciju terena ne bi bilo moguće
efikasno izvesti bez pomoći velikog broja volontera.
Projekt je odobren za sufinanciranje kroz program Eu-
ropskih snaga solidarnosti putem Agencije za mobilnost i
programe EU-a. Cilj je Europskih snaga solidarnosti omogućiti
većem broju mladih da sudjeluje u širokom rasponu aktivno-
sti kroz volontiranje ili stažiranje i zaposlenje kako bi se dopri-
BROJ 286 | LISTOPAD 2020. HRVATSKE ŠUME 17
Aktualno
Događaji
Fotovijest
Tekst: Goran Vincenc
Foto: Boris Ljubojević, Zoran Vorkapić

Volonteri akcije „Budi moja voda“

Akcije zalijevanja provedene su u suradnji s Hrvatskim šu-

mama čiji su zaposlenici iz Šumarije Split educirali volontere,
pomagali u transportu, nabavci opreme za zalijevanje, dosta-
vi vode za zalijevanje i nadzoru samih aktivnosti. Uz Hrvatske
šume, projekt je podržao Grad Split koji je osigurao besplat-
ne autobuse za prijevoz volontera do lokacija zalijevanja te
Ravnateljstvo civilne zaštite koje je osiguralo zaštitnu i drugu
opremu. Zaštita i zdravlje volontera uvijek su na prvom mje-
stu, osobito s obzirom na pandemiju COVID-19 te su poduzete
sve mjere predostrožnosti kako bi se umanjili rizici od zaraze.
Kako je izgledao prosječni dan volontera objasnio je Dan
Špicer, poslovni direktor Saveza izviđača Hrvatske koji organi-
ziraju čitav projekt:

Cilj Ferivi maratona

- Cilj ovog projekta je, osim pomaganja prirodi u obnovi,
izgradnja mladih osoba kao odgovornih pojedinaca koji su
korisni i aktivni u zajednici. Nakon akcija zalijevanja, koje su
se održavale svako jutro već od 7 sati, volonteri su svaki dan
imali tematska predavanja i radionice na temu zaštite okoliša, na Zlatnoj gredi
S
očuvanja šuma i prirode i učinka klimatskih promjena, a koje
su im održavali stručnjaci iz redova izviđača, Hrvatskih šuma i redinom rujna u Baranji održan je peti po redu Fe-
Ravnateljstva civilne zaštite. Naravno, organizirali smo im i do- rivi polumaraton koji je okupio veliki broj trkača
voljno slobodnog vremena za upoznavanje Splita i okolice te u nekoliko kategorija te treći po redu Festival bi-
druženje. Sve u svemu, ovo je bio odličan projekt koji pomaže ciklističke rekreacije koji je okupio ljubitelje ovog
mladim ljudima da se dodatno izgrade kao pojedinci, steknu praktičnog i ekološkog prometala, a svima je njima bio cilj
nova prijateljstva i znanja te uvelike pomognu u obnovi priro- stići do Lovačkog doma Zlatna greda. Veliki značaj ovih
de. Hvala Hrvatskim šumama na podršci, a posebno njihovoj manifestacija jest što su sudjelovale sve dobne kategorije,
sjajnoj ekipi iz Šumarije Split koji su svaki dan bili s našim vo- od onih najmlađih pa do osoba pozne dobi.
lonterima. – zaključuje Špicer. U suorganizaciji je sudjelovala i osječka podružnica
Savez izviđača Hrvatske završetkom projekta „Budi moja Hrvatskih šuma, a kolega Boris Ljubojević poslao nam je
voda“ ne završava napore i aktivnosti u očuvanju okoliša i pri- fotografije koje je toga dana snimio pomoću drona, dok
rode, već se aktivno priprema za iduće aktivnosti pošumlja- nam je kolega Zoran Vorkapić poslao fotografije „sa ze-
vanja požarišta i nastavak kampanje Boranka. Treća sezona mlje“. Ova dva događaja organizirala je Športska zajednica
Boranke održat će se u ukupno 6 termina, vikendima tijekom Osječko-baranjske županije u suradnji s Atletskim klubom
listopada i studenog, a nastavit će se pošumljavati požarišta Slavonija-Žito, Osijek, i Savezom sportske rekreacije Sport
na području splitskih naselja Žrnovnica i Sitno Donje.  za sve. Sportske manifestacije ovoga tipa od izrazitog su
značaja za razvoj sporta, sportske rekreacije, cikloturizma
Šumari često pod- i turizma na području Osječko-baranjske županije. 
sjećaju da nije dovoljno
samo posaditi sadnice
i prepustiti ih prirodi, a
projekt „Budi moja voda“
je, osim pružene pomoći
biljkama, skrenuo pozor-
nost javnosti na brigu
koju je potrebno voditi o
mladim biljkama te po-
kazao kako im pomoći u
Osvježena sadnica bora
rastu i razvoju.

18 HRVATSKE ŠUME BROJ 286 | LISTOPAD 2020.

 Događaji

BROJ 286 | LISTOPAD 2020. HRVATSKE ŠUME 19

Intervju
Dr. sc. Silvija Krajter Ostoić, Hrvatski šumarski institut Tekst: Goran Vincenc
Foto: Silvija Krajter Ostoić,

Šumari trebaju iskoristiti interes

Goran Vincenc

građana za šume
Povod ovome intervjuu bila je premisa koju smo u
razgovoru s Odnosima s javnošću Hrvatskih šuma
razvili na temelju brojnih iskustava i komunikacija
s građanstvom u različitim dijelovima Hrvatske, a
tiče se pristupa i viđenja šuma i šumarskih poslo-
va javnosti. Generalni zaključak, a tu napominjemo
kako je riječ o zaključku na temelju iskustva, a ne
na temelju znanstvenih radova, jest kako je stanov-
ništvo u ruralnim krajevima više blagonaklono pre-
ma šumarima i šumarskoj struci od stanovništva u
urbanim sredinama. Prema našem iskustvu, razlog
tome jest taj što je stanovništvo u ruralnim kraje-
vima više orijentirano na poslove koji imaju bliski
kontakt s prirodom i drvom (poljoprivreda, šumar-
stvo, drvna industrija) zbog čega su im i puno jasniji
razlozi pojedinih zahvata u šumarstvu. S druge stra-
ne, stanovništvo u urbanim dijelovima na neki je
način otuđeno od prirode. Kako bi nadoknadili taj
jaz, u prirodu uglavnom odlaze izletnički te im zbog
toga šumarski zahvati izazivaju određenu zbunje-
nost i tjeraju ih na reakciju.
Dr. sc. Silvija Krajter Ostoić

N
ije sve tako jednostavno, ali teza bi se dala proučiti.
Ima tu materijala za nekoliko znanstvenih projekata. -
odgovara nam dr. sc. Silvija Krajter Ostoić, znanstvena
suradnica na Hrvatskom šumarskom institutu koja se, između
ostalog, bavi i društvenim istraživanjima vezanima za šume i
šumarstvo, najviše u urbanim sredinama.
Kako smo je razumjeli, područje je to u koje smo, znanstve-
no gledajući, tek zagrabili, stoga smo s dr. sc. Krajter Ostoić
poveli razgovor na temu percepcije šuma i šumarstva javnosti.
1. Upravo ste završili prikupljanje podataka o percepciji
zelenih površina grada Zagreba. Možete li nam malo
približiti projekt?
Zapravo smo završili prvu fazu projekta koja je već pred-
stavljena u jednom od prethodnih brojeva ovog časopisa.
Radi se o projektu Hrvatske zaklade za znanost „Unaprjeđenje
planiranja i gospodarenja urbanom zelenom infrastrukturom
kroz participativno mapiranje kulturnih usluga ekosustava“.
Projektom se financira osnivanje istraživačke skupine koja
bi se bavila ovom problematikom. Osim mene kao voditelji-
20 HRVATSKE ŠUME BROJ 286 | LISTOPAD 2020.
ce projekta, u projektu sudjeluju i dvije doktorandice, inače
urbane šumarice. Tijekom 2019. godine proveli smo 20 fokus
grupa sa stanovnicima grada Zagreba u kojima su ukupno su-
djelovale 94 punoljetne osobe. Provedene su u svim gradskim
četvrtima i to u prostorima lokalne samouprave ili knjižnica
grada Zagreba. Fokus grupe su grupni intervjui s manjim bro-
jem građana tijekom kojih moderator ispituje mišljenje sudi-
onika o određenim temama od interesa. Njima se prikupljaju
kvalitativni podatci i provode se s ciljem dubinskog razumije-
vanja neke problematike, pogotovo u nedostatku prethodnih
sličnih istraživanja. U našem slučaju zanimale su nas određe-
ne kulturološke usluge (privrženost mjestu, ljepota/estetska
privlačnost, rekreacija, kulturni identitet i edukacijska uloga)
i negativne percepcije urbanog zelenila. Važnost ovog istra-
živanja je da se prvi puta na razini cijelog grada provodi istra-
živanje percepcije i korištenja zelenih površina, uključujući i
negativne percepcije, a prikupili smo i prijedloge za pobolj-
šanje postojećih ili osnivanje novih zelenih površina. Građane
smo pitali koje su im najdraže površine, koje najljepše, koje

U urbanom šumarstvu informacije građana izuzetno su bitne za prostorno planiranje
koriste u rekreacijske svrhe i kako, koje bi zelene površine po
njihovom mišljenju bile dio kulturnog identiteta te postoje li
zelene površine koje se koriste za edukaciju građana o prirodi,
odnosno kakve bi te površine trebale biti. Osim što su nam
pokazivali na karti površine o kojima su govorili, također smo
ih pitali i da nam objasne zašto im je neka površina najdra-
ža, koje to atribute treba imati neka zelena površina da bude
estetski privlačna ili prikladna za rekreaciju. Pri tome su nas
zanimale samo površine koje u svom sastavu imaju stabla.
Također nas je zanimalo postoji li razlika između percep-
cije i korištenja zelenih površina ovisno o tipu zelene površi-
ne, odnosno kako će građani percepirati ili koristiti pojedine
kulturološke usluge kad se radi o parkovima, šumama, drvo-
redima, pojedinačnim stablima, zelenim koridorima i slično.
Generalno postoji indikacija, s obzirom da ne možemo poop-
ćavati rezutate na cijelu populaciju, da je građanima važno da
površine budu dobro održavane, dostupne, imaju određenu
infrastrukturu i urbanu opremu. To je u skladu i s nalazima iz
literature.
Za privrženost mjestu, odnosno da bi neka zelena površina
bila najdraža, jedno od najvažnijih atributa su pozitivna sje-
ćanja, u smislu da se netko rodio u blizini ili proveo djetinstvo
ili mladost koristeći neku zelenu površinu. Kad se radi o kate-
gorijama, odnosno skupinama atributa, važnim su se pokazali
prisutnost infrastrukture, postojanje emotivnih veza, moguć-
nost rekreacijskog korištenja i omogućen pristup.
Također, stabla su se pokazala kao važan element urbanog
krajobraza, bilo da daju hlad, prekrasno cvatu ili potiču ljude
na opuštanje. Kad se radi o estetskom doživljaju, pojedine
vrste poput japanske trešnje ili magnolije istaknute su kao
lijepe zbog svojih cvjetova. Privlačna su i stabla ili grmovi s
neobičnom bojom lišća. Šetnja je najčešća rekreacijska aktiv-
nost, stoga je često spominjana važnost održavanih staza za
šetnju. Rasprava o zelenim površinama kao nositeljima kul-
turnog identiteta ili edukacijske uloge polučila je puno manje
Intervju
rasprave među sudionicima naših fokus grupa. Generalno se
da zaključiti da su zelene površine koje se vide kao nositelji
kulturnog identiteta one koje su jako popularne ili posjećiva-
ne, uz njih se vezuje neka zanimljiva priča ili legenda, sadrže
arhitektonske ili povijesne objekte i slično. Zanimljivo je da
građani uglavnom percipiraju edukacijsku ulogu zelenih po-
vršina kao nešto namijenjeno djeci, ali isto tako neki smatraju
da bilo koja zelena površina može poslužiti tome.
Kad se radi o pojedinim tipovima zelenih površina, najviše
tipova zelenih površina (čak 15) vezano je za privrženost mje-
stu, a poslije toga one koje su percipirane kao lijepe (14 tipo-
va). Šume i parkovi viđeni su kao nositelji svih ispitivanih kul-
turoloških uloga zelenih površina, ali to ne znači da su ostali
tipovi zelenih površina, poput šetnica uz potoke, drvoreda,
park-šuma ili zelenih koridora, manje važni. Ovo istraživanje
ukazuje na važnost planiranja raznolikih tipova zelenih povr-
šina koje su dostupne, dobro održavane i s određenim sadr-
žajima (infrastruktura, urbana oprema, mogućnost doživljaja).
2. Mogu li se dobiveni podatci usporediti i s percepcijom
građanstva na radove na šumskim površinama van
gradskih urbanih zelenih zona?
Zbog prirode istraživanja, a kako sam već spomenula, radi
se o kvalitativnim istraživanjima kojima nije cilj poopćavanje,
već bolje razumijevanje, dobiveni su rezultati relevantni samo
za uzorak građana grada Zagreba koji je sudjelovao u tom
istraživanju te se ne mogu dalje poopćavati ni na cijelu po-
pulaciju grada Zagreba, kao ni šire. Naš je daljnji korak upravo
provesti istraživanje kvantitativnim metodama na većem, po
mogućnosti reprezentativnom uzorku građana. U ovom istra-
živanju nismo pitali građane o njihovoj percepciji šumarstva
kao djelatnosti ili pojedinih šumarskih operacija. Neke od ne-
gativno percipiranih pojava u tom smislu, a na osnovu naših
rezultata, jesu nedostatak šumskog reda, neodržavani plani-
narski putevi ili generalno percepcija da se šume na Medved-
nici prekomjerno sijeku, stabla previše orezuju i slično.
BROJ 286 | LISTOPAD 2020. HRVATSKE ŠUME 21
Intervju
Rezultati istraživanja relevantni su samo za uzorak građana grada Zagreba
Istraživanje koje bi se pozabavilo percepijom šumarstva i
šumarskih aktivnosti ne samo na urbanoj, već i u ruralnoj po-
pulaciji bilo bi svakako zanimljivo i prijeko potrebno. Svoje-
dobno smo i predložili sličnu temu prilikom prikupljanja pri-
jedloga istraživačkih tema za tvrtku Hrvatske šume.
Da se vratim na naš inicijalni razgovor u kojemu smo pošli
od hipoteze da ljudi koji žive sa šumama i šumarstvom i od
šuma i šumarstva imaju pozitivniju percepciju prema šumar-
stvu kao struci. Bez provedenog istraživanja teško možemo
bilo što tvrditi, a koliko je meni poznato do sada nije bilo
sličnih istraživanja. Napomenut ću samo jednu situaciju.
Jedne godine tijekom sad već tradicionalnih Dana otvore-
nih vrata Hrvatskoga šumarskog instituta imali smo literarni
natječaj za djecu. Nikada neću zaboraviti da sam u jednom
radu učenika osnovne škole iz Gorskog kotara pročitala da
šuma plače kad je šumari sijeku. A skloni smo vjerovati da u
tim sredinama tradicionalno vezanim za šumu i šumarstvo
i drvnu preradu ljudi blagonaklonije promatraju šumarstvo,
šumare i sječu.
3. Kolika je važnost takvih socioloških studija za šumare
i javnost? Mogu li studije toga tipa biti predložak za
unaprjeđenje komunikacija između šumarstva i jav-
nosti?
Naše je istraživanje važno ili bi trebalo biti važno za sve koji
planiraju zelene površine, bilo da su urbanisti ili dizajneri ze-
lenih površina, bilo da gospodare njima. U idealnom slučaju
planiranje i gospodarenje uvijek bi trebalo biti i na temelju
informacija prikupljenih od građana, kao stvarnih ili poten-
cijalnih korisnika prostora. To sada nije slučaj i vjerojatno je
jedan od čimbenika koji doprinosi negativnoj percepciji rada
šumara i komunalnih službi koja je prisutna kod dijela građa-
na. Kako dizajnirati park kad ne znamo tko su njegovi budući
korisnici ni koje su njihove potrebe? A ne postoji obveza da se
takve informacije prikupe.
22 HRVATSKE ŠUME BROJ 286 | LISTOPAD 2020.
Što se tiče komunikacije između šumara i javnosti, svakako
bi se trebali pozabaviti unaprjeđenjem komunikacije s gra-
đanima, po mogućnosti na osnovu znanstveno utemeljenih
rezultata. Kritike javnosti na rad šumara ne vidim kao još je-
dan dokaz da su svi protiv nas, nego da je građanima istinski
važno što se događa sa stablima u njihovom gradu ma gdje
se ona nalazila. Šumari vole vidjeti sebe kao gospodare šuma,
one koji donekle upravljaju prirodnim procesima. Ono što
zaboravljamo jest i da radimo za državu, odnosno njene gra-
đane te smo u tom smislu i sluge, a ne samo gospodari, bez
obzira na količinu stručnog znanja kojim raspolažemo.
Država i građani imaju pravo postavljati pitanja, a mi smo
im dužni strpljivo i uvijek iznova tumačiti. Ljudi su oduvijek
imali emotivnu vezu prema stablima i šumama, bilo da se radi
o pozitivnim ili negativnim emocijama. U pozitivnom smislu
šume su objekt divljenja, mjesto za opuštanje ili doživljaj „pri-
rode“ ili divljine. U negativnom smislu to su mjesta straha –
strah da se osoba ne izgubi, strah od nepoznatog, evenutalno
strah od mogućih susreta s ljudima i životinjama. Šumari tre-
baju iskoristiti taj interest građana za stabla i šume te približiti
svoj rad građanima na zanimljiv i njima razumljiv način. Ne
mora to uvijek biti priča o nužnosti sječe, koja je većini ljudi
daleka, mogu se jednostavno družiti uz sadnju stabala, umjet-
ničke radionice i slično. Komunikacija treba biti kontinuirana i
ne smijemo bježati od nje, niti postati defenzivni kad čujemo
nešto što nam se ne sviđa. Kao i u običnom životu, komuni-
kacija neće riješiti sve probleme, ali to ne znači da je možemo
preskočiti. Umjesto da bježimo od komunikacije, trebamo je
prigrliti sa svim onim što ona nosi. I uvijek imati na umu da
većina ljudi nije zlonamjerna, već istinski zabrinuta za stanje
naših šuma. Uz postojeći program šumarske pedagogije, oz-
biljniji razvoj urbanog šumarstva koji nam tek predstoji, i to
njegove društvene komponente, vidim kao jedan od načina
da se unaprijedi komunikacija s građanima.

Šumarija Trnjani, UŠP Nova Gradiška
Upravitelj šumarije Dražen Zvirotić
Šumarija kojoj svi rado idu u posjet
Lijepo je vidjeti šumariju koja na području svojih revira ima prekrasno uređena izletišta. Suradnja s raznim
udrugama koje organiziraju različite događaje na otvorenom također je na zavidnoj razini. Pravi je to
primjer gdje šumari pored svoga posla paze i na lokalnu zajednicu koja iz šume konzumira sociološku
komponentu.
Š
umarija Trnjani najistočnija je šu-
marija u sastavu UŠP Nova Gra-
diška koja se proteže u uskome
pojasu uz rijeku Savu u duljini od
gotovo 150 kilometara. Zapadnu gra-
nicu čini Šumarija Slavonski Brod, dok
su sjeverno Šumarije Levanjska Varoš i
Đakovo iz sastava UŠP Osijek, a istočno
Šumarija Strizivojna iz sastava UŠP Vin-
kovci. Južno je rijeka Sava i Republika
Bosna i Hercegovina. Prostor je to gdje
se susreću nizinske i poplavne šume
savskog bazena s kitnjakovim i bukovim
šumama koje se polagano spuštaju niz
južne padine Dilja. Ima tu svega, od po-
plavnih zaštitnih šuma, lužnjakovih sa-
stojina, kitnjaka, bukve pa sve do sasto-
jina četinjača i pojedinačnih medunaca
kojima paše južna strana Dilj gore. Ipak,
najzastupljenija vrsta svakako je hrast
lužnjak s 48 % drvne zalihe, koja za cije-
lu šumariju iznosi 1.445.118 kubika.
Šumarija se sastoji od 4 gospodarske
jedinice i isto toliko revira te jednog za-
štitnog područja Sava - Slavonski Brod
- Slavonski Šamac, dugog uskog pojasa
zaštićenih šuma uz rijeku Savu koji ve-
ćim dijelom prolazi područjem Šumari-
je Trnjani. Iako ga administrativno vodi
Šumarija Slavonski Brod, čuvanje šuma
na potezu od 600 ha odgovornost je Šu-
marije Trnjani.
Šumarija se sastoji od 4 gospodarske
jedinice i isto toliko revira.
Prema veličini, najveća je GJ Brat-
ljevci s 2.089 ha, koja je ujedno i jedina
brdska gospodarska jedinica. Slijede GJ
Glovac – Renovica s 1.666 ha te GJ Ili-
janska – Jelas s 1.574 ha, obje nizinske
jedinice, te najmanja GJ Dolca s 796 ha,
koja je poznata upravo po konverzijama
kultura četinjača u autohtone lužnjako-
ve i kitnjakove šume.
S obzirom na to da je riječ o uglav-
nom nizinskom terenu koji blago prela-
zi na brdske južne obronke Dilja, prijelaz
između lužnjakovih i kitnjakovih sastoji-
na najčešće nije dovoljno jasan, stoga se
Šumska razglednica
Tekst: Goran Vincenc
Foto: Goran Vincenc, Dražen Zvirotić
na području šumarije mogu naći križan-
ci ove dvije vrste. Ali ne samo njih, već i
križanci ove vrste s cerom, što bi tek tre-
bala potvrditi analiza uzoraka. Kada još
pridodamo medunac, možemo sigurno
istaknuti kako je ovo područje bogom
dano za sastojine kojima prevladavaju
hrastovi.
Šumarija zapošljava 38 djelatnika
na čelu s upraviteljem Draženom Zviro-
tićem koji nas je poveo u obilazak i po-
jasnio stanje u šumariji.
- Trenutno dosta posla imamo na
konverzijama. Naime, u GJ Dolca, koja
ukupno ima 800 ha, imali smo 145
ha kultura četinjača. Bilo je tu i ariša,
borovca, duglazije, smreke, ali najvi-
še običnog bora. Riječ je o trendu koji
je zahvatio ove prostore 60-ih godina
kada su se zbog profita sadile četinjače
tamo gdje one prirodno ne dolaze. Sre-
ćom, taj trend nije trajao dugo, ali nam
je ostavio velike površine tako da pro-
teklih godina konverzijom mičemo če-
BROJ 286 | LISTOPAD 2020. HRVATSKE ŠUME 23
 Šumska razglednica
Svetište Gospe grabovačke
tinjače, a sadimo prvenstveno lužnjak i
kitnjak. Do kraja nam je ostalo još 25 ha.
Njih ćemo prijaviti za fondove EU-a, što
će nam financijski sigurno olakšati kon-
verzije u prirodne sastojine. - kaže nam
upravitelj Zvirotić.
Zanimljivo, na području GJ Bratljevci
imaju jednu klonsku sjemensku planta-
žu i to običnog bora i američkog borov-
ca, vrlo netipično za Slavoniju, no sve je
to ostavština s početka 60-ih, napominje
Zvirotić.
Upravitelj nam se pohvalio kako u
uzgojnim radovima koriste nove tehno-
logije. Naime, pomoću traktorske navi-
gacije putem GPS signala pripremaju
uzgojne staze prije negoli radnici počnu
s njegom i čišćenjem. Na taj način ušte-
de se velika sredstva koja se onda preu-
smjeravaju na druge stavke.
Što se tiče šumarskih problema,
muku muče sa štetnicima koji su naj-
veću štetu napravili upravo na područ-
ju Posavine, a to su hrastova mrežasta
stjenica na hrastu i chalara na jasenu.
Izletište Ljeskove vode
Iako jasenovih sastojina nema mnogo,
hrastovi lužnjak, kitnjak i cer čine više od
2/3 zalihe, stoga se i prate rezultati no-
vih istraživanja vezana za ovog štetnika.
Ono što će ljudima izvan šumarske
struke privući pozornost jesu prekra-
sna izletišta koja se nalaze na području
šumarije. Među najistaknutijima su Lje-
skove vode i Proštenište Gospe grabo-
vačke. Za vrijeme praznika i vikendima
za lijepog vremena ova izletišta puna
su ljudi iz okolice, pogotovo stanovnika
obližnjeg Slavonskog Broda, kojima su
ovakve lokacije idealna prilika za bijeg
u prirodu.
Na području Ljeskovih voda postojao
je i ugostiteljski objekt Šumarska kuća,
no on je prije nekog vremena izgorio
u požaru, ali potencijalni zainteresirani
koncesionar mogao bi na ovome mjestu
lako oživjeti ugostiteljsku djelatnost jer
sva potrebna infrastruktura poput vodo-
voda, struje i asfalta već postoji. Blizina
vrha Dilj gore te brojne mogućnosti ci-
kloturizma dodatan su adut ovome kraju.
Iza Svetište Gospe grabovačke krije
se jako stara legenda da se drvosječama
na grabu ukazala gospa. Šumari su tu sa-
gradili svetište s nadstrešnicom u šumi
pored koje je velika livada s čak tri izvora
pitke vode. Svetište posebno živne za
blagdan Velike Gospe kada ovome sve-
tištu hodočaste vjernici iz cijeloga kraja
kako bi pronašli mjesto za molitvu, utje-
hu, ozdravljenje i odmor.
Na tragu dobrih odnosa s lokalnom
samoupravom, upravitelj Zvirotić nam
naglašava i dobru suradnju s lokalnim
DVD-ima gdje se šumari i vatrogasci
međusobno potpomažu u edukaciji te s
lovačkim društvima. Šumarija je nebroje-
no puta ugostila i učenike lokalnih škola
u sklopu projekta „Škola u šumi, šuma u
školi“, a sudjeluje i u velikom broju radnih
akcija koje organizira lokalna zajednica.
Prije nekoliko godina na području šu-
marije organizirana je i likovna kolonija
koju su djelatnici htjeli ponoviti i u ovoj
2020. godini, no planove im je odgodila
aktualna pandemija. Ipak, šumari iz Tr-

Šume nizinskog dijela šumarije
njana neće se tako lako predati. Čim se
steknu uvjeti, likovna kolonija mogla bi
i zaživjeti.
Prvi propisi o očuvanju šuma i nji-
hovom gospodarenju potječu iz doba
Vojne krajine koja je osnovana 1699.
godine sporazumom s Turcima u Sri-
jemskim Karlovcima. Tada su šume bile
carsko vlasništvo, a koristila ih je vojna
uprava za podizanje utvrda, mostova,
ograda te za ogrjevno drvo. Iz njih su
istovremeno krajišnici namirivali potre-
be za ogrjevom i ostalim šumskim pro-
izvodima. Da bi spriječila prekomjerno
pustošenje šuma i uvela reda, carica
Marija Terezija izdaje 1765. godine sada
već poznati Šumski red. Ovaj je red pro-
pisivao šumsku ophodnju za lužnjak od
200 godina. Propisi su se usavršavali do
1860. godine kada stupa na snagu Pra-
vilnik za šumsku službu u Vojnoj krajini.
Razvojačenjem Vojne krajine i osni-
vanjem Imovnih općina kreće novo raz-
doblje u gospodarenju šumama Brod-
ske imovne općine kojoj su pripadale i
Zgrada Šumarije Trnjani
Šumska razglednica
Đuro Koča, legendarni upravitelj Šumarije
Trnjani i jedan od prvih hrvatskih entomologa
Šumarija Trnjani ima još jednu zanimljivu crticu iz povijesti. Naime, jedan od
prvih hrvatskih entomologa, Đuro Koča, radio je na mjestu upravitelja Šumarije
Trnjani od 1905. do 1917. godine. Riječ je o uglednom znanstveniku koji je na
području entomologije imao zapažene rezultate, a njegovo ime nosi nekoliko
vrsta kukaca.
Rođen je u Osijeku 1853. godine. Diplomirao je 1876. godine na Gospodar-
sko–šumarskom učilištu u Križevcima. Prvo je radio kao šumar u Dalju odakle
odlazi u Zagreb gdje službuje kao šumarski povjerenik za katastar u Zagrebačkoj
i Varaždinskoj županiji. Od 1881. radi kao nadšumar pri Brodskoj-imovnoj općini,
a od 1905. godine kao upravitelj Šumarije Trnjani. Umirovljen je 1922. godine.
Koča je objavio popis s oko 1900 vrsta kornjaša vinkovačke okolice i 620 vrsta
s područja Dilja i Papuka te više od 730 vrsta i podvrsta leptira tadašnje Hrvat-
ske i Slavonije. Sastavio je prvi popis na hrvatskom jeziku s više od 300 vrsta
leptira, 50 vrsta vretenaca te 20 vrsta šiška s hrastova Slavonije. Zbirku kornjaša,
leptira i šišaka od približno 10.500 vrsta darovao je Zoološkom muzeju u Za-
grebu. Godine 1900. otkrio je novi oblik kornjaša Carabus ullrichi papukensis, a
njegovim imenom nazvano je nekoliko vrsta (Limnaeum kocae Reitter, Aphodius
kocae Reitter, Hydroporus kocae Ganglbauer i Leptusa kocae Bernhauer) i jedna
podvrsta kornjaša (Carabus cancellatus kocae Born).
šume u okolici Trnjana. Šume Brodske ska šuma Vinkovci. Uz razne sistemati-
imovne općine dijeljene su na tri šum- zacije i organizacijske preinake, šuma-
ska kotara od kojih je jedan bio u Trnja- rija ostaje u tom sastavu do 1. siječnja
nima, a šumarijama Trnjani i Podvinje 1991. kada se osnivaju Hrvatske šume,
(kasnije preseljena u Slavonski Brod). javno poduzeće za gospodarenje šu-
Imovne općine ukidaju se 1941. go- mama i šumskim zemljištem. Šumarija
dine odredbom NDH, čime su ukinuta Trnjani do 1995. godine bila je u sastavu
i sva pravoužitnička prava, dok je 1947. UŠP Vinkovci, da bi nakon osnutka UŠP
FNRJ šume proglasila društvenim vla- Nova Gradiška prešla u sastav nove po-
sništvom pod upravom Okružnog na- družnice.
rodnog odbora u Slavonskom Brodu. Zgrada šumarije useljena je 2008.
Sljedeće godine šume Trnjana ulaze u godine, a ovih dana uređuju okućnicu,
sastav ŠG Spačva Vinkovci, a od 1953. stavljaju novi asfalt te su napravili po-
nalaze se pod upravom Šumarije Trnjani moćnu montažnu gospodarsku zgradu
kao ustanove sa samostalnim financira- za strojeve. Već je sada to jedna lijepa i
njem. Već 1959. godine Šumarija Trnjani sređena šumarija, no kada zasja u pravo-
ulazi u sastav Šumskog gospodarstva me svjetlu nakon kozmetičkih radova,
Slavonski Brod koje se 1970. godine bit će to šumarija na ponos UŠP Nova
udružuje u privredno poduzeće Slavon- Gradiška i cijelih Hrvatskih šuma. 
Konverzijama zahvaćana površina na kojoj umjesto četinjača raste
lužnjak
BROJ 286 | LISTOPAD 2020. HRVATSKE ŠUME 25
Lovstvo
Lovački muzej u Slavonskom Brodu Tekst: Lucija Vargović
Foto: Goran Vincenc, Marinko Martinović

Edukativni prikaz tradicije lovstva

i života lovaca s prirodom
Zgrada Lovačkog saveza i Lovačkog muzeja u Slavonskom Brodu

Iako otvoren krajem 2018. godine, radio je tek godinu dana do „lock downa“ zbog epidemije COVID-19.
Lovački muzej u Slavonskom Brodu dojmio se mnogih posjetitelja koji su preporučili obilazak prvog takvog
izložbenog postava istočno od Zagreba.

L
ovci su plemeniti ljudi koji žive s prirodom, znaju po- se sastoji od 34 Lovačka društva i udruga s oko 2000 članova, a
štovati i prirodu i životinje. Ovaj muzej dokazuje da su organizaciju cijelog posla preuzeo je predsjednik Mato Grgić.
lovci i lovstvo kroničari jednog vremena. – istaknuo je Na relativno malom prostoru pokazali su svoj rad i na-
župan Marušić na svečanom otvorenju muzeja 2018. stojanje da očuvaju okoliš, biološku raznolikost, čiste vode i
godine. Postav muzeja naglašava da je lovcima pri- tradiciju lovačke struke za buduće generacije. Postav se sasto-
marna zadaća briga o prirodi i životinjama te da je lov rezultat ji od više stotina eksponata komponiranih u suvislu, logičnu i
višegodišnjeg rada na lovištima. Lovci su oduvijek bili cijenje- vizualno dojmljivu cjelinu. Smješten je u dvije prostorije, po-
ne osobe u društvu, a lovačka društva često najstarije udruge dijeljen na tematska područja o povijesti, trofejima, lovačkoj
te centar i pokretač zbivanja lokalnih zajednica. Lovački muzej
Dermopreparati
u renoviranim prostorima županijskog Lovačkog saveza oživ-
ljava edukativnu i plemenitu sastavnicu lovstva. Velika zbirka
lovačke opreme i eksponata pokojnog dr. Zvonimira Medver-
ca, poznatog liječnika i strastvenog lovca, a koju je donirala
Jasna Medverac, inspirirala je članove lovačkog saveza na po-
kretanje ovog značajnog projekta. Zajedničku viziju podržali
su mnogi lovci darovanjem i posudbom izloženih eksponata.
Podršku su dali predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza Đuro
Dečak, Brodsko-posavska županija, Lovački savez Brodsko-
posavske županije i Savez lovačkih udruga Slavonski Brod koji
26 HRVATSKE ŠUME BROJ 286 | LISTOPAD 2020.
 Lovstvo
Želje i planovi za budućnost su povećanje opsega eduka-
cije djece i mladih, daljnje prikupljanje eksponata i osnivanje
lovačke knjižnice i čitaonice te se svi koji žele donirati ili posu-
diti zanimljive predmete mogu javiti muzeju.
Neosporno, Lovački muzej značajan je doprinos lokalnoj
zajednici jer obogaćuje sadržaje grada, promovira tradiciju i
bogatstvo prirode slavonskog kraja. Jedinstven je u ovom di-
jelu Hrvatske, stoga je još značajniji u pogledu dodane vrijed-
nosti koju pruža na području cijele regije.
Eko kutak Bez obzira je li cilj posjetitelja razgledanje zanimljive mu-
zejske zbirke, interes za povijest, ekologiju ili lovstvo, u mu-
opremi, dječji kutak, eko kutak i dio s prepariranim divljim zeju će biti osiguran obilazak uz prethodnu najavu na telefon
životinjama. Ovaj posljednji dio najviše impresionira posjeti- 035-411-086; 099-6060-628 ili svake srijede od 9:00 do 11:00,
telje brojnošću izložaka i skladnim uređenjem. Izraženim osje- na adresi Josipa Jurja Strossmayera 15, Slavonski Brod. 
ćajem za estetiku, vođen lovačkom strukom i sistematičnim Lovačka iskaznica iz 1924. godine
edukativnim slijedom, intuitivno, ali prema svim pravilima
uređenja muzejskih postava gospodin Martinović je, uz po-
moć Slavka Lovrića, Marijana Ljubasa i mnogih drugih člano-
va, poput educiranog kustosa osmislio izložbu i kreirao pro-
stor kojim se može ponositi ne samo Lovački savez, nego i svi
stanovnici Slavonskog Broda. Ozbiljnost i sistematičnost pri
vođenju zbirke pokazuje i detaljna evidencija svih eksponata
s brojem, imenom donatora i drugim značajnim detaljima.
Većinu postava čini blizu stotinu dermopreparata, za-
tim lovački trofeji, pribor, streljivo, oprema za lovstvo, lovačke
značke i odličja, povijesne fotografije, literatura o lovstvu u
Slavoniji te lovno-tehnički objekti poput raznih čeka i hranili-
ca smještenih u dvorištu zgrade. Izlošci su pretežito vezani za
slavonske šume, ali ima i donacija iz drugih krajeva Hrvatske
kao npr. mali lički medvjed, tetrijeb i divokoza. Veliki broj ek-
sponata donirao je preparator Antun Aralica od kojih je edu-
kativno značajna vitrina s preparatima ptica pjevica. Kulturnu
i umjetničku viziju uređenja prostora naglašavaju prekrasna
ulja na platnu Branka Androševića.
Muzej nudi zanimljiv pregled povijesti uz dokumentaciju,
fotografije i stare predmete, s najstarijim iz 1902. godine - me-
talna markica koja potvrđuje da je pas cijepljen protiv bjesno-
će. Ovo je ujedno pokazatelj da je izložba zanimljiva ne samo
s lovačkog, nego i povijesnog aspekta te da muzej može oče-
kivati široki krug posjetitelja.
Osnivači žele, i već uspijevaju u svom naumu, da postav
služi za edukaciju školaraca i zaljubljenika u prirodu o lovstvu
i životinjskom svijetu. U Noći muzeja 2019. godine ovaj je mu-
zej bio najposjećeniji u Slavonskom Brodu i zapažen po osmi-
šljenom sadržaju i uspješnoj realizaciji.
Prostor muzeja s povijesno-edukativnim eksponatima Lovci humanitarci
Zanimljiva tradicionalna humanitarna aktivnost Lovač-
kog saveza jest natjecanje u kuhanju čobanca prilikom ko-
jeg se prikupljaju donacije za različite udruge i obrazovne
ustanove. Svake se godine održava na području Lovačkog
društva - udruge koja je pobijedila prethodne godine te se
prikupljenim sredstvima kupuje oprema za neku od usta-
nova ili udruga na tom području. Ističu da se tako stvaraju
trajna prijateljstva koja rezultiraju daljnjim druženjima i ak-
tivnostima s lovcima.

BROJ 286 | LISTOPAD 2020. HRVATSKE ŠUME 27

Požari
Zaključuje se protupožarna sezona 2020. Tekst: Marija Glavaš
Foto: Ivo Teskera (UŠP Split)

Videonadzor donio pob

Ovogodišnja protupožarna sezona za Hrvatske šume razlikuje se od onih prijašnjih godina. Kao i prethodne
dvije godine, produžen je datum kada završava protupožarna sezona, s 15. rujna na 30. rujan, što je mjera
predostrožnosti zbog jakih požara koji su harali Hrvatskom 2017. godine. Uspostavljeni videonadzor
požara, prema povratnoj informaciji Hrvatske vatrogasne zajednice, vrlo je učinkovit. Pokazalo se da
uvelike olakšava rad jer omogućuje daleko veću brzinu i točnost određivanja lokacije požara te brže
reakcije vatrogasnih službi.

U
Republici Hrvatskoj se prema Pravilniku o zaštiti
šuma od požara u sklopu protupožarne sezone mo-
triteljsko-dojavna služba uspostavlja u razdoblju ljet-
ne požarne sezone koja traje od 1. lipnja do 15. rujna
tekuće godine. S obzirom na to da je 2017. godina bila vrlo
opterećena požarima, Vlada Republike Hrvatske je za protu-
požarnu sezonu 2020. godine donijela odluku da protupo-
žarna sezona za sve sudionike koji sudjeluju u protupožarnim
aktivnostima traje od 1. lipnja do 30. rujna.
Prema podatcima Službe za ekologiju u Direkciji Hrvat-
skih šuma, u razdoblju zaključno s 18. rujnom 2020. godine
bilo je 130 požara na površini od 17.187 ha. Glavnina požara
izbila je na krškom području što je vidljivo iz podataka gdje
je 102 požara izbilo na površini od 16.769 ha. Od toga je ve-
ćina izbila u državnim šumama kojih je gotovo 80 % u Repu-
blici Hrvatskoj, točnije 86 požara na površini od 16.423 ha.
Na privatnim površinama izbilo je ukupno pet požara na 106
ha. Vidljivo najviše požara izbilo je u travnju i na državnim i
na privatnim površinama, 58 požara na površini od 16.080
ha. U Hrvatskim šumama to se odnosi na izražene proljet-
ne požare koji su zahvatili površine unutar UŠP Gospić
i Split.
28 HRVATSKE ŠUME BROJ 286 | LISTOPAD 2020.
Na web stranici Hrvatske vatrogasne zajednice (HVZ) u
Privremenom izvješću stoji podatak kako je u promatranom
razdoblju od početka godine do 15. srpnja 2020. godine, u
odnosu na prosjek istog razdoblja od 2009. do 2019. godi-
ne, na priobalnom i krškom području zabilježeno povećanje
broja požara za 79,49 %.
Također, prema Privremenom izvješću od početka 2020.
godine do 15. srpnja zabilježen je 4.261 požar raslinja na po-
vršini od 37.685 ha. Nažalost, tijekom tih požara smrtno su
stradali jedan vatrogasac i četiri građana.
U Privremenom izvješću navode kako su i ove godine
uvjeti za nastanak i širenje požara na otvorenom prostoru bili
izuzetno povoljni, s obzirom na iznadprosječno toplo vrijeme
krajem zime i tijekom proljeća, sukladno analizi DHMZ-a uz
manjak oborina, osobito na sjevernom Jadranu gdje je zabi-
lježena i suša. Svjedoci smo da se iznadprosječno toplo vri-
jeme nastavilo i dalje tijekom ljeta i kako je stalo jenjavati tek
tijekom rujna. Utvrdili su kako su uslijed pojave pandemije
COVID-19 smanjene različite preventivne aktivnosti kao što su
čišćenje i održavanje, osobito inspekcijski nadzor, a donekle
su smanjene i promidžbene aktivnosti. Za protupožarnu sezo-
nu, osim vatrogasnih službi, redovito se pripremaju i djelatnici

boljšanje učinkovitosti
Ministarstva obrane i pripadnici Oružanih snaga te su, kako se
navodi u Privremenom izvješću HVZ-a, u protupožarnu sezo-
nu 2020. ušli spremni. Zbog situacije s pandemijom COVID-19
nisu u potpunosti provedene aktivnosti pripreme za protupo-
žarnu sezonu 2020. godine te je tako otkazana međuresorna
vježba SIGURNOST 2020.
Ohrabruje činjenica da se sustav videonadzora poka-
zao vrlo učinkovitim. Sada se sa sigurnošću može utvrditi kako
olakšava i ubrzava rad nadležnih vatrogasnih službi, a što je
potvrdila Hrvatska vatrogasna zajednica. Sastoji se od kamera
koje odašilju signal prema nadzornim centrima gdje se stanje u
realnom vremenu neprekidno prati na ekranima. Po dvije vide-
okamere raspoređene su i postavljene na strateškim lokacijama
kako bi se prostor mogao pratiti sa svih strana, a svaka ima mo-
gućnost snimanja u radijusu od 8 km. Hrvatske su šume 2018.
godine nabavile 86 kamera koje su raspoređene na 43 lokacije,
a prošle godine još šest kamera koje su postavljene na još tri
lokacije pa su sada ukupno 92 kamere raspoređene po terenu.
Gašenje pomoću brentača
Požari
Požar na Dinari
Centri u kojima se zaprima videosignal i prati stanje na ekra-
nima raspoređeni su u sve četiri županije na krajnjem jugu
zemlje (Zadarska županija, Šibensko-kninska županija, Split-
sko-dalmatinska županija i Dubrovačko-neretvanska županija).
Glavni centar smješten je u situacijskom operativnom središtu
u Divuljama, naselju koje se nalazi južno od grada Trogira, gdje
se kontinuirano prati stanje i od kuda se odmah raspoređuju
vatrogasne snage. Na površinama kojima gospodare Hrvatske
šume, bez obzira na unaprjeđenje sustava, požare i dalje dojav-
ljuju promatrači i ophodari zaposleni u Hrvatskim šumama. Kod
toga valja istaknuti da su te osobe stalno prisutne na terenu.
Na kraju, valja se prisjetiti kako nakon što se požari ugase
na teren izlaze djelatnici Hrvatskih šuma iz nadležne šumari-
je. Oni snimaju opožarenu površinu i sastavljaju izvještaj. U
Upravi šuma podružnice, u odjelu specijaliziranom za zaštitu
šuma, sve podatke i kratke opise djelatnici pohranjuju u Re-
gistar šumskih požara koji se nalazi na web stranici Hrvatskih
šuma. 
Požar na području UŠP Split
BROJ 286 | LISTOPAD 2020. HRVATSKE ŠUME 29
Urbano šumarstvo
Zapruđansko zelenilo arhitekata, urbanista i šumara

Urbanistički plan koji bi morao postati

standard
Drugo najstarije novozagrebačko naselje, Zapru-
đe, u početku nije bilo najpoželjnije mjesto za
život. Moderna gradnja mnoge je podsjećala na
američke velegradove i imali su osjećaj odsječeno-
sti od središta Zagreba. Danas mogu svima pože-
ljeti život u okruženju u kakvom uživaju. Sve zgra-
de i neboderi pokazali su se otpornima na potres,
infrastruktura pokriva i više od osnovnih životnih
potreba, okruženi su bogatim zelenilom za što su
vizionarskim promišljanjem arhitekata te stručno-
sti i talentom zaslužne šumarske stručnjakinje.

Tekst: Marija Glavaš

Foto: Marija Glavaš, vlasništvo obitelji Uhlik

O
prednostima života u naselju koje je planirano tako
da je ostavljeno dovoljno mjesta da se oko svake
zgrade posade stabla i ona koja su u stanju dose-
gnuti velike dimenzije poput platana koje mogu
narasti i do 50 m u visinu i čiji opseg može doseći 4 m mogu
vam pričati Zapruđanci. Budući da im je naselje starije od 50
godina, uživaju u debeloj hladovini jer su najstarija stabla po-
put platana, lipa i jasena dosegnula oko 20 m visine. Zajedno
s kasnije sađenim drvenastim vrstama, što drvećem, što ukra-
snim grmovima, broje između 70 i 80 vrsta. Negdje su sađena
uz pješačke staze, a negdje u skupinama. Drveća ima čak i u
dvorištima obaju dječjih vrtića, a k tome, Zapruđe ima i svoj Arhitekt Vinko Uhlik
park nazvan po piscu Vjekoslavu Mayeru. Bogato zelenilo koje
prirodno održava kvalitetu zraka i termoregulaciju djeluje kao grad s tako lijepim položajem u prirodi kao što je Zagreb. Vrlo
zvučni izolator i daje ljudskom tijelu energiju istovremeno zanimljivu izjavu koju je dao za HRT, a koja se tiče upravo ur-
umirujući um. banog zelenila jest da je nekoć bio normativ da po stanovniku
Za to su zahvalni poznatom arhitektu Vinku Uhliku čija se naselja treba osigurati 25 m2 zelenila. Prema podatku iz Zri-
vizija obistinila, arhitektima Berislavu Brnčiću, Branku Hlebe- njevca, Zagreb, danas ima 20 m2 po stanovniku.
cu, Đuri Mirkoviću, Ljubi Periću i dr. te magistri šumarstva Mir- Gospodin Uhlik u Zapruđu je počeo raditi zahvaljujući po-
jani Popović–Žukić. zivu prijatelja i kolege arhitekta Berislava Brnčića koji ga je
O tome kako je dobio inspiraciju, koliko se borio za ze- pozvao raditi za građevinsku tvrtku Jugomont. Za početak
leno naselje, koliko mu je zadovoljstvo vidjeti stanovnike koji je dobio zadatke vezane za dizajn zgrada, a u to je vrijeme i
u njemu uživaju, ali i o tome koliko je razočaran današnjom redizajnirao izgled tvorničkog časopisa također nazvanog Ju-
gradnjom vođenom pohlepom uz istodobno nepoštivanje gomont. Kasnije je započeo suradnju s prijateljem i kolegom
struke Vinko Uhlik opisao je za časopis Hrvatske šume. Pri arhitektom Brankom Hlebecom. Valja naglasiti da je gospodin
tome valja istaknuti da pretjerana urbanizacija nema nikakvo Uhlik tada još studirao arhitekturu, no kolega i on, iako mladi,
opravdanje jer su brojna istraživanja pokazala da zelenilo po- dobili su pravo na izvedbu jer su već stekli bogato iskustvo
diže vrijednost nekretninama u rasponu od 5 do 18 %. s montažom. Zapruđe je, pojasnio je, najstarije novozagre-
Valja istaknuti kako je gospodin Uhlik dao intervjue za broj- bačko naselje jer nije bilo prirodnih prepreka koje bi priječile
na javna glasila te je nedavno istaknuo kako nikada nije vidio izgradnju. Valja istaknuti kako je baza za urbanistički i pro-
30 HRVATSKE ŠUME BROJ 286 | LISTOPAD 2020.
 Urbano šumarstvo
vedbeni plan za Zapruđe, gdje su
se arhitekti Jugomonta bavili de-
taljima (zgrade, ceste, zelene po-
vršine), bio Generalni urbanistički
plan grada Zagreba. Za izradu tog
plana bio je zadužen Urbanistički
zavod grada Zagreba u kojem je
glavni urbanist, planer bio stariji
brat Vinka Uhlika, arhitekt Josip
Uhlik.
Inspiraciju za zeleno naselje
Uhlik, Brnčić i Hlebec dobili su
promatrajući prekrasni prirodni
krajolik. Uhlik ga je opisao kao
prekrasnu igru pošumljenih dije-
lova i livada s ponekom kravom, a
sve je prošarano plićacima bistre
vode i rukavcima koje su obliko-
vale podzemne vode. Ispričao je
kako su predah od posla nalazili Zelenilo okružuje zgrade
u kupanju i ispijanju čiste i bistre
savske vode – aktivnostima kojih
su današnji stanovnici potpuno lišeni. Uhlik je u Zapruđu pre- svakako naumio zadržati. Osjećaj i za estetiku i za praktičnost
poznao prekrasan „divlji park“. Kroz zajednički razgovor dvoji- odveo ga je svojevremeno prvo na studij slikarstva, a zatim ar-
ca su arhitekata došla do ideje kako podići što je moguće više hitekture te mu je široko znanje koje je stekao studirajući omo-
jednostavnijih zgrada s bliještećim pročeljima od aluminija i gućilo osobit cjelovit pogled na budući izgled naselja. Vođen
stakla. Vizija je predstavljala divni kontrast zelenih šumaraka osjećajem istodobnog smirenja i upijanja energije kakvo daje
i livada te čistih arhitektonskih kvadara. Kako je istaknuo, bio zelenilo te praktičnošću kod planiranja infrastrukture, priznaje
je vođen estetikom krajolika koji je kao veliki ljubitelj prirode da je samo načelno znao da će ambijent u svakom pogledu
pogodovati budućim stanarima.
Posvjedočio je kako je prvim stanov-
nicima u početku najvažnija bila funk-
cionalnost stanova i zdanja u cijelosti, a
tek nakon što su se udomaćili počeli su
koristiti i vanjski prostor. Kako su se pola-
ko razvijala i rasla stabla, raslo je i njiho-
vo zadovoljstvo. Zapruđem u nastajanju
prošetao je legendarni gradonačelnik
Vjećeslav Holjevac i izrazio veliko zado-
voljstvo viđenim. - Jako se veselio Zapru-
đu. - sjeća se gospodin Uhlik.
Nažalost, ideja stambenih objekata
usred nečega što će postepeno prerasti
u park–šumu nije poslužila za planiranje
novih takvih naselja. Nekim autoriteti-
ma u Direkciji za izgradnju grada nije se
svidjelo Zapruđe. U susjednom naselju
Utrinama zaživjela je Uhlikova i Hlebe-
cova ideja pješačkih ulica s drvoredima i
prostorom za tržnicu, ali kasnije nisu bili
angažirani ni kao arhitekti, ni kao urba-
nisti. Zapruđe je jedino naselje rađeno
prema njihovom projektu koji je ostva-
ren u cijelosti i nije se moglo ponavljati
u smislu ideja, a pogotovo arhitektura,
Povelja „Prijatelj Zapruđa” pojasnio je Uhlik.
BROJ 286 | LISTOPAD 2020. HRVATSKE ŠUME 31
Urbano šumarstvo
Užetni sustavi pri transportu drva u
šumarstvu

Drveće uz nebodere
Među najstarije vrste drveća u Zapruđu spadaju platane,
lipe, jasenovi, breze i topole, što je vidljivo iz njihovih sadaš-
njih dimenzija. Te su vrste očito bile uvrštene u popis zelenila
šumarske stručnjakinje, pokojne gospođe Mirjane Popović-
Žukić.
Popović-Žukić radni je vijek provela u Urbanističkom za-
vodu grada Zagreba u kojem je se kolege vrlo rado sjećaju.
Zavod ju je poslao na postdiplomski studij u London gdje
je specijalizirala hortikulturu. Bila je zadužena za procjene i
izvedbe zelenila po Zagrebu, a Uhlik svjedoči kako je ostao
zapanjen njezinim projektima slobodnih prostora i detalj-
Žičara najsigurnija za
šumski pomladak
Pridobivanje drva i iskorištavanje šuma važan su
dio šumarstva koji iziskuje najveće napore. Ujedno,
ovo područje gospodarenja pod najvećim je pritis-
cima najšire javnosti. Stoga je važno konstantno
komunicirati kako je cilj novih tehnologija, bazira-
nih prije svega na užetnim sustavima, briga za oko-
liš, tlo i pomladak stabala, kao i zaštita radnika pri
radu.
Tekst: Helena Jakobović
Foto: Helena Jakobović, Željko Galić

Š
nim opisima. Za nasade u Novom Zagrebu u to se vrijeme ume su oduvijek ljudima služile za preživljavanje, pre-
brinulo poduzeće Flora. Godine 1977. udružuju se Flora, hranu ljudi, ishranu stoke, ali i za gospodarski oporavak
poduzeće Unikum-Hortikultura i rasadnik u Jankomiru te nakon brojnih teških nesreća i ratova s obzirom na veliki
nastaje poduzeće Zrinjevac. Zrinjevac je posljednjih godina gospodarski potencijal stabala i prerade drveta. Gotovo
posadio nove vrste u Zapruđu - japanske trešnje, ukrasne je polovica kopnene površine naše zemlje pod šumama i šum-
glogove, tulipanovce i dr. skim zemljištem pa se Hrvatsku ubraja u sam vrh europskih
Iz popisa pod nazivom Stotinu najznačajnijih arhitekton- zemalja po šumovitosti. Nekad se za izvlačenje drva iz šume
skih i urbanističkih projekata koji se nalazi u Uhlikovoj mo-
nografiji Graditi i slikati grad vidljivo je koliku je ostavštinu
ostavio gradu Zagrebu i šire. Što je tiče Zapruđa, pored po- Cesta do odsjeka gdje se radi sa žičarom mora biti prohodna za kamion
velje „Prijatelj Zapruđa“ koju mu je 2015. godine dodijelilo
Vijeće mjesnog odbora Zapruđe, iskreno priznanje izrazili su
mu i sami stanovnici dugačkom listom na kojoj su se potpi-
sali. Oni imaju svakodnevni podsjetnik na to koliko su sretni
– umirovljenici kada sjednu na klupe u hladu krošanja, djeca
kojima su na raspolaganju dječja igrališta u zelenom okru-
ženju i radni ljudi kada se vraćaju s posla i za vrućih se dana
domognu sjene drveća… 

Stabla posvuda

32 HRVATSKE ŠUME BROJ 286 | LISTOPAD 2020.

 Mehanizacija
koristila isključivo ljudska snaga i domaća stoka, dok se danas,
napretkom tehnologije, taj posao odrađuju pomoću mehani-
zacije. Razvoj mehanizacije šumarstva u direktnom je odnosu
s otkrićima, spoznajama i dostignućima u svijetu. Ponajviše
se odražava nakon otkrića različitih metala poput željeza,
bakra i drugih legura. Velike promjene unijelo je i otkriće
parnog stroja krajem 18. i tijekom 19. stoljeća te nakon toga
snažan razvoj motora s unutrašnjim sagorijevanjem sredi-
nom i krajem 20. stoljeća. Za transport drva nekad se koristio
parobrod na jezerima i morima te šumske pruge s drvenim
tračnicama koje su vukle mule, volovi ili konji, a kasnije i šum-
ske željeznice s parnim lokomotivama. Izumom dizel i dizel-
električnih lokomotiva bilo je brže i jeftinije izvlačenje drva iz
sastojina. Početkom druge polovice 20. stoljeća u šumarstvo
se uvode kamioni za prijevoz drva koji zbog ekonomičnosti
ostaju sve do danas.
Temeljna odlika pridobivanja drva je da se drvo iz šume
u kojoj se obavlja sječa izvozi ili izvlači. Nakon sječe i izrad-
be stabala šumski sortimenti razasuti su na velikoj površini te
ih prvo treba sakupiti i privući po tom šumskom bespuću do
pomoćnog stovarišta, a zatim transportirati do potrošača ili
tržišta šumskim proizvodima. Sakupljanje i privlačenje drva
naziva se primarnim transportom, a sredstvo pomoću kojeg
će se privlačenje izvesti uvelike ovisi o terenskim čimbenicima
poput nagiba terena, otvorenosti sastojine, nosivosti podloge Kod privlačenja šumskom žičarom teret je posve ili djelomično
ili površinskim preprekama. izdignut od tla
U hrvatskom šumarstvu privlačenje drva najčešće se obav-
lja posebnim šumskim zglobnim vozilima koja vuku ili izvoze stojine u odnosu na postupke kod kojih se privlačenje odvija
oblovinu pri čemu vozila neposredno djeluju na tlo. vozilima kretanima po tlu jer je oblovina podignuta potpuno
Jedan od zamjenskih načina privlačenja drva jest iznošenje ili djelomično od tla pomoću užadi. Metoda žičarom posebno
drva šumskim žičarama, koji se polako počeo primjenjivati i u se koristi za izvlačenje na strmijim i nepristupačnijim šumskim
Hrvatskim šumama. Uporabom žičare manje je oštećivanje sa- područjima. Postoji nekolicina autora i njihovih radova po
kojima se dijele šumski užetni sustavi, ali najčešće korištena
podjela je na: šumska vitla, šumske vučnice i šumske žičare.
Šumska vitla su mehanizmi čiji su osnovni dijelovi pogonski i
transmisijski uređaj, bubanj i uže za vuču. Odmotavanje užeta
je ručno, a pri vuči drva ono je u potpunosti oslonjeno na tlo.
Postoje i samostalna šumska vitla s vlastitim pogonskim ure-
đajem, a ostala koriste pogon vozila na koja su postavljena,
primjerice zglobni šumski traktor - skider, poljoprivredni trak-
tor ili neki drugi uređaj za pogon (npr. motorna pila). Vitla se
koriste uglavnom tijekom sakupljanja drva zbog pomicanja
od mjesta obaranja (panja) do mjesta pripreme optimalnog
tovara za privlačenje, a to su najčešće vlake, traktorski putevi
ili linije šumskih žičara, i kao takvo vitlo predstavlja pomoćno
sredstvo u postupku privlačenja drva. Osnovna karakteristika
šumskih vučnica je postojanje dvaju užeta, vučnog i povrat-
nog, koja zahtijevaju dvobubanjsko vitlo, a za prihvat drva ne
koriste se kolica. Kod šumskih vučnica koriste se dvije metode
za prihvaćanje stabala: nosive spojnice i nosive koloture.
Nosiva spojnica je čelična konstrukcija koja spaja vučno i
povratno uže te uže za vezanje tovara. U slučaju da se za pri-
hvat tovara koristi nosiva kolotura, vučno uže prolazi kroz nju
i nastavlja se kao uže za vezanje. Tako je moguće postrano
skupljanje drva na manjim udaljenostima do žične linije. Pri-
vlačenje drva šumskim vučnicama metoda je kojom se teret
u potpunosti vuče po tlu pri čemu dolazi do oštećenja tla i
BROJ 286 | LISTOPAD 2020. HRVATSKE ŠUME 33
Mehanizacija
Šumska žičara montirana na području UŠP Karlovac
pomlatka. Zbog toga su šumske vučnice ocijenjene kao nepri-
hvatljive, a neke su zemlje zabranile njihovo korištenje. Danas
se vučnice uglavnom primjenjuju u Sjevernoj Americi i jugoi-
stočnoj Aziji, a u Europi vrlo rijetko.
Važna investicija koje su Hrvatske šume ostvarile u
2019. godini jest nabava šumske žičare za Uprave šuma Kar-
lovac i Zagreb. Naši djelatnici prošli su zahtjevnu obuku za
upravljanje žičarom u Sloveniji u ožujku ove godine, a steče-
no znanje odmah primijenili na vlastitom terenu i dokazali
koliko su stručni i spremni za obavljanje zahtjevnog posla u
gospodarenju šumama primjenom novih tehnologija. Velika
prednost korištenja žičare jest u potpunosti otklonjen utjecaj
na tlo, čime su pomladak i okoliš značajno zaštićeni od deva-
stiranja, a ne manje važna je i zaštita radnika pri radu, u ovom
Šumski zglobni traktor s vitlom
34 HRVATSKE ŠUME BROJ 286 | LISTOPAD 2020.
slučaju ona je na najvišoj razini. Osnovna karakteristika šum-
skih žičara su najmanje dva užeta, od kojih se jedno koristi za
vuču tereta, a drugo za nošenje tereta. Prema Trzesinowskom
(1998.), dijelimo ih na žičare s jednim, dva, tri, četiri, pet i više
užadi, a funkcionalno imamo: nosivo uže, vučno uže, povrat-
no uže, uže za dizanje, pomoćno uže, uže za vezivanje tereta,
uže za sidrenje i stabilizaciju te višenamjensko uže. Nosivo uže
cijelom je svojom duljinom podignuto iznad tla te predstavlja
trasu žičare spajajući dva ili više oslonaca (sidrišta). Iznošenje
drva odvija se pomoću kolica koja se kreću po nosivom užetu,
dok je oblovina koja se iznosi obješena o kolica. Vezano za ras-
pored žičnih linija, pristupnost šumskom području (primarna
otvorenost) i značajke terena (nagib)znakovito utječu na ras-
pored, kao i na duljinu žičnih linija.
Žičare se mogu podijeliti i obzirom na duljinu trase ži-
čare: žičare kratkih trasa (< 300 m), žičare srednje dugih trasa
(od 300 m do 800 m) i žičare dugih trasa (od 800 m do 2000
m) (Samset, 1985.). Također ih dijelimo s obzirom na nosivost,
odnosno prema najvećoj mogućoj težini tereta na: vrlo lake (<
0,5 t), lake žičare (od 1 do 2 t), srednje teške (od 2 do 3t), teške
( od 3 do 5 t) i vrlo teške žičare (> 5 t) (Lukač, 2001.).
Odabir sastojina za rad sa žičarom je kompleksan, no
ono što je bitno u praksi je da cesta do odsjeka bude prohod-
na za kamion nosivosti 40 t, da ima dovoljan broj jakih stabala
za sidrenje nosivog stupa i potporu za nosivo uže. Konfigura-
cija terena mora odgovarati sigurnom radu žičare zbog čega
se prije postavljanja radi detaljan obilazak terena. Preporučljiv
je nagib iznad 30 %. S obzirom na to da montaža žičare izi-
skuje ravnu liniju i doznaka stabala trebala bi biti prilagođena
takvoj vrsti izvlačenja. Najpogodnije sastojine za rad žičarom
su zadnje prorede i oplodne sječe u jednodobnom gospoda-
renju i sječa na pruge. Optimalna masa za izvlačenje je 500 m3
po liniji izvlačenja s dužinom linije od 350 do 400 m.
Pridobivanje drva i iskorištavanje šuma važan su dio u gos-
podarenju šumskim resursima. Također, ovo područje šumar-
stva pod najvećim je pritiscima najšire javnosti i zato je važno
komunicirati kako je cilj novih tehnologija zaštita okoliša i
pomlatka stabala. Korištenje šumskih žičara uvelike olakšava
posao vuče drvnim sortimentima iz teško dostupnih dijelova
šume te uz ispravno korištenje osigurava sigurnost brojnih
šumskih radnika. Od presudne je važnosti da stroj radi isprav-
no te da se poštuju sve norme sigurnosti na radu.  
Privitlavanje iz jarka do šumskog zglobnog traktora
 Gljive naših krajeva
Čupava kružoliska ima crveno-smeđe ljuske na klobuku

Neotrovna, ali ne odviše cijenjena gljiva

Čupava kružoliska, lat. Tricholoma vaccinum (Scha-
eff.) P. Krumm., lako je prepoznatljiva stapčara
srednje veličine. Posebna je po crveno-smeđem
središtu klobuka vlaknaste strukture koja podsjeća
na ljuske na krem podlozi. Jestiva je, no ne odveć
cijenjena vrsta. Zanimljivo je da plodna tijela mogu
koristiti za bojenje vune u žutu boju.

Tekst: Marija Glavaš

Foto: internet Osobit izgled klobuka

Č
upavu kružolisku ili kravlju vitezovku prvi je opisao
njemački mikolog Jacob Christian Schäffer 1774. go-
dine koji ju je tada smjestio u rod Agaricus. Znanstve-
ni naziv roda Tricholoma potječe od starogrčkih riječi
trikhos ili trix što znači kosa i loma što znači rub. Znanstveni
naziv vrste vaccinus upućuje na činjenicu da je središnja boja
klobuka slična boji crveno-smeđe dlake krave.
Rasprostiranje i stanište: gljiva je sjeverne hemisfere,
pridolazi u Europi, na sjeveru Azije i u Sjevernoj Americi. Pro-
nađena je i u Meksiku. Raste u crnogoričnim ili miješanim šu-
mama. Stvara ektomikorizne veze s crnogoričnim drvećem,
najčešće sa smrekom, rjeđe s jelom ili borom. Često pridolazi
u većim grupama, a vrlo rijetko pojedinačno. Vrsta ima sklo-
nost pojavljivati se na zamočvarenim tlima.
Opis: klobuk mladih primjeraka je stožast do široko konvek-
san s podvijenim rubom, a kasnije postaje konveksan do izrav-
nan. Promjera je od 3 do 8 cm. Vrh je blago ispupčen. Podloga
je krem boje i vidljiva je kao široki rub, a središte je crveno-sme-
đe, sastavljeno od vlaknastih ljuskica, bar-
šunastih na opip. Meso je bijelo ili žućka-
sto, ne mijenja boju uslijed oštećenja niti
se pojavljuje sok. Listići su rijetki, bijele
do krem-žute boje, ponekad s izraženim
smeđim mrljicama. U slučaju oštećenja
poprimaju smeđu boju. Spore su okrugla-
ste do eliptične i glatke. Otisak spora je bi-
jele boje. Stručak je šupalj, najčešće ravan
i cilindričan te često sužen na bazi. Nema
prstena. Dužine je od 3 do 9 cm i debljine
od 1 do 2 cm. Pri vrhu je bijele boje, a po-
tom prelazi u smeđu kakva odgovara onoj
na površini klobuka i gdje je vlaknaste
strukture nalik na ljuske. Meso je bijele ili
blijedo žute boje, a ako se ošteti, poprima
crvenkasto-smeđu boju.
Miris i okus: prema nekima ni miris ni
Šuplji stručak
okus nisu izraženi, prema drugima miris
Izražene smeđe mrlje na listićima
je blago zemljani, a okus gorkast što može biti stvar veće ili
manje osjetljivosti osobe na podražaje ili može biti uvjetova-
no staništem.
Vrijeme branja: od kolovoza do stu-
denog.
Jestivost: čupava kružoliska je
uvjetno jestiva gljiva, prema nekima je-
stiva. Zbog neizraženog okusa preporu-
ča se pofuriti ih i potom kuhati u slanoj
vodi s drugim gljivama. Prednost je ove
gljive što je niskokalorična. Ruski struč-
njaci tvrde kako ima povoljno djelovanje
pri liječenju tuberkuloze.
Slične gljive: druga predstavnica vi-
tezovki, lat. Tricholomataceae, gljiva vrste
lat. Tricholoma imbricatum (Fr.) P. Krumm.
koja stvara mikoriznu vezu s borom, klo-
buk je gladak kod mladih primjeraka,
potpuno smeđe boje, otisak spora je cr-
veno-ružičaste boje, meso je bijelo, a ne
crvenkasto i, što je važno za razlikovanje,
mijenja boju uslijed oštećenja. 
BROJ 286 | LISTOPAD 2020. HRVATSKE ŠUME 35
Zanimljiva priroda
Iznimno elastičan, vodootporan i hipoalergen prirodni materijal
Tekst: Marija Glavaš
Foto: Marija Glavaš, internet

Orezivanje pluta

Pluto se pridobiva isključivo

od plutnjakove kore
Da se kvaliteta pluta poboljšava određenim brojem skidanja ili rezanja sa stabla hrasta plutnjaka, znali
su još stari Grci. Filozof Teofrast zabilježio je to u svojem djelu De Causis Plantarum. Važno je istaknuti da
redovno obrezan hrast plutnjak upije tri do pet puta više ugljičnog dioksida nego neobrezan i zato ima
vrlo važnu ulogu u ekosustavu. Pluto kao materijal ima bezbrojne primjene, prirodan je i moguće ga je
reciklirati.

H
rast plutnjak, lat. Quercus suber, drvenasta je vazdaze-
lena vrsta iz porodice bukovki, lat. Fagaceae. Naraste
od 16 do 20 m i više. Obično s grananjem počinje na
4 ili 5 m visine. Lišće je ovalno, tamnije zeleno s gor-
nje strane, svjetlije s donje strane, ili sa slabije izraženim liska-
ma ili vidljivo nazubljenog ruba, dužine od 4 do 7 cm. Žirevi
su smješteni u dugačkim kapicama s dugim tankim svijetlim
ljuskama, a dužine su od 2 do 3 cm. Stablo može doživjeti i 500
godina starosti.
Hrast plutnjak najbrojniji je u Portugalu, gotovo po čitavoj
zemlji izuzev malog dijela na krajnjem sjeveru. Portugalske
šume čine 34 % svih plutnjakovih šuma i zato ne čudi što je
ova zemlja, između ostalog, čuvena po proizvodnji pluta i pro-
izvoda od pluta. Portugal proizvede gotovo polovinu svjetske
količine. Slijedi Španjolska u kojoj je plutnjak najbrojniji na
istoku, a plutnjakove šume čine udio od 27 %. U Europi je još
prisutan na istoku i jugu Italije uključujući otoke Sardiniju i Si-
36 HRVATSKE ŠUME BROJ 286 | LISTOPAD 2020.
ciliju. Na određenim lokacijama prisutan je na jugu Francuske
što uključuje otok Korziku gdje mu se areal proteže na jugu i
duž zapada. Kod nas je malobrojan. U najvećem broju prido-
lazi u šumi Šijana nedaleko od Pule, a pojedinačno na otoku
Rabu u šumi Dundo, u Blatu na Korčuli i na otoku Mljetu. U
Africi je prisutan na sjeveru Maroka, Alžira i u maloj mjeri u
Tunisu.
Možemo reći da se glavnina proizvodnje pluta odvija na
Iberijskom poluotoku jer Portugal i Španjolska zajedno pro-
izvedu nešto više od 70 %, s time da Portugal proizvodi oko
200 milijuna kg. Ostale zemlje proizvedu između 3 i 5 %, a
kod nas je isuviše malobrojan da bi se pokretala proizvodnja.
Često se uzgaja kao poljošumarska kultura jer se na staništima
plutnjaka vrši pašarenje stoke. Na staništima hrasta plutnjaka
često pridolaze jestive gljive ili biljke i, što je danas od iznimne
važnosti, medonosno bilje. Ima ekološki značaj kao vrsta koja
sprječava dezertifikaciju i eroziju te donosi bioraznolikost.
 Zanimljiva priroda
Dio koji se koristi - pluto ili felem
je sloj vanjske kore. Ima ga svako sta-
blo, ali je kod hrasta plutnjaka osobito
debelo. Glavna funkcija pluta je zašti-
ta debla i korijena od gubitka vode.
Vanjska kora ne samo da osigurava
zadržavanje vode u unutarnjim sloje-
vima kore, već i štiti stablo od požara.
Sastoji se od mrtvih stanica ispunjenih
zrakom koji je zastupljen s više od 50
%. Stijenke tih stanica sadrže tvar su-
berin koja je izrazito hidrofobne priro-
de, a nazvana je upravo po latinskom
nazivu suber. Primjer nepropusnosti za
vodu je očuvana boca šampanjca pro-
nađena na olupini Titanika u koju nije
prodrla ni kap morske vode. Suberin Zid obložen plutom
djeluje poput voska, a osim što odbija
vodu, odbija i plinove i prašinu što je od velikog značaja za biti i snažni i točni, osobito dok rade vertikalne rezove jer ne
alergičare i k tome se lako održava. Sprječava truljenje i ras- smije doći do oštećenja felogena, živog sloja kore zahvaljuju-
padanje. Primjer sprječavanja raspada su u vodu potopljene ći kojem se stvara novo pluto. Horizontalni rezovi izvode se
plutene ploče koje su ostale nepromijenjene mjesec dana. u vidu prstenova na visini koja predstavlja umnožak dvaju ili
Studije su potvrdile da suberin čini hrast plutnjak otpornim i triju vrijednosti opsega. Prema istraživanju dr. sc. Helene Pe-
na gljive poput plijesni i kukce, čak i termite. Sve to čini pluto reire objavljenom na web stranici ScienceDirect topic, mlada
sasvim posebnim prirodnim materijalom. stabla daju oko 15 kg pluta, a velika i zrela mogu dati oko 200
Pluto se skida s drveta nakon što stablo navrši između 25 i kg. Utjecaj na proizvedenu količinu ima i reakcija na skidanje
30 godina i dosegne opseg od oko 70 cm prsne visine, a na- i, naravno, stanište. Važno je naglasiti da redoviti postupak ne
kon čega deblo dubećeg stabla poprima crveno-smeđu boju. oštećuje stablo, već potiče stvaranje novog pluta i, prema re-
Takvo se prvo pluto ne koristi jer je slabe kvalitete, tj. porozno, zultatima istraživanja, popravlja vitalnost i zdravlje stabala.
a uz to je i odviše neravno. Stablima obično treba devet godi-
na za stvaranje novog debelog sloja pluta što predstavlja mi- Predmeti od pluta
nimalno razdoblje između dva skidanja ili se skida par godina
kasnije, npr. nakon 12 ili 18 godina. Po drugi puta uzeto pluto
Portugalci nazivaju mekim (cortiça amadia) što ukazuje na ve-
liku kvalitetu materijala ili drugim (cortiça secunderia).
Drugo pluto (chorcho segundero) prepoznaju i Španjolci
kao osobito pogodno za izradu čepova. Nakon što se s godi-
nama poboljšava kvaliteta pluta, slijedi pad kvalitete. Valja još
kazati da se uzima od kasnog proljeća do ljeta, odnosno od
svibnja do kolovoza dok je rast u jeku pomoću posebno izra-
đene i vrlo oštre sjekire. Kod toga je nužno da dosegne 3 cm
debljine. Režu ga isključivo osposobljeni radnici koji moraju
Poštanska marka od pluta

BROJ 286 | LISTOPAD 2020. HRVATSKE ŠUME 37

Aktualno
Pluto za nošenje
Čepovi su najčešći proizvod od pluta, a način proizvodnje
može se opisati na primjeru jednog od portugalskih pogona.
Sakupljeni pluto s korom obično se slaže u složajeve i veže.
Nakon skidanja slijedi kuhanje na visokoj temperaturi u po-
strojenjima u svrhu omekšavanja i čišćenja. U prošlosti su u
tu svrhu iskapane jame, a voda se u njima nije mijenjala, no
danas se u pogonima redovito mijenja i filtrira. Nakon kuhanja
pluto se tiješti u neravne daske na kojima se još uvijek nala-
zi vanjska kora. Daske se slažu na betonske palete te se čeka
oko mjesec dana kako bi sva voda isparila iz zračnih džepova.
Kako bi bilo lakše izraditi čepove, daske se režu na komade, a
zatim se pristupa samoj izradi čepova, što ručno, što strojno.
Ostatci se ne bacaju već lijepe, a gotovi čepovi sortiraju pre-
ma izgledu. Zanimljivo je primijetiti da proizvođači whiskija
izbjegavaju korištenje plutenih čepova. Razlog je promjena
mirisa u slučaju da se čep zdrobi, a komadići upadnu u ovo
alkoholno piće.
Portugalci jesu poznati po vanjskom oblaganju zdanja
oslikanim keramičkim pločicama, no u tu svrhu svakako mogu
koristiti pluto. Pluto se koristi za oblaganje unutarnjih zidova
pa čak i peći. Prednosti u odnosu na bambus, koji je isto tako
prirodan materijal i vrlo koristan zbog antibakterijskog djelo-
vanja, su veća otpornost na pritisak, zvučna izolacija, mekoća i
toplina. Podovi od pluta na pritisak djeluju poput memorijske
pjene, ali ih nije preporučljivo isuviše opterećivati, npr. teškim
namještajem. Često su otporniji od drvenih podova, no lako
podliježu oštećenjima od grebanja kakva najčešće ostavljaju
kućni ljubimci. Uslijed dugotrajne vlage ili izlaganja toplini ili
suhoći može doći do širenja ili usukavanja pluta. Uslijed jačeg
izlaganja UV zračenju pluto poprima žuti ton, a je li to nedo-
statak ili poželjno stvar je osobnog ukusa i uklapanja s namje-
štajem. Za proizvodnju podova valja još reći da se obloge do-
datno štite premazima kako bi se osigurala zaštita od habanja,
grebanja i UV zračenja. Jedan od njih sadrži keramiku, a drugi
je baziran na nanotehnologiji. Proizvođači kao važnu stavku
ističu gustoću pluta te veličinu i konzistenciju granula. Gusto-
ća ima utjecaj na strukturnu stabilnost.
Od pluta se još mogu izraditi razni praktični predneti kao
što su namještaj, ruksak, kišobran, posuđe ili prostirka za vjež-
banje, odjevni predmeti kao što su šeširi i kape, potplati, cipe-
le i papuče ili nakit. Primjena pluta je beskonačna! 
38 HRVATSKE ŠUME BROJ 286 | LISTOPAD 2020.
N
iti jedan od oblika zabavne industrije ne može
se pohvaliti takvim rastom u kratkom vremenu
kao industrija videoigara. Suprotno općim vje-
rovanjima da videoigre igraju tinejdžeri, pro-
sječna starost igrača na području SAD-a je 35 godina.
Same igre vrijede milijarde dolara sa sofisticiranom i ra-
zvijenom strategijom razvoja baš poput najvećih kom-
panija drugih industrija, a 2019. godine tržište videoiga-
ra imalo je prihod od rekordnih 135 milijardu dolara.
Pozitivne strane igranja videoigara su da potiču raz-
mišljanje i različite načine sagledavanja problema, istra-
živanje načina odgovora na danu situaciju, razvijanje
mašte, orijentiranje po kartama, razumijevanje uzroka i
posljedice, zahtijevaju dobru koordinaciju oka i ruke. Igre
na temu šumarstva rijetko se pojavljuju kao samostalna
tema, no zato su često kulisa za radnje širokog spektra
igara. „Gaming“ koristi šumarstvo kao kulisu, a šumarstvo
posredno koristi „gaming“ kao promociju. Iako šumarstvo
nema direktne financijske koristi od videoigara na temu
šumarstva, posredni je utjecaj zamjetan.
Najčešća PC igra na temu šumarstva je simulator
Foresty 2017. Osvrti su većinom kritični spram ideje
da je jedini cilj igre posjeći stabla i izvući ih iz šume do
„Gaming“ koristi šumarstvo kao
kulisu, a šumarstvo posredno
koristi „gaming“ kao promociju.
Iako šumarstvo nema direktne
financijske koristi od videoigrica
na temu šumarstva, posredni je
utjecaj zamjetan.
stovarišta. Igrač je generički sjekač, klišeizirani bradonja
u kariranoj košulji, koji ide šumom na konju naoružan
pilom te nasumce ruši stabla. Sve u svemu, ova igra ni-
pošto ne popularizira struku, dapače, podržava predra-
sudu o zadrtim šumarima. Slična, ali mnogo razrađenija i
uspješnija verzija je Euro Farm Simulator: Forestry. Zbog
znatno bolje grafike, razrađene dinamike i kvalitetno
renderiranih kretnji stekla je bolje ocjene i veću popular-
Simulator za dizalicu firme Tajfun

Digitalizacija šuma
„Gaming“
industrija
- virtualne
šume u
videoigrama
Videoigre su danas većinom percipirane samo kao igre te postoje opravdane kritike za njihovo pretjerano
konzumiranje, ali i mnoge dobre strane igranja. Kako god gledali na njih, one su danas, a bit će još više u
budućnosti, dio integrirane marketinške komunikacije. To se ne odnosi samo na marketing proizvoda, već
i ideja, a u slučaju šumarstva i jednog i drugog. Gdje je u tome šumarstvo? Kako „gaming“ industrija koristi
šumarstvo i kako šumarstvo koristi „gaming“ industriju?
nost, osobito među mlađim igračima kojima je, sudeći prema
grafici i stilu, igra namijenjena.
Na prošlogodišnjem sajmu poljoprivrede CROAGRO mogli
smo vidjeti i isprobati Real 3D simulator za traktorsku dizalicu
firme Tajfun. Ova je kompanija vrlo agilna u modernom mar-
ketingu i prezentiranju svojih proizvoda te je kreirala simu-
lator – zabavan i vrlo koristan alat za promociju, testiranje i
učenje kako upravljati njihovim strojem.
Simulatori se već desetljećima koriste u različitim struka-
ma pa je bilo očekivano da šumarska struka preuzme te teh-
nologije. Sjekačke i strojarske sposobnosti mogu se testirati i
pomoću PC igrica poput Lumberjack simulatora, Woodcutter
Simulator 2019, Professional Lumberjack 2015.
Specifično šumarske igre pretežno su različiti simulato-
ri, ali one koje će oduševiti šumare su edukativne igre i stra-
tegije.
Za istaknuti je videoigricu iz žanra „indie“ avanture Botani-
cula, češke „gaming“ kompanije Amanita Design, koja je od-
mah nakon izlaska postala pravi boom. Dobila je oduševljene
recenzije igrača i kritike, višestruko je nagrađivana od „ga-
ming“ struke, ali i dobitnica nagrade za Anifilm i umjetnički
doprinos videoigrama. Ovo je strategija besprijekorne grafike,
prekrasnog dizajna, poetske atmosfere i priče, ekološki osvije-
štena, zanimljiva djeci i odraslima. Likovi Gljiva, Tobolac maka,
Grančica, Pero i Fisalis trebaju spasiti sjemenku i posaditi ju
na kraju avanture od preko 150 detaljnih lokacija sa stotina-
ma zabavnih animacija, zagonetki, kvizova i zadataka. Ovakva
Zanimljivosti
Aktualno
Tekst: Lucija Vargović
Foto: Lucija Vargović, internet
Lumberjack simulator
igra neizmjeran je doprinos osviještenju o ekologiji, ljubavi
prema prirodi i zahtijeva puno pažnje za spašavanje sjemenke
što upućuje na stvaran svijet i vrijednost svake biljke.
FORESTIA je više projekt nego samo igra i sastavni je dio
platforme nazvane Igre za znanost. Kanadskom ministarstvu
šumarstva to je jedan od niza projekata za formiranje jedin-
stvenog i inovativnog nastavnog alata za promociju šumarske
znanosti i šumarskih poslova. Uvod u igru najavljuje da ćemo
otkriti tajne borealne šume i kaže: „Suočite se sa strašnim
izazovom održivog gospodarenja šumama. Izvršite inventar
šuma, opskrbite svoje pilane pomoću višenamjenskih sjeka-
ča stabala, borite se protiv masivnih šumskih požara i zaštitite
dio šume koji sadrži izuzetan ekosustav.“ Forestia je dostupna
besplatno online na: www.gameforscience.ca/forestia.
Naziv igre The Forest zavarat će jer se zapravo radi o horor
strategiji, a ne šumarstvu. Ipak, kao jedna od najboljih značaj-
ki ove igre istaknut je vrlo realni prikaz prirode koji, kako na-
vode recenzije, „graniči s perfekcionizmom“. Igrače je taj detalj
toliko impresionirao da ju baš zbog toga svrstavaju među naj-
bolje u pretrpanom žanru sličnih igara. Druge igre koje kori-
ste šumu kao scenografiju za smještanje radnje, a u „gaming“
svijetu izdvojene kao preporuka za ljubitelje prirode su: Never
Alone, The Witcher, The Elder Scrolls V: Skyrim, Shelter 1 & 2,
Assassin’s Creed IV: Black Flag, Ori and the Blind Forest, Far Cry
Primal, Grand Theft Auto V, Battlefield 3.
Web stranica www.rainforest-alliance.org/kids svojim sadr-
žajima nudi jednostavne igre za djecu, a obuhvaća širi spektar
BROJ 286 | LISTOPAD 2020. HRVATSKE ŠUME 39
Zanimljivosti
tema iz prirode i namijenjena je prvenstveno neformalnom
učenju. Najmlađima je namijenjena igrica Toca Nature u kojoj
se oblikuje priroda, sade biljke, sakupljaju plodovi i hrane ži-
votinje. Autor igre kaže:
- Toca Nature nema za cilj zamijeniti iskustvo odlaska u
stvarnu šumu. Umjesto toga želimo pojačati misterije i čarob-
ne trenutke koji bi mogli biti doživljeni u divljini.
Na temeljima jednostavnih igrica se, što je bio slučaj i u
mnogim drugim strukama, razvio primjenjiv alat za različite
svrhe. Zanimljivo je da je u ovom slučaju razvoj igrica na temu
šumarstva donekle zastao, dok se nadogradnja u praktičnoj
primjeni digitalnih tehnologija i virtualne stvarnosti impresiv-
no razvija. Tako se razvija i kreiranje virtualne šume.
Ovaj visoko postavljen cilj zahtijeva sinergijsku konver-
genciju polja CAD-a, GIS-a, vizualne simulacije, snimanja i
daljinskog istraživanja. Pomoću vrlo složenih sustava koji
„O igri se često govori kao
odmoru od ozbiljnog učenja,
ali za djecu igra je ozbiljno
učenje.“ – Carl Rogers
objedinjuju i preko 50 različitih programa, stvaraju se mape
za virtualni obilazak šuma. Formirani virtualni tereni koriste se
za različite svrhe - od videoigara do komercijalnih prikaza, ali
sve više i za znanstvene projekcije.
Virtualna šuma obilazi se pomoću VR naočala i premijerni
je primjer adaptacije VR-a u poslovanju. VR naočale omogu-
ćuju pogled u virtualnu stvarnost, pregledavanje VR videa koji
su snimani s 360 stupanjskom kamerom te omogućuje učinak
3D slike, potpunu izolaciju od vanjskog svijeta, bogate boje i
kontrast, prilagođavanje vidne razdaljine.
Nakon stvaranja virtualne šume slijedilo je virtualno šumar-
stvo. Virtualnim šumama dodaju se složeni algoritmi za različi-
te projekcije i budući izgled šume. Zatim se koriste za izradu
planova gospodarenja privatnim i državnim šumama, parkovi-
ma i ostalih interesnih površina te za povezivanje predmetne
površine s okolnim značajnim informacijama. Tako na primjer
kanadske šumarske institucije i veliki finski šumarski koncern
Metsagroup nude zainteresiranoj javnosti i privatnim šumopo-
sjednicima virtualni pregled šume, prijedlog plana gospodare-
nja te projekciju iste šume nakon određenih zahvata.
Scena iz videa o Metsagroup inteligentnoj šumi
40 HRVATSKE ŠUME BROJ 286 | LISTOPAD 2020.
Hrvatske su šume već 2018. godine u sklopu aktivnosti
zaštite od požara upotrijebile nove digitalne tehnologije
i kreirale interaktivnu virtualnu šumu. U kampanji „Osvrni
se“ napravljena je videosnimka 360° šume koja je digitali-
zirana u virtualnu šumu u kojoj se igrač vrlo jednostavno
kreće i zapaža detalje te tako uključuje u nagradnu igru.
Umjesto da se oslanjaju na 2D karte i pisane dokumente,
stanovnici sada mogu istražiti imerzivno i precizno trodi-
menzionalno (3D) okruženje u kojem se mogu kretati po volji
pomoću VR naočala. S gledišta korisnika aplikacija ima dvije
glavne značajke: 1) prikazuje stanje šume prije i poslije (omo-
gućujući korisniku prelazak iz jednog stanja u drugo); 2) može
se iskusiti u prvom licu ili perspektiva odozgo prema dolje.
Ovako detaljne razrede virtualne šume vode nas u
daljnje mogućnosti korištenja koje se razvijaju u smjeru vir-
tualnog šumskog kupanja. Pojam šumskog kupanja, opisan
u prethodnim brojevima časopisa, tek je počeo ulaziti u Hr-
vatsku, dok je u svijetu već, osobito s pojavom korone, počeo
Botanicula
dobivati virtualnu verziju. Terapeuti šumskog kupanja koriste
VR tehnologije za vođenje svojih „klijenata“ u stvarnu šumu
ili se koriste realističnim prikazima šume kao podlogama za
svoje terapeutsko vodstvo. Naravno da šumari gledaju na to
kao vrlo lošu zamjenu za stvarni boravak u prirodi, ali može-
mo cijeli šumski virtualni svijet smatrati dobrom promocijom
šumarstva i pozivom na „pravi“ posjet šumi.
Nove tehnologije ubrzano uvode gospodarenje šumama u
elektronički svijet. Suvremena tehnologija donijela je potpu-
no nove načine prikupljanja podataka koji pružaju još preci-
znije i višestruke informacije o šumama - inteligentne šume
vodeći su put i oblikuju budućnost šumarske industrije.
U Hrvatskoj se primjene i unapređenje ovih tehnologija
već istražuju od 2017. godine u sklopu projekta 3D-FORIN-
VENT koji provodi Hrvatski šumarski institut s domaćim i ino-
zemnim partnerima, a Hrvatske šume sudjeluju u terenskom
testiranju i pratećim radionicama te s tog aspekta stoje uz bok
svjetskim praksama i znanstvenim dosezima.
Od igre sve kreće i igra nas vodi u stvarni život pa tako i u
stvarnu i u virtualnu šumu i šumarstvo. Moguće je zaključiti da
je sa šumarske perspektive igranje šumarskih videoigrica po-
željna aktivnost uz, naravno, puno pažnje pri odabiru sadržaja
i vremena utrošenog u igri kako ne bismo osjetili negativne
aspekte ove tehnologije. 

Lijek, začin i konzervans
Primorski vrisak sadrži
vrijedno eterično ulje
Primorski vrisak, lat. Satureja montana, pripada
redu Laminales koji uglavnom čine polugrmovi
i zeljanice. Tom redu pripada mali broj porodica,
no veliki broj vrsta. Unutar porodice usnjača,
lat. Lamiaceae, postoje rodovi koji predstavljaju
značajne domaće ljekovite vrste, a među njih se
ubraja i rod Satureja L. Kod nas unutar ovog roda
dolaze tri vrste i imaju gotovo istovjetno ljekovito
djelovanje.
Tekst: Marija Glavaš
Foto: internet
P
Primorski vrisak koristi se već 2000 godina s obzirom na
to da su vrijednosti ove biljke prepoznali još stari Grci
i stari Rimljani. Osim kao ljekovita biljka, korisna je kao
začin i konzervans mesa. Znanstveni naziv roda Sature-
ja upućuje da je riječ o biljci ugodnog mirisa i okusa. Latinski
naziv vrste montana upućuje da je riječ o planinskoj biljci.
Rasprostranjenost i stanište: primorski vrisak prirod-
no pridolazi na jugu Europe i zapadu Azije. Najčešće raste u
submediteranskom području, u velikom broju na suhim ka-
menitim i toplim sunčanim mjestima. Pojavljuje se od obale
mora do 1200 m n. m. i više. Kod nas ga najviše ima u Istri,
Primorju, Lici i Dalmaciji.
Listovi i cvjetovi
Ljekovito
Aktualno
bilje
Začin od primorskog vriska
Opis: primorski vrisak je polugrm koji naraste od 10 do 40
cm i više. Korijenov sustav snažno je razvijen te dobro veže tlo.
Stabljike i grančice su okrugle i fino dlakave, a izbojci uspravni
ili polegnuti. Listovi su nasuprotni, jednostavni, sjedeći, šilja-
stog vrha, dugi od 1,5 do 2 cm i široki od 2 do 4 mm. Cvjetovi
su mnogobrojni s izraženom stapkom, dvospolni, dužine od 7
do 11 mm. Čaška je cjevasto zvonolika, dužine od 4 do 5 mm,
a vjenčić dvousnat, bijele boje. Plod je kalav i raspada se u če-
tiri okruglasto jajasta oraščića koji sazrijevaju od rujna do stu-
denog. Valja istaknuti da je primorski vrisak vrlo varijabilna vr-
sta s velikim brojem opisanih nižih taksona. Vrlo srodna vrsta
je planinski vrisak (lat. Satureja subspeciata Bertl. Ex. Vis.). Obje
vrste često pridolaze na istom staništu i u načelu se koriste na
isti način, no planinski u većini slučajeva ima ljubičaste listove.
Ljekoviti dijelovi: u ljekovite svrhe koriste se listovi (Satu-
rea folium). Pridobivaju se na način da se režu cijele stabljike
u vrijeme cvatnje ili ranije, tj. krajem kolovoza i tijekom rujna.
Odrezani se dijelovi suše te se osušeni ljekoviti listovi i cvjeto-
vi lako odvajaju.
Kemijski sastav: po kemijskom sastavu primorski je vri-
sak sličan majčinoj dušici i timjanu (vrstama iz iste porodice).
Najvažniji ljekoviti sastojak je eterično ulje koje sadrži kompo-
nente karvakrol i timol te dr.
Ljekovita svojstva i djelovanje: primorski vrisak izni-
mno je vrijedna medonosna ljekovita i ukrasna biljka koja
ima veliko ekološko značenje. Sadrži vrlo ljekovito eterično
ulje koje djeluje kao karminativ (sredstvo protiv nadutosti),
antispazmotik, ekspektorans i uz to ima antibakterijsko i an-
tigljivično djelovanje. Upravo je zbog antimikrobnog djelo-
vanja korisno za liječenje raznih ozljeda, gljivičnih infekcija
kože, čireva u ustima, upale usne sluznice, upale grla itd.
Japanski znanstvenici došli su do spoznaje da može djelo-
vati protiv virusa HIV-a tipa 1. Primorski vrisak koristi se kod
liječenja proljeva, crijevnih i želučanih grčeva te upale želu-
čano-crijevne sluznice, pospješuje izlučivanja mokraće, zno-
ja i vode iz organizma. Djelotvoran je u slučaju reume i kod
liječenja dišnih organa. 
BROJ 286 | LISTOPAD 2020. HRVATSKE ŠUME 41
 Nova školska godina, novi program

„Tko to ide, tko to gazi po

šuštavoj šumskoj stazi?“
Polazeći od saznanja da se većina dječjih spo-
sobnosti i potencijala razvija u predškolsko
doba, vrlo je važno da djeca od najranije dobi
mogu doživjeti i upoznati prirodu, naučiti je
voljeti i poštivati te otkrivati mogućnosti vla-
stitog djelovanja na očuvanje i zaštitu život-
nog okruženja .
Cilj suradnje s časopisom u programu „Tko to
ide, tko to gazi po šuštavoj šumskoj stazi?“ po-
lazi od želje da djecu potičemo na usvajanje
spoznaja, razvijanje pozitivnih navika prema
očuvanju šume i šumskog stanovništva.
U ovom programu upoznat će se s načinom
življenja i karakteristikama šumskih životi-
nja kroz razgovore, zagonetke, pjesme, priču
i igru.
DV “MAKSIMIR”, Zagreb
Ime i prezime djeteta: Luna Zorić, 5,8 godina
U velikoj šumi zvijer se skriva, kad dođe zima u Odgojiteljice: Martina Tonković, Kristina Kutleša i Marija
pećini sniva? Jukić
Komentar djeteta: –

MEDO SE PRERANO
PROBUDIO

Iz brloga svog je zimus pa zlovoljno gunđajući

izašao stari medo.
Šapama je trljo oči
i pažljivo sve razgledo.
Vidje da je nebo vedro,
ali šuma još ne lista.
Potok ispod leda šumi,
a s drveta inje blista.
„Još je zima!“ rekao je
i zijevnuo dvaput lijeno,
42 HRVATSKE ŠUME BROJ 286 | LISTOPAD 2020.
polako u spilju kreno.
Vjeverica ga je s grane
gledala gdje tromo gega.
Ljutit je obilazio
sve oveće hrpe snijega.
A kad su malo zatim
zečevi što svuda trče
kraj medine spilje prošli, DV “BUKOVAC”, Zagreb
čuli su ga kako hrče. Ime i prezime djeteta: Petra Šimanović, 6,3 godine
Odgojiteljice: Blaženka Videc i Lidija Lukač
Dobriša Cesarić Komentar djeteta: „Medo je šetao pored rijeke i čekao da
dođe proljeće.“
DV “GUSTAV KRKLEC”, Krapina
Ime i prezime djeteta: Katja Kunštek, 6,5 godina
Odgajateljice: Božena Kavać i Mirjana Gumbas
Komentar djeteta: „Mama medvjedica zabunila se i prerano
probudila, mali medo još spava.“
DV “DUGA RESA”
Ime i prezime djeteta: Marijeta Tomičić, 5,11 godina
Odgojiteljice: Danaja Mihalić, i Sonja Trgovčić
Komentar djeteta: „Medvjed je velika životinja koja u jesen
skuplja plodove za zimski san i jako voli jesti med.”
DV “VEDRI DANI”, Zagreb
Ime i prezime djeteta: Leona Klanac Rahija, 6,2 godine
Odgajatelji: Davorka Gorjanec i Vlatka Milošević
Komentar djeteta: „Medvjed je strašan. Ima oštre zube. Tijelo
mu je prekriveno krznom. On spava cijelu zimu.“
DV “JOSIPDOL”
Ime i prezime djeteta: Tara Tutek, 5,4 godine
Odgojiteljice: Marica Ševrović i Anita Blašković
Komentar djeteta: Lara Belančić (6 godina): „Ja znam da je brlog
soba za stan medvjeda. Napravi je od mekanog, suhog lišća.“
DV “POTOČNICA”
Ime i prezime djeteta: Agata Verović, 5,6 godina
Odgojiteljice: Vesna Lampić, Mirka Bastijanić i Anita Salopek
Komentar djeteta: Bartol Bačić (6,4 godine): „Medvjede
moramo čuvati jer ih ima jako malo.“
DV “ZAPRUĐE”
Ime i prezime djeteta: Iva Antunović, 5,10 godina
Odgojiteljice: Katarina Matić Stanić i Diana Bačić
Komentar djeteta: „Medo živi u brlogu. Budi se jer je postao
gladan.”
BROJ 286 | LISTOPAD 2020. HRVATSKE ŠUME 43
Aktualno

44 HRVATSKE ŠUME BROJ 286 | LISTOPAD 2020.