broj

135
Godina XII.,
Zagreb,
ožujak
2008.

Časopis za popularizaciju šumarstva ISSN 1330-6480

Park-šuma
Čikat  4

Šumarija
Pula  10

Voda kao
zdravlje  14

Program
gospodarenja
za Baćinu  18

Baranjski
jelen  32
u ovom broju
2–3 Kako povećati prevenciju u sprečavanju
šumskih požara

4–9 Turistička, estetska i rekreacijska uloga

Mjesečnik »Hrvatske šume«
park-šume Čikat Izdavač: »Hrvatske šume«
Još veću pozornost pokloniti zaštiti šuma, d.o.o. Zagreb
bolestima i štetočinama u šumi Predsjednik Uprave:
dipl. ing. šum. Darko Vuletić
Glavni urednik:
10 – 13 Šumarija Pula značajan je čimbenik Miroslav Mrkobrad
istarskog šumarstva
Novinari: Irena Devčić-Buzov,
Uređuju se privatne šume u Antun Z. Lončarić, Miroslav
Gorskom kotaru Mrkobrad, Vesna Pleše
i Ivica Tomić
Uređivački odbor:
14 – 15 Voda kao zdravlje predsjednik Branko Meštrić,
Ivan Hodić, Mladen Slunjski,
Herbert Krauthaker, Čedomir
Križmanić, Željka Bakran
16 Trešnja nadjačala čuveni hrast
Adresa redakcije:
Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb

18 – 19 Prvi Program gospodarenja za Baćinu tel.: 01/4804 169

faks: 01/4804 101
e-mail: direkcija@hrsume.hr
miroslav.mrkobrad@hrsume.hr
20 – 25 Vatromet iznad Bospora
Uredništvo se ne mora uvijek
Javori slagati s mišljenjem autora
teksta.

26 – 27 Mali zimzelen Grafičko oblikovanje:

Stjepan Pepelnik
Breza, dama među stablima
Priprema i tisak:
Vjesnik, d.d. Zagreb,
28 – 29 Delnice – najstariji zapisi o gradu iz Slavonska avenija 4
vremena Frankopana Naklada: 6200
CJENIK OGLASNOG
PROSTORA
30 – 35 Šumska ljepotica jela Jedna stranica (1/1) 3600 kn;
Čovjek kojemu je dan prekratak pola stranice (1/2) 1800 kn;
trećina stranice (1/3) 1200 kn;
Odbacivanje rogova baranjskoga kralja četvrtina stranice (1/4) 900 kn;
osmina stranice (1/8) 450 kn.
Unutarnje stranice omota (1/1)
36 – 39 Smanjiti emisiju CO2, povećati udio 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn;
1/3 stranice 1800 kn; zadnja
obnovljivih izvora energije stranica 7200 kn (tu stranicu
Smijeh je lijek nije moguće dijeliti).
Ekološka markica garantira čistoću meda! U ovu cijenu nije uračunat PDV
koji plaća oglašivač.
Više od 230 izleta!
Naslovna stranica:
40 Lovišta Ričičko bilo i Sjeverni Velebit za krupnu divljač Preživio!
Krunoslav Arač
Zadnja stranica:
Proljetne igre
Zlatko Lončarić
x Generalno zastupstvo za John Deere, šumarska
oprema za Hrvatsku.

x Prodaja rabljenih (repariranih) strojeva za

šumarstvo.

x Strojevi za izradu sjeĆke za elektrane.

x Rezervni dijelovi za strojeve:

Timberjack
John Deere, šumarski strojevi
Kockums

x Ovlašteni servis sa školovanim serviserom.

 ožujak protupožarna preventiva
Nova Uprava,
Kako po
U prosincu prošle godine

isti zadaci okončan je zajednički

projekt Ministarstva

N
poljoprivrede, šumarstva

u spreča
a sjednici Skupštine Hrvatskih šuma, 31. siječnja, za
novoga predsjednika Uprave HŠ imenovan je dipl. i vodnoga gospodarstva
ing. šum. Darko Vuletić (raniji voditelj Uprave šuma i FAO organizacije pod
Zagreb i pročelnik gradskog Ureda za poljoprivre-
du i šumarstvo Zagreba), a dotadašnji predsjednik mr. sc.
nazivom »Izgrađivanje
Darko Beuk postao je članom Uprave. Od važnijih promjena kapaciteta za
spominjemo da je na vlastiti zahtjev opozvan i dosadašnji sprečavanje šumskih
član Nadzornog odbora HŠ Luka Bebić, a na njegovo mjesto
požara« (»Capacity
imenovan Ivica Francetić, načelnik lovne inspekcije u Mini- Piše: Goran Videc, dipl. ing.
starstvu. Skupština se također odlučila na izmjenu Izjave o Building for Forest Fire
ustroju pa je broj člano-
Foto: G. Videc
Prevention«) tijekom koje
va Uprave s dosadašnjih
1-3 povećan na 1-5, a je organizirano niz akcija
popunjavanje Uprave i radionica o prevenciji
očekuje se uskoro.
Tako je na čelo Hr-
šumskih požara

vatskih šuma došao sed-
mi direktor (predsjednik
Uprave) otkako one
postoje kao jedinstveno
poduzeće (A. Mudrovčić,
J. Dundović, Z. Serdaru-
šić, I. Tarnaj, Ž. Ledinski,
D. Beuk i sada D. Vule-
Dipl. ing. šum. Darko Vuletić tić). Kao i u dosadašnjih
17 godina, i kao i u ostalim državnim (javnim) tvrtkama,
imenovanje čelnih ljudi produkt je političkih dogovora.
Za 10-ak tisuća zaposlenih u Hrvatskim šu-
mama takve promjene dio su ukupnog političkog kolorita u
državi. Njih zanima obična svakodnevica, poslovanje tvrtke,
osobni dohoci, i što će, u krajnjem slučaju, biti s njima.
Hrvatske šume dosad su bile dobra firma, radnici su
redovito primali plaću, nije bilo otpuštanja. Tvrtka je i po
drugim mjerilima bila uspješna: dobro i stručno se gospo-
darilo s povjerenim joj nacionalnim blagom, hrvatski šumari
i šumarstvo cijenjeni su u europskim šumarskim krugovima.
Novu Upravu, dakle, čeka nimalo lak zadatak – održati tvrt-
ku stabilnom i u vremenu koje dolazi održati djelatnost šu-
marstva na potrebnoj stručnoj razini.
Nekoliko je zadataka kojima će se u na-
rednom razdoblju Uprava morati baviti. Neki od njih su »sta-
ri« i već godinama »vise nad glavom« šumarima, a neki su
produkt novijeg vremena i novih odnosa. Tako se već devetu
godinu najavljuje restrukturiranje (još od 2000. i irskih savje-
todavaca iz tvrtke Coillte), i to je pitanje kojim će se sigurno
baviti nova Uprava; osnovane su institucije koje bi trebale
pridonijeti podizanju razine stručnosti i šumarske legislative:
Šumarska komora, Savjetodavna služba, pa će dio aktivnosti
biti usmjeren i na unapređenje suradnje s njima. Otvoreno je
jedno novo poglavlje u šumarskoj djelatnosti, proizvodnja i
korištenje biomase gdje će se također definirati neke stvari.
Sve veći (i teži) je pritisak različitih udruga koje bi šumu štiti-
le od svega, pa i šumara. To je stalna bitka u kojoj opetovano
treba dokazivati da su hrvatski šumari sačuvali ove i ovakve
šume. No, kad je o pritiscima riječ, za Upravu će biti dosta
posla othrvati se sve brojnijim zahtjevima za izdvajanjem
šumskog zemljišta u različite svrhe, posebno u priobalju.
Pred novom Upravom je, konačno, zadatak da tvrtka i dalje
dobro posluje, što znači stručno gospodari šumama, obnav-
lja ih i, što je svima najvažnije, ostvaruje dobit. (m)
S
vake godine šumski požari unište
gotovo 500 milijuna hektara poljo­
privrednih i šumskih površina diljem
našeg planeta, stoga i ne čudi interes
koji požari raslinja izazivaju posljednjih ne­
koliko godina u različitim sferama društva, s
obzirom da predstavljaju najozbiljniju prijet­
nju opstanku pojedinih ekosustava i očuva­
nja biodiverziteta.
I naša zemlja suočena s tom prijetnjom u
posljednjih je desetak godina uložila značaj­
ne napore kako bi se negativno djelovanje
požara na okoliš i ekosustave svelo na naj­
manju moguću mjeru. No unatoč sveukup­
nome djelovanju, teško se oteti dojmu da
zadovoljavajuća razina još uvijek nije postig­
nuta. No, također valja istaknuti da usprkos
svemu, primjetni pomaci na bolje postoje.
U rješavanje problematike požara ra­
slinja posljednjih se nekoliko godina aktivno
uključilo i Ministarstvo poljoprivrede, šumar­
stva i vodnoga gospodarstva kroz niz proje­
kata financiranih iz državnog proračuna, ali
i iz sredstava međunarodnih organizacija,
prije svega Organizacije Ujedinjenih naroda
za hranu i poljoprivredu (FAO).
U tom smislu pokrenut je sredinom 2006.
godine zajednički projekt Ministarstva i FAO
organizacije pod nazivom TCP/CRO/3001
»Izgrađivanje kapaciteta za sprječavanje
šumskih požara« (»Capacity Building for Fo­
rest Fire Prevention«).
Općeniti cilj ovoga projekta bio je ti­
jekom 18 mjeseci njegova trajanja inicirati
razvijanje učinkovitih mehanizama zaštite
šuma putem:
– jačanja osposobljenosti svih interesnih
skupina pri sprječavanju i nadzoru šumskih
požara putem stručnog usavršavanja na
svim razinama
– razvijanja zakonodavnog okvira za pro­
gram integriranog upravljanja šumskim po­
žarima u Hrvatskoj, te
Predstavnik FAO Petteri Vourinen na
završnom skupu
– povećanja sudjelovanja i interesa javno­
sti u sprječavanju šumskih požara.
Projekt se stoga usredotočio na utvrđiva­
nje uzroka požara, naročito u svezi njihove
povezanosti s poljoprivrednim praksama, te
osmislio i pokrenuo kampanju s ciljem podi­
zanja svijesti. Također je osigurao obuku in­
teresnim skupinama na svim razinama (npr.
državna uprava, vatrogasci, privatni šumo­
posjednici i korisnici šuma) u integriranom
upravljanju šumskim požarima te u tehni­
kama kontroliranja požara putem eduka­
cijsko-promidžbenog programa na temelju
neposrednog kontakta s lokalnom zajedni­
com. Konačno, projekt je inicirao i pripremu
prijedloga za zakonodavstvo vezano uz inte­
grirano upravljanje šumskim požarima.
Tijekom njegova trajanja provedena
je čitava lepeza različitih aktivnosti od kojih
ćemo spomenuti nekoliko najznačajnijih:
– radionica o integriranom upravljanju
šumskim požarima (travanj 2007. – Tuhelj)
u okviru koje su definirani ciljevi kao što su
jačanje suradnje i veća potpora s nacional­
ne, regionalne i lokalne razine; uvrštavanje
ekoloških, društvenih i gospodarskih potre­
ba lokalnih zajednica u planove zaštite od
požara; iznalaženje i prihvaćanje društveno
i ekološki prihvatljivih i održivih rješenja u
upravljanju požarima; jačanje preventivnih

 Broj 135 • ožujak 2008. HRVATSKE ŠUME

 ZATVARANJE TCP/CRO/3001 PROJEKTA

većati prevenciju
avanju šumskih požara
mjera zaštite od šumskih požara; dodatna odbora na kojoj su predstavljeni postig­ provoditi svoje obveze iz oblasti zaštite od
edukacija i podizanje svijesti o pravilnome nuti rezultati. Uz članove Koordinacijskog šumskih požara. Uz financijska sredstva,
postupanju s vatrom odbora ovome sastanku prisustvovali su i ovo uključuje stručno usavršavanje, obuku,
– likovno natjecanje u osnovnim škola­ članovi projektnog tima, delegacija FAO or­ komunikacije i upravljanje.
ma priobalnih županija gdje je u 7 osnov­ ganizacije predvođena voditeljem projekta 3. Potaknuti primjenu novih taktika i teh­
nih škola više od g. Petteriem Vuo­ nologija gašenja šumskih požara.
300 učenika uklju­
čeno u natjecanje,
Zaštita šuma od požara jedan je od rinenom, te pred­
stavnici Državne
4. Nužno je podupirati okrupnjivanje če­
stica kako bi se osigurale površine kojima je
a radovi su korište­ najvažnijih zadataka društva. Razlozi uprave za zaštitu moguće komercijalno upravljati i tako osigu­
ni kao podloga za tome očituju se prije svega u očuvanju i spašavanje, Hr­ rati povrate uloženih sredstava.
izradu materijala vatske vatrogasne 5. Pokrenuti inicijativu za službeno pri­
za podizanje svi­ prirodnih vrednota, ali i u unapređenju zajednice, Hrvat­ hvaćanje logotipa projekta kao nacional­
jesti (razglednice, gospodarskog razvoja, koji primarno skih šuma, Šumar­ nog i njegova (intelektualna) zaštita i regi­
plakati) ske savjetodavne stracija.
– organizirana je počiva na blagodatima prirodnih ljepota. službe, te Javnih 6. Provoditi kontinuiranu implementaciju
i radionica o podi­ ustanova za uprav­ paketa promidžbeno-promotivnih proizvo­
zanju svijesti o problematici šumskih požara ljanje zaštićenim područjima. da s ciljem mjerenja rezultata, tj. učinkovi­
i postupanju s vatrom (svibanj 2007. – Za­ Nakon rasprave usvojeno je šest temeljnih tosti, osobito razglednice.
greb) u koju su bili uključeni autori osnov­ preporuka odnosno mjera koje je potrebno Ovim skupom završile su i aktivnosti
noškolskih udžbenika i gdje je poduprta implementirati kako bi se razina protupožar­ na samome projektu, koje su od strane de­
inicijativa uvođenja proširenog nastavnog ne zaštite podigla na viši stupanj. To su: legacije FAO organizacije ocijenjene kao vrlo
gradiva o šumskim požarima u udžbenike 1. Provesti reviziju postojećih zakona ve­ uspješne, s obzirom na kratak vremenski pe­
za niže razrede zanih uz šumske požare i osigurati odredbe riod implementacije velikog broja kompo­
– tiskan je i materijal za podizanje svijesti koje se odnose na preventivne i represivne nenti i resurse koji su bili na raspolaganju.
(lipanj 2007. – Zagreb), a dizajniran je i logo­ mjere, obavezne provedbene mehanizme No, završetak ovog projekta ne znači i kraj
tip projekta na tematiku zaštite od šumskih koji će omogućiti učinkovitu koordinaciju suradnje s FAO organizacijom s obzirom na
požara; zatim je tiskano 160.000 razglednica i planiranje među interesnim stranama, te to da postoji obostrani interes za unapređe­
u sedam različitih dizajna (distribucija u 500 konzistentnost procedura i sistema. njem određenih dijelova protupožarne zašti­
osnovnih škola s područja cijele RH); naprav­ 2. Jedinicama lokalne samouprave osi­ te kroz neki od vidova pomoći koje nudi FAO
ljeno je 10.000 brošura za turiste na 10 svjet­ gurati potrebnu podršku kako bi mogle organizacija.
skih jezika (distribucija: Hrvatska
turistička zajednica na 7 glavnih
graničnih prijelaza); 10.000 kom.
naljepnica s logotipom projekta Bolje spriječiti…
i brojevima telefona vatrogasnih
službi (93 i 112); 240 kom. plasti­
ficiranih plakata formata A1 (dis­
tribucija: Hrvatska turistička zajed­
nica u kampove diljem Jadranske
obale
– održana su i dva treninga o
načinima savladavanja vatre (listo­
pad 2007. – Divulje) uz 40 sudio­
nika (DUZS, HVZ, Hrvatske šume,
djelatnici zaštićenih područja, HV)
o kontroliranom spaljivanju, upo­
rabi kontra-vatre, taktike gašenja,
te upoznavanje s modernom va­
trogasnom opremom.
Početkom prosinca 2007. u
Maslinici na Šolti održana je za­
vršna sjednica Koordinacijskog

Broj 135 • ožujak 2008. HRVATSKE ŠUME 

šuma čikat ZAŠTIĆENI PRIRODNI OBJEKTI

P
Piše: Ivica Tomić ark-šuma Čikat nalazi se na području isto­
imenog poluotoka, u sjeverozapadnom dijelu
Foto: I. Tomić otoka Lošinja, koji je u sklopu cresko-lošinjske
otočne skupine. Odluka o proglašenju po-
dručja Čikata park-šumom donesena je 25. studeno-
ga 1992. godine. Ovaj zaštićeni prirodni objekt je na
Čikatska području Hrvatskih šuma, odnosno buzetske podruž-
park-šuma nice, a njime gospodari Šumarija Cres-Lošinj. Navedeni
zauzima poluotok obuhvaća prostor zaljeva Čikat, između rtova
znatan prostor Anuncijata i Čikat, s Malom uvalom, uvalama Ostrogo-
istoimenoga va i Blatina, te dijelom poluotoka uz cestu koja čikatski
zaljev povezuje s glavnom lukom Maloga Lošinja; po-
poluotoka, veznica je od uvala Velopin i Premuda. Na južnoj strani
zelena je zaštita poluotoka ističu se Sunčana uvala (Veli žal), rt Madona,
malološinjske luka Čikat, rt Čikat, uvala Zabojci (Srebrna uvala), uvala
luke, kulturno- Slatina (Zlatna uvala) i sam vrh poluotoka s prolazom
turistička Falsa (Boka falsa). Sjeverna strana je ravna i slabo ra-
zvedena, s predjelom Vela straža, koji se pravocrtno Ploča s osnovnim
cjelina i glavna proteže do samoga vrha uvale u središtu grada. informacijama za posjetitelje
prirodna Jedinstveni prirodni lokalitet – Program gos-
gradska podarenja »Park-šume Lošinja« obuhvaća dva dijela,
atrakcija, koja smještena na istoimenom otoku: park-šumu Čikat u je 1. siječnja 2003. te traje do 31. prosinca 2012. Čikat-
daje posebno blizini grada Maloga Lošinja i park-šumu Podjavorovi, ska park-šuma danas zauzima golem prostor cijeloga
nedaleko od Veloga Lošinja. Obje su šume najprije bile poluotoka, zelena je zaštita malološinjske luke, kultur-
obilježje i u sastavu Gospodarske jedinice »Čikat« (sada g. j. Lo- no-turistička cjelina i glavna prirodna gradska atrakcija
identitet ovome šinj), a zatim, tijekom redovne revizije, iz nje izdvojene koja daje posebno obilježje i identitet ovome područ-
području u posebno izrađen Program. Njegova važnost počela ju. Ovaj jedinstveni prirodni lokalitet karakterističan je

Turistička, estetska
park-šume Čikat Pogled s istočne strane
čikatskoga poluotoka

 Broj 135 • ožujak 2008. HRVATSKE ŠUME

 Tršlja
(Pistacia lentiscus) Park-šuma Čikat

po punoj pokrovnosti mediteranske vegetacije, s izra-
zitom dominacijom alepskoga bora u gornjoj etaži.
Dominacija alepskoga bora – Realnu vegetaciju
Čikata, na temelju fitocenološke snimke načinjene u
središtu poluotoka, čini u sloju drveća alepski bor (Pi-
nus halepensis), crnika (Quercus ilex) i crni jasen (Fraxi-
privedene poljoprivrednoj kulturi (gromače, vinogradi
i maslinici), a pretežit dio nastalog kamenjara služio
je za ispašu stoke (ovce i koze). U drugoj polovici de-
vetnaestoga stoljeća postupno se napušta intenzivna
poljoprivreda (nestanak vinograda zbog filoksere), a
ostaju maslinici i pašnjaci. Društvo za pošumljavanje

i rekreacijska uloga
nus ornus), pri čemu je alepski bor unesen (alohton), a
crnika i jasen su samonikli (autohtoni). U sloju grmlja Obična planika
nalazimo crni jasen, lovor (Laurus nobilis), tršlju (Pista- (Arbutus unedo)
cia lentiscus), mirtu (Myrtus communis), hrast crniku,
divlju maslinu (Olea oleaster), lempriku (Viburnum ti-
nus), trišljiku (Rhamnus alaternus), kupinu (Rubus dis-
Razvojem kultura
color), šmriku (Juniperus oxycedrus) i primorsku sominu alepskog bora
(Juniperus phoenicea). Sloj prizemnoga rašća obuhvaća
jesenska šašika (Sesleria autumnalis), kostrika (Brachy-
stvorena je šumska
podium pinatum), zimzeleni broč (Rubia peregrina), ambijentalna klima,
tetivika (Smilax aspera), bodljikava veprina (Ruscus
aculeatus), šparožina (Asparagus acutifolius), skrižali-
nastalo je šumsko
na (Cyclamen repandum), bršljan (Hedera helix), velika tlo i omogućen
pavenka (Vinca maior), bjeloglavica (Dorycnium hirsu- povrat većini
tum), obični bušin (Cistus villosus), škrobut (Clematis
flammula) i uspravni ovsik (Bromus erectus). Nabrojane šumskoga drveća,
vrste ne predstavljaju samo šumsku i biološku-ekološ- grmlja i prizemnoga
ku kvalitetu mediteranskoga krajolika, nego imaju vi-
soko oblikovno-estetsko značenje. Zahvaljujući njima rašća iz nekadašnje i poljepšavanje Maloga Lošinja, na čelu s prof. Am-
krajolik poprima obilježje prirodnog parka neobične samonikle brozom Haračićem (1855. – 1916.), preuzima 1886.
ljepote i prepoznatljivosti. obvezu pošumljavanja Čikata, što je učinjeno tijekom
Pošumljavanje Čikata – Potrebno je istaknuti (autohtone) šume sljedeće četiri godine. Kao alohtona vrsta prvi put se
kako je prvobitnu vegetaciju otoka Lošinja činila, po hrasta crnike i na otok Lošinj uvodi alepski bor (Pinus halepensis) te
današnjoj nomenklaturi, šuma hrasta crnike i crnoga oblikuje zeleni pojas koji mjesto i luku štiti od bure.
jasena (Orno-Quercetum ilicis). Tijekom povijesti, zbog
crnoga jasena. Tijekom vremena borove šume poluotoka Čikat pre-
krčenja i paljenja šuma i pretvaranja u poljoprivredne tvaraju se u perivoj. U južnom dijelu čikatske uvale,
i pašnjačke površine te prodaje i izvoza hrastova drva u blizini šetališta, nalazi se brončani kip A. Haračića,
u Veneciju, šuma je potpuno uništena, a veći je njen rad kipara Ante Starčevića, kojega su Lošinjani podigli
dio ogoljen i pretvoren u krš. Tek su manje površine svome zaslužnom mještaninu.

Broj 135 • ožujak 2008. HRVATSKE ŠUME 

 Utjecaj čovjeka i stanišnih činitelja – U svome radu pod na-
zivom »Model za njegu i obnovu park-šume Čikat na Lošinju« Slav-
ko Matić, Branimir Prpić i Đuro Rauš naglašavaju kako je razvojem
kultura alepskog bora stvorena šumska ambijentalna klima, nastalo
je šumsko tlo i omogućen povrat većini šumskoga drveća, grmlja i
prizemnoga rašća iz nekadašnje samonikle (autohtone) šume hra-
sta crnike i crnoga jasena. Dakle, postupno se vraćaju elementi ove
šume, a ona mjesta koja nisu toliko pod utjecajem današnjih turista
obrasla su gušće i daju sliku eumediteranske makije. Nasuprot tome,
mjesta izložena djelovanju turista (gaženje površina) su gola i poka-
zuju monotipsku kulturu alepskoga bora u poodmakloj dobi, kojoj
prijeti opasnost od nagloga propadanja i sušenja. Autori ističu kako
su detaljnim pregledom i stručnom analizom čikatske šume ustano-
vili njenu raznolikost i siromaštvo vrstama, odnosno različita stanja
koja su posljedica čovjekova utjecaja i utjecaja stanišnih činitelja.
Šuma se nalazi u fazi inicijalnog razvoja prirodne vegetacije, koji
se obavlja uz pomoć alepskoga bora, zahvaljujući pošumljavanju
mediteranske kamenjare i napuštenih poljoprivrednih sustava.
Hrast crnika
Razvoj šume ometan je sklopom krošanja borove kulture i izrazitim
(Quercus ilex)
čovjekovim utjecajem (gaženje i onečišćenje tla, onečišćenje zraka
štetnim industrijskim tvarima) te utjecajem mora (sol). Posljedica toga
je da gotovo i nema neoštećenih starijih borovih stabala (manjak igli-
ca). Autohtone vrste ispod krošanja alepskoga bora (crnika, crni jasen)
nemaju oštećene krošnjice, jer su zaštićene krošnjama nadstojnih sta-
bala pa je i manji utjecaj kiselih kiša. Alepski bor je u stanju ekološke
prezrelosti (oko 110 godina), u pojasu izravno uz more, zapadno od
Sunčane uvale te u zaravni iznad mora, sjeverno od uvale Čikat, što
podrazumijeva da postoje smetnje u njegovim fiziološkim funkcijama.
To se očituje u njegovom vanjskom izgledu i smanjenju radijalnoga
prirasta, opadanju biološkoga potencijala i padu vitalnosti stabala te
truleži korijena izvaljenih stabala. Starost mlađih borovih kultura uz
Sunčanu uvalu iznosi oko 70 godina. Znanstvenici sa Šumarskog fa-
kulteta utvrdili su da čikatska park-šuma nema nijednu značajku koju
bi trebao imati mediteranski šumski ekosustav od kojega se očekuje
potpuna turistička i sve ekološke funkcije: raznolikost (diverzitet), zre-
lost (maturitet) i prirodnost (naturalitet).

Vegetacija park-šume ne predstavlja samo šumsku i

biološko-ekološku kvalitetu mediteranskoga krajolika,
nego ima visoko oblikovno-estetsko značenje.
Mirna luka u okrilju čikatske šume –
istoimena uvala Njegom i obnovom do prirodnih sastojina – Stoljetna kultura
alepskoga bora kao pionirske vrste oblikovala je dubok sloj šumskoga
tla i stvorila uvjete za buduću prirodnu trajnu i stabilnu šumu. Bu-
dući da pretežit dio park-šume danas pokrivaju sastojine alepskoga
bora, nužno je gospodarske zahvate usmjeriti u pravcu obnove i nje-
ge sastojina. Proredom je potrebno poboljšati vitalnost onih stabala
koja još pokazuju dobru kondiciju, uz istodobnu njegu i zaštitu tla.
Također, ovim zahvatima moramo davati prednost stablima samoni-
kle vegetacije, koja su se tijekom vremena uklopila u sastojinu alep-
skoga bora. Tako postupno šumu pripremamo za prirodnu obnovu,
koju valja provesti prirodnim, umjetnim ili kombiniranim načinom te
oplodnim sječama na malim površinama (krugovima). Otvaramo već
postojeće pomladne jezgre na kojima se javio pomladak i mladik hra-
sta crnike i crnoga jasena, lovora i ostalih pratitelja crnike te pomlad-
nih jezgara ili grupa pomlatka i mladika alepskoga bora. Navedene
pomladne grupe nalazimo osobito često na površinama koje nisu
izložene utjecaju čovjeka (kampiranje, parkiranje automobila, gaže-
nje i dr.). Na mjestima gdje ne postoje pomladne jezgre, otvaranjem
malih površina (1-2 stabla) treba dovesti više svjetla na tlo te ubrzati
procese mineralizacije, humifikacije i biološke aktivnosti u tlu te osigu-
rati odgovarajući pomladak. Unošenjem žira ili sadnica hrasta crnike
te sjemena cnoga jasena, lovora i drugih samoniklih elemenata postići
Lovor će se dobra obnova tih površina. Uz to, potrebno je osigurati cjelovitu
(Laurus nobilis) zaštitu pomladne površine od ljudi i stoke. Tako će se njegom i po-
mlađivanjem postići potpuna prirodnost šumskih sastojina, a hrast cr-

 Broj 135 • ožujak 2008. HRVATSKE ŠUME

 zaštita šuma SEMINAR BILJNE ZAŠTITE,
OPATIJA 5. – 8. VELJAČE 2008.

Još veću pozornost

pokloniti zaštiti
Brončani spomenik
Ambrozu Haračiću
(1855. – 1916.)

šuma, bolestima i
nika i ostali pratitelji trebaju biti dominantne
vrste drveća. Bitno je istaknuti kako je zbog
estetskih razloga moguće u omjeru smjese
štetnicima u šumi
podržavati 30 posto alohtonih vrsta drveća Pod pokroviteljstvom Piše: V. Pleše
(mediteranski borovi, cedrovi, čempres i dr.). Ministarstva regionalnog Foto: M. Pleše
Radove na njezi i obnovi potrebno je obav-
ljati uz uvažavanje daljeg razvitka turizma. razvoja, šumarstva i ferata iz domene šumarstva bio je vezan uz
Pri tome pozornost treba usmjeriti na to da vodnoga gospodarstva, problematiku oštećenosti i zaštite šuma, te
se ne naruši biološka ravnoteža razvoja pri- u Opatiji je od 5. do pojavu bolesti i štetnika u šumama, kako u
rodne sastojine. Na taj način ovoj park-šumi Hrvatskoj tako i u inozemstvu.
osigurat će se stabilnost, trajnost i dobre op- 8. veljače 2008., u Uvodno se govorilo o nekim novim spo-
ćekorisne funkcije. organizaciji Hrvatskog znajama učinkovitosti metoda u suzbijanju
Značaj za turizam i rekreaciju – Treba društva biljne zaštite i potkornjaka. Rezultati istraživanja u sferi bi-
naglasiti njen izrazito pozitivan utjecaj na bli- oloških i dijelom mehaničkih metoda zašti-
ži, ali i dalji okoliš. Naime, ona danas bitno Agronomskog fakulteta te, pružaju šumarskoj operativi nove opcije
utječe na mikroklimu te ublažava klimatske održan 52. seminar biljne i nastojanja da se populacije potkornjaka
ekstreme i sprečava nepovoljan utjecaj vjetra i zadrže na niskim i šumskom gospodarenju
zaštite

onečišćenoga zraka, koji pročišćen krošnjama
drveća dolazi u prizemni sloj bez štetnih tvari
Park-šuma Čikat ima izrazito pozitivan
utjecaj na bliži, ali i dalji okoliš.
Bitno utječe na mikroklimu, no njena
najznačajnija uloga je turistička,
estetska i rekreacijska.
N
a tradicionalnom skupu eminent­
nih stručnjaka, agronoma, veteri-
nara i šumara, održanom u kon-
gresnom centru Grand hotela »4
opatijska cvijeta« bilo je izloženo 67 referata,
od čega 19 iz šumarske sekcije. Veći dio re-
Sudionici skupa u Opatiji
prihvatljivim okvirima. Naglašeno je da se uz
nove metode ne smiju zanemariti i zaposta-
viti stare mehaničke metode prevencije. One
su s vremenom bile ukinute kao, naprimjer,
otkoravanje kod redovitih sječa, a to se sada
vraća u vidu većih zaraza kod gospodarski
najvrjednijih vrsta četinjača.

za čovjeka. Čikatska šuma svojim krošnjama i

tlom regulira i vodni režim prostora, poglavito
zračnu vlagu koja je posljedica transpiracije,
pridonoseći iznimnoj čistoći zraka. No, naj-
značajnija uloga ovoga zaštićenog prirodnog
objekta je u njenoj turističkoj, estetskoj i re-
kreacijskoj funkciji, koje je u svakom slučaju
i pod svaku cijenu potrebno zadržati. Danas
je u sklopu šume, u neposrednoj okolici Ma-
loga Lošinja, turistički grad, s asfaltiranim ce-
stama i velikim novim hotelima, no i starim
vilama sagrađenim potkraj 19. stoljeća, koje
se skladno uklapaju u krajolik i mediteransko
zelenilo. Ovi objekti raspoređeni su uz uvale,
kupališta, igrališta i šetnice uzduž izrazito ra-
zvedene obale. Tako je okrilje čikatske šume
na istoimenom poluotoku postalo mjesto ne
samo ljetnog, već idealnog odmora tijekom
cijele godine.

Broj 135 • ožujak 2008. HRVATSKE ŠUME 

 m3 osušenih i oboljelih stabala jele, smreke i
običnoga bora. Provode se mehaničke i fizi-
kalne mjere zaštite s dodatkom feromonskih
klopki.
Veliki problem u Hrvatskoj predstav-
lja i napad gubara. Prog­noza napada guba-
ra provodi se u području državnih šuma od
1971., a podaci se obrađuju u Šumarskom
Institutu Jastrebarsko. Šumarskoj operativi
služe za blagovremenu pripremu i organi-
zaciju zaštite šuma. Istraživanja pokazuju
da se gradacija gubara odvija svakih pet do
šest godina, a do jakih napada dolazi svakih

Bilo je izloženo 67 referata, od

čega 19 iz šumarske sekcije. Veći
dio referata iz domene šumarstva
bio je vezan uz problematiku
oštećenosti i zaštite šuma,
te pojavu bolesti i štetnika u
šumama.
11 do 12 godina. Dokazana je veza između
napada gubara i klimatskih uzroka (tempera-
ture i oborina). Pomoću tih podataka može
se sa sigurnošću potvrditi kada će doći do
njihove gradacije.
Gubar je naveden i kao najveći šumski
štetnik u šumama Mađarske. Prvi zapisi o pe-
riodičnim gradacijama gubara u ovoj zemlji
datiraju iz 19. stoljeća (1840.). Kvantitativni
podaci o napadu gubara postoje od 1961.
U razdoblju od 1961. do 2007. prosječno
je godišnje napadnuto 13.248 ha šuma. Po-
sljednja, najjača zabilježena gradacija bila je
od 2003. do 2006. Kulminirala je 2005., kada
je napadnuto 212.177 ha. Mjerama suzbija-
nja, prskanjem šuma oko gradova, sela i tu-
rističkih naselja uspjela se suzbiti, pa se tako
tijekom prošle godine napad bilježi na oko
2000 ha šuma.
Dio predavanja bio je posvećen i štetama
od nevremena te šumskim požarima.
U šumama Slovenije vremenske nepogode,
kao što su vjetar, snijeg, led i lavina uzroku-
Sušenje šuma ju velike štete na šumskim sastojinama. No,

Dat je i povijesni prikaz suzbijanja potkornjaka u Hrvatskoj,

uz osvrt na načine suzbijanja. Potkornjake kao i ostalu štetnu en-
tomofaunu suzbija se mehaničkim, kemijskim, biotehničkim ili in-
tegriranim metodama. Mehaničke metode spadaju u prve početke
suzbijanja, a prednost im je selektivnost. Za to su najbolji primjer
lovna stabla. Kemijske metode znače primjenu insekticida, dok u bio­
tehničke metode spadaju feromoni koji reguliraju životne procese
u razvoju jedinke. Integrirano suzbijanje je racionalno kombiniranje
opisanih metoda suzbijanja.
Potkornjaci stvaraju velike probleme i na terenima gospićke
Podružnice. Radi praćenja ove pojave i gradacije potkornjaka po-
stavljene su 24 feromonske klopke, na područjima šumarija koje su
najviše zahvaćene sušenjem smreke (Perušić, Korenica i Vrhovine).
Značajnije sušenje četinjača evidentirano je i u rubnom dijelu Na-
cionalnog parka Plitvička jezera, koji se nadovezuje na šume kojima
gospodare šumarije Vrhovine i Korenica. U navedenim šumarijama
na području gospodarskih jedinica koje graniče s Nacionalnim par-
kom Plitvička jezera, u posljednje četiri godine posječeno je 93.200 Predavanje dr. sc. Milana Glavaša

 Broj 135 • ožujak 2008. HRVATSKE ŠUME

posljednjih godina još veće štete evidentirane su od suša.
Veličina šteta najbolje se izražava količinom oštećenog
drveća u m3, odnosno sanitarnim sječama. Najveće štete
Šumarska sekcija
D
nastale su u alpskim predjelima. Analizom podataka utvr- rugoga dana seminara u A. Krbavac, M. Dasović: Potkor-
đeno je da su najviše šteta uzrokovali led, vjetar i lavine. okviru šumarske sekcije njaci – dugogodišnji problem na
Zbog vremenskih nepogoda treba prilagođavati Planove (voditelj prof. dr. Milan Gla- području UŠ Gospić; J. Jošt: Štete
gospodarenja šumama Slovenije. vaš) podnijeto je više referata. Evo od nevremena u slovenskim šu-
Tijekom prošlog desetljeća, šumski požari u Bosni i njihovih autora i naslova: mama; N. Ogris, D. Jurc: Boletus
Hercegovini u stalnom su porastu, kako u pogledu broja B. Hrašovec: Neke nove spo- informaticus – zbirka podataka o
opožarene površine, tako i po veličini izravnih šteta. U 2005. znaje o učinkovitosti metoda za gljivama Slovenije; M. Dautbašić,
registrirano je 300 šumskih požara, a opožarena površina suzbijanje potkornjaka; M. Ha- T. Treštić, B. Pešković: Šumski po-
iznosila je 1286,93 ha. U 2006. bilo je 304 šumskih požara rapin: Suzbijanje potkornjaka u žari u BiH u periodu 2005. – 2007.
sa opožarenih 3957,22 ha. Tijekom 2007. izbila su 1403 šum- Hrvatskoj – povijesni pregled; M. godine; B. Bradić: Pojava i suzbi-
ska požara sa 31.098 ha opožarene površine. Procijenjena Pernek: Potencijal patogene gli- janje male smrekove ose listarice;
direktna šteta od šumskih požara u 2007. iznosila je preko jve Beauveria bassiana u suzbija- T. Cech: Gljivične bolesti listača u
devet milijuna eura. Organiziranost protupožarne službe na nju potkornjaka; B. Liović: Utjecaj Austriji; J. Margaletić, M. Vuce-
razini države ne postoji. Aktivnosti vezane uz zaštitu šuma sistemičnih fungicida na razvoj lja, M. Glavaš: Zaštita šuma na
od požara organizirane su na razini entiteta, a koordinacija pepelnice na hrastovom poniku; području Šumarije Velika Gorica
između njih vrlo je loša. I. Pilaš, M. Pernek: Utjecaj tem- od 1998.do 2006.; D. Diminić, M.
Na seminaru je bilo riječi i o protupožarnoj zaštiti na perature i oborina na populaciju Glavaš, M. Kumić: Najčešće gljive
razini gospićke Podružnice. Veći dio referata prezentiran gubara – mogućnost za prognozu obične bukve na području južnog
je kroz problematiku pojava i suzbijanja biljnih bolesti i gradacija; G. Csoka: Gubar – šam- Psunja; T. Bošnjak, P. Jurjević, G.
štetnika kako u našoj zemlji tako i u inozemstvu. pion među šumskim štetnicima u Seletković: Korištenje pesticida u
Poslije prezentacije referata, održane su rasprave i obav- Mađarskoj; A. Vukadin: Opasnost skladu s FSC šuma; S. Glavaš, M.
ljeni razgovori te dogovori vezani uz suradnju šumarskih od unosa azijske strizibube Ano- Glavaš: Štetočine i zaštita biljaka u
stručnjaka zemalja zastupljenih na 52. seminaru biljne za- plophora chinensis u RH; M. Da- rasadniku »Podbadanj« u povodu
štite. Održana je i godišnja skupština Društva biljne zaštite sović, A. Krbavac: Protupožarna 100 godina rada.
i time završen ovogodišnji 52. seminar u Opatiji. zaštita na području UŠ Gospić;

Zlatna povelja P. Jurjeviću

Obrazlažući nagradu, prof. dr. Milan
Glavaš je istaknuo njegove zasluge u
uspostavi jedinstvenog sustava zaštite
i praćenja zdravstvenog stanja šuma u
Republici Hrvatskoj te posebno u zaštiti
šuma od požara i zaštiti šuma i šumskog
zem­ljišta u najširem smislu, od sve češćih
zahtjeva za izdvajanjem i korištenjem u
različite svrhe. Prof. Glavaš napominje da
je značajan doprinos mr. Jurjevića bio i

Mr. sc. Petar Jurjević

jest u valorizaciji općekorisnih funkcija
šuma.
Rođen je 1947. u Ličkom Ribniku. Na-
kon osnovne škole i Gimnazije završene
u Gospiću, Petar Jurjević diplomirao
je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu
1972., a dvadesetak godina kasnije i
magistrirao s temom »Štetna entomo-
fauna u kulturama četinjača Medak«.
Promijenivši više radnih mjesta, od Šu-
Zlatna plaketa marije Perušić i poslova uređivanja pre-

P
osebno priznanje na 52. seminaru
biljne zaštite dobio je mr. sc. Petar
Jurjević, rukovoditelj Ekološke služ-
be Hrvatskih šuma i predsjednik
Hrvatskog šumarskog društva.
Njemu je »za organizaciju i brigu za zašti-
tu šuma u Republici Hrvatskoj« dodijeljena
Zlatna plaketa te Povelja uz zlatnu plaketu.
ko rukovodećih mjesta u nekadašnjem
gospićkom Gospodarstvu do sadašnjeg
rukovoditelja Ekološke službe, svakom
je poslu prilazio i obavljao ga iznimno
ozbiljno, po »propisu«! Mr. Jurjević autor
je i koautor više stručnih članaka objav-
ljenih u domaćim i stranim stručnim
časopisima.
Povelja uz plaketu

Broj 135 • ožujak 2008. HRVATSKE ŠUME 

šumske razglednice šumarija Pula

Š
Pulska ume pulske Šumarije podijeljene su na tri ispomoć dolaze rad-
gospodarske jedinice: Magran-Cuf, Proština i nici iz Drvne galan-
Šumarija Presika. terije Lanišće. Sječu
jedna je od Gospodarska jedinica Magran-Cuf prostire se i priv­ačenje obavlja-
istočnim dijelom, od stare ceste Pula-Rijeka do istočne ju poduzetnici.
najvećih obale. Površine je 5035 ha od čega je obraslo 4755 ha. Zdravstveno sta-
u sastavu Prema namjeni, gospodarskih šuma je 4490 ha, a šuma nje šuma je zadovo-
buzetske posebne namjene 545 ha. Drvna zaliha je 225.457 m3 ljavajuće i redovito
(od čega je 54,9 posto alepski bor), a tečajni godišnji se prati kroz dijag­
Podružnice. prirast iznosi 8.028 m3 (2,23 m3/ha). Ukupni etat u I/1 nozno-prognoznu
Prostirući polurazdoblju iznosi 3,85 posto sveukupne drvne za- službu. Problem su
se na lihe, koliki je i postotak prirasta. zaraze od borovog
Od 3695 ha Gospodarske jedinice Proština, na četnjaka u mladim
najisturenijem obraslu površinu otpada 3524 ha. Gospodarske šume borovim kulturama.
južnom dijelu zauzimaju 3480 ha, a šume posebne namjene 215 ha. Ove godine planira

Šumarija
istarskog Prostire se središnjim dije-
lom do zapadne obale juga
poluotoka, Istre. Ukupna drvna zaliha
Šumarija iznosi 83.069 m3, tečajni
godišnji prirast 3614 m3.
gospodari s Ukupni etat za I/2 poluraz-

čimbenik
oko 12.587 doblje je 4800 m3.
ha šuma i Slične je veličine i Gos-
podarska jedinica Presika
šumskog (3857 ha) od čega je 3340
zemljišta ha obraslo. Sve šume u ovoj
na području GJ su gospodarske namje-
ne, a zemljopisno gledano, Upravitelj Valter Buršić,
gradova Pule nalaze se na najsjevernijem
dipl. ing. šum.
se u GJ Magran-cuf na oko 15 ha izvršiti uništavanje
i Vodnjana dijelu šumarije, oko 35 km od sjedišta šumarije prema zapredaka borovog četnjaka mehaničkim putem. Isto
te općina Pazinu. tako tijekom sezone kao protupožarnu mjeru ukla-
Drvna zaliha iznosi 56.514 m3, a tečajni godišnji pri- njaju suhe grane u šumi ili u blizini objekata. U tim
Barban, rast 2599 m3. radovima sudjeluju svi zaposlenici šumarije.
Ližnjan, Na cjelokupnom teritoriju šumarije, nalaze se sljede- U suradnji sa »Hrvatskim cestama« na javnim pro-
ći tipovi odnosno šumske površine po postanku: sje- metnicama se vrši orezivanje stabala (poglavito borova),
Marčana, menjače (borove šume) 1.451,30 ha, panjače 6.543,82 te uklanjanje rubnih stabala koja predstavljaju opasnost
Medulin i ha, šikare 2.096,13 ha, šibljaci 820,43 ha, makije 109,29 za promet, kako se ne bi obrušavala na cestu.
Svetvinčenat. ha i garizi 599,96 ha. U posljednje dvije godine šumarija bilježi najvi-
– Najznačajniji šumsko-uzgojni radovi koje še požara unutar buzetske Podružnice. Tako je tijekom
Pedeset obavlja šumarija su prorjeđivanje sastojina u cerovim, 2006. bilo opožareno ukupno 110 ha, a prošle godine
posto šuma borovim, crnikinim i medunčevim sastojinama te njega samo je u jednom, najvećem, požaru kod Barbarige u
nalazi se u i čišćenje sastojina, ističe upravitelj Valter Buršić. Zbog GJ Proštini bilo zahvaćeno 123 ha. Naporima šumara i
velikog učešća niskih šuma (panjača), na kvalitetnijim vatrogasaca ugašen je za dva dana. Kanader nije mo-
privatnom staništima provode se prorjede radi poboljšanja struk- gao djelovati, jer je u to vrijeme gasio požare po Dal-
vlasništvu ture i postupnog prevođenja preko sastojina srednje maciji. Štete nisu bile velike, jer su stradale uglavnom
oko 6500 uzgojnog oblika u visoki uzgojni oblik. Šumsko-uz- panjače, šikare i garizi. Najkvalitetnije šume i borove
gojne radove šumarija uglavnom obavlja s vlastitom kulture bile su zahvaćene manjim dijelom, na manjim
šumovlasnika radnom snagom, a ukoliko je obujam radova veći, u površinama i rubovima većih kompleksa.

Zgrada šumarije Valerijin park

10 Broj 135 • ožujak 2008. HRVATSKE ŠUME

Pula značajan je
istarskog šumarstva
Zbog toga se vrše i radovi na sanaciji i obnovi što bi trebalo biti
dovršeno u sljedeće dvije do tri godine. Uz to se na dijelu neobra-
slih površina vrši pošumljavanje i popunjavanje. Zahvaljujući dobro
organiziranoj protupožarnoj zaštiti, motrilačko-dojavnoj službi šu-
marije (četiri ophodnje) i lokalnih samouprava te vatrogasnim po-
strojbama, postižu se dobri rezultati u sprječavanju požara. U prošloj
godini zaposlenici šumarije intervenirali su uspješno u jedanaest slu-
čajeva kod izbijanja inicijalnih vatri, te tako spriječili požare većih
razmjera.
Na terenima šumarije nalazi se i sjemenska baza brucijskog bora
i hrasta crnike. U jednom od najsačuvanijih i najvećih kompleksa
šuma hrasta crnike na Jadranu (300 ha privatnih i oko 600 ha držav-
nih šuma) nalaze se pokusne plohe Šumarskog instituta Jastrebarsko
i Šumarskog fakulteta. Sjeme se sakuplja i pohranjuje u Šumarskom
institutu Jastrebarsko. Uz to na njima se prati razvoj i obnova ove
klimatogene šumske zajednice.
Zgrada Šumarije Pula nalazi se u park-šumi Šijana.
– Zajedno sa gradom i javnom ustanovom za upravljanje zaštiće-
nim objektima »Natura Histrica«, poduzeli smo akcije revitalizacije
i uređenja Šijanske šume, govori ing. Buršić. Od 1964. kada je pro-
glašena park-šumom, u njoj se nisu u većoj mjeri provodili nikakvi
opsežniji radovi. Obavljani su samo neophodni sanitarni radovi i
popunjavanja.
Šijanska šuma površine 152 ha, nekada zvana »carska šuma«, uda-
ljena je od centra Grada dva kilometra, a tri kilometra od mora. Ima
sve mogućnosti za razvoj rekreativnih sadržaja. Bogata je raznim
biljnim vrstama (preko 110 drvenastih vrsta sa egzotičnim raslinjem).
Sa 14,5 km staza i putova, dvije poljane, pruža razne pogodnosti za
odmor i rekreaciju posjetitelja. U posljednje tri godine najviše su se
provodili radovi njege u proredama, sječa sanitara, uređenje rubnih
područja i samih staza.
Šumarija je i jedan od glavnih opskrbljivača lokalnog sta-
novništva ogrjevnim drvom. Godišnje se proda kroz samoizradu
oko 700 m3 ogrjeva i to iz medunčevih i cerovih sastojina. Tijekom
prošle godine veće količine ogrjeva plasirane su na tržište, iz tra-
se plinovoda Pula – Karlovac te trase magistralnog vodovoda u
Medulinu. Oko 90 posto drvnih sortimenata čini ogrjevno drvo.
Piše: Vesna Pleše
Foto: V. Pleše i B. Pleše
U posljednje vrijeme dio ogrjeva tanjih dimenzija plasira se i u
lokalne ugostiteljske objekte, najviše pizzerije. U odnosu na ostale
vrste drveća, alepski bor je najzastupljenija vrsta u šumama Šu-
marije Pula.
– U rubnoj zoni Grada i novijim naseljima gdje se prostiru po-
vršine borovih kultura, obavljamo uklanjanja nepoželjnog prizem­
nog raslinja i grmlja te uređujemo mnogobrojne šetnice. Radi se o
površinama od oko 200 ha šuma, prigradskih i unutar grada. Ove
akcije koordinirano provodimo u suradnji sa Upravnim odjelom za
prostorno uređenje, zaštitu okoliša. Pored toga vrše se i popunja-
vanja šumskim i hortikulturnim vrstama koje uzgajamo u rasadniku
Šijana površine 2 ha koji se nalazi u sklopu park-šume. Dio sadnog
materijala (veće količine sadnica) nabavljamo iz rasadnika buzetske
Podružnice u Frančeskiji, pojašnjava Buršić.
U posljednje vrijeme nastoji se proširiti i održati postojeća su-
radnja s komunalnim poduzećima u Gradu, kojima se nudi sadni
materijal iz vlastitog rasadnika. U rasadniku rade radnici sa smanje-
nom radnom sposobnošću. Oni pak koji iz zdravstvenih razloga ne
mogu raditi na strojevima zapošljavaju se na čišćenju prigradskih
šuma, na izvlačenju drvnog materijala i čišćenju i oblikovanju ukras­
nog grmlja.
U suradnji s nadležnim ministarstvom šumarija sudjeluje u po-
slovima vezanim uz očuvanje šumskih kompleksa, poglavito na za-
padnom dijelu obale. Tu se u sklopu projekta Brijuni Rivijera planira
izgradnja golf terena i luksuznih objekata, pa je i u interesu nas
šumara da se dobrim gospodarenjem sačuvaju prirodne šume i po-
dignute kulture kao jedna od vrlo važnih komparativnih prednosti
istarskog turizma – kaže upravitelj.
Na terenima šumarije planira se podići trajne nasade maslina,
na ukupnoj površini od 250 ha. Maslinici će se podići na opožarenim
i degradiranim površinama i šikarama, te predstavljaju jedan od naj-
većih zahvata trajnih nasada u Hrvatskoj. Hrvatske šume nastojat će
se uključiti u ovaj izniman projekt, koji bi bio znakovit i zbog toga,
jer bi osiguravao dodatne prihode.
Dio poslova vezan je i uz nadzor stanja sastojina u kampovima
a u suradnji sa Gradom i Županijom kontroliraju se i divlji deponiji
smeća u šumi, i po potrebi se intervenira u njihovom saniranju.
Broj 135 • ožujak 2008. HRVATSKE ŠUME 11
 Sergijevaca. Iz vremena Rimlja-
na je i Augustov hram. U parku
Monte Zaro nalaze se ostatci
rimskog kazališta. Vrijedni spo-
privatne šum
Uređuju
menici kulture su i brojne crkve
iz raznih povijesnih razdoblja:
pravoslavna crkva sv. Nikole,
sv. Franje iz 1314., katedrala
sv. Marije iz V stoljeća. Vrijedna

šume u
povijesna građevina je i Kaštel
iz 1631., za vrijeme vladavine
Mlečana. U njemu se danas
nalazi Povijesni muzej Istre.
Arheološki muzej Istre osno-
van je 1902. Sadrži materijale s

S
Šijanska šuma područja Istre, Cresa i Lošinja,
iz prapovijesti, antike i ranoga obzirom na to da je
Program gospodarenja
Problemi u poslovanju ovom gospodarskom je-
prije svega su vezani uz nesre- dinicom istekao krajem
đene imovinsko-pravne odnose, prošle godine, a nije bilo mo-
uz uknjižbu vlasništva nad šu- guće pravovremeno napraviti
mom. Problem je još izraženiji, reviziju, prišlo se izradi Plana
jer se radi o vrijednim komplek- gospodarenja za 2008.
sima šuma u priobalju. Nadamo Napravila ga je Šumarska sa-
se da će se donošenjem zakona vjetodavna služba te podnijela
o turističkom zemljištu i ti prob­ zahtjev Ministarstvu regional-
lemi riješiti na zadovoljavajući nog razvitka, šumarstva i vodno-
način, te da će se tako riješiti i ga gospodarstva za komisijskim
problem gospodarenja priobal- pregledom i usvajanjem.
nim šumama, ističe ing. Buršić. Radi se o prvom ovogodiš-
S obzirom na široki dijapazon njem odobrenju godišnjeg plana
poslova koje obavljaju i potre- gospodarenja za privatne šume
ba nadzora nad šumama i po- u Hrvatskoj.
vršinama na kojima gospodare Površina GJ Lukovdol iznosi
trebalo bi uz postojeća vozila, 2.508 ha od čega je obraslo 2.240
»pojačati vozni park«. Barem sa ha, dok na neobraslo proizvodno
dvije Lade nive. U Šumariji su zemljište otpada 268 ha. Gospo-
zaposlena 22 radnika, od čega darska jedinica podijeljena je na
tri šumarska inženjera. 57 odjela. Ukupna drvna zaliha je
Pula je grad i luka na ju- 220.286 m3 ili 88 m3/ha, desetgo-
gozapadnom dijelu Istre, sa dišnji prirast iznosi 60.910 m3, a
60.000 stanovnika. Ime Pola etat 31.105 m3.
ilirskog je podrijetla. U prvom
stoljeću počinje proces rimske
kolonizacije. U ranom srednjem Dvodnevnim
vijeku u sklopu je Ravenskog radom u uredu i
egzarhata, a od 788. u sklopu
Franačke države. Mijenjajući raz­
na terenu (29. i 30.
Ulaz u Arenu
ličite gospodare 1230. dolazi u siječnja 2008.) u
posjed akvilejskoga patrijarha, Vrbovskom, stručno
a od 1331. pod mletačku upravu. U njenom je sa- srednjeg vijeka te zbirku antičke i ranosrednjo-
stavu sve do propasti Mletačke Republike, 1797., vjekovne skulpture. povjerenstvo u
kada dolazi pod vlast Austrije. Osim kratkog raz- Uz obilje kulturno-povijesnih spomenika, sastavu Krešimir
doblja francuske uprave (1805. – 1813.) sve do prekrasne parkove i šetnice, dobro opremljene Turk dipl. ing.,
1918. pod vlašću je Austro-Ugarske Monarhije. hotele i mnogobrojne terene za sport i rekreaciju,
Godine 1886. gradnjom velikog brodogradilišta, privlačna je za turistički odmor. Zbog blizine zrač- predsjednik te
postaje velikom austrijskom lukom. U vrijeme I. ne luke, te dvije marine pogodna je i za nautičarski članovi mr. sc.
svjetskog rata, 1918., okupiraju je Talijani, a Rapal- i sportski turizam.
skim ugovorom iz 1920. pripala je Italiji. Godine U gradu se održavaju i različite manifestacije,
Boris Pleše i
1947. pripojena je Hrvatskoj. od 1954. Filmski festival u Areni, brojne glazbene Damir Moćan dipl.
Razni vladari Pule ostavili su kroz povijest manifestacije i festivali poput Art music Festivala ing., pregledalo
brojne tragove u vidu raznih građevina koje su (rocka).
izgradili. Neke od njih i danas su u potpunosti U neposrednoj blizini Grada nalaze se mjesta je godišnji Plan
sačuvane, a od nekih su ostali samo ostatci. Naj- poput Šandalja, Štinjana, Verude, Vinkurana, Fa- gospodarenja za
impresivnija građevina iz vremena Rimljana je žane, te Brijunsko otočje koja su isto tako zanim­ 2008. za privatne
amfiteatar Arena. Po svojoj veličini šesti je amfi- ljiva turistička odredišta. Treba ih posjetiti ne
teatar u svijetu. Od važnijih spomenika treba spo- samo zbog prirodnih ljepota već zbog njihove šume GJ Lukovdol
menuti i Dvojna vrata, Herkulova vrata, Slavoluk bogate kulturno-povijesne baštine. površine 2.508 ha

12 Broj 135 • ožujak 2008. HRVATSKE ŠUME

me GORSKI KOTAR/GOSPODARSKA JEDINICA LUKOVDOL
u se privatne
Gorskom kotaru
Od 1. srpnja 1998. do 31. prosinca 2006.,
etat u crnogorici u odnosu na program Osno-
ve gospodarenja realiziran je sa 80 posto, u
bjelogorici sa 70 posto. Kroz redovni prihod,
etat je realiziran sa 97 posto te slučajni tri
posto. U 2007. godini planirana sječa izvr-
šena je sa 1/10 propisanog etata u raznim
odjelima na zahtjev šumovlasnika. Planom
sječa za 2008. posjeći će se 3.250 m3. Propi-
som plana gospodarenja za 2008. od važni-
jih šumskouzgojnih radova u jednostavnoj
biološkoj reprodukciji planirano je čišćenje
koljika (sastojina) na dva hektara, sadnja
biljaka – popunjavanje na jednom hektaru,
prorjeđivanje sastojina do 1/3 ophodnje na
jedan ha i njega mladika na jedan ha.
Piše: Vesna Pleše
Foto: Maja Bukovac
Povjerenstvo na terenu u GJ Lukovdol
Površina GJ Lukovdol iznosi 2.508 ha,
ukupna drvna zaliha je 220.286 m3
ili 88 m3/ha, desetgodišnji prirast 60.910
m3, a etat 31.105 m3.
U proteklom razdoblju nije bila plani-
rana gradnja šumskih prometnica, već samo
održavanje postojećih. U godišnjem planu
2008. planira se održavanje 2 km šumskih
prometnica.
Šumovlasnici s ovoga područja su suklad-
no čl. 38. Zakona o šumama dužni poduzeti
mjere zaštite od požara, drugih elementar-
nih nepogoda i šumskih štetnika.
Broj 135 • ožujak 2008.
Poslije uvida u dosadašnji način gospo-
darenja, izvršenje sječe i šumskouzgojnih
radova, te pregleda predloženog godišnjeg
plana za 2008., Povjerenstvo je prihvatilo
plan u cijelosti te Ministarstvu regional-
nog razvitka, šumarstva i vodnoga gospo-
darstva uputilo zahtjev za suglasnost na
predloženi plan.
Uz članove Povjerenstva pregledu Pla-
na prisustvovali su mr. sc. Robert Ojurović,
pomoćnik ravnatelja Šumarske savjetodav-
ne službe, Maja Bukovac dipl. ing., voditelj
Podružnice Gorski kotar-Kvarner, i Ana Kauz­
larić dipl. ing., revirnica ureda Vrbovsko,
Pod­ružnice Gorski kotar-Kvarner.
HRVATSKE ŠUME 13
voda UZ DAN VODA, 22. OŽUJKA

N
Piše: Irena Devčić-Buzov akon što se posljednjih desetak godina u
Foto: Arhiva kontekstu zaštite voda gotovo isključivo
spominjao budući nedostatak vode koji nam
Na general- zasigurno prijeti, Ujedinjeni narodi ovoga
nom okuplja- puta okrenuli su priču na zdravstvenu zaštitu ljudi,
osobito onih koji žive u nerazvijenim krajevima bez
nju Ujedinje- mogućnosti korištenja pitke vode i kanalizacije. Iako
nih naroda se zapadnim Europljanima čini kako su bolesti pove-
u prosincu zane s nedostatkom kanalizacije i općenito nehigijen-
skim uvjetima života stoljećima iza nas, ostatak svijeta
2006. godine, – osobito Daleki istok, suočava se s ovim problemom
rezolucijom svakodnevno. Dapače, problem je svakoga dana sve
je odlučeno gori kako raste napućenost tih siromašnih krajeva.
Voda ima sposobnost samočišćenja, no riječ
da se 2008. je o umjerenim količinama organskih otpadaka koji
godina pro- se mogu razgraditi s pomoću bakterija. No, sposob-
nost samočišćenja ima svoju granicu, a čini se da ju
glasi godi- je ljudska vrsta odavno premašila svojom sve većom
nom sanita- brojnošću. Nedostatak potrebnih sanitarnih i kanali-
cije, odnosno zacijskih uređaja i dalje je velik uzrok bolesti koje se
prenose vodom. Brzorastući gradovi zemalja u razvoju
godinom u osobito su izloženi tom problemu. Svakodnevi život
kojoj će se u nehigijenskim uvjetima ostavlja trajne posljedice
glavna pažnja na čovjeka, a posebno je opasan za najranjivije sku-
pine kao što su mala djeca, starci odnosno osobe s
usmjeriti na već narušenim imunitetom. Tako npr. Indija raspolaže
zdravstvene s relativnom bogatim vodnim kapacitetima, no većina
mjere veza- rijeka i gradskih izvora visoko su zagađeni. Pola sta-

Voda kao zdra

ne uz vodu te
pročišćava-
nje otpadnih
voda i kana-
lizaciju. Pod
novništva svijeta nema ni osnovni sanitarni sustav, a uzrokovane nečistom vodom spadaju tifus, dizenteri-
istim motom četvrtini nije osiguran pristup sanitarnijoj vodi, navodi ja, hepatitis i kolera. Prema posljednjim UN-ovim po-
obilježit će Philip Ball u knjizi »Biografija vode«. Posljedica toga su dacima, 2,6 milijardi ljudi, odnosno 41 posto global-
se i ovogo- oko osamdeset posto svih bolesti i jedna trećina svih ne populacije danas, u 21. stoljeću, nema mogućnost
umiranja u zem­ljama u razvoju. Među najčešće bolesti korištenja sanitarne infrastrukture. Odnos između ur-
dišnji Svjetski banih i ruralnih krajeva je 80
dan voda, 22. posto u korist gradova. Upra-
vo zahvaljujući naporima Uje-
ožujka dinjenih naroda u razdoblju
između 1980. i 1990. godine
broj ljudi kojima je omogućen
pristup pitkoj vodi porastao

2,6 milijardi ljudi,

odnosno 41 posto
globalne populacije
nema mogućnost
korištenja sanitarne
infrastrukture.
je, a to razdoblje nazvano je
»Međunarodnim desetljećem
opskrbe pitkom vodom i sani-
tarnim uređajima«.
Onečišćenje voda opće je
poznata i već dugo vremena
potpuno prihvaćena činjenica.
Najveći uzrok onečišćenja povr­

14 Broj 135 • ožujak 2008. HRVATSKE ŠUME

 voda topi i odnosi. Ako se spriječi normalno
otjecanje vode iz tla, kada voda ispari te soli
zaostaju u tlu. Osim zasoljavanja, u mnogim
mediteranskim zemljama prilikom jakog na-
vodnjavanja dolazi do ispiranja tla u more,
čime se osiromašuje ionako hranjivima siro-
mašna zemlja.
Osim što se iznimno velike količine pit-
ke vode koriste za navodnjavanje poljopriv­
rednih površina, intenzivna obrada tla za
sobom ostavlja velika zagađenja. Uz mine-
ralna gnojiva danas se u poljoprivredi kori-
sti niz preparata za sprečavanje ili smanji-
vanje djelovanja štetnih bioloških agenasa
u određenoj fazi poljoprivrede. Riječ je o
insekticidima, herbicidima, fungicidima i
s aromom. Takve aromatizirane vode ovisno
o proizvođaču, mogu sadržavati između 44
i 65 grama šećera po litri (»Žeđ na izvoru«).
Standardno pakiranje čokoladice Mars ili
Snickers sadrži između 43 i 44 grama še-
ćera. To je, tvrde liječnici, kao da čovjek u
organizam unese pet jušnih žlica šećera, što
je potencijalno smrtonosna doza za dijabeti-
čare i trostruko više od preporučene dnevne
doze za zdrave ljude. S druge strane svaki bi
čovjek trebao dnevno popiti dvije litre te-
kućine, ako bi to u nekom slučaju bile dvije
litre aromatizirane vode dnevno, za mjesec
dana čovjek bi u organizam unio između
1,74 i 2,91 kilogram šećera.

Salata
Evo anegdote koju sam imala prilike čuti o našim domaćim poljoprivrednicima koji uzgajaju
zelenu salatu. Rade to na dva fizički prilično udaljena mjesta, na jednom za same poljoprivred-
nike i njihove, pa nećete vjerovati... kokoši i svinje, a na drugom za šire potrošače, tj. kupce na
tržnici. Situacija u kojoj se domaćica poljoprivrednog gospodarstva uhvatila za glavu kad je
shvatila da je njezin suprug svinjama u napoj stavio salatu za prodaju, a ne njihovu domaću
salatu, te da će se životinje radi toga možda izvrnuti na leđa ili u najboljem slučaju imati pro-
Procjene su kako se u svijetu oko blema s probavom, bila bi zaista komična da nije i više nego žalosna. Još kada vam taj »u..«
matovilac prodaju za sto kuna po kilogramu, razmislite ponovno u koju kategoriju spadate!
20 milijuna hektara natapa vodom iz
kanalizacije.
cijeloj paleti razno-
raznih -icida koji se

ravlje
u današnjoj poljo-
privredi masovno
upotrebljavaju.
Upravo zbog svih
nabrojenih razloga
zapadni svijet sve se
više okreće kupovini
flaširane vode čija
šinskih voda je namjerno i planirano otpu- cijena daleko pre-
štanje otpadnih voda. Na simpoziju o vodi, mašuje cijenu vo-
koji je od 16. do 20. kolovoza 2004. godine dovodne vode. No,
održan u Stockholmu, predstavljeno je prvo za zdravlje ništa nije
globalno istraživanje o natapanju poljopriv­ skupo! Osim, ako pri
rednih površina. Istraživanje je pokazalo da tome ne kupujemo
se pri zalijevanju poljoprivrednih površina onu istu vodovodnu
obilno koristi tehnološki neobrađena otpad- vodu koju smo s pri-
na voda. Drugim riječima, »čista« kanalizaci- jezirom odbacili kao
ja. Procjene su kako se u svijetu oko 20 mi- »nezdravu«. Tako je
lijuna hektara natapa vodom iz kanalizacije. Britanski Indepen-
Studija navodi kako, četvrtina pakistanskog dent 2004. godine
povrća uključujući salatu, raste na površi- otkrio veliku prijeva-
nama natapanim otpadnim vodama. Neki ru Coca-Cole, koja je
proizvođači na svojoj farmi navodnjavanoj flaširanu vodu »Da-
kanalizacijom godišnje imaju i do 12 žetava sani« punila obič-
zelene salate. Ista studija navodi kako je cije- nom vodom iz grad-
na poljoprivrednog zemljišta koje se natapa skog vodovoda. Vo-
kanalizacijom u Pakistanu dvostruko viša da je, doduše, bila
od zemljišta koje se natapa čistom vodom pročišćena i potom
(izvor »Žeđ na izvoru«, 2005.). obogaćena ozonom
Upravo intenzivna poljoprivreda pred- i mineralima, no
stavlja najveću opasnost za našu daljnju op- ujedno je imala dvo-
skrbu pitkom vodom. Od ukupne količine struko veću količinu
vode koja se crpi u svijetu, oko 80 posto kancerogenih kemi-
odlazi na navodnjavanje. Prekomjerno na- kalija od dopuštene.
vodnjavanje vrlo je često, no osim što rasipa U Hrvatskoj je,
slatku vodu dovodi i do drugih problema. s druge strane,
Jedan od njih je zasoljavanje. Naime, tlo vrlo popularna fla-
sadrži mnogo topljivih mineralnih soli koje širana izvorska voda

Broj 135 • ožujak 2008. HRVATSKE ŠUME 15

prodaja ŠTO POKAZUJE ANALIZA DOSADAŠNJIH MEĐUNARODNIH NADMETANJA

Trešnja nadjačala
Tablice izradio: Milan Turkalj, dipl. ing.

Tablica 10 najvećih – po volumenu (m3)

čuveni hrast!
m3 kupac
1. lužnjak – 7,49 m3 – VINKOVCI DRVODJELAC DOO
2. lužnjak – 4,82 m3 – BJELOVAR ELDA DRVO DOO
3. lužnjak – 4,81 m3 – VINKOVCI NIJE PRODAN
4. lužnjak – 4,70 m3 – BJELOVAR INBO BUJE DOO

P
5. lužnjak – 4,59 m3 – BJELOVAR ELDA DRVO DOO
Piše: Antun unih 15 godina, od 1993. godine kada su 6. lužnjak – 4,49 m3 – BJELOVAR CARLON GINO DOO
uve­­­dena, međunarodna javna nadmetanja 7. kitnjak – 4,46 m3 – NAŠICE ELDA DRVO DOO
Zlatko Lončarić traju sve do danas i u tom razdoblju, uglav- 8. lužnjak – 4,42 m3 – BJELOVAR ELDA DRVO DOO
Foto: Z. Lončarić nom petkom, 50 puta godišnje, održano ih je 9. lužnjak – 4,36 m3 – BJELOVAR ELDA DRVO DOO
700-tinjak. Premda su ova nadmetanja ustanovljena za 10. lužnjak – 4,35 m3 – BJELOVAR ELDA DRVO DOO
inozemne kupce, danas se na njima nadmeću uglav-
nom domaći kupci. Tablica 10 najskupljih komada po jedinici
– Na njima se nude drvni sortimenti koji ostaju na- volumena – (eur/m3)
U dosadašnjim kon alimentiranja domaće drvne industrije, odnosno eur/m3
komadnim oni za kojima je slabija potražnja na domaćem tržištu
1. trešnja – 1,76 m3 – PŽ – 1393,01
– objašnjava mr. sc. Darko Biščan, samostalni komer-
nadmetanjima cijalist u Direkciji Hrvatskih šuma.
2.
3.
lužnjak – 4,49 m3 – BJ – 1289,00
trešnja – 1,20 m3 – PŽ – 1230,99
ostvarene Novost u posljednje dvije godine predstavljaju me- 4. trešnja – 1,47 m3 – NA  –  1218,99
đunarodna javna komadna nadmetanja na kojima se
su znatno nude pojedinačno trupci vrjednijih sortimenata. Pre-
5.
6.
trešnja – 1,59 m3 – PŽ – 1211,01
trešnja – 1,24 m3 – PŽ – 1211,01
veće cijene ma načinjenoj analizi koju nam je predočio dipl. ing. 7. trešnja – 0,87 m3 – PŽ – 1200,00
u odnosu na Milan Turkalj, komercijalist u vinkovačkoj Upravi, vid- 8.
9.
trešnja – 0,68 m3 – PŽ – 1200,00
trešnja – 1,35 m3 – PŽ – 1191,01
ljivo je da je dosta trupaca postiglo (vrlo) visoke cije-
početne što ne. Zanimljivost predstavlja i podatak kako je vodeći 10. trešnja – 1,12 m3 – PŽ – 1151,01
pokazuje kako na listi najskupljih prodanih sortimenata jedan trupac tablica prikazuje najveće postignute cijene po m3
s ovakvim trešnje! (bez pdv-a)
Uoči nove sezone međunarodnih javnih komadnih
načinom nadmetanja, Milan Turkalj ističe kako su iza nas poro- Tablica 10 najskupljih komada – (eur/m3)
prodaje treba đajne muke prvih komadnih nadmetanja, načinjen je
eur/m3
nastaviti novi način prodaje podržan aplikacijom Informatičke
1. lužnjak – 7,49 m3 – VK – 6823,39
službe koja je, moramo to istaknuti, do sada iznimno 2. lužnjak – 4,49 m3 – BJ – 5787,61
zadovoljila kupce na pojedinim nadmetanjima po 3. lužnjak – 4,82 m3 – BJ – 5104,38
upravama šuma. 4. lužnjak – 4,42 m3 – BJ – 4901,78
Međunarodna komadna nadmetanja do sada su 5. lužnjak – 4,70 m3 – BJ – 4836,30
održana u upravama šuma Bjelovar, Vinkovci, Karlo- 6. lužnjak – 4,36 m3 – BJ – 4399,24
vac, Koprivnica, Našice, Požega i Zagreb. Ukupno je 7. lužnjak – 4,59 m3 – BJ – 4291,65
bilo ponuđeno 765 trupaca hrasta lužnjaka, 224 koma- 8. lužnjak – 4,35 m3 – BJ – 4258,65
da trešnje, 184 bukve, 131 poljskog jasena, 89 crnog 9. lužnjak – 4,35 m3 – BJ – 4041,15
oraha, 79 lipe, 38 kitnjaka te samo dva trupca kruške. 10. lužnjak – 3,64 m3  – BJ – 3745,56
Ukupno je ponuđeno 1512 trupaca, a prodano je 1098
komada. Ostvarena je ukupna cijena od 138 posto što
govori kako se ova komadna nadmetanja trebaju češ­ Trupac hrasta lužnjaka
će održavati.
Milan Turkalj je načinio nekoliko zanimljivih prikaza
ovih nadmetanja, koje donosimo.

Trupci izloženi i spremni za komadna nadmetanja

16 Broj 135 • ožujak 2008. HRVATSKE ŠUME

uređivanje šuma GOSPODARSKA JEDINICA BAĆINA / ŠUMARIJA
METKOVIĆ

B
Piše: Miroslav Mrkobrad aćina je posljednja od šest gospodarskih je-
dinica Šumarije Metković koja dosad nije bila
Foto: M. Mrkobrad, uređena pa je izradom Programa gospodare-
G. Ajhner nja uspješno nastavljen sveobuhvatni posao
uređenja šuma i šumskog zemljišta splitske Uprave.
Obilaskom – Više od dva mjeseca hodali smo »kozjim« stazama
Gospodarske ovog predjela u kojem nema šumskih putova ni cesta,
jedinice Baćina a nema ni visokih šuma. No i ovaj krš ima svoje zani-
i pregledom mljivosti, posebno povijesne, koje smo željeli detaljno
prvog Programa upoznati – govori vođa uređivačke ekipe Goran Ajh-
ner. – Pratilo nas je i loše vrijeme pa smo zbog česte
gospodarenja kiše izgubili dosta dana.

Prvi Program gos

za nju, od 20.
do 22. veljače,
dovršen je
obimni posao
uređivanja

za Baćinu!
šumskih
površina kojima
gospodari
Šumarija
Metković.
Terenski radovi
obavljeni su
krajem 2006. Gospodarska jedinica Baćina, ukupne površine 8446
ha od čega je obraslo 8020 ha, najvećim se dijelom
godine, a
nalazi na području Dubrovačko-neretvanske županije,
odradila ih je između Zaostroga, Ploča, Vrgorca i Metkovića, s tim da
uređivačka ekipa Krška priroda Baćine
gravitira prema Pločama.
zagrebačke S obzirom na to da se nalazi u mediteranskoj regiji
Uprave na čelu i to većim dijelom u submediteranskoj zoni termofil- Quercetum pubescentis Ht. 1938.) i šuma hrasta crni-
sa samostalnim nih listopadnih šuma, te da dolazi do miješanja i eu- ke i crnoga jasena (Fraxino orni-Quercetum ilicis H-ić
taksatorom mediteranskih flornih elemenata, na području Baćine /1956./ 1958.).
Goranom evidentirane su tri fitocenoze: šuma hrasta medunca Na ovom području koje ima sve osobine krša s
i bijeloga graba (Querco-Carpinetum orientalis H-ić malo obradivih površina, utvrđeno je pet uređajnih ra-
Ajhnerom. 1939.), šuma hrasta medunca i crnoga graba (Ostryo- zreda različitih degradacijskih stadija šuma medunca
Polovicom i česmine koji pripadaju
prošle godine Baćinska jezera kategoriji obraslog zemlji-
uređajni je šta. Od ukupne površine
elaborat predan gospodarske jedinice,
u Ministarstvo, malo manje od polovice
a početkom ove
godine Program Gospodarska jedinica
je konačno Baćina ima ukupnu
došao na red površinu 8446 ha
za pregled i
usvajanje
od čega je obraslo
8020 ha.
(3860 ha) je makija, na
šibljake otpada 1840 ha,
šikare zauzimaju 1650, a
garig 550 ha dok se vi-
soke šume (alepski bor)
prostiru na 112 ha. Osta-
tak proizvodne površine
čini neobraslo proizvod-
no zemljište.
Najvažniji vodni re-
surs su Baćinska jezera,
kojih je ukupno šest. Na
njih se pruža prekrasan
pogled s nekoliko vidiko-

18 Broj 135 • ožujak 2008. HRVATSKE ŠUME


Kula Norinska
podarenja
Dio povjerenstva na terenu
vaca uz glavnu prometnicu, Jadransku magistralu, a na ovaj izuzetni
turistički resurs podsjetit će vas i tabla s imenom mjesta (Baćina) kad
se magistralom približavate Pločama. Jezera su smještena u kraš-
kim kriptodepresijama neposredno sjeverno i sjeverozapadno od
luke Ploče od koje su odvojena samo niskim sedlom koji preuzima
funkciju brane. Taj pojas zaustavlja ili usporava podzemne vode u
njihovu otjecanju k moru i tako dovodi do postanka jezera. Pet je-
zera povezano je uskim i plitkim kanalima, a samo su jezera Očuša
i Sladinac povezana širim i dubljim kanalom. Šesto jezero, Vrbnik,
je zasebno. Baćinska jezera, ukupne površine 1,96 km², tunelom su
(probijen 1938. godine u svrhu melioracije Vrgorskog jezera) spoje-
na s nekadašnjim Vrgorskim jezerom koje je danas plodno polje i tek
povremeno i vrlo rijetko plavi. Brojni zahvati (melioracija, kanali, tu-
neli) utjecali su na promjene vodostaja i općenito hidrološke prilike
Baćinskih jezera i mijenjali ih, čime je poremećen biljni i životinjski
svijet. No kvaliteta vode Baćinskih jezera je dobra i u ljetno doba
pogodna za kupanje.
Na cijelom području gospodarske jedinice nema stalnih vodoto-
ka. Kako se radi o krškim terenima oborinske vode brzo pronalaze
put k podzemnim tokovima, tako da izostaju veći bujični tokovi.
Povijest življenja na ovom prostoru seže u doba Ilira za koje
se smatra da su (najprije pleme Daorsi, a potom ratoborniji Ardijejci
i Delmati) prvi naseljavali područje Baćine, o čemu svjedoče mno-
gobrojne gradine i kamene gomile na okolnim brdima. U četvrtom
stoljeću pr. Kr. Grci su počeli kolonizirati jadranske otoke i obalu.
Vrhunac, ali ujedno i početak kraja političke moći, ilirska je država
doživjela za vladavine kraljice Teute, koja se 229. pr. Kr. sukobila s
Rimljanima i izgubila rat, ali i veliki dio države.
Na mjestu velike ilirske gradine na današnjem Sladincu, Ri-
mljani podižu svoj utvrđeni gradić s lučicom, a u šestom stolje-
ću ranokršćansku baziliku, čiji ostaci danas predstavljaju najve-
ći spomenik antičke kulture na širem području grada Ploča.
Rimska naselja u Baćini usko su povezana sa susjednom Na-
ronom, drugim po veličini rimskim gradom na istočnoj obali
Jadrana. Smatra se da su Grci u 4. st. pr. Kr. utemeljili emporij
(luku), u dolini rijeke Naron (Neretva) tri kilometra sjeveroza-
padno od današnjeg Metkovića. Bila je to u Antici daleko po-
znata Narona, današnji Vid.
Župa Baćina se prvi put spominje u crkvenim
knjigama 1340. godine, a prvi pisani dokumenti
spominju današnju Baćinu u 15. stoljeću.
Godine 626. na poziv bizantskog cara Heraklija s Karpata na Ja-
dran dolaze Hrvati, koji su, svladavši Avare, zauzeli i naselili svoju
današnju postojbinu. To novo područje dijelila je rijeka Cetina na
Bijelu Hrvatsku na sjeveru i Crvenu Hrvatsku na jugu, a Neretvanska
kneževina bila je samostalna oblast Crvene Hrvatske.
Župa Baćina se prvi put spominje u crkvenim knjigama 1340.
godine, a prvi pisani dokumenti spominju današnju Baćinu u 15.
stoljeću. Nalazeći se stalno u vjetrometinama rata (Bizant,
Mlečani, Turci pustošili su ove krajeve, odvodili stanovniš-
tvo u roblje), Baćina pamti dva povijesno najveća stra-
danja: u vrijeme Kandijskog rata (1645. – 1699.) koji se
vodio između Osmanskog Carstva i Mletačke Republike,
te iza 2. svjetskog rata. Nakon propasti Mletačke Repu-
blike (1797.) ovo područje je kao i cijela Dalmacija kratko
vrijeme pod prvom austrijskom upravom, ali bez nekih
promjena u usporedbi s prethodnim razdobljem.
Baćina je početak Prvog svjetskog rata dočekala u
sastavu Austro-Ugarske Monarhije u kojoj je provedena
opća mobilizacija (dio Baćinaca borio se na frontovima
na Drini i Soči), a formiranje Države SHS 1918. g. doče-
kano je sa simpatijama, prije svega kao jamac zaustav-
ljanja talijanske ekspanzije na istočnu obalu Jadrana.
Siromaštvo uzrokuje novi val iseljavanja stanovništva u
prekomorske zemlje.
Povjerenstvo
Gospodarsku jedinicu je obišlo, i Program gospodarenja za
Baćinu za razdoblje od 2007. do 2016. pregledalo povjerenstvo
u sastavu Ivica Vučetić (predsjednik), prof. Šime Meštrović i dr.
Vlado Topić, članovi. U radu povjerenstva, gdje je najviše rasprave
bilo oko statusa Baćinskih jezera u sastavu gospodarske jedini-
ce, sudjelovali su i Goran Rubin, rukovoditelj uređivačkog odjela
splitske Uprave, Goran Živković, upravitelj Šumarije Metković,
Dubravko Janeš, rukovoditelj uređivačkog odjela zagrebačke
Uprave te Goran Ajhner, vođa uređivačke ekipe koja je izradila
Program i koji je sastavio i uređajni zapisnik.
Prvim Programom gospodarenja zelenim pokrovom ovoga
područja propisani su osnovni zadaci i budući radovi u svim ure-
đajnim razredima. To je osiguranje postojanosti ekosustava, održa-
vanje i poboljšanje općekorisnih funkcija šuma te pravilno i održivo
gospodarenje šumama i šumskim zemljištem tako da se pravilno
održava njihova biološka raznolikost, produktivnost, sposobnost
obnavljanja, vitalnost i potencijal.
Uz uzgojne i radove iskorišćivanja, zaštita i čuvanje šuma važna
je djelatnost koja osigurava njihovu punu valorizaciju.
U tom kontekstu posebna će se pažnja obratiti na zaštitu šuma
od požara koji su ovdje česti s katastrofalnim posljedicama. Stoga
su za vrijeme ljetnih mjeseci i najveće opasnosti predviđena stalna
motrenja te izrada novih motrionica, svijetlih pruga, protupožarnih
prosjeka. Predviđena je i izgradnja novih 5,5 km protupožarnih pro-
sjeka s elementima šumskih cesta.
Broj 135 • ožujak 2008. HRVATSKE ŠUME 19
putopis
Aja Sofija je najpoznatija istanbulska građevina
Turska i Istanbul uvijek
su zanimljiva turistička
destinacija, pogotovo
za zimskih mjeseci
kada se, uz ostale,
brojni sportaši sjate na
ovo klimatski ugodno
područje na razmeđu
kontinenata. Ništa
manje nije atraktivan niti
doček Nove godine, uz
uobičajeno razgledavanje
znamenitosti poput Aja
Sofije, Plave džamije, ili
iskušavanja turske kupelji.
Evo jednog prijedloga za
vikend u Istanbulu, ako
već niste bili! Pa i ako
jeste
Vatromet iznad Bospora
O
Piše: Goran Vincenc
Foto: G. Vincenc
jestolnice Europe, Sofija ima više znamenitosti kojima
se može podičiti, a to se ponajprije odnosi na crkvu
Aleksandra Nevskog, nazvanu po ruskom vojskovođi
20 Broj 135 • ožujak 2008.
nova godina u istanbulu
Džamija uz europsku obalu
d Osijeka do Sofije autobusu treba jedna
noć, a jutarnje razgledavanje bugarske me-
tropole uz vodiča otkrilo je mnoge zanimlji-
vosti. Iako ne spada u najglamuroznije pri-
HRVATSKE ŠUME
rođenom u Švedskoj koji je oslobodio Bugarsku od
Turaka. Izgrađena je 1912. godine i najveća je crkva u
Sofiji. Vrijedno je obići i vidjeti i malenu crkvu sv. Sofije
po kojoj je grad dobio ime, a datira iz petog stoljeća.
Manjak turističkih sadržaja Sofija nadoknađuje po-
nudom zabave u gradu koja je vrhunska. Velik broj
izvrsnih restorana i kafića koji rade do kasno u noć
nudi kvalitetnu ugostiteljsku ponudu hrane i pića
za (još uvijek) malo novca. Iako su ušli u Europsku
uniju, Bugarima nije »svanulo sunce« te ih još muče
nizak standard, male plaće i velika korupcija. Vrhun-
skih restorana ima po cijelome gradu, no mi smo se
koncentrirali na trokut omeđen ulicama Vitosha, Pa-
riarh Evtimi i Graf Ignatiev gdje se u labirintu uskih
uličica krije pravo more ugostiteljskih objekata s vrlo
ugodnim ambijentom.
Plava džamija, Aja Sofija – Sljedeći dan smo
krenuli put Istanbula, za što nam je, na žalost, trebao
cijeli dan, vozeći se preko cijele Bugarske i sa dužim
zastojem na bugarsko-turskoj granici. Naš hotelčić je
bio smješten u popularnom turističkom dijelu grada
Sultanahmetu, ni pet minuta hoda od poznate Aja
Sofije, tako da smo ujutro poslije doručka krenuli
u obilazak grada. Prva znamenitost bila je antička
cisterna, koju je dao izgraditi car Konstantin, kako bi
grad imao rezervoar vode u slučaju opsade ili za vre-
lih ljetnih dana. Nakon toga obišli smo čuvenu Pla-
vu džamiju, po mom mišljenju najljepšu džamiju u
Istanbulu, koja je svojom veličinom i impozantnom
arhitekturom, te nevjerojatnim interijerom postala
priznata kao jedna od najljepših svjetskih džamija. S
obzirom da je bilo toplo za ovo doba godine, šteta
bi bila ne iskoristiti zimsko sunce za sunčanje na Hipodromu, pro-
storu koji se nalazi ispred Plave džamije, gdje su se u bizantsko
doba vodile konjske utrke.
No naravno da se ništa ne može mjeriti sa čuvenom Aja Sofi-
jom, čija povijesna važnost nadmašuje sve poznate svjetske džamije.
Sagrađena je 532. godine pod pokroviteljstvom cara Justinijana koji
je imao namjeru izgraditi najveću crkvu na svijetu, a taj epitet je
nosila sve do turskog osvajanja Konstantinopola 1453. godine, kada
je pretvorena u džamiju. Turci srećom nisu uništili mozaike i freske
u unutrašnjosti, tako da je 1930. godine Ataturk pretvorio Aja Sofiju
u muzej, što je i danas.
Naravno, nakon toliko obilazaka u kratko vrijeme, čovjek prirodno
ogladni, a budući da se nalazimo u domovini kebaba, odlučili smo
testirati lokalne kuhare. Za napomenu, ovdje postoji razlika između

Začini na Egipatskom bazaru

Plava džamija noću

Europska tvrđava je godinama bila čuvarica Konstantinopola

doner kebaba koji se nudi kao sendvič i kebaba koji se služi u ta-
njuru. Ovaj potonji dolazi u nekoliko različitih varijanti, od kojih mi
se najviše svidio Iskender kebab koji dolazi sa umakom od rajčica
i jogurtom.
Predvečer smo odlučili otići na Taksim, moderni dio grada koji
je u biti veliki trg, od kojega se spušta ulica Istiklal, pješačka zona
sa simpatičnim starinskim tramvajem. Ulica je puna butika pozna-
tih modnih marki te modernih restorana i kavana, za posjetitelje
dubljeg džepa. No dovoljno je skrenuti u sporedne uličice koje
presijecaju Istiklal, i naići ćete na veliki broj kafića koji su cijenama
prihvatljiviji našem standardu, a imaju ugodan ambijent, i gdje ćete
tek po izboru glazbe zaključiti da ste u Istanbulu, a ne u Londonu
ili New Yorku. Uz izvrsno pivo Efes Pilsen, zaključili smo da bi ovdje
mogli proslaviti Novu godinu.
Vožnja po Bosporu – Sljedeći dan smo imali organiziranu vo-
žnju po Bosporskom tjesnacu. Vožnja počinje ispred kičaste palače
Dolmabahče, izgrađene 1856. godine u sam sumrak Otomanskog
Carstva kada je bila i posljednje mjesto boravka posljednjeg sultana.
Uz europski dio obale najdomljivija je Europska tvrđava, srednjovje-
kovna utvrda koja je branila Konstantinopol od uljeza s istoka. Kod
drugoga mosta brod prelazi na azijsku stranu i kreće prema natrag,
sa zaustavljanjem od sat i pol, kako bi posjetitelji mogli razgledati
Detalj sa Kapali čaršije azijski dio grada, koji nije zanimljiv poput europskog.

Broj 135 • ožujak 2008. HRVATSKE ŠUME 21

 Poslijepodne je bilo rezervirano za šoping na dva
najpoznatija istanbulska bazara, Kapali čaršiji i Egipat-
skom bazaru. Egipatski bazar je poznata tržnica začina,
koji se na ovo mjesto dovoze iz raznih krajeva Azije,
što joj je osiguralo kultni status. I doista, može se naći
mala enciklopedija šumarstva
svega: šafran, kardamom, anis, crni curry, mirta, vani-
lija, samo su neki koji privlače pažnju, no pored njih Piše: Ivica Tomić
ovdje se prodaju i prave turski slatkiši kao što su rahat Foto: Arhiva
lokum s pistacijama te nezaobilazna baklava.
Kapali čaršija je najveći bazar u gradu i vjerojatno je
posljednje mjesto u Istanbulu gdje možete osjetiti čar
cjenkanja, jer su Turci pod pritiskom EU počeli uvoditi
fiksne cijene. No upitno je koliko je isplativo kupovati
na ovome bazaru, jer su vješti turski trgovci spremni
spuštati cijene samo kod robe sumnjive kvalitete, dok
boljoj robi teško rušite cijenu, koja je generalno sku-
plja nego u Hrvatskoj.
Prije samog dočeka Nove godine želio sam još
isprobati hamam, iliti tursku kupelj, nešto što svaki
turist poželi probati kada dođe u Istanbul. Turska Javori su
kupelj sastoji se od niza relaksacija koje započinju listopadno
ulaskom u kupatilo gdje prvo sjedite u zagrijanoj
sobi obloženoj mramorom te se polijevate toplom drveće i
vodom. To traje 15 minuta nakon čega dolazi ma- grmlje,

unakrsno
nasuprotnih
listova, bez
zalistaka
(pališća),
jednostavnih
i većinom
lapovitih ili
perasto
sastavljenih
od 3 do 7
listića.
Pretežito su
rasprostra-
njeni u
Pogled na Bosporski tjesnac sjevernom grupi sa sastavljenim lišćem zanima nas negundovac,
umjerenom vrsta s perastim listovima. Javori se međusobno razli-
ser koji vas pere hrapavom krpom, skidajući pritom
prljavštinu koja je ušla u dublje pore kože. Nakon
pojasu listanja i cvatnje i dr.
toga, legnete na topli mramorni stol gdje počinje
masaža. Kad kažem masaža, prije mislim na to kako
vas maser »propusti kroz šake«, jer je riječ o popri-
lično bolnom tretmanu! Poslije toga slijedi masaža
pjenom koja se utrljava u vašu kožu. Nakon što i
to obavi, maser vas polijeva toplom vodom i isteže
vam ruke, ramena i noge. Tu završava njegov po-
sao, a vi možete uživati sjedeći u toploj mramornoj
sobi, polijevajući se toplom vodom i pričajući o ne-
tom doživljenom iskustvu s ostalim strancima. Kada
vam je dosta, izađete van gdje vas umotaju u brdo
ručnika, daju vam čaj od jabuke, te sjedeći čekate
da se osušite. Nakon svega, osjećate se vrlo čisto,
razgibano i svježe.
Novu godinu smo dočekali u jednom kafiću u uliči-
cama oko Taksima. Bio sam jako zadovoljan izborom,
jer je svirala zapadnjačka rock glazba, gosti kafića su
bili dobro raspoloženi, tako da je atmosfera bila vr-
hunska. U ponoć je počeo vatromet iznad Bospora, i
Turska je tog trenutka ušla u Novu, 2008. godinu.
R
od javori (Acer) pripada porodici javorki (Acera-
ceae) koja obuhvaća gotovo 150 vrsta, uglav-
nom iz ovoga roda, rasprostranjenih pretežito
u sjevernom umjerenom pojasu (Europa, sje-
verna Afrika, Azija, Sjeverna Amerika). Javori su listo-
padno drveće i grmlje, unakrsno nasuprotnih listova,
bez zalistaka (pališća), jednostavnih i većinom lapovi-
tih, ili perasto sastavljenih od 3 do 7 listića. Cvjetovi
su sitni, pravilno građeni, višesimetrijski, dvospolni i
jednospolni, najčešće s dvostrukim ocvijećem. Čašku
i vjenčić čini 4-5 listića. Broj prašnika u cvijetu jednak
je broju latica ili je dvostruko veći (uglavnom 8). Plod
je okriljeni pucavac, sastavljen od dviju perutki s po
jednom sjemenkom. Supke kod klijanja izbijaju na po-
vršinu, a samo kod A. saccharinum ostaju podzemno.
Linealnog su oblika, s tri glavne usporedne žile. Obra-
dit ćemo javore koji rastu u nas ili u našem okružju, ili
se uzgajaju kao hortikulturne vrste. U grupi s jedno-
stavnim lišćem izdvajamo žestilj, gorski javor, planinski
javor, javor gluhać, maklen, klen i neke druge vrste, a u
kuju po obliku plojke, lapovima, cvatovima, vremenu
Žestilj (Acer tataricum) je manje drvo ili veći grm
nepravilno razgranate krošnje jugoistočne Europe,
Male Azije, Armenije i Kavkaza. Naraste u visinu do
oko 12 m, s prsnim promjerom debla do 90 cm. Kora
je dugo vremena glatka, u mladosti svijetlosiva, ka-
snije tamnosiva, plitko uzdužno ispucala, posebice u
donjem dijelu. Korijenski sustav izrazito je razvijen,
srcast. Izbojci su goli i smeđi, a pupovi vrlo sitni, na
vrhu ušiljeni, prekriveni mnoštvom jajastih, tamno-
smeđih ljuskica. Listovi su na 2-5 cm dugoj peteljci,
dvostruko i nepravilno napiljena ruba, katkada više ili
manje lapoviti, 5-12 cm dugi i 3-8 cm široki, na vrhu
sitno ušiljeni, a na dnu srcoliko urezani. Odozgo su
goli, tamnozeleni, odozdo svjetliji, sa sitnodlakavim
žilama. Tijekom jeseni, prije opadanja lišća, postaju
crveni. Cvjetovi su zelenkastobijeli, u uspravnim metli­
cama koje se razvijaju na vrhu izbojaka. Cvatnja je ti-
jekom svibnja i lipnja, poslije listanja. Plod je oko 2-3
cm duga krilata roška (ahenij), dvoplodnički podrasli
suhi nepucavac s jednom sjemenkom. Ima usporedna

22 Broj 135 • ožujak 2008. HRVATSKE ŠUME

 Javori
krilca, neznatno savijena jedno prema dru-
gom. Prije dozrijevanja su prozračno crveni,
kasnije hrđastosmeđi.
Žestilj je u nas vrsta nizinskih i brdskih
šuma gdje raste na vlažnim i dubljim, hra-
njivim tlima, dobro podnoseći zaslanjenu
podlogu. Dolazi primiješan s ostalim vrsta-
ma drveća, osobito u slavonskim šumama
hrasta lužnjaka (šuma hrasta lužnjaka s ve-
likom žutilovkom i žestiljem). U zapadnom
dijelu staništa dopire samo do Petrinje i
Karlovca. Vrlo je varijabilna vrsta, s pojedi-
nim varijetetima i brojnim formama. U hor-
tikulturi je cijenjen kao soliterna vrsta. Sličan
žestilju je kineski javor (A. ginnala), vrsta
srednje i sjeverne Kine, Japana i Mandžurije,
karakteristična po tri izrazita lapa, od kojih
je srednji najveći.
Gorski javor (Acer pseudoplatanus) je
listopadno drvo zapadne, srednje i južne Eu-
rope, Kavkaza te sjevernih dijelova Male Azi-
je. Ravna, vitka stabla narastu u visinu oko
25-40 m, male su krošnje, nepravilnog debla
debljine oko 1-2,5 m. Oko 1 cm debela kora
u početku je glatka, kasnije puca u obliku
širokih, nepravilnih, tankih, crvenkastosme-
đih, pločastih ljusaka, te otpada kao kod pla-
tane. Izbojci su sivosmeđi, a maslinastoze-
leni pupovi unakrsno nasuprotni, obavijeni
mnoštvom zelenih ljuskica. One su jajolike i
kratko ušiljene, po rubu crnosmeđe. Vršni je
pup najveći, a bočni su odvojeni od listova.
Listovi su dugi oko 8 do 20 cm, peterolapi,
lapovi jajoliko duguljasti, na vrhu ušiljeni,
na rubu krupno napiljeni. Na licu su listo-
vi tamno zelenosivi, a na naličju svjetliji, sa
čupercima bijelih dlačica u kutovima lisnih
žila; nervatura je dlanasta, peteljke su duge,
nerijetko crvene boje. Listanje se odvija ti-
Žestilj (Acer tataricum)
(Acer) (1)
jekom travnja. Cvjetovi su žutozeleni, dvos-
polni, nerijetko jednospolni; tvore cvatove u
obliku visećih metlica koje su smještene na
vrhu ovogodišnjih izbojaka, obraslih lišćem.
Cvatnja je u travnju i svibnju, nakon lista-
nja. Plod je okriljeni pucavac koji se u zrelom
stanju raspada u dvije smeđe perutke, duge
2,5-3 cm, međusobno spojene pod kutom
neznatno manjim od 90 stupnjeva. Dozrije-
vaju u rujnu. Sjemenka je izbočeni okrugli
oraščić, a krilce je nervaste teksture.
Gorski javor je vrlo promjenljiva, poli-
morfna vrsta, poznata po većem broju va-
rijeteta i formi, koji se međusobno razlikuju
po obliku te dlakavosti listova i plodova,
a jedino su značajne u hortikulturi (vrtovi,
parkovi, drvoredi). Navodimo, primjerice:
forma atropurpureum (tamnozeleni i ljubi-
časti listovi), f. variegatum (crveni izbojci,
listovi bijelo prošarani), f. flavovariegatum
(listovi žuto prošarani). To je drvo naših brda
i planina, na dubokim, svježim, rahlim i hu-
musnim tlima. Raste pretežito u brdskom
i subalpskom pojasu, a doživi starost 400-
500 godina. Često je pomiješan s bukvom
i drugim drvećem. Kao karakterističnu vrstu
sveze bukovih šuma (Fagion illyricum Horvat)
nalazimo ga u brojnim zajednicama. U Hr-
vatskoj tvori šumu gorskoga javora i obič-
noga jasena (Aceri – Fraxinetum excelsioris),
azonalnu zajednicu u arealu bukovo-jelovih
šuma visokogorskoga pojasa. Ova zajednica
dolazi na malim površinama, u uvalama ve-
ćih nadmorskih visina (iznad 800 m).
Javor gluhać (Acer obtusatum) je li-
stopadno drvo koje izraste u visinu 15-25
m, a prsni promjer dosegne i do 100 cm.
Rasprostranjen je na području jugoistočne
Europe i sjeverne Afrike. Po kori i vanjskom Gorski javor (Acer pseudoplatanus)
Žestilj se u nas javlja
u nizinskim i brdskim
šumama gdje raste
na vlažnim i dubljim,
hranjivim tlima,
primiješan s ostalim
vrstama drveća.
Javor gluhać
Broj 135 • ožujak 2008. HRVATSKE ŠUME 23
izgledu (habitusu) nalikuje na gorski javor.
Kora mladih izbojaka je crvenkasta, pre-
krivena mnoštvom sitnih izduženih ili ja-
jastih lenticela. Kod starijih stabala stvara
se tanki plutasti sloj koji ispuca i ljušti se
u pločicama. Pupovi su dugi oko 3-4 mm,
vretenasti, ušiljeni, obavijeni većim brojem
sivosmeđih ljuskica, s tamnim rubovima.
Listovi su vrlo varijabilni, dugi 12-15 cm,
široki do 12 cm, zaobljeni, s tupim ili uši-
ljenim vrhovima, nejednako i rijetko na-
piljenim rubom, peterolapi; nerijetko dva
donja lapa zakržljaju te nestanu. Režnjevi
su plitki, s donje strane sivozeleni i obrasli,
24 Broj 135 • ožujak 2008. HRVATSKE ŠUME
listovi odozgo goli, tamnozeleni, odozdo
s gusto sivodlakavim dlačicama. Peteljke
su crvene boje, duge 5-12 cm. Cvjetovi
su žuti i oblikuju rijetke paštitaste, viseće
cvatove. Javljaju se poslije ili za vrijeme
listanja. Cvatnja se odvija tijekom svibnja,
usporedno s listanjem. Plod je okriljeni pu-
cavac, u zrelom stanju u listopadu raspada
se na dvije perutke, koje međusobno za-
tvaraju kut od 90 do 120 stupnjeva. Krilca
su žutosmeđa, u donjem dijelu trbušasto
izbočena i vrlo sužena.
Ova vrlo varijabilna vrsta javlja se poje-
dinačno ili u grupama, samo na bazičnim
Javor gluhać vrlo je varijabilna
vrsta koja se javlja pojedinačno ili u
grupama, samo na bazičnim tlima,
pretežito na području visokoga krša.
U Hrvatskoj se javlja na području Istre
i Dalmacije. U Istri, u šumi hrasta
medunca s beskoljenkom, ističe se
u sloju drveća s meduncem, cerom i
crnim jasenom.
tlima, pretežito na području visokoga krša, u
termofilnim hrastovim šumama, šumama cr-
noga graba, otvorenijim bukovo-jelovim i cr-
noborovim šumama. Zastupljen je u brojnim
šumskim zajednicama, a dopire i do 1600 m
nadmorske visine. Značajno mjesto zauzima,
primjerice u šumi Fagetum croaticum seslerie-
tosum Horvat. U Hrvatskoj se javlja na području
Istre i Dalmacije. U Istri, u šumi hrasta medunca
s beskoljenkom, ističe se u sloju drveća s me-
duncem, cerom i crnim jasenom.
Klen ili poljski javor (Acer campestre) je
vrlo rašireno listopadno drvo ili veći grm u Eu-
ropi, na Krimu, Kavkazu, Maloj Aziji, sjevernom
Iranu, Turkestanu i sjevernoj Africi. Nalazimo
ga u našim kontinentalnim i primorskim šuma-
ma. Dosegne visinu do oko 20 m, s debljinom
debla do 80 cm. Kora je svijetlosiva, hrapava,
debela oko 1 cm, ljušti se mrežasto, bijelo je
išarana te kao vapnom poprskana. Kora izda-
naka je plutasta i uzdužno izbrazdana. Kori-
jenski sustav je srcast i vrlo razveden. Pupovi
su sitni, smeđi, neznatno otklonjeni. Listovi su
dugi od 4 do 10 cm, 5-10 cm široki, s dlakavom
i više ili manje crvenkastom peteljkom, dugom
do 10 cm. Pretežito su peterolapi, rjeđe trolapi,
na osnovi srcoliko urezani. Lapovi su tupi ili
ušiljeni, a tri srednja lapa su redovito trolapi.
Peteljke i lisne žile sadrže u proljeće mliječni
sok. Cvjetovi su žutozeleni, u uspravnim, ka-
snije paštitastim cvatovima. Cvatnja je tijekom
travnja i svibnja, neposredno prije listanja, us-
poredno s listanjem ili poslije listanja. Plod je
okriljeni pucavac, sastavljen od dviju svijetlo-
smeđih, vodoravno otklonjenih perutki, koje
su međusobno pod kutom od 180 stupnjeva.

Klen ili poljski javor
(Acer campestre)
Izvana su pustenaste (varijetet campestre)
ili potpuno gole (var. eriocarpum). Sjemen-
ke su plosnate.
Ova vrsta javora dobro tjera izdanke iz
panja ili korijena, čest je u našim niskim
(izdanačkim) šumama. Doživi starost tek
veću od 100 godina, u šumarstvu nije po-
sebice značajna vrsta jer ne postiže znat-
nije dimenzije. Stanište mu je pretežito u
listopadnim, mješovitim hrastovim šumama
gdje raste kao primiješana vrsta. Javlja se
osobito u manje poplavnim šumama hrasta
lužnjaka i poljskoga jasena, češće u šuma-
ma medunca te u šumama hrasta kitnjaka
i običnoga graba, zatim u šumama cera i
sladuna i dr. Dosegne nadmorsku visinu
koliko i kitnjak. Kao vrsta ravnica i brežulja-
ka, raste u poljskim šumarcima i živicama,
na rubovima šuma, i pojedinačno u sasto-
jinama različitih uzgojnih oblika. Voli rahla,
duboka, vapnenačka i mineralima bogata
tla, s blagim humusom. U nas raste u nizin-
skim i prigorskim kontinentalnim šumama,
u spomenutim zajednicama, a susrećemo ga
i na suhim vapnenačkim tlima primorskoga
krša. Budući da ima veliku izbojnu snagu,
katkada ga sade i u živicama. Klen je vrlo
polimorfan, s dvije izrazito varijabilne vrste:
A. campestre, s peterolapim listovima, i A.
marsicum, s trolapim i kožastim listovima.
Obje vrste zastupljene su s više podvrsta,
varijeteta i formi.
ljekovito bilje ZDRAVČICA, LJEČURA,
LIKARICA
Zdravčica liječi
rane Piše: Vesna Pleše
Foto: Arhiva
Zdravčica (Sanicula europaea L.) poznata je i pod na-
zivima europska zdravičica, europski milogled, lječura,
ljekarica, likarica. Ime joj dolazi od grčke riječi sanare
što znači izliječiti. U narodu je poznata kao tradicional-
no sredstvo za liječenje raznih rana i krvarenja
Z
dravčica je zeljasta trajnica koja na- svježeg soka zdravičice i 200 g svinjske ma-
raste od 20 do 50 cm. U tlu ima krat- sti. Rastopi se svinjska mast i u nju se ulije
ki smeđi podanak, obrastao tankim sok koji se kratko prokuha sve dok ne ispari
korjenčićima. Listovi imaju duge pe- voda. Vruće se ulije u pripremljene posude
teljke, prizemni su, dlanasto razdijeljeni, na
rubu nazubljeni. Gornji dio stabljike je bez
listova, a rijetko kad sa jednim ili dva sjedeća
listića. Vrh stabljike je razgranjen i na njemu
se razvija od jednog do pet štitića sa sićuš-
nim, bijelim ili ružičastim cvjetovima.
Cvate od svibnja do srpnja – Nalazimo
je u listopadnim šumama, šumskim čistina-
ma, te na vlažnijim i sjenovitim mjestima.
Sabire se u vrijeme cvatnje zajedno sa
prizemnim listovima i suši u sjeni. Podanak
se, zajedno sa korjenčićima, iskapa u jesen,
opere i oprezno suši.
Ljekovita svojstva: podanak, korijen, ali
i cijela biljka sadrže saponine, tanine, gorke
tvari i ponešto eteričnog ulja. Nadzemni di-
jelovi sadrže osim toga i vitamin C i alantoin,
koji također ima ljekovita svojstva.
Preporučuje se za liječenje:
– Bolesti krvi (detoksikacije – čišćenje od
Zdravčica
štetnih sastojaka),
– zaustavlja krvarenja, pomaže kod zgru-
šavanja krvi posebno u manjim kapilarama te stavi u hladnjak. Mažu se oboljela mjesta
i to u ustima (zubno meso, gingivitis) te kod jednom do tri puta na dan. U nedostatku
vanjskog i unutarnjeg krvarenja, svježeg soka može se koristiti i alkoholna
– bolesti želuca i crijeva (sprječava krvare- tinktura zdravičice.
nje čira na želucu ili dvanaesniku, krvarenje Čaj: koristi se 20 g usitnjenog bilja i jed-
crijeva, ulcerozni kolitis, polipi, katar želuca na litra vode. Bilje se prelije vrućom vodom,
i crijeva, kronični proljev), poklopi se da odstoji pola sata i tada se pro-
– bolesti grla i usne šupljine (upale i in- cijedi. Pije se jedna do dvije šalice na dan sa
fekcije, krvarenje zubnog mesa), medom. Čaj se može koristiti i za pripravu
– bolesti jetre i žuči, obloga. U tom se slučaju skuha jači čaj.
– bolesti kože (razne ogrebotine, porezo- Tinktura: priprema se od 200 g usitnje-
tine, ranice, rane, osipi, dječje kraste, lišaje- nog korijena i biljke u cvatu, te jedne litre
vi, i to za ispiranje infekcija te zaustavljanje 70 postotnog alkohola. Bilje se moči u alko-
krvarenja), holu tridesetak dana te se procijedi. Uzima
– bolesti limfe (otečeni limfni čvorovi), se tri puta na dan po 15 kapi sa malo vode
– bolesti dišnih organa (astma, krvarenje ili čaja.
pluća, kronični kašalj, infekcije, upala pluća, Upozorenje: Ako se ne uzimaju prevelike
tuberkuloza, krvavi ispljuvak). količine zdravčice, nema straha od štetnih
Rabimo je za liječenje hemoroida i to posljedica.
posebno pripravljenu mast: uzima se 1 dl
Broj 135 • ožujak 2008. HRVATSKE ŠUME 25
zaštićeno bilje ZAŠTIĆENE, RIJETKE I UGROŽENE BILJNE VRSTE

Piše: Ivica Tomić

Lijepi raznobojni cvjetovi
Foto: Arhiva
sastavljen je od dva mjehura s dvije do tri eliptične, ta­
mnosmeđe i 6-8 mm duge sjemenke.
U hrastovo-grabovim šumama – Mali zimzelen
je jednodomna, entomofilna (privlači kukce) i mezo­
filna vrsta, prilagođena na umjerenu vlažnost zraka i
tla. Raste pretežito na svježim i bogatim tlima, u šu­
mama i šikarama hrastovoga pojasa. Podnosi sunce,
ali može uspijevati i u sjeni krošnjatih stabala. U Hr­
vatskoj ovu biljku susrećemo u brdskim šikarama te u

Krčenjem hrastovo-grabovih šuma, uništavanjem

staništa te branjem u dekorativne svrhe ova je biljka
vrlo ugrožena, jer joj se brojnost smanjuje.
zajednici hrastovo-grabovih šuma (Querco-Carpinetum
croaticum), gdje često prekriva prazna mjesta. Tako u
sloju prizemnog rašća dolazi u šumi hrasta lužnjaka
i običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris)
i ilirskoj šumi hrasta kitnjaka i običnoga graba (Epi-
medio-Carpinetum betuli). Također se ističe u flornom
sastavu šume bukve s trepavičastim šašem (Carici pilo-

Dijelovi biljke

Mali zimzelen (Vinca minor)

M
ali zimzelen, mala pavenka sae-Fagetum) te šume hrasta kitnjaka i običnoga gra­
(Vinca minor) je zimzeleni ni­ ba s vlasuljom (Festuco drymeiae-Carpinetum betuli). U
ski polugrm brdskih šuma i nas raste u okolici Zagreba, Samobora i Karlovca, na
šikara južne i srednje Europe, Vukomeričkim goricama, u Hrvatskome zagorju, Gor­
Kavkaza i Male Azije, iz porodice zimze­ skome kotaru, Lici, Slavoniji, na Požeškome gorju. U
leni (Apocynaceae), s valjkastom podzem­ primorskome dijelu naše države javlja se na području
nom stabljikom dugom do 60 cm. Iz nje od Opatije do Senja.
tjeraju izdanci: puzavi lisni (sterilni), dugi Vrlo je poznata ukrasna biljka koju susrećemo u
20-30 cm, i uspravni cvjetni (fertilni), vi­ vrtovima, parkovima i na grobljima. Karakteristična je
soki 10-15 cm. U donjem dijelu stabljika po tome što brzo obrasta tlo, oblikujući guste razno­
je odrvenjela i okrugla. Kora je tanka i bojne tepihe, a naraste najviše 20 cm. Otpalo lišće s
zelena, korijenski sustav podosta gust i drveća joj ne smeta. Postoji veći broj hortikulturnih
razgranjen. Pupovi su nasuprotni, stoža­ oblika koji se međusobno razlikuju po boji cvjetova
sto-jajoliki, s više golih crvenkastozele­ i drugim morfološkim značajkama. Najpoznatije for­
nih ljuskica. Listovi su dugi 2-4 cm, du­ me su rosea (ljubičastocrveni cvjetovi), atroviolacea
guljasto lancetasti, na oba kraja suženi, (crnoljubičasti cvjetovi), cupricolor (cvjetovi bakarne
na vrhu ušiljeni ili tupi, kožasti, odozgo boje) i alba (bijeli cvjetovi).
tamnozeleni i sjajni, odozdo svjetliji, bez Osobita ljekovitost listova – Mali zimzelen poznat
sjaja, s istaknutom nervaturom. Nalaze je i kao ljekovita biljka. Osobito su ljekoviti listovi, koji
se na kratkim peteljkama (2-5 mm). su gorkog okusa. Njen farmakopejski naziv je Herba
Cvjetovi se pojavljuju pojedinačno u et folium, a u pučkoj je medicini poznata po tome što
Ovaj zimzeleni pazušcu lista, na dugim peteljkama, obično su modro­ čisti i jača krv te zaustavlja krvarenje. Upotrebljava se
ljubičasti, rjeđe bakrenasti, ružičasti ili bijeli. Široki su 2,5 stoga kod bolesti krvi, crijeva, želuca, visokoga tlaka,
polugrm cm i znatno manji od cvjetova velikog zimzelena (Vinca reume, ženskih bolesti te za izazivanje povraćanja. Po­
susrećemo u major). Čaška je rascijepljena na znati su pripravci u obliku čaja,
nas u brdskim pet dijelova, njeni zupci su goli, a Njeno ljekovito djelovanje je antiseptičko, a obloga i tinkture te vina. Koristi
šumama i vjenčić je tanjurast i sastavljen od primjenjuje se kod upale hemeroida, upale se nadzemni dio biljke u cva­
šikarama, pet latica sraslih u valjkastu cijev.
krajnika i kod kožnih upala. tu i nakon cvatnje, a ljekovito
u hrastovo- Pet prašnika pričvršćeno je u sre­ djelovanje je antiseptičko, kod
grabovim dini gologa ždrijela, a nadrasla jednogradna plodnica upale hemeroida, upale krajnika i kod kožnih upala.
ima dva plodnička lista. Na njenom dnu su žuti nektariji, Djelotvorne su tvari eterična ulja, gorke tvari, tanin i
i bukovim
naročite žlijezde koje izlučuju slatki sok nektar, što ga organske kiseline.
sastojinama, gdje skupljaju kukci. Cvatnja je od ožujka do travnja, a rijetko Zbog krčenja hrastovo-grabovih šuma, grmlja, uništa­
često prekriva ponovno tijekom jeseni. Zanimljivo je da je nadzemni vanja staništa te branja u dekorativne svrhe, ova je biljka
prazna mjesta dio biljke u cvatu i poslije cvatnje. Plod je dug 7-8 cm, vrlo ugrožena jer joj se brojnost smanjuje.

26 Broj 135 • ožujak 2008. HRVATSKE ŠUME

šumske vrste KULT DRVEĆA
dječje kolijevke i amajlije. Bila je i sredstvo zaštite od
mnogih bolesti. Kada je netko imao groznicu, odlazio
je u brezov gaj, zatresao je tri mlade breze, govoreći:

R
»Tresi me kao ja tebe«, i to je navodno pomagalo da
asprostranjena je po Europi, Maloj Aziji, Kav­ Breza (Betula izliječi groznicu.
kazu i Sibiru. Naraste do 30 metara visine, Kelti su je smatrali damom šume. Predstavljala je
promjera do 70 cm. Krošnja joj je vrlo rahla i
pendula) rođenje, početak i obnovu, povezivali su je sa čistoćom
jajasta. Tanke, gipke i pridignute grane te vise­ svima je i nevinošću.
ći ogranci daju krošnji otmjen izgled. Ima glatku koru, znano drvo.
srebrnasto bijele boje, a urešena je dugim, vodorav­ Plemena Indijanaca koja su naseljavala
Ime je dobila
nim pjegama – lenticelama. Listovi su joj jednostavni,
romboidni, duga vrha, dvostruko zupčasti, svijetloze­ po keltskoj
Kanadu, od kore breze izrađivala su wigwame
lene boje i glatki. Živi do stotinjak godina. Vrlo je ot­ riječi betu, (nastambe), kuhinjsko posuđe te kanue.
porna, a poluotvoreni pupovi podnose temperaturu
do -4 stupnja C. Dobro podnosi dim, štetne plinove i što znači Breza je i sveto drvo Sibira. Istjeruje zle duhove i
tvorničku prašinu pa se sadi u industrijskim i urbanim drvo. Ima ih štiti od vještica. Simbol je proljeća, bezbrižnih i razigranih
područjima. više vrsta, a u djevojaka. Svadbene baklje napravljene od ovog drve­
Drvo bijelo žućkaste boje upotrebljava se za pro­ ta donose mladencima sreću. Napitak od brezova soka,
izvodnju skija, klompa, za tokarene izratke, za dobiva­ ovom napisu osobito u svibnju, okrepljuje i jača zdravlje. Prema narod­
nje celuloze, te za ogrjev. Od grana se rade i metle. govorit ćemo nim vjerovanjima u njenim krošnjama žive dobre vile, a
Plemena Indijanaca koja su naseljavala Kanadu, od lišće koriste u svojim magijama. Žene su se nadale da
kore breze izrađivala su wigwame (nastambe), kuhinj­
o običnoj će pijući brezov sok, i njime se umivajući, postati ljepše
sko posuđe te kanue. brezi i plodnije. Tko u krevetu drži brezovu metlu, riješit će se

Breza, dama među stablima

Listovi sadrže vrstu žutog bojila i slatkasti sok koji se Piše: V. Pleše neugodnih bolova u listovima. Ako brezi otpadne lišće u
cijedi kad se na deblu naprave otvori. Sok se sakuplja u kasnu jesen, može se očekivati duga i hladna zima. Eto,
proljeće. Urezuje se kora većih stabala, sok se sakuplja u Foto: Arhiva to su samo neka narodna vjerovanja, vezana uz ovo
podmetnute posude. U drvu se prekrasno drvo. Uz to u Hrvatskoj
može udubiti otvor od 5 cm, te mnogi gradovi imaju drvorede
se stavlja cijev ili samo žlijeb po breza (Popovača, Daruvar, Kar­
kojem sok curi u podmetnutu lovac, Lipik, Varaždin...). Samo u
posudu oko desetak dana. Po­ parkovima u Zagrebu zasađeno
slije »hvatanja« soka svaka oz­ je više od 14.000 brezovih sta­
ljeda na drvu namaže se smo­ bala.
lom za cijepljenje da što prije Mnogi šumski predjeli i mje­
zaraste. Sakupljen sok, poznat sta u našoj zemlji (Brezovica kod
pod nazivom brezova voda ko­ Siska, Breze u Gorskom kotaru,
risti se u kozmetici kao dodatak Brezik kod Našica) dobila su ime
raznim šamponima i tekućina­ po brezi.
ma za njegu kose. Djeluje učin­
kovito protiv prhuti, mašćenja i Žene su se nadale da će
ispadanja kose. Služi i kao siro­
vina u pripravi osvježavajućih pijući brezov sok, i njime se
napitaka. umivajući, postati ljepše i
Breza je bila vrlo važno plodnije.
stablo kod starih Slavena i Kel­
ta. Početak godine u Slavena Opjevana je u mnogim pje­
dočekivan je vatrom brezovog smama. Poznati hrvatski književ­
drva, a tom su se prigodom nik Slavko Kolar napisao je jedan
njenim grančicama ukrašavali od najljepših hrvatskih romana
domovi. U ophodnjama ljudi pod nazivom »Breza«, po kojem
su hodali odjeveni u brezove je snimljen i film.
grane. Kasnije su se ti običaji Ovo prekrasno drvo pravi je
koristili za Jurjevo. ukras naših šuma, perivoja, okuć­
U Rusiji žene su ispod breze nica, a sam pogled na nju, na nje­
ostavljale piroške i kašu kao no vitko stablo i listiće koji trepere
poklone. Za vrijeme Ivanja pu­ na vjetru, djeluje umirujuće i opu­
štalo se vjenčiće ispletene od štajuće na čovjeka. Zato je ona s
brezovih grančica u vodu, a iz pravom još kod Kelta prozvana
toga kako plove propovijeda­ damom među svim stablima.
na je budućnost. Uokolo breze Dostojanstvena u svojoj ljepoti,
pjevalo se i plesalo. Radi zaštite vrijedna je divljenja, a nikoga ne
od uroka od nje su se izrađivale ostavlja ravnodušnim.

Broj 135 • ožujak 2008. HRVATSKE ŠUME 27

baština GRADOVI / DELNICE Delnice iz Petehovca

Delnice  –  najstariji zapi
iz vremena Frankop
N
Delnice su a području Delnica živi 6262 stanovnika (pre-
ma posljednjem popisu iz 2001. godine), u
smještene u ukupno 55 naselja.
središnjem Nadmorska visina područja grada kreće se
od najniže, 200 metara nad morem, (Brod na Kupi i
dijelu Gorskog čitava Kupska dolina), do 1528 metara nad morem, vrh
kotara, u Risnjaka. Gotovo 85 posto stanovništva živi u naselji-
Delničkom ma od 700 do 750 metara nadmorske visine (Delnice,
Lučice, Zalesina).
polju, na Najstariji povijesni zapisi o Delnicama datiraju iz
698 metara 15. stoljeća (1482.), a vezani su uz obitelj Frankopan,
nadmorske njenu organizaciju vlasti i upravu u Gorskom kotaru.
Najstarija jezgra Delnica bila je smještena nešto juž-
visine, i nije od sadašnjeg lokaliteta u Lučicama. U učestalim
najveće turskim prodorima koji su imali za posljedicu spaljiva-
su naselje nje i pljačku goranskih naselja, stradavaju i Delnice.
Narod koji Turci nisu uspjeli odvesti u svoje roblje, ise-
ovog dijela ljava se u Sloveniju, u Kranjsku, a samo manji dio sta-
Hrvatske. novništva zadržava se na prostorima uz rijeku Kupu.
Početkom 17. stoljeća obitelj Zrinski naseljava Del-
Okružene su nice stanovništvom iz svojih pokupskih imanja, Čabra,
planinskim Broda na Kupi i Gerova. Zajedno s njima vraćaju se iz
vrhovima Kranjske potomci starih Delničana. Gradnja novih Del-
nica započinje niže, uz cestu za Brod na Kupi. Tada je
Drgomljem, osnovana i katolička župa. Nove obitelji donijele su
Petehovcem u taj dotad čakavski kraj kajkavsko narječje. Plodna
i Japlenškim goranska polja uz oživljavanje prometa (grade se Luj-
zinska i Karolinska cesta), daju ovom kraju nov gospo-
vrhom darski poticaj i razvoj. Stanovništvo se počinje baviti
šumarstvom i preradom drva.
Obnova Delnica, ali i cijelog Gorskog kotara za-
ustavljena je poslije urote Zrinskih-Frankopana 1670.
Vojska generala Herbesteina opljačkala je Gorski kotar,
a posjedi velikaških obitelji Zrinskih i Frankopana do-
laze u posjed Beča. Kako je Karolinska cesta zaobišla
Gorski kotar, ponovo počinje iseljavanje ljudi. Grad-
njom Lujzijane 1811. Delnice ponovo postaju središte
regije. Intenzivira se prerada drva, poljodjelstvo i sto-
čarstvo, širi se sitno poduzetništvo.
U tim vremenima kao jedna od značajki kulturne
baštine, pojavljuje se delnička nošnja.
Nove poteškoće Delnicama donijela je željeznička
pruga do Karlovca koja se gradi 1865. Trgovački pro-
met preko Lujzinske i Karolinske ceste se smanjuje,
izvori zarade sve su manji, pa dolazi do iseljavanja
stanovništva većih razmjera. Nevolje dolaze jedna za
drugom. U požaru koji je izbio 1867. stradalo je 39
stambenih i gospodarskih zgrada. Porezne obveze do-
datno su »pritisnule« stanovništvo.
Život Gorskom kotaru i Delnicama ponovo vra-
ća riječka pruga. Dio stanovništva ponovo nalazi za-
poslenje 1873. na trasi pruge od Ogulina do Rijeke.
Utemeljena je i prva škola u Delnicama 1863. No, ni to
nije puno pomoglo, pa početkom 20. stoljeća, stanov-
ništvo Delnica ulazi s novim poteškoćama.
Prva čitaonica u Delnicama osnovana je 1874., a u
prosincu 1885. osnovano je tamburaško društvo »Da-
nica« te pjevačko društvo Frankopan.
Povijest Delnica značajna je i po dvije građevine:
po župnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja, koja se prvi put
spominje u 17. stoljeću, i kući obitelji Rački podignutoj
polovinom 19. stoljeća. Župnu crkvu dao je izgraditi
delnički župnik Nikola Car od 1825. do 1829. Trobrod-
na je građevina, glavni oltar i dva pokrajnja oltara ra-

28 Broj 135 • ožujak 2008. HRVATSKE ŠUME

 đena su u kasnobaroknim oblicima. U crkvi se čuva Crkva
vrijedna neogotička pokaznica. sv. Ivana
Krstitelja
Kuća obitelji Rački predstavlja tipičnu goransku puč-
ku arhitekturu delničkoga kraja. To je u biti seljačka
brvnara najstarijeg tipa, starosti 300 godina. Kao spo-
menik kulture nalazi se pod zaštitom.
Ono po čemu su Delnice i danas karakteristične
je autohtoni govor stanovništva koji pripada skupini Park kralja Tomislava
kajkavskog narječja. Kroz njega je uočljiva veza sa slo-
venskim jezikom, a njegove posebnosti upućuju na
praslavenske izvore.
Prema jednoj glagoljskoj ispravi Delničani su do 16.
stoljeća govorili čakavskim narječjem. Kako je stanov-
ništvo prigodom provale Turaka iselilo u Sloveniju, kad
su se vratili u rodni kraj sa sobom su donijeli i novi
govor, kajkavsko narječje.
Danas su Delnice grad u Primorsko-goranskoj župa-
niji koji uz razvijeno šumarstvo kao gospodarsku dje-
latnost, ima i razvijen turizam (izletnički, zdravstveni i
sportski) kao jednu od značajnih gospodarskih grana.
Tradicija turizma u ovom goranskom mjestu stara je Centar Delnica
preko stotinjak godina. Nažalost, drvna industrija kao

isi o gradu
djelatnost u međuvremenu je u potpunosti propala.

pana
Najstariji povijesni zapisi o Delnicama datiraju
iz 15. stoljeća (1482.), a vezani su uz obitelj
Piše: Vesna Pleše Frankopan, njenu organizaciju vlasti i upravu Kuća Rački – spomenik
Foto: B. Pleše u Gorskom kotaru. kulture

Uz prirodne ljepote, prekrasne šume bjelogorice i crnogo-
rice na području Grada nalazi se izletište Petehovac, park-šuma
Japlenški vrh s parkom kralja Tomislava, dolina rijeke Kupe, te Nacio­
nalni park Risnjak, nadaleko poznat po svojim ljepotama. Jedini je
grad u Hrvatskoj koji ima skijaške skakaonice, jednu od 70 i jednu
od 40 metara, a nalaze se na sjeveroistočnim padinama Japlenškog
vrha. Područje Grada Delnica ima veliki dio površine pod zaštitom.
A jednom je netko lijepo rekao: »Ne samo područje Delnica, već i
cijeli Gorski kotar, po svojim ljepotama, trebao bi biti pravi Nacio-
nalni park«.

Na temelju Plana obrazovanja za 2008. Uprava HRVATSKIH ŠUMA društva s ograničenom odgovornošću raspisuje

NATJEČAJ
za upućivanje radnika – radnica HŠ d.o.o.
na izvan poslijediplomski doktorski studij
I.
HŠ d.o.o. će 2008. godine na izvan poslijediplomski doktorski studij radi izrade i obrane doktorske disertacije uputiti pet radnika
– radnica zaposlenih na neodređeno vrijeme u Hrvatskim šumama d.o.o.
II.
Uvjet za prijavu na natječaj je Odluka Senata o pravu pokretanja postupka stjecanja doktorata znanosti.
III.
Uz prijavu potrebno je priložiti:
1. Odluku Senata
2. Životopis
3. Sažetak magistarskog rada (do 1800 znakova)
4. Popis objavljenih znanstvenih i stručnih radova
IV.
Natječaj je otvoren do 1. kolovoza 2008.
V.
Prijavu s traženim podacima dostaviti u Pravnu, kadrovsku i opću službu, LJ. F. Vukotinovića 2, Zagreb, s naznakom »natječaj za
doktorski studij«.

Broj 135 • ožujak 2008. HRVATSKE ŠUME 29

šume u književnosti
U
Piše: Josip Vuković živamo svake godine o Božiću kao jedinstve-
Foto: Arhiva nom kršćanskom i obiteljskom blagdanu, po-
svećenom rođenju Maloga Isusa od Djevice
Marije i poočima sv. Josipa. Naši gradovi, po
uzoru na europske, raskošno su osvijetljeni te ukrašeni
sjajno okićenim jelama i borovima. Sve živo i gradsko,
iz ulice u ulicu, trgovi i trgovine sa svojim izlozima, pa i
same obiteljske kuće i kućice, odjeveni su zimzelenom
odjećom.
Suvremena hrvatska pjesnikinja Božica Jelušić, i
sama je očarana tajanstvom zimske šume, osobito uz
Božić i Novu godinu, djelomice prenesenom i u grad-
Šumska ljepotica jela
30 Broj 135 • ožujak 2008. HRVATSKE ŠUME
ska njedra. U svom poetskom zapisu ističe da je ukra-
šena čarobna oprava ili magična vjenčanica:
»Još dok sam bila malena sjemenka u rahloj šumskoj
zemlji, bridjela sam od želje da izađem van i ugledam
Sunce. Znala sam da je to nešto veliko, divno. Što daje
život svekolikom zelenilu. A znala sam i to da ću ja biti
zelena, igličasta, vitka i da ću ugodno mirisati na smolu.
Svaka jela to zna: mi se ponosimo svojim podrijetlom i
ljepotom, vitkim stasom i naočitim držanjem. Rastemo
u šumama družeći se s plahim stvorenjima i pticama, a
kad se vjetar tare o naše duge grane, umijemo na jeziku
glazbe odtitrati cijelu simfoniju koju krstokljunovo pero
piše u nevidljivu kajdanku. Jednom davno volio nas je
dječak koji se zvao Mozart: jedino on je uspio pročitati i
odsvirati neke od naših nota.
Moja obitelj pripada rodu kanadskih jela. Jednom, dok
sam stanovala u češeru, čula sam prabaku kako šapće
»Labrador«, i to je za mene ostala tajanstvena i draga
riječ poput pradomovine. Naravno, već smo se davno
udomaćili ovdje, u Europi. U narodnim pjesmama poput:
Dva su bora usporedno rasla/ I međ’ njima tankovrhna
jela, pa u šaljivoj pošti gdje ste i sami barem jednom na-
pisali: »Vita jela, zelen bor/ Molim brzi odgovor«. A kako
su samo ganutljivi dječji crteži, na kojima smo postrojene
jedna do druge, na vrhu kakve planine, pa se doimamo
poput šatoratih bodlji na leđima dinosaura!
Tamo, u našoj dalekoj i lijepoj pradomovini, o nama
je pisao i pjesnik Robert Frost, očaran tajanstvom zim-
ske šume, pored koje se bio zaustavio jedne svježe večeri
na povratku kući. Poput magneta privlačila ga je tama,
dubina, duh šume obavijen plavičastom astralnom ma-
glicom. Uopće, zima je doba kad jedino naš rod nosi
zeleno ruho, a pod iskričavim bijelim ogrtačem svaka je
jela kraljevna, spremna da se pod mjesečevim dodirom
prometne u živo biće, pa da prošeće rubom zaleđenog
jezera i pogleda se u tome kristalnom zrcalu.
Zimi u šumu svrati tek poneki lovac u krznenoj kabani-
ci slijedeći izmorenu divljač, ili pak drvosječa sa sjekirom
na ramenu. Sve moje sestre i braća strepe od toga tre-
nutka. Drvosječa, zna se, traži božićno drvce za najljepši
trenutak godine, kada će se slaviti dolazak Djeteta među
ljude, životinje i bilje.
Da, te je večeri jelka pod terasom ukrasa blizu zvjez-
danom nebu, i nitko joj nije ravan! Ali njena je slava
kratka. Korijen u tlu i posječeni batrljak plaču mirisnim
smolastim suzama, vjetar zviždi žalopojku na otkinutom
češeru, a stvorenja utonula u zimski san i ne slute da su
ostala bez posestrime koja je tako zdušno tjerala soko-
ve uvis, ne bi li narasla visoko, visoko, sve do sunčanog
zlatnog diska.
Vi razumijete, zar ne, da govorim o sebi? Do ove sam
godine izrasla tek nešto više od metra. Veselim se vašim
blagdanima i djeci koja rastu u mirnom okrilju doma. No,
za mene je i život sam jedan dugi, neprekidni blagdan, i
dar bez premca. Nemojte mi ga oduzeti.
život
JERKO GUDAC
Balinjerada je
nezaobilazni i popularni
dio karnevalskih
događanja u Opatiji,
svojevrsna utrka bez
pobjednika maskiranih
vozila na malim
kugličnim ležajevima
s maškarama za
upravljačima, koja se Maškare, samo u maškare!
spuštaju niz glavnu – Jerko Gudac sa suprugom
Mirjanom na ovogodišnjoj
opatijsku ulicu M. balinjeradi u Opatiji!
Tita, od hotela Paris

Čovjek kojemu je dan

prekratak! Piše: Miroslav Mrkobrad
Foto: M. Mrkobrad, J. Gudac

je vrijeme prolazilo mode-

do Milenijuma. To je li su postali velika Jerkova
tradicija koja traje već ljubav. Ideja ne nedostaje,
25 godina, a jedan od to su životne situacije ili
300-tinjak sudionika događaji vezani za po-
Jerko Gudac
kladne dane. Izradio je i
ovogodišnje velik broj malih skulptura koje su vjerne kopije velikih
balinjerade bio je i upotrebljavanih na nekoj od balinjerada.
opatijski šumar Jerko – Reagiram i na neke događaje. Tako sam izradio
čitavu kolekciju karića od bambusa, dakako, već upo-
Gudac trijebljenog, protestirajući na taj način protiv sječe
bambusa u opatijskim parkovima.
Po crtežu L.
Čovjek bi pomislio da je to i skupa »zanimacija«, ali
da Vincija

I
nije! Ništa od materijala ne kupujem. Za karić od drva
ne samo ovogodišnje, kaže Gudac, nego gotovo koristim već upotrijebljeno drvo, daščice ili pak sirovo
stalni sudionik utrke čiji je začetnik opatijski kanta- neobrađeno drvo, objašnjava Jerko. Isto vrijedi i za
utor Duško Jeličić Duke i njegova grupa Bonaca. balinjere (kuglične ležajeve).
Svaki sudionik ulične jurnjave sam sebi izradi
karić iliti romobil, mi kažemo i monopatino, priča Gu-
dac, a može i alegorijska kola. To su pak velika vozila,
ali uvjet je da su na kugličnim ležajevima. I tako iz
S izložbe godine u godinu...
No s balinjeradom tek po-
činje priča o svestranom Opa-
tijcu, šumarskom tehničaru u
Šumariji Opatija koji dopodne
obilazi šume na Učki, provje-
rava njihovo stanje i čuva ih i
pazi, a poslijepodne se posve-
ćuje nekom od svojih hobija.
Jedan od njih je izrada mode-
la (skulptura) karića različitih
veličina, od 5 do 45 cm. Počeo Opatijski bambusi
je prije osam godina, a kako

Broj 135 • ožujak 2008. HRVATSKE ŠUME 31

 lovstvo BIOLOŠKI FENOMEN U LOVIŠTIMA

Mjesto zbivanja
– kaffe bar Barić, izložba, gosti...

Za 25-godišnjicu balinjerade, ali i u počast izumite-

lja kugličnih ležajeva Leonarda da Vincija (1498.), na-
pravio je projekt vjeran originalu velikog talijanskog
renesansnog slikara, kipara, arhitekta, matematičara,
izumitelja (1452. – 1519.)
Dosad izrađenih 200-tinjak modela Jerko pomno
čuva spremljene u kutije, kojih je sve više! Kako ne
bi ostali u vječnom mraku, tek samozatajna ljubav
i hobi, daleko od javnosti, svake godine za vrijeme
trajanja karnevala, od 17. siječnja do 6. veljače Jerko
organizira izložbu karića. I to ne bilo gdje!
Kako je riječ o nesvakidašnjem hobiju, pa i isto takvoj
izložbi, ona se tradicionalno održava na neuobičajenom
mjestu – u opatijskom »Kaffe baru Barić« (kafiću s do-
maćim »štihom« i točenim pivom po samo 9 kuna!).
Izložba je bila i ove godine, a na zidovima lokala crteži
Leonarda da Vincija, fotografije karića, ali i njihovi mo-
deli. I jedan poseban, izrađen u drvu prema nacrtima
Da Vincija!
Izvan kafića-galerije Barić pa i Opatije o Jerkovu se
hobiju pročulo više nakon što je bio gost na TV-u, u
Globalnom sijelu!
No Jerko Gudac bavi se i umjetničkom fotografi-
jom. S obzirom na to da svaki dan boravi u šumi,
da prokrstari Učku i njezino zaleđe, motiva mu ne
nedostaje. Da je i vrstan majstor fotografije, dokazao Jelen pred odbacivanjem rogova
je sudjelujući na brojnim izložbama, a na prošlogo-

Odbacivanje
dišnjoj izložbi »Šuma okom šumara« što je organizira
bjelovarski ogranak Hrvatskog šumarskog društva, s
fotografijom »Bijeli valovi« osvojio je prestižnu drugu
nagradu. Njegove fotografije našle su mjesto i na ne-
kim kalendarima, pa i ovogodišnjem što ga je izdalo
Hrvatsko šumarsko društvo.

baranjskoga
Kad se dijelovi priče o Jerku slože, a to nije sve jer
on je i aktivan sindikalac koji uvijek ima što reći (!),
pa čovjek s obiteljskim obvezama, da se ne zabora-
vi obilazak kafića-galerije, čini se da je 24-satni dan
Jerku ipak malo prekratak!

Uvijek prirodno

U
Piše: mr. sc. Vlado Jumić veljači i ožujku odigrava se jedan od najvećih
bioloških fenomena, odbacivanje rogova kod
Foto: mr. sc. V. Jumić jelena običnog (Cervus elaphus L.). Vrlo bitan
segment pri uzgoju punorožaca je praćenje
individualnog razvoja trofeja. Intenzivnom praćenju
pojedinog grla, sakupljanjem odbačenih rogova, radi
lakšeg praćenja, rogovi se moraju markirati. Skupljanje
odbačenih rogova vrlo je bitno, pomoću njih možemo
pratiti populaciju jelena u našim lovištima. Svake godi-
ne rogovlje bude veće, teže, sa više parožaka, ali uvijek
zadržava svoju formu. Tako je moguće svake godine
pratiti istog jelena, vidjeti njegov prirast (povećanje
težine, dužine, broj parožaka itd.). Ti podaci su nam
vrlo važni kada se odlučimo za odstrjel pojedinog grla,
jer možemo točnije ocijeniti i trofejnu jačinu.

32 Broj 135 • ožujak 2008. HRVATSKE ŠUME


rogova
kralja
Rogovi punorožaca rastu i otpadaju svake
godine, taj fenomen nazivamo ciklus rasta
roga.
Rast rogovlja ovisan je o dobi životinje,
sastavu i količini ponuđene hrane, zdrav-
stvenom statusu te genetskim svojstvima.
Sam rog nastaje od hrskavičnog vezivnog
tkiva, njegovim bujanjem prelazi u hrskavi-
cu koja se na kraju okoštavi.
Svi ti procesi kreću iz rožišta, koje je živa
kost valjkastog oblika obavijena pokosni-
com i kožom. Novoizrasli rogovi zaštićeni
su posebnom kožom koju nazivamo bast ili
čupa, runje, liko ili velet (od eng. riječi za
baršun). Bast osigurava regeneraciju rogova
Rogovi središtu te od središta prema periferiji roga.
Ta zona predstavlja lomno mjesto gdje će
punorožaca doći do odvajanja roga od rožišta. Demarka-
rastu i oni ciona linija je formirana u živom koštanom
tkivu, a ne na granici živog i odumrlog orga-
ih odbacuju na. Cijeli proces odbacivanja rogova ne doga-
đa se istovremeno, vrlo rijetko budu odbače-
svake godine, ne obje grane istovremeno. Površinu na rogu
a taj fenomen koja je u dodiru s rožištem nazivamo »pečat«.
Pečat može imati različite oblike, ovisno o br-
nazivamo ciklus zini demineralizacije u lomnoj zoni od rožišta
rasta roga. O se otkida više koštanog tkiva pa na pečatu
ostaju izrasline većeg ili manjeg izbočenja. U
čemu ovisi rast lovnoj praksi to koristimo za procjenu starosti
rogova, kako i
kada okoštavaju
i kako ih jedinke
odbacuju,
može se vidjeti
i na (rijetko
snimljenim!)
fotografijama
uz tekst koje
Poslije odbacivanja – jelen »čulan«
prate ciklus
odbacivanja
rogovlja
petogodišnjeg
jelena
te odumire i otpada na kraju svakog ciklusa
rasta.
Okoštavanje rogovlja – U posljednjoj
trećini rasta rogova dolazi do jačeg lučenja
testosterona, što ima za posljedicu prekida-
nje rasta rogova te pospješivanja posljednje Jelen u basti
faze mineralizacije. Taj proces kreće od vi-
jenca prema vršnim parošcima – kruni te od
unutrašnjosti prema površini roga.
Skidanje basta – Na završetku mine- Demarkaciona linija
ralizacije smanjuje se protok krvi, a samim
nestajanjem krvotoka dolazi do odumiranja
kože (basta). Mlaćenjem rogovima po žbunju
i raslinju odumrla basta otpada od vrha roga
prema vijencu. Rogovi su tada bijeli, a na nji-
ma se može vidjeti krv sa otpale baste.
Utjecajem kemijskih reakcija između krvi,
kisika i biljnih sokova rog poprima boju. Na
boju rogova svakako utječe i genetski faktor
kao i hrana kao čimbenik fiziološke sredine.
Odbacivanje rogova – Nakon rike jele-
nima nivo spolnog hormona testosterona
pada, pa mu se smanjuje funkcija testisa. U
rožištu koje je fiziološki aktivna kost dolazi
do stimulacije stanica koje razaraju koštanu
U veljači i ožujku odigrava se jedan
tvar osteoklasta. Pod utjecajem osteoklasta od najvećih bioloških fenomena,
razgrađuje se koštano tkivo u gornjem dijelu
rožišta te se stvara demarkaciona linija. To je
odbacivanje rogova kod jelena
zona koja se produbljuje od površine prema običnog (Cervus elaphus L.).
Broj 135 • ožujak 2008. HRVATSKE ŠUME 33
 svoje rogove. Odbačeno rogovlje ima i svoju
komercijalnu vrijednost jer se koristi za izra-
du raznih ukrasa i dugmeta. Odmah nakon
odbacivanja starih rogova počinju rasti novi,
njih u prirodi možemo primijetiti već nakon
desetak dana. Takvog jelena nazivamo »ču-
lan«, autor Pascal Durantel u Enciklopediji
lovstva takvog jelena naziva »melez«.
Razvoj novih rogova traje oko tri i pol
mjeseca. U tom razdoblju jelen mora proiz­
vesti ovisno o njegovoj jačini od 5 do 10
kg kostiju.
Rastuće rogovlje najbrže je rastuće tkivo
u organizmu sisavaca, a čiji je intenzitet ra-
sta u jelena običnog (Cervus elaphus L.) oko
1 centimetar u dužinu te oko 50 g težine
dnevno.
U tom vremenu jelen mora imati dovolj-
no kvalitetne hrane ne samo za ishranu, već
Jelen »špizer«

Pečat na odbačenom rogovlju

Odbačeni rogovi

Punorošci
i šupljorošci
Rogovi kod divljači u prvom redu označavaju siste-
matsku oznaku životinjskog reda i vrste, te oznaku spo-
la. Podred preživača dijeli se u dvije porodice, porodicu
jelena i porodicu goveda. Porodicu jelena nazivamo pu-
norošcima, a porodicu goveda šupljorošcima.
Punorošce odlikuje puni rog od koštanog tkiva koji
se svake godine odbacuje te narastu novi. Šupljorošci
ne odbacuju svoje rogove već ih nose cijeloga života.

pojedinog grla, kod mlađih grla izbočenje je
veće, a kod starijih manje. Svakim otpada-
njem rogova otpada i dio rožišta, što govori
da se sa starošću jelena rožište smanjuje i
biva deblje. Taj podatak je vrlo bitan jer nam
pomaže u procjeni starosti jelena.
Rast rogovlja ovisan je o dobi
životinje, sastavu i količini ponuđene
hrane, zdravstvenom statusu te
Rogove prvo odbacuju starija grla, i to
početkom veljače, dok će mlađi jeleni svo-
je rogove odbacivati u ožujku, a u travnju i
svibnju mladi jeleni tzv. špizeri.
Karl Lotze u svojoj knjizi »Das Anspre-
chen des Hirsches« (Razgovori o jelenu) na-
vodi kako većina jelena svoje rogove odbaci
isti dan, te da se prije samog odbacivanja
rogova ispod ruže može uočiti bijeli prsten.
To bi bila korisna informacija sakupljačima
odbačenih rogova, ali na žalost to nije uvijek
tako. Iz prakse znamo da ni starost pojedinog
i za stvaranje rogova. Potrebno je osigurati
i mir u lovištu kako bi jeleni što brže i lakše
došli do hrane koja je bogata, mineralima
(vapno, fosfor, magnezij) te organskih tvari
bjelančevina i ugljikohidrata, a od vitamina
A, C i D. Kvalitetnom ishranom rogovi kod
naših jelena bit će veći i teži. Skupljanje
odbačenih rogova mora biti organizirano,
što iziskuje veliki trud lovnog osoblja, ali i
dobru suradnju s ostalim korisnicima pro-
stora.

genetskim svojstvima. grla nije preduvjet da će oni prvi odbaciti

34 Broj 135 • ožujak 2008. HRVATSKE ŠUME

ribolov SLATKOVODNE RIBE događaji
Osnovan UDVDR
To je nasitnija riba iz obitelji grgeč koja
naraste do 25 cm dužine i do 400 grama
težine. Njihovo meso je ukusno,

Hrvatskih šuma
a specijalitet je juha od balavca

Balavac Piše: Siniša Slavinić

U
lovačkoj kući Brezovica
(Sisak) na osnivačkoj
je skupštini, 7. veljače,
S osnivačke skupštine

Foto: Arhiva utemeljena Udruga

dragovoljaca i veterena Domo-
vinskog rata Hrvatskih šuma
(UDVDR HŠ) za čijeg je prvog
predsjednika jednoglasno iza-
bran dipl. ing. Marinko Matešić
iz karlovačke Uprave.
Otvarajući sastanak, predsjed-
nik inicijativnog odbora Željko
Sušić rekao je kako se o osni-
vanju udruge razmišljalo već
dulje vrijeme te kako su nakon
Balavac višemjesečnih dogovora i sasta-

N
naka inicijativnog odbora sazreli
ajsitniji predstavnik iz obitelji grgeča u našim vodama je uvjeti da se udruga osnuje.
balavac. Ribica sluzave kože, karakterističnih, grubih ljuski i Sudionicima sastanka obra-
leđne peraje s oštrim, šiljastim vršcima, te bodljikavih škrž- tili su se i gosti, Željko Kardaš, Radno predsjedništvo
nih poklopaca. Iako su vrlo slični, u (manjim i većim, često predsjednik UVDDR Sisačko-
bržeg toka – sve do područja mrene) rijekama dunavskog sliva, s moslavačke županije te Darko Dumbović, predsjednik Koordinacije
pješčanim i šljunkovitim dnom, u nas žive dvije vrste balavaca. Obič- udruga Domovinskog rata Petrinje.
ni, latinskog imena Acerina cernua i prugasti ili Acerina schraester. Osim predsjednika, članovi Skupštine izabrali su i Nadzorni od-
Obje vrste imaju mala usta, pa se u njihovoj prehrani ne nalaze veći bor u koji su ušli Davorin Fekete (Našice), Tihomir Pejnović (Sisak)
zalogaji, iako je riječ o grabežljivcima, koji se hrane beskičmenjacima i Nikola Neralić (Ogulin), te Sud časti čiji su članovi Darko Pavelić
dna, ikrom i ribljom mlađi. (Zagreb), Mario Kolarić (Gospić) te Marcel Kostić (Požega). Usvojen je
Običan balavac ima svijetlozelena do sivkasta, »SMB« leđa, posuta i prijedlog Plana rada s dopunama, te donijeta odluka o pokretanju
tamnijim pjegicama koje se protežu čitavim tijelom, sve do trbuha, postupka upisa u registar udruga.
koji je bijel. Pjegama su posute i leđna i repna peraja. Premda je prošlo dosta vremena od rata, Udruga će imati što
Prugastog balavca se može razlikovati od običnog po nešto du- raditi, kako na očuvanju ugleda Domovinskog rata, tako i brinuti o
žem tijelu, šiljastijoj glavi i, naročito, po uzdužnim prugama na tijelu. pomoći članovima ili pomagati rodbini stradalih u ratu, obilježavati
Obično ih je od 3 do 4. Prugasti balavac je nešto tamnije, žućkastije značajne obljetnice, i drugo, istaknuo je predsjednk Udruge obra-
boje. ćajući se prisutnima.
Oba balavca narastu do 25 cm dužine i do 400 grama težine. Iako Rad UDVDR HŠ zamišljen je tako da se po upravama šuma osnuju
u podacima ribiča nema točnih podataka radi li se o običnom ili podružnice čiji bi predsjednici ujedno činili Središnji odbor udruge.
prugastom balavcu, u proteklih 16 godina Veleulova – zlatne udice, Skupština je ujedno budućem Središnjem odboru dala mandat za
zabilježen je, kao najveći, ulov balavca težine 180 grama, kojeg je donošenje financijskog plana te konačnog Plana rada.
1998. u Savi ulovio Antun Čeović. Rok za osnivanje podružnica je 1. lipnja ove godine. (m)
Obični balavac u mrijest odlazi nešto ranije, već od ožujka i mri-
jesti se do svibnja, kada ženka položi oko 10.000 jajašaca. Prugasti
balavac se mrijesti od travnja do svibnja, a plodnost ženke je identič-
na. Naravno, početak i kraj mrijesta, pomiču se ovisno o klimatskim
prilikama, a vjerojatno je i pomaknuta zbog klimatskih promjena u
svijetu. No, tu bi svoju riječ trebala kazati struka. Ova riba je spolno
zrela s dvije godine.
Iako se balavcima rado hrane veći predatori, kao što su štuka,
smuđ, som... ribiči veoma rijetko koriste balavce kao mamce na udi-
ci. No, znaju ih loviti zbog njihovog veoma ukusnog mesa. Poseban
specijalitet je juha od balavaca.
Najčešće ih ulove slučajno prilikom ribolova na druge vrste riba,
nekom od dubinskih tehnika. Za ciljani ribolov na ovu ribu treba
koristiti finije sisteme i tanje najlone (do 0,12 mm), te manje udi-
ce dužeg vrata (br. 16 – 20). Od tehnika najprimjerenija je ona s
plovkom, bilo direkt štapovima bilo bolognese štapovima. Najbolji
mamci su tanke crvene gujavice (kalifornijske, đubretare), crvi, a za Sudionici sastanka
veće primjerke i mali filet od ribljeg mesa.

Broj 135 • ožujak 2008. HRVATSKE ŠUME 35

biomasa 2. SREDNJOEUROPSKA KONFERENCIJA O BIOMASI, GRAZ, SIJEČANJ 2008.
E
uropsko vijeće donijelo je u ožujku 2007. godi-
ne zaključak kao europski odgovor na pitanje
energije i klime do 2020. godine. Članice EU
njime se obvezuju da će:
1. smanjiti za 20% emisiju CO2,
2. povećati za 20% energetsku efikasnost i
3. povećati udio obnovljivih izvora energije za 20%
u odnosu na ukupnu potrošnju energije.
Pritom je važno napomenuti da danas biomasa čini
dvije trećine obnovljivih izvora energije, te da će i ubu-
duće igrati centralnu ulogu s klimom kompatibilnim
Smanjiti emisiju CO2 , povećati
udio obnovljivih izvora energije
Od 16. do 19.
siječnja
održana je u Gradečka deklaracija (Grazer Erk
Grazu (Austrija) Energija je u Europi značajniji dio našeg svakod-
2. srednjo- nevnog života i za nas je postala razumljiva sama po
europska sebi naoko neograničena mogućnost raspoloživosti.
konferencija Ipak su dani sigurne i jeftine energije iza nas. Vidi se
da je Europa sve više konfrontirana s posljedicama
o biomasi na promjene klime, s rastućom ovisnosti o uvozu fosilnih
kojoj je goriva i sve višim cijenama energije. Da bismo mogli
sudjelovao i jamčiti održivu, sigurnu i konkurentnu opskrbu energi-
mr. sc. Josip jom potrebno je europsku energetsku politiku planirati
ambiciozno, efikasno i dugoročno te istu ustrojiti na
Dundović, obnovljive resurse.
predsjednik Nova industrijska revolucija – U svjetlu centralnog
Hrvatske doprinosa održive energetske politike za dostig­nuće
udruge za klimatskih ciljeva i kao važan miljokaz na putu prema
jednoj europskoj energetskoj politici, Europsko vijeće
biomasu, sredinom ožujka 2007. donijelo je »Europski energetski
sekcija HŠD. akcijski plan«, koji ima tri cilja:
Konferencija je – sigurnost opskrbe
održana pod – ekonomičnost i
– podnošljivost za okoliš.
motom Nova europska energetska politika može se uspore-
»Bioenergija diti s novom industrijskom revolucijom. Europska unija
za Srednju sada mora u temeljnoj preorijentaciji energetske politike
Europu« preuzeti u cijelom svijetu ulogu predvodnika. To može
uspjeti samo ako 27 članica, koordiniranih kroz EU-komi-
siju, izgrade energetski efikasnu energetiku te energetiku
koja se orijentira na niskoj CO2 razini.
EU Energetski akcijski plan – založiti se za
forsiranje obnovljivih izvora energije – Središnja
točka ovog akcijskog plana je obveza da se udio ob-
novljivih izvora energije u konačnoj potrošnji energi-
je u EU do 2020. godine povisi na 20%. Paralelno s
tim treba do 2020. godine efikasnim mjerama sniziti
za 20% prognoziranu potrošnju energije. Povezivanje
uštede energije s jasnim očitovanjem na podupiranje
obnovljivih izvora energije predstavlja za tržište ener-
gentima značajan signal da ulaže u održivu i inova-
tivnu energiju.
36 Broj 135 • ožujak 2008. HRVATSKE ŠUME
Za viši rast i radna mjesta – Sve veća ovisnost
Europe o uvoznim fosilnim nositeljima energije naf-
ti i plinu ne ugrožava samo sigurnost opskrbe, nego
donosi također i rast cijena energije. Na drugu stranu
stimuliranje investicija u energetsku efikasnost i ob-
novljive izvore energije – kao biomasa, vjetar, vodena
snaga, sunčeva toplina ili fotovoltaža – spojeno s da-
lekosežnim prednostima jamči važan doprinos strate-
giji EU za viši rast i povećanje radnih mjesta. Takva
inicijativa reducira troškove za uvoz i daje europskom
gospodarstvu ukupan zamah za jačanje svoje konku-
rentnosti.
Suprotstaviti se promjeni klime – Uporaba fosil-
nih goriva je za oko 80% odgovorna za emisije stakle-
ničkih plinova Europe te je to glavni uzrok promjene
klime. Bez osjetnog reduciranja ovih emisija doći će do
vrlo brzog globalnog rasta temperature – s drastičnim
posljedicama za naš planet i naš uobičajeni način živ-
ljenja. Europsko vijeće zaključilo je stoga samoobvezu
na redukciju emisije stakleničkih plinova za 30%, ako
se i druge industrijske države ujedine na usporedne
ciljeve. Ali neovisno o međunarodnim dogovorima,
Europsko vijeće definiralo je autonomni redukcijski cilj
da EU smanji emisiju stakleničkih plinova za 20% do
2020. godine.
Poziv Vladama – Organizatori Srednjoeuropske kon-
ferencije o biomasi 2008. upućuju stoga sljedeći poziv
Vladama zemalja, koje su sudjelovale na konferenciji:
1. Reduciranje potrošnje energije, efikasna uporaba
energije, kao i kontinuirana i sistematska izgradnja ob-
novljive energije do 2020. godine trebaju biti sa strana
Vlada usidrene u nacionalnoj energetskoj politici kroz
jasno propisane ciljeve.
2. Pritom je potrebno izraditi detaljne nacionalne
akcijske planove u skladu s novom EU smjernicom za
obnovljive izvore energije te korak po korak ove ci-
ljeve tako implementirati da se pridržava vremenski
plan povećanja udjela obnovljivih izvora energije u
 zdravi život
Piše: dr. Ivo Belan
TREBA SE SMIJATI!

J
este li čuli za američki vic u kojem je
jedan doktor prognozirao svom paci-
jentu još šest mjeseci života. Međutim,
kada je čuo od pacijenta da za sada
nema novaca da plati pregled, doktor mu je
u prognozi dodao još sljedećih šest mjeseci
života.

europskim energetskim sustavom. Srednjoeurop-

ska konferencija o biomasi 2008. dala je aktualan
pregled o najnovijem političkom, gospodarskom
i tehnološkom razvoju na području energetske
uporabe biomase (toplina, struja i biogoriva).
Na Konferenciji je pred oko 1000 sudionika
iz gotovo 50 zemalja Europe i svijeta usvojena
sljedeća Gradečka deklaracija 2008., koju sudi-
onici međunarodne konferencije trebaju poslati
svojim vladama, radi njezine provedbe.
Smijeh je lijek!
Ako ste se nasmijali, dobro je. Znanstveni-
cima je sve više jasno da je smijeh jaki lijek.
Oni kažu da je i sam fizički čin kod smijeha
dobar za čovjeka. On pojačava cirkulaciju
krvi i kontrahira mišiće trbušne stijenke.
Izračunalo se da je sto smjehova aerobički
jednako kao i deset minuta veslanja na spra-
vi za veslanje.
Međutim, koristi idu i dalje od toga. Naj-
iznenađujući dokazi ljekovite moći smijeha
ja, što opet može dovesti do srčanog uda-
ra. I zaista, srčani bolesnici često dobivaju
lijekove koji se zovu beta-blokatori i koji te
hormone blokiraju. Smijeh čini istu stvar, a
istovremeno može biti mnogo zabavniji.
Može li dobar smijeh pomoći bolesnici-
ma da im se poboljša zdravstveno stanje?
U jednom zanimljivom pokusu, na sveučili-
štu Kalifornija, u Los Angelesu, znanstvenici
planiraju testirati učinak smijeha u djece s

klärung)
potrošnji energije i poboljšanju energetske
efikasnosti.
3. Kod pripreme biomase i njezinog stavlja-
nja na raspolaganje te pri njenoj pretvorbi u
toplinu, struju ili pogonsko gorivo treba po-
kloniti izrazitu pažnju kriterijima održivosti,
pridržavanja minimalnih socijalnih standarda
i najveće moguće efikasnosti. Osobito težište
treba se staviti na dodatnu mobilizaciju bio­
mase iz poljoprivrede i šumarstva i to kroz
aktivnosti na informacijama i školovanju, mje-
rama poticaja i kroz forsiranje podizanja novih
dolaze iz jednog ispitivanja provedenog na
48 osoba koje su doživjele srčani infarkt.
Polovica njih gledala je humoristične pred-
stave, komedije, svaki dan, kroz pola sata.
Druga polovica pacijenata je poslužila kao
kontrolna grupa. Nakon godinu dana, de-
set bolesnika u kontrolnoj grupi doživjelo
je ponovljeni srčani udar, dok je u grupi
koja je gledala šaljive igrokaze takvih bilo
samo dvoje.
Smijeh je snažan antidot za stres. Istraži-
vanja su pokazala da gledanje videokaseta
s komičnim sadržajem snižava razinu dva
ključna stres hormona u krvi, koji mogu
uzrokovati nepravilan ritam srčanih otkuca-
ozbiljnim oboljenjima, uključujući rak. Prvi
rezultati ukazuju da komične videokasete
pomažu djeci da se lakše nose s neugodnim
i bolnim medicinskim procedurama.
Jednom trinaestogodišnjem dječaku, su-
dioniku tog eksperimenta, to je već dobro
poznato. On je imao znatne bolove posli-
je buđenja nakon jedne kirurške operaci-
je – sve dok se nije kraj njegovog kreveta
pojavio jedan poznati klaun. On je dječaku
počeo pričati viceve, kreveljiti se i majmu-
nirati po sobi. Dječak je poslije izjavio da
mu je smijeh odvratio misli od bolova. On
je rekao: »Kad se smiješ ne možeš a da se
ne osjećaš bolje.«

Muči li vas žgaravica?

višegodišnjih energetskih kultura. U uporabi
biomase daje se osobiti prioritet opskrbi to-
plinom kao i kombiniranoj proizvodnji struje
i topline (kogeneracija).
4. Pozivaju se Vlade na donošenje daljnjih i Pripazite kako ležite, jer i o tome ovisi hoće li vas mučiti žgaravica!

ambicioznih mjera na području energetske efi-
kasnosti i na izgradnji proizvodnje topline, stru-
je i pogonskih goriva na bazi obnovljivih izvora
energenata i pritom da koriste iskustva uspješ-
nih primjera pojedinih europskih zemalja. Ove
mjere osobito obuhvaćaju poreznu politiku, po-
ticajnu politiku, ostale druge zakonske regulati-
ve za forsiranje obnovljive energije, intenzivira-
nje istraživanja i razvoja zajedno s pojačanom
međunarodnom kooperacijom, kao i aktivnosti
na području informacija i savjetovanja.
Organizatori Srednjoeuropske konferenci-
je o biomasi 2008. uvjereni su, da osim rasta
energetske efikasnosti jedna jasna i konze-
kventna politika forsiranja obnovljive energi-
je u srednjoj Europi za njezino stanovništvo i
sveukupno za njezine države donosi niz pred-
nosti na području zaposlenosti, sigurnosti op-
skrbom i zaštiti klime.
S njemačkog preveo:
Mr. sc. Josip Dundović
R
učali ste, pojeli kolač i krećete prema kauču prileći i zadrijemati. Čekajte! Nemojte leći na
svoju desnu stranu, legnite na lijevu. Kada se govori o eventualnoj žgaravici, posebno ako
ste joj skloni, lijeva strana može biti ispravna. U jednom nedavnom ispitivanju 20 ljudi
je sjelo i konzumiralo mastan ručak (61 posto kalorija je došlo od masnoća), kako bi se na taj
način, što sigurnije, kod njih razvila žgaravica. Tada im je rečeno da odu u »horizontalu«, na duže
dremuckanje. Kroz taj period, kod svakoga od njih mjerilo se vrijeme koliko su dugo osjećali
žgaravicu. Istraživači i sudionici ispitivanja našli su da je ukupno vrijeme trajanja žgaravice bilo
duže kod onih koji su ležali na svojoj desnoj strani. Razlog je jednostavan. Predstojnik gastro-
enterološke klinike u Floridi prof. William Ruderman, kaže: »Kad ležite na svojoj lijevoj strani,
želudac je položen niže. Prema tome, želučana kiselina, od koje potječe žgaravica, nikuda ne
odlazi. Međutim, ako ležite na desnoj strani, kiselina se mora negdje pomicati i obično kreće
prema vašem jednjaku, gdje nadražuje njegovu osjetljivu sluznicu i uzrokuje žgaravicu«. Isti
profesor savjetuje da prije nego legnete na svoju lijevu stranu, pokušate sljedeće:
– Podignite malo dio kreveta (ili kauča) koji je ispod vaše glave. Ispod madraca možete
podmetnuti knjige ili ciglu. To omogućuje gravitaciji da zadržava želučanu kiselinu tamo gdje
joj je i mjesto. Podizanje pomoću jastuka neće pomoći.
– Poduzmite kratku šetnju nakon jela. Ako nakon jela sjedite ili legnete, uskoro ćete doći u
krizu, u iskušenje da zadremuckate. Krenite na opuštenu, ne brzu, šetnju, kako biste pomogli
da hrana skladno prolazi želucem i ostalim dijelom probavnog sustava.
– Bacite pogled na svoju hranu. Nalazi li se u njoj česti krivac – paprena ili kisela hrana, kao
i hrana s puno masnoća, što može češće prouzročiti žgaravicu. Imati pri sebi tablete protiv
povišene želučane kiseline, može također pomoći.

Broj 135 • ožujak 2008. HRVATSKE ŠUME 37

med 4. PČELARSKI SAJAM, BJELOVAR,
2. – 3. VELJAČE

N
a sajmu su se predstavile i Hrvatske šume
Piše: koje su za svoje ukupno predstavljanje od
dr. sc. Jadranka Roša organizatora dobile Priznanje. Štand je bio
Foto: Arhiva uređen pod sloganom »Od prvog nadzora
do gotovog proizvoda«.
Služba Nadzorna stanica Hrvatskih šuma predstavila
U organizaciji je skupljače i proizvođače ljekovitog i samoniklog bilja,
Hrvatskog pčelare i druge koji su pod njenim stručnim nadzo-
pčelarskog rom ispunili sve uvjete i dobili ekološku markicu za
saveza i svoj proizvod. Ekološka markica tim proizvodima daje
Bjelovarskog jednu kvalitetu više koja je u svijetu sve traženija, a
Hrvatske šume se predstavljaju kao njeni aktivni pro-
sajma, a pod
micatelji.
pokrovitelj­stvom U sklopu Sajma održano je nekoliko prigodnih pre-
Ministarstva davanja na temu pčelarstva, hrvatskim prednostima
poljoprivrede i mogućnostima daljnjeg razvitka pčelarstva kao
i šumarstva, gospodarske grane, kao i zaštiti biološke raznoliko- Priznanje Hrvatskim šumama

Ekološka markica garantira

čistoću meda! sti u kojoj pčele imaju ne-
Papuka i s otoka. Zaštita domaćeg meda kroz geo-
grafsko podrijetlo je samo jedan od načina na koji
se može ostvariti bolja tržišna cijena, ali i njegova
prepoznatljivost.
Zaštita »Hrvatskog meda« polazi od izrade kata-
zaobilaznu ulogu. Također stra pčelinjih paša koji bi trebao biti izrađen već ove
je predstavljena i najnovija godine. Jedan takav »pilot-projekt« izradili su djelat-
literatura iz područja pče- nici Službe za uređivanje šuma za općinu Bednja u
larstva.
Pčele su važan ekološki Pčele su važan ekološki činitelj jer oprašuju
činitelj jer oprašuju brojne
šumske i livadne biljne vr- brojne šumske i livadne biljne vrste koje bi
ste koje bi nestale bez njih,
ali su i dobar pokazatelj
nestale bez njih, ali su i dobar pokazatelj stanja
stanja okoliša s obzirom na okoliša s obzirom na onečišćenje.
onečišćenje. U održavanju
biološke raznolikosti one su Varaždinskoj županiji. Prezentacija je obavljena u Mi-
od neprocjenjive vrijedno- nistarstvu Regionalnog razvitka, šumarstva i vodnog
sti, a med kao prehrambeni gospodarstva i pokazala je kako Hrvatske šume imaju
proizvod je sve traženiji na kvalitetne kadrove i opremu čime mogu zadovoljiti i
S pčelarskog sajma u Gudovcu tržištu. Kvaliteta ekološkog najveće svjetske standarde u izradi jedne takve baze
meda je u tome da je iz područja u kojem nema izvora podataka.
na sajamskom onečišćenja, te da nisu primijenjena kemijska sredstva Proizvodnja meda
prostoru Gudovac za zaštitu pčela, a sve to garantira ekološka markica u Republici Hrvatskoj
kod Bjelovara na proizvodu. kreće se u prosjeku u
je od 2. do 3. Raznolikost i potencijal šumskih ekosustava još nije rasponu između 3 – 4
veljače održan ni izdaleka iskorišten u proizvodnji meda. Kako bi se tisuće tona, a moguć-
povećala proizvodnja meda i pčele ponovno vratile u nosti su daleko veće.
4. međunarodni
šumu, Hrvatske šume d.o.o. poduzele su niz inicijativa. Također, velika bio-
pčelarski sajam. Jedna od njih je »Pismo sporazumijevanja« potpisano loška raznolikost naše
Na sajmu su s Hrvatskim pčelarskim savezom na temelju kojeg je zemlje daje različite
sudjelovali ostvarena dobra suradnja s pčelarima na terenu i na vrste meda koje su
proizvođači temelju kojeg je počela suradnja na izradi katastra prepoznatljive po svo-
pčelinjih pčelinjih paša. joj kvaliteti. Naš med
proizvoda i U zemljama Europske unije postoji snažan za- se za sada na tržištu
mah zaštite zemljopisnog podrijetla domaćeg meda utapa u velike količine
opreme, kao i
zasnovanog na lokalnoj odnosno regionalnoj razini. uvezenog meda i ze-
ostali subjekti U Hrvatskoj je također u pripremi procedura na te- mljopisno podrijetlo će
koji su na bilo koji melju koje bi se zaštitio hrvatski med kroz zemljopi- svakako pomoći zaštiti
način povezani s sno podrijetlo i izvornost proizvoda. Tu je svakako i adekvatnoj valorizaciji
pčelarstvom najpoznatiji med iz Gorskog kotara (medljikovec), s njegove kvalitete.

38 Broj 135 • ožujak 2008. HRVATSKE ŠUME

ljudi i planine Piše: Zlatko Lončarić
IZBORNA SKUPŠTINA
PD »ŠUMAR«

Foto: Branko Meštrić, Ilija Petovar

P
osljednjeg vikenda u siječnju, čla-
novi Planinarskog društva Šumar
održali su svoju drugu izbornu go-
dišnju skupštinu, na Petrovoj gori, u
Lovačkom domu Muljava.
PD Šumar se približava malom jubileju
– desetoj godini uspješnog djelovanja. Još
uvijek je u živom sjećanju događaj koji se
odigrao 27. lipnja 1999. kada su u nedjeljno
jutro sudionici trodnevne manifestacije Dani
hrvatskog šumarstva – Ogulin, skijaškom ži-
čarom stizali na padine Bjelolasice i tamo
zatekli nekolicinu planinarskih entuzijasta.
Uz razapete šatore i opremu za planinarenje Na Petrovoj gori
dočekalo ih je malo iznenađenje. Uz doma-
ću šljivovicu kao dobrodošlicu dijeljene su

Više od 230 izleta!

U nepunih
deset godina
postojanja
Planinarskog
društva Šumar pristupnice za učlanjenje u planinarsko društvo u osni-
vanju. I već tog dana jedno od najmlađih planinarskih
učlanjeno je
društava u Hrvatskoj dobilo je četrdesetak članova i
više od 480 solidan temelj za buduću plodnu aktivnost.
članova, a A potvrda te aktivnosti je i godišnji izvještaj za proš-
svake godine lu 2007. godinu.
njih stotinjak – Stotinjak aktivnih članova sudjelovalo je na
više od 230 jednodnevnih izleta do višednevnih po-
sudjeluje u hoda na planine diljem naše zemlje, ali i europskih
više od dvjesto planinarskih destinacija. Tijekom prošle godine članovi
izleta i pohoda su proveli više od 1600 dana u brdima i planinama, te
nije bilo ni jednog člana koji nije bio barem na jednom
po planinama
izletu. Nevjerojatno zvuči da je najaktivniji član Ivica
Hrvatske i Kodžoman imao 58 izleta i proveo 99 dana u planina-
Europe, pa čak ma, istaknuo je predsjednik društva Branko Meštrić.
i na Himalaju, Gotovo da nije bilo brda i planine u našoj zemlji na
kojima nisu bili članovi PD Šumar, dok je istovremeno
Ande i druge S ovogodišnje skupštine u lovačkom domu Muljava
bilo penjanja na Triglav i slovenske Alpe, na bosan-
planine sko–hercegovačke planine Troglav, Kamešnicu, Vlašić,
diljem svijeta, Cincar, Maglić, na crnogorske planine Durmitor i Ko-
istaknuto je move, penjanja u Bavarskoj i Italiji na Gran Paradiso,
švicarski Breithorn, u austrijskim Alpama, na Karpate u
na izbornoj
Rumunjskoj, na Pireneje u Španjolskoj.
skupštini na Svakako najveći prošlogodišnji dosezi su uspon
kojoj je za na pirenejski vrh Pico de Aneto 3404 m na koji se po-
predsjednika pelo čak 13 naših članova kao i pet članova na Gran
Paradiso 4061 m i Breithorn 4160 m.
PD Šumar
Ovako plodna aktivnost jednog društva nije mogla
ponovno biti nezapažena i u Hrvatskom planinarskom savezu,
izabran Branko pa je više naših članova na funkcijama u raznim ko-
Meštrić misijama i u redakciji časopisa Hrvatski planinar. Ne
možemo ne spomenuti kako je predsjednik PD Šuma-
ra Branko Meštrić, za prošlu godinu proglašen najsve-
stranijim članom u HPS jer je kao »pročelnik Komisije
za promidžbu i izdavaštvo, član redakcije časopisa Na Sv. Geri
Hrvatski planinar kontinuirano i pravodobno pratio i
prezentirao aktualna događanja u planinarskoj orga- Na ovogodišnjoj izbornoj skupštini jednoglasno
nizaciji, posebno za vrijeme trajanja ženske himalajske je stoga odlučeno da dosadašnjem predsjedniku Bran-
ekspedicije na Cho Oyu«, istaknuto je na sjednici Izvrš- ku Meštriću bude produžen mandat za naredne četiri
nog odbora HPS, krajem prošle godine. godine.

Broj 135 • ožujak 2008. HRVATSKE ŠUME 39

turistička razglednica
Turistička agencija Hrvatske šume

ID COD: HR-AB-01-080251008
Lj. F. Vukotinovića 2, 10000 Zagreb
Tel. 01/4804 231, fax. 4804 241
www.hrsume.hr
e-mail: tours@hrsume.hr

Pripremili: V. Poljak i I. Medarić

UPRAVA ŠUMA SENJ

Lovišta Ričičko
bilo i Sjeverni
Velebit za
krupnu divljač
U
prava šuma Podružnica Senj gospodari s dva
državna lovišta, »Ričičko bilo« i »Sjeverni Ve-
lebit«, ukupne površine 49.000 ha. Lovišta
zauzimaju područja Male Kapele i sjevernog
Velebita.
U lovištima su zastupljene sve autohtone vrste
krupne divljači, a među njima je najatraktivniji smeđi
medvjed (Ursus arctos L.) čija se populacija procjenju-
je na sto grla. Smeđim medvjedom se gospodari po
Akcijskom planu koji donosi resorno ministarstvo za
svaku kalendarsku godinu.
U 2007. godini Uprava šuma Senj dobila je odstrijel-
nu kvotu od pet medvjeda. U proljetnom dijelu godi-
ne realizirala je jedno grlo, a u jesenskom dijelu godine
tri grla visoke trofejne vrijednosti. Nažalost, prilikom
lova dogodila su se i dva slučaja ranjavanja divljači, što
nije čest slučaj, s obzirom na to da se medvjed lovi s
relativno male udaljenosti (40-60 m) i s visoke čeke.
I na kraju treba istaknuti raznovrsnost lovačke kli-
jentele koja je u lov doputovala s različitih strana svi-
jeta: Poljske, Španjolske, Rusije i Meksika.

40 Broj 135 • ožujak 2008. HRVATSKE ŠUME

u šumskom miljeu

Na kršu, uz Zrmanju...
Krški predjeli, Dinara, rijeka Zrmanja, česti su, da ne
kažemo glavni motivi u brojnom opusu (umjetničkih)
fotografija što ih je, radeći i boraveći na tom prostoru
(u Šumariji Gračac), napravio naš suradnik, šumar Ma-
rinko Bošnjaković. Boje koje je uspio »uhvatiti«, nesva-
kidašnje su. S još jednog CD-a izabrali smo nekoliko na
kojima »portretira« usamljena stabla.