UNIVERZITET U SARAJEVU

GRAĐEVINSKI FAKULTET
BETONSKE KONSTRUKCIJE

Određivanje presječnih sila u GSN po teoriji plastičnosti na

armiranobetonskom kontinuiranom grednom nosaču

Pripremili:

Jelena Medić
Senad Medić
Muhamed Zlatar
PRERASPODJELA MOMENATA SAVIJANJA NA KONTINUALNIM NOSAČI Seminarski rad

SADRŽAJ

1. UVOD 2

2. ODREĐIVANJE PRESJEČNIH SILA PREMA EC-2 3

2.1. Linearno-elastični proračun 3
2.2. Linearno-elastični proračun sa ograničenom preraspodjelom momenata 3
2.3. Proračun po teoriji plastičnosti 4
2.4. Nelinearni proračun 5

3. PRERASPODJELA PRESJEČNIH SILA 5

3.1.Definicija preraspodjele presječnih sila 5
3.2. Faze preraspodjele sile 6

4.KONSTITUTIVNI ZAKONI MATERIJALA ZA NELINEARNU ANALIZU KONSTRUKCIJA 7

5. ODREĐIVANJE M-Κ KRIVE 9

6. KAPACITET PLASTIČNE ROTACIJE 12

6.1. Definicije I koncepti 12
6.2. Određivanje dopuštene plastične rotacije prema EC-2 16
6.3. Proračunski model za određivanje dopuštene plastične rotacije 17
6.3.1. Plastična rotacija usljed momenta savijanja 17
6.3.2. Plastična rotacija usljed poprečnih sila – uticaj kosih naprslina 17
6.4. Θpl – ω dijagrami 19
6.4.1. Efekt smičuće vitkosti 19
6.4.2. Efekt visine elementa na obuhvatanje kosih prslina 19
6.4.3. Efekt duktilnosti armature 20
6.4.4. Efekt ultimne dilatacije betona 20
6.4.5. Utjecaj pritisnute armature 21
6.4.6. Efekt oblika poprečnog presjeka 21
6.5. Pojednostavljeni model za određivanje potrebne plastične rotacije 22

7. ZAKLJUČAK 23

PRILOG 24
Primjer 1. 25
Primjer 2. 27

LITERATURA 35

1
PRERASPODJELA MOMENATA SAVIJANJA NA KONTINUALNIM NOSAČI Seminarski rad

1. Uvod

Kao što je poznato, presječne sile kod statički neodređenih nosača ovise o raspodjeli krutosti.
Kako se na armiranobetonskom nosaču krutost mijenja pojavom naprslina ili dostizanjem
granice tečenja u armaturi, tako se mijenjaju i presječne sile. U konvencionalnim statičkim
proračunima ovi uticaji se ne uzimaju u obzir. Presječne sile se odrede linearno elastičnom
teorijom sa nelinearnim zakonima materijala, a dimenzionira se u graničnom stanju nosivosti.
Za različite kombinacije opterećenja maksimalni uticaji se javljaju u različitim presjecima, tj.
mjerodavne sile za dimenzioniranje se ne postižu istovremeno. Na Sl.1. su prikazane
mjerodavne kombinacije za minimalni moment nad osloncem K1 i maksimalni moment u polju
K2 kontinuiranog nosača.
Ako se izađe iz okvira linearno elastične teorije jasno je da prilikom dostizanja minimalnog
momenta nad osloncem Mmin za kombinaciju K1 momenti u polju ostaju ispod granice
proračunskih momenata. Daljim povećanjem opterećenja dolazi do plastifikacije zone iznad
srednjeg oslonca, nakon čega opterećenje preuzima polje kontinuiranog nosača, tj. moment u
polju raste pri konstantnom momentu nad osloncem. Intenzitet dodatnog opterećenja zavisi
od kapaciteta rotacije plastične zone i nosivosti presjeka u polju. Analogno vrijedi za
kombinaciju opterećenja K2.

Slika 1: Nosivost kontinuirca na dva polja za različite kombinacije opterećenja

Ovaj efekt se može iskoristiti da se za neko zadato opterećenje reduciraju momenti nad
osloncem (rjeđe u polju). Ustvari, radi se o preraspodjeli ultimnih momenata sa oslonca na
polje (K1) ili iz polja na oslonac (K2) (v. Sl.2.)

Slika 2: Princip preraspodjele momenata sa oslonca na polje

U ovom radu se opisuju postupci i specifičnosti metoda (definisanih u EC-2) za određivanje

presječnih sila na statički neodređenim nosačima u graničnom stanju nosivosti.
Fokus je na načinu prelaska sa analize presjeka (lokalna analiza) na analizu konstrukcije
(globalna analiza), te na faktorima koji utiču na kapacitet rotacije plastične zone.

2
PRERASPODJELA MOMENATA SAVIJANJA NA KONTINUALNIM NOSAČI Seminarski rad

2. Određivanje presječnih sila prema EC-2

Za određivanje presječnih sila u graničnom stanju nosivosti prema EC-2 na raspolaganju su

linearni proračun baziran na teoriji elastičnosti sa ili bez preraspodjele momenta, proračun po
teoriji plastičnosti i nelinearni proračun.

Presječne sile u graničnom stanju upotrebljivosti mogu se odrediti prema prvom ili
posljednjem postupku.

2.1. Linearno-elastični proračun (EC-2, Dio 1, 5.4)

Linearni proračun baziran na teoriji elastičnosti predstavlja jednostavnu vrstu dokaza u kojem
se koriste krutost betonskog presjeka u stadiju I, linearan s-e dijagram i srednja vrijednost
modula elastičnosti. Za razliku od nelinearnog postupka, važi princip superpozicije. Da bi se
zagarantovala određena duktilnost, ograničava se visina pritisnute zone betona. Tako za
kontinuirce sa odnosom raspona 0.5<l1/l2<2.0, grede nepomjerljivih okvira i elemente kod
kojih je savijanje dominantno naprezanje, provjera kapaciteta rotacije kritičnih zona se može
izostaviti ako je:
x
 0.45 za betone C ≤ C35/45
d
x
 0.35 za betone C ˃ C35/45 (2.1)
d

x – položaj neutralne ose u graničnom stanju nosivosti

d – statička visina

Visina pritisnute zone betona x se određuje sa faktorisanim vrijednostima opterećenja i

osobinama materijala.
U protivnom, provjera kapaciteta rotacije kritičnih zona se može provesti prema poglavlju 6.
U slučaju prisilnih djelovanja (slijeganja oslonaca, temperatura), prema linearnoj teoriji
dobijaju se neekonomični rezultati jer se zanemaruje pojava naprslina.

2.2. Linearno-elastični proračun sa ograničenom preraspodjelom momenata

(EC-2, Dio 1, 5.5)

Linearno-elastični proračun presječnih sila sa ograničenom preraspodjelom momenata je

praktičan i može se koristiti bez eksplicitne provjere kapaciteta rotacije kritičnih zona (poglavlje
6.) za proračun presječnih sila kod kontinuiraca sa odnosom raspona 0.5<l1/l2<2.0,
nepomjerljivih okvira i ostalih elemenata kod kojih je savijanje dominantno naprezanje ako su
zadovoljeni sljedeći uslovi:
x
δ  0.44 + 1.25 za betone C ≤ C35/45
d
x
δ  0.56 + 1.25 za betone C ˃ C35/45 (2.2)
d

3
PRERASPODJELA MOMENATA SAVIJANJA NA KONTINUALNIM NOSAČI Seminarski rad

δ  0.70 čelik visoke duktilnosti

δ  0.85 čelik normalne duktilnosti

Mδ
δ= koeficijent preraspodjele
Mel
Mδ moment nakon preraspodjele
Mel moment određen linearno elastičnom teorijom
x položaj neutralne ose u graničnom stanju nosivosti nakon preraspodjele
d statička visina

Duktilnost armaturnog čelika je data u Tabeli 1. Naprijed navedeni uslovi vrijede za

preraspodjelu momenta nad osloncem na moment u polju. U principu dopušteno je i obrnuto,
mada se zahtjev za kapacitetom rotacije odnosi na veće područje zbog “punijeg“ dijagrama
momenata. U ovom slučaju je potrebno uraditi dokaz rotacije prema poglavlju 6.
Nakon preraspodjele moment nad osloncem se dodatno može reducirati zaobljenjem
dijagrama momenata ili korištenjem momenta na rubu stuba. Pri tom treba paziti da moment
na rubu stuba ne može biti manji od 65% momenta određenog pod pretpostavkom punog
uklještenja.
Kod pomjerljivih okvira i stubova nepomjerljivih okvira preraspodjela momenata nije
dopuštena.

Oznaka B 500(A) B 500(B) B 500(C)

Opis normalna duktilnost visoka duktilnost čelik za seizmičke zone

Karakteristična
granica tečenja 400-600
fyk (N/mm²)
Odnos (f t/fy)k ≥1.05 ≥1.08 ≥1.15 ali ˂1.35
Granična
dilatacija 25 50 75
euk (‰)
Tabela 1: Kriterij duktilnosti armaturnog čelika prema EC-2

2.3. Proračun po teoriji plastičnosti (EC-2, Dio 1, 5.6)

Proračun po teoriji plastičnosti pretpostavlja da se kod elemenata napregnutih na savijanje

plastična deformacija lokalizira u “plastičnom zglobu” i na taj način se ispituje granično stanje
nosivosti. Analiza po teoriji plastičnosti, bez direktne provjere kapaciteta rotacije, može se
koristiti za granično stanje nosivosti ako su ispunjeni sljedeći uslovi:

• armaturni čelik je visoke duktilnosti

• površina zategnute armature ne treba da bude veća od vrijednosti koja odgovara odnosu:
x
= 0.25 za betone C ≤ C50/60, odnosno
d
4
PRERASPODJELA MOMENATA SAVIJANJA NA KONTINUALNIM NOSAČI Seminarski rad

x
= 0.15 za betone C ˃ C50/60 (2.3)
d

• odnos momenata iznad oslonca i polja treba da bude između 0.5 i 2.0.

U protivnom, potrebno je izvršiti kontrolu kapaciteta rotacije “pojednostavljenom” metodom

koja podrazumijeva poznavanje nelinearne M-Κ krive u “plastičnom zglobu”. Za određivanje M-
Κ krive potrebno je poznavati površinu armature koja se najčešće iskustveno pretpostavi ili
odredi na osnovu presječnih sila dobijenih linearno elastičnom teorijom.

2.4. Nelinearni proračun (EC-2, Dio 1, 5.7)

Najrealističniji opis ponašanja armiranobetonske konstrukcije omogućava “tačna”nelinearna

analiza (modeli sa vlaknima – fiber) kojom se uzimaju u obzir efekt pukotina u betonu i
nelinearni konstitutivni zakoni materijala. Ovakvom analizom su zadovoljeni kako uslovi
ravnoteže tako i uslovi kompatibilnosti deformacija.
U općem smislu, koristi se metoda konačnih elemenata kod greda i ploča, pri čemu su
računarski zahtjevi veliki što zahtjeva i prikladan software.

3. Preraspodjela presječnih sila

3.1. Definicija preraspodjele presječnih sila

Nakon dostizanja momenta na granici tečenja u kritičnom presjeku nekog nosača, nema
značajnijeg povećanja nosivosti u tom presjeku. Ako kritični presjek posjeduje dodatni
kapacitet rotacije, te ako u susjednim zonama nosača nije iscrpljena nosivost, opterećenje se
može povećavati. Za novi nivo opterećenja tok presječnih sila značajno odstupa od onog
određenog linearno elastičnom teorijom.
Prema linearno elastičnoj teoriji uslov kompatibilnosti deformacija za kontinuirani nosač na
dva polja svodi se na to da je relativni ugao zaokreta iznad srednjeg oslonca jednak nuli 1.

 l1 M (x)M(x) l
M (x)M(x) 
φosl = 2 ×   F
dx +  S dx  = 0 (3.1)
 0 EIF (x) EIS (x) 
 l1 

Ako se pretpostavi da se iznad oslonca formira „plastični“ zglob2 tada se na ugibnoj liniji
kontinuiranog nosača javlja „lom“, odnosno relativni ugao zaokreta iznad srednjeg oslonca više
nije jednak nuli. Ovo je u „suprotnosti“ sa uslovom kompatibilnosti deformacija. Da bi se
realizovala pretpostavljena preraspodjela momenta savijanja, relativni ugao zaokreta iznad
srednjeg oslonca mora biti manji od dopuštene rotacije oslonačkog područja. Ovakvim
poređenjem stvarne i dopuštene rotacije nadomještava se direktna formulacija uslova
kompatibilnosti koja bi morala obuhvatiti sve promjene krutosti pri povećanju opterećenja.

1
Clapeyronove jednačine, tj. osnovni sistem za zglobom iznad srednjeg oslonca.
2
Plastični zglob preuzima momenat savijanja, ali pritom slobodno rotira.
5
PRERASPODJELA MOMENATA SAVIJANJA NA KONTINUALNIM NOSAČI Seminarski rad

 l1 M (x)M(x) l
M (x)M(x) 
φosl = 2 ×   F dx +  S dx   θpl,dop (3.2)
 0 EIF (x) EI (x) 
 l1 S 

U pravom nelinearnom proračunu na osnovu definisanih nelinearnih konstitutivnih zakona se

obuhvataju aktuelna distribucija krutosti i lokalna plastična deformacija (ultimne dilatacije
materijala), a time automatski dobijamo dopuštene pomake uz ispunjenje uslova
kompatibilnosti.

3.2. Faze preraspodjele sile

Kod statički neodređenih nosača se općenito razlikuju sljedeće faze preraspodjele presječnih
sila usljed promjene krutosti:

Slika 3: Principijelni razvoj preraspodjele sila pri statički monotonom povećanju opterećenja [2]

FAZA 0-1: Kompletan nosač je u stadiju I (nema prslina ni preraspodjele)

FAZA 1: Pojava prslina u određenom području – oslonac, sila se prenosi u polje

6
PRERASPODJELA MOMENATA SAVIJANJA NA KONTINUALNIM NOSAČI Seminarski rad

FAZA 2: Pojava prslina u slabije napregnutom području (polju) – opada intenzitet

preraspodjele

FAZA 3: Pojava prvog plastičnog zgloba u kritičnom presjeku – moment iznad oslonca ne
raste, opterećenje se prenosi u polje

FAZA 4: Dostizanje graničnog opterećenja;

• Dostizanje momenta tečenja u posljednjem kritičnom presjeku pri čemu se formira

kinematski lanac (problem nosivosti)
• Dostizanje granične deformacije u kritičnom presjeku prije nego su iskorištene rezerve
nosivosti u susjednim zonama nosača (problem deformacija)

4. Konstitutivni zakoni materijala za nelinearnu analizu konstrukcija

Na Sl. 4 i 5 su prikazani σ-ε dijagrami ponašanja betona i armaturnog čelika koji se koriste za
globalnu nelinearnu analizu graničnog stanja nosivosti i upotrebljivosti.
Da bi se što realnije opisalo ponašanje konstrukcije, nelinearnu analizu treba provesti sa
očekivanim vrijednostima čvrstoće materijala i krutosti (srednje vrijednosti). Budući da se za
dimenzioniranje presjeka koriste računske vrijednosti čvrstoće materijala, lokalna analiza
presjeka (dimenzioniranje) i globalna analiza konstrukcije (određivanje presječnih sila) su
nekompatibilne. Za globalnu analizu sa računskim karakteristikama materijala, mala je
vjerovatnoća da će materijale pogoditi toliki pad karakteristika na većem potezu nosača.
Značajan pad karakteristika se lokalizuje i kao takav ne utiče bitno na globalno ponašanje, ali
utiče na sposobnost lokalnih presjeka u prihvatanju naprezanja dobijenih globalnom analizom.

7
PRERASPODJELA MOMENATA SAVIJANJA NA KONTINUALNIM NOSAČI Seminarski rad

Zbog toga EC-2 zahtjeva da se u nelinearnoj analizi lokalni kritični presjeci kontrolišu sa
računskim karakteristikama materijala.

kη-n2
σc = -fcm
1+(k -2)η
ε
k = -1.1Ecm ( c1 )
fc
ε
η= c (4.1)
εc1

Slika 4: σ-ε dijagram ponašanja betona [1]

α = 0.85 koeficijent kojim se uzima u obzir nepovoljan učinak dugotrajnog opterećenja

Ecm modul elastičnosti betona (sekantni)
fcm srednja vrijednost čvrstoće betona na pritisak

Slika 5: σ-ε dijagram ponašanja armaturnog čelika [4]

Es modul elastičnosti armaturnog čelika

fy napon na granici tečenja armaturnog čelika
ft čvrstoća na zatezanje armaturnog čelika
euk dilatacija pri lomu

Osim toga, za nelinearnu globalnu analizu u graničnom stanju nosivosti potrebno je zadovoljiti
globalni koeficijent sigurnosti gR.=1.30 (ili 1.10 za izvanredna dejstva). To se prema EC-2
postiže upotrebom srednjih vrijednosti karakteristika armaturnog čelika i referentne čvrstoće
betona:

• armaturni čelik:

fyR=1.1fyk gs=1.15 gQ.=1.1x1.15=1.27 (  1.30)

ftR=1.08 (ili 1.05) fyR (prema Tabeli 1) (4.2)
8
PRERASPODJELA MOMENATA SAVIJANJA NA KONTINUALNIM NOSAČI Seminarski rad

Es=2x108kN/m2
• beton

fcR=1.1 fck(gs/gc) gc=1.50 gQ.=1.1x1.50x1.15/1.50=1.265 (  1.30) (4.3)

Prema [9], autori EC-2 su se složili da izrazu (4.3) nedostaje koeficijent kojim se uzima u obzir
nepovoljan učinak dugotrajnog opterećenja ( α = 0.85 ), međutim u finalnom tekstu propisa ovaj
koeficijent se ne spominje.
Na Sl.6 su prikazana tri s-e dijagrama ponašanja betona klase C20/25. Izbor krive zavisi od tipa
analize (globalna analiza, lokalna analiza, GSN, GSU).

Slika 6: σ-ε dijagrami za beton C20/25 [10]

5. Određivanje M-Κ krive

Za prelaz sa lokalne na globalnu nelinearnu analizu konstrukcije potrebno je poznavati M-Κ ili
(M-Ѳ) krivu karakterističnih presjeka (karakteristični presjek je svaki presjek sa različitom
geometrijom – betonski i armaturni dio). Za M-Ѳ krivu potrebno je još definisati i dužinu zone
plastifikacije lp za koju se u literaturi nalaze preporuke brojnih autora.
Na Sl.7 prikazane su karakteristične tačke M-Ѳ krive “plastičnog zgloba”. U nastavku će se
razmatrati samo rotacije do granice maksimalne otpornosti presjeka Ѳpl,max jer za opisivaje
opadajuće grane nema dovoljno pouzdanih saznanja.

9
PRERASPODJELA MOMENATA SAVIJANJA NA KONTINUALNIM NOSAČI Seminarski rad

Slika 7: M-Θ kriva [2]

Radi pojednostavljenja, prema EC-2 dopušteno je korištenje trilinearne M-Κ krive (SL.8).

Slika 8: Pojednostavljena M-Κ kriva

Mcr moment na prelazu iz stadija I u stadij II

My moment tečenja
Mu moment loma
Κcr, Κy, Κ u krivine

Za određivanje M-Κ linije treba znati Mcr, My i Mu. Odgovarajuće krivine nalaze se iz odnosa
deformacije u betonu εc i deformacije u čeliku εs:

εc + ε s
κ=
d

Slika 9: Određivanje krivine Κ

Moment na prelazu iz stadija I u stadij II nalazi se uz zanemarenje armature približno prema:

fctmIc
Mcr = (5.1)
z1
Ic moment inercije betonskog presjeka
z1 rastojanje između težišta presjeka i zategnutog ruba
fctm računska čvsrtoća betona na zatezanje

Odgovarajuća krivina se nalazi sa srednjim modulom elastičnosti Ecm:

Mcr
κ cr = (5.2)
EcmIc
Alternativno, krivina se može odrediti iz rubne dilatacije:

10
PRERASPODJELA MOMENATA SAVIJANJA NA KONTINUALNIM NOSAČI Seminarski rad

Mcr Mcr
εsr1 = ( z1 - d1 ) εc = - z2 (5.3)
EcmIc EcmIc
εsr1 dilatacija armaturnog čelika na prijelazu iz ST I u ST II
z2 rastojanje između težišta presjeka i pritisnutog ruba

Nakon formiranja naprslina, za isti moment mijenjaju se rubne dilatacije i krivina. U

pojednostavljenoj M-K vezi (v. Sl.8) promjena krivine je zanemarena. Odgovarajuća
raspodjela dilatacija se treba odrediti iterativno. Međutim, ako se zbog malog intenziteta
naprezanja betona pretpostavi linearna veza napon-deformacija za beton, profil deformacija
u stadiju II se može odrediti direktno iz jednačine (5.5). U ovom slučaju za odnos modula
elastičnosti čelika i betona n = Es/Ecm i geometrijski procenat armiranja ρ=As/bd dobija se
visina pritisnute zone:
x
= (nρ)2 + 2nρ - nρ relativna visina pritisnute zone (5.4)
d

Napon i dilatacija u armaturi u stadiju II:

3Mcr
σs2 = iz uslova ravnoteže
 x
Asd  3 - 
 d
σ s2
εsr2 = (5.5)
Es
εsr2 dilatacija armaturnog čelika nakon pojave prve pukotine, na mjestu naprsline

Također, prema EC-2 potrebno je uzeti u obzir i sudjelovanje betona između naprslina na
zatezanje (ojačanje pri zatezanju). Za konačnu sliku naprslina dobija se srednja deformacija
armature prema (v. Sl.10):
fyR
εs2 =
Es
εsm = εs2 - βt ( εsr2 - εsr1 ) (5.6)

εs2 dilatacija armaturnog čelika na granici tečenja, na mjestu naprsline

εsm srednja dilatacija armaturnog čelika, na mjestu naprsline
βt koeficijent kojim se obuhvata trajanje opterećenja ili ponovljenja opterećenja
βt = 0.40 za pojedinačno kratkotrajno opterećenje
βt = 0.25 dugotrajno ili često promjenjivo opterećenje

Za određivanje druge tačke M-K krive dilatacija u armaturnom čeliku iznosi εs2, a dilatacija u
betonu εc i moment My se iterativno određuju na osnovu poznatog εs2. Odgovarajuća krivina
se određuje prema opštem izrazu (v. Sl. 9) s tim da za deformaciju čelika treba uzeti srednju
vrijednost εsm da bi se uzeo u obzir uticaj betona na očvršćavanje.
Moment loma, odnosno treća tačka M-K krive određuje se tako što se fiksira dilatacija u
betonu εcu=-3.50‰, a dilatacija u čeliku iterativno određuje.

11
PRERASPODJELA MOMENATA SAVIJANJA NA KONTINUALNIM NOSAČI Seminarski rad

Slika 10: Modifikovani σ – ε dijagram armaturnog čelika uzimanjem u obzir

sudjelovanje betona između naprslina na zatezanje

6. Kapacitet plastične rotacije

6.1. Definicije i koncepti

U definiciji kapaciteta nosivosti razmatrani su parametri na nivou presjeka. Međutim, u

globalnoj analizi se moraju uključiti sistemski paramteri od kojih je najvažnija vitkost na
smicanje lq.
M aq
¨ λq =  (6.1)
Qd d
aq udaljenost nul tačaka momenta od srednjeg oslonca

Vitkost na smicanje povezuje sistemsku vitkost (ll=l/d), stepen pokrivanja momenta

(d=Md/Mel) ili ciljanu preraspodjelu momenata (1-d) sa rasporedom opterećenja (i iz tog
rezultujućim dijagramom momenata) u jedan sistemski parametar. Na Sl.11 prikazana je
vrijednost aq za unutrašnji stub beskonačnog kontinuirca pod ravnomjernim opterećenjem.

Za kombinovano naprezanje sa M i Q važnost se pridaje kosim prslinama i iz toga rezultujućim

dodatnim rotacijama (mogu se uzeti u obzir preko veličine pomjeranja v=z/2(cotβ- cotα)).
Razlikuju se “momentni” i “smičući” zglob (Sl.12), odnosno plastična rotacija se određuje
prema izrazu (6.2).

θpl = θpl,M + θpl,V (6.2)

θpl,M rotacija na “momentnom” zglobu

θpl,V rotacija na “smičućem” zglobu

12
PRERASPODJELA MOMENATA SAVIJANJA NA KONTINUALNIM NOSAČI Seminarski rad

Slika 11: Efekt preraspodjele momenta savijanja na položaj nulte tačke dijagrama
momenata i distribuciju krivina u zoni oslonca [2]

13
PRERASPODJELA MOMENATA SAVIJANJA NA KONTINUALNIM NOSAČI Seminarski rad

Slika 12: “Momentni” i “smičući” zglob prema Bachmannu i Langeru [2]

Plastična rotacija, odnosno „zamjenjujuća plastificirana dužina lp“ je prema različitim autorima
prikazana na Sl.14. Plastična rotacija se principjelno određuje kao razlika u povšinama izmađu
krivine pri dostizanju momenta tečenja i momenta loma sa ili bez veličine pomjeranja v, tj.
uzimanjem u obzir ili zanemarivanjem “smičućeg” zgloba.

NAPOMENA: Elastična rotacija se dobija integriranjem krivina između nul tačaka momenta za
opterećenje koje izaziva tečenje armature. Totalna rotacija se nalazi integriranjem krivina pod
maksimalnim opterećenjem pri čemu razlikujemo tri kriterija otkazivanja: čelik, beton ili
kombinacija (Sl.13).

Slika 13: Kriteriji otkazivanja prema EC-2 [9]

„Zamjenjujuća plastificirana dužina lp“ predstavlja odnos kapaciteta plastične rotacije i

plastične krivine u najjače napregnutom presjeku.
θ
lp = pl (6.3)
κpl,max
14
PRERASPODJELA MOMENATA SAVIJANJA NA KONTINUALNIM NOSAČI Seminarski rad

Na Κpl,max utiču samo parametri koji zavise od materijala i geometrije presjeka, dok je dužina lp
karakteristični parametar koji obuhvata kako parametre materijala (ft/fy) tako i različite
sistemske uticaje na plastično deformaciono ponašanje u vezi s raspodjelom operećenja (lq).
Zbog toga se mjere za povećanje kapaciteta plastične rotacije (u odnosu na graničnu krivinu ili
zamjenjujuću plastificiranu dužinu) često razlikuju.

Slika 14: Različite definicije za određivanje udjela rotacije Θtot, Θel i Θpl kao i dužine plastične zone lp [2]

Kod pojednostavljenog nelinearnog proračuna kapacitet plastične rotacije mora biti

jednostavno odrediv, jer se dokaz sposobnosti rotacije provodi upoređivanjem potrebne i
dopuštene (kapacitet) plastične rotacije kao zamjena za direktno ispunjavanje uslova
kompatibilnosti deformacija.

θpl,pot  θpl,dop (6.4)

Stoga je nužno prilikom utvrđivanja osnova proračuna kojim određujemo dopuštenu plastičnu
rotaciju uzeti u obzir pravila za određivanje potrebne plastične rotacije. Potrebna plastična
rotacija se određuje za potrebe preraspodjele presječnih sila pod pretpostavkom krutosti u
stadiju II i sudjelovanja betona na zatezanje između prslina. U kritičnom presjeku se pri tom
koristi samo granica tečenja čelika, a ne i čvrstoća čelika. Za određivaje dopuštene rotacije se u
ovdje predstavljenom modelu obuhvataju sve rotacije nakon dostizanja momenta tečenja sve
do iskorištenja čvrstoće čelka na zatezanje (Sl 15).

15
PRERASPODJELA MOMENATA SAVIJANJA NA KONTINUALNIM NOSAČI Seminarski rad

Ova definicija je u skladu sa osnovama za određivanje potrebne plastične rotacije , kada se a q

uzme kao razmak nul tačaka momentne linije nakon predviđene preraspodjele presječnih sila.

Slika 15: M-Κ dijagram i distribucija krivina na prostoj gredi izloženoj djelovanju koncentrisane sile [2]

6.2. Određivanje dopuštene plastične rotacije prema EC-2

U EC-2 dopuštena plastična rotacija Ѳpl,dop je data u vidu krive (Sl.16) za vrijednost vitkosti na
smicanje lq=3.0 i zavisi od:

• relativne visine pritisnute zone (x/d)d određene sa računskim karakteristikama materijala i

presječnim silama u graničnom stanju nosivosti

• duktilnosti armaturnog čelika.

Za druge vrijednosti lq dopuštena plastična rotacija se određuje pomoću izraza:

λd MEd
θpl,dop = θpl,dop,λ=3 λd = (6.5)
3 VEdd

U nastavku rada (poglavlja 6.3. i 6.4.) daje se pregled efekata koji su podloga za propisom
definisane krive na Sl.16.

16
PRERASPODJELA MOMENATA SAVIJANJA NA KONTINUALNIM NOSAČI Seminarski rad

Slika 16: Dopuštena plastična rotacija za lq=3.0 [1]

6.3. Proračunski model za određivanje dopuštene plastične rotacije

6.3.1. Plastična rotacija usljed momenta savijanja

Opšta jednačina za određivanje kapaciteta plastične rotacije nalazi se integriranjem razlike

krivina između nul tačaka dijagrama momenata (Komentar: bolje rečeno, izračunavanjem
Maxwell-ovog izraza za proračun pomjeranja usljed para suprotno usmjerenih jediničnih
virtualnih momenata koji djeluju na mjestima nul tačaka dijagrama momenata od stvarnog
opterećenja:
aqr

θpl = 
aql
 dx (6.6)

Osnova proračuna je M-K kriva o čemu je već bilo govora u poglavlju 5. Šrafirani dio dijagrama
na Sl.15 predstavlja efekt savijanja na rotaciju. Napominje se da se kod armiranobetonskih
nosača kod kojih nije izražena normalna sila dio M-K krive do Mcr može zanemariti, što nije
slučaj kod prednapregnutih nosača.

6.3.2. Plastična rotacija usljed poprečne sile – uticaj kosih naprslina

Ukoliko su „smičući“ naponi veći od određene mjere τ0R (iza koje se krije čvrstoća betona na
zatezanje), javljaju se kose prsline koje izgledaju kao lepeza (Sl.17). Efekt ovih prslina se
obuhvata pomoću modela rešetke tako što se „proširuje“ zategnuti pojas za veličinu
pomjeranja v u odnosu na zategnutu zonu određenu prema grednom modelu. Kapacitet
plastične rotacije raste usljed povećanja plastificirane zone tako da pukotine od kombinacije
momenta i poprečne sile poboljšavaju preraspodjelu momenata savijanja 3 (Sl.18).

3
Nosivost zavisi „samo“ od podužne armature As. Dakle, količina podužne armature određuje mogućnost
preraspodjele što se tiče nosivosti.
17
PRERASPODJELA MOMENATA SAVIJANJA NA KONTINUALNIM NOSAČI Seminarski rad

Slika 17: a) Formiranje prslina u obliku lepeze za različite procente armiranja (prema Langeru)
b) Razvoj nagiba kose prsline sa udaljavanjem od koncentrisane sile (prema Dilgeru) [2]

Slika 18: Plastična rotacija usljed formiranja kosih naprslina

(pomak sile zatezanja za kombinovano djelovanje momenta i poprečne sile) [2]

Za djelovanje momenta savijanja manjeg od My, zakrivljenje usljed poprečne sile je marginalno
tako da se zanemaruje (Sl.18).

18
PRERASPODJELA MOMENATA SAVIJANJA NA KONTINUALNIM NOSAČI Seminarski rad

6.4. Θpl – ω dijagrami

6.4.1. Efekt smičuće vitkosti

6.4.2. Efekt visine elementa na obuhvatanje kosih prslina
6.4.3. Efekt duktilnosti armature
6.4.4. Efekt ultimne dilatacije betona
6.4.5. Utjecaj pritisnute armature
6.4.6. Efekt oblika poprečnog presjeka

6.5. Pojednostavljeni model za određivanje potrebne plastične rotacije

U globalnoj analizi armiranobetonskog kontinuiranog nosača po teoriji plastičnosti zona u kojoj

se događa plastifikacija lp se pojednostavljeno lokalizira u presjek iznad srednjeg oslonca (Sl.
24).

Slika 24: Zanemarivanje dužine zone plastifikacije lp [6]

Stoga se za određivanje potrebnog ugla plastične rotacije presjeka iznad srednjeg oslonca
θpl,dop postavlja par jediničnih virtualnih momenata suprotnog smjera prema Sl.25 i izračunava
se Maxwell-ov izraz o kojem je već bilo govora u poglavlju 6.3.1.

Slika 25: Dijagram momenata od para jediničnih momenata X1

M(x )M(x )
θpl,pot =  dx =  κ ( x ) M ( x ) dx (6.7)
EI

Integral je najjednostavnije riješiti numeričkom integracijom (Gauss, Simpson, itd.)

19
PRERASPODJELA MOMENATA SAVIJANJA NA KONTINUALNIM NOSAČI Seminarski rad

7. Zaključak

Prednost „tačnog“ nelinearnog postupka (baziran na nelinearnim konstitutivnim zakonima) leži

u realističnom opisu ponašanja nosača (raspodjela krutosti) za sve intenzitete i vrste
opterećenja (GSN, GSU, opterećenje i prinuda) uz ispunjenje uslova ravnoteže i kompatibilnosti
pomaka. U slučaju graničnog stanja upotrebljivosti, te u duhu nelinearnog proračuna, za
proračun se koriste očekivane (srednje) vrijednosti parametara materijala uz napomenu da se
GSU dokazuje na nivou nosača4 Za granično stanje nosivosti koristimo računske vrijednosti
mjerodavnih parametara materijala, a sam dokaz nosivosti se provodi na presjeku. Sa ovakvim
konceptom, tačan nelinearni proračun se ne može primijeniti za nivo opterećenja viši od
eksploatacionog.

Za proračun po teoriji plastičnosti umjesto nelinearnih zakona ponašanja materijala, uvedena

je nova veličina – dopuštena plastična rotacija. Proračun presječnih sila je razdvojen od dokaza
nosivosti presjeka. Primjena numeričkih metoda baziranih na nelinearnim konstitutivnim
zakonima (npr. modeli sa vlaknima), a ne na zadatim M-Κ vezama, je praktično isključena iz
ovog koncepta sigurnosti.

U praktičnoj primjeni pojednostavljenih metoda (linearna elastičnost sa preraspodjelom,

teorija plastičnosti), npr. za analizu postojećih armiranobetonskih konstrukcija kod kojih je
projektovano opterećenje podcijenjeno, moguće je djelimično iskoristiti kapacitet
preraspodjele presječnih sila. Međutim, kompatibilnost pomaka se zadovoljava implicitno
poređenjem potrebne sa dopuštenom rotacijom “plastičnog zgloba”. Metode na bazi teorije
plastičnosti ne daju informaciju o distribuciji presječnih sila u stanju eksploatacije.

Željeni cilj koncepta sigurnosti za dimenzioniranje konstrukcija je postizanje iste pouzdanosti za

sve nosače, statički određene i neodređene. Sadašnji koncept sigurnosti zasnovan je na
nosivosti presjeka, a ne nosača kao cjeline i time ne ispunjava gore navedeni zahtjev. Naime,
na osnovu stepena iskorištenja mjerodavnog presjeka ne nože se izvesti zaključak o rezervi
nosivosti nosača kao cjeline. Autori u [2] predlažu uvođenje globalnog koncepta sigurnosti na
strani opterećenja koji bi obuhvatio rasipanje osobina materijala, geometrije nosača i
opterećenja. Strogo gledano, za osiguranje zadate pouzdanosti, faktor sigurnosti mora biti
određen probabilističkim putem (varirao bi npr. zavisno od načina otkazivanja nekog presjeka,
tj. profila dilatacija, ali bi bio određen tek nakon provedenog nelinearnog proračuna).

4
Na primjer, ugib kritične tačke zavisi od pomaka ostalih dijelova nosača.
20
PRERASPODJELA MOMENATA SAVIJANJA NA KONTINUALNIM NOSAČI Seminarski rad

PRILOG

21
PRERASPODJELA MOMENATA SAVIJANJA NA KONTINUALNIM NOSAČI Seminarski rad

PRIMJER 1 - Linearno-elastični proračun sa ograničenom preraspodjelom momenata

1.1. Statički sistem i opterećenje

gd=1.35gk = 20.25kN/m qd=1.5qk = 15.00kN/m pd= gd + qd = 35.25kN/m

0.5<(l1/l2 = 1.0)<2.0

POPREČNI PRESJEK
b=25cm h=45cm d1=5cm d=40cm

1.2. Karakteristike materijala

fck
BETON C30/37 fck = 30N/mm2 fcd = 0.85α = 17.0 N/mm2
1.5
fyk
ARMATURNI ČELIK B500 (B) fyk = 500N/mm2 fyd = 435N/mm2
1.15

1.3. Presječne sile

PRESJEČNE SILE PRIJE PRERASPODJELE

pdl12
Ms,Ed = - = -158.6kNm minimalni moment iznad srednjeg oslonca
8

pdl12
AEdl1 + Ms,Ed - =0 AEd = 79.3kN
2
pdx2
Mf,Ed = AEdx - odgovarajući moment u polju
2
AEd - pdx = 0 x = 2.25m Mf,Ed = 89.2kNm

Mf,Ed,max = 102.3kNm maksimalni moment u polju (qk samo u prvom polju)

FAKTOR PRERASPODJELE δ = 0.90

Ms,Ed,δ = δMs,Ed = -142.8kNm moment iznad srednjeg oslonca nakon preraspodjele

22
PRERASPODJELA MOMENATA SAVIJANJA NA KONTINUALNIM NOSAČI Seminarski rad

pdl12
AEd,δl1 + Ms,Ed,δ - =0 AEd = 81.95kN
2
pdx2
Mf,Ed,δ = AEd,δx - odgovarajući moment u polju nakon preraspodjele
2
AEd,δ - pdx = 0 x = 2.32m Mf,Ed,δ = 95.3kNm

1.4. Dimenzioniranje presjeka iznad srednjeg oslonca

Ms,Ed,δ ωS,δbdfcd
μ s,δ = 2 = 0.21 ξs,δ = 0.296 ωs,δ = 0.2395 As,δ = = 9.4cm2
bd fcd fyd

1.5. Dopušteni faktor preraspodjele

xd
δ  0.44 + 1.25  0.7
d
0.9  (0.44 + 1.25  0.296) = 0.81  0.7 USLOV ZADOVOLJEN
Provjera kapaciteta rotacije presjeka iznad srednjeg oslonca se može izostaviti, tj. moguća je
preraspodjela momenata za faktor d=0.90.

Za maksimalni faktor preraspodjele δmax=0.787 odgovarajući moment u polju nakon

preraspodjele (pokretno opterećenje u oba polja) bio bi jednak maksimalnom momentu u
polju (pokretno opterećenje samo u prvom polju).

δmax = 0.787 ξ S,δ = 0.253

δmax = 0.787  (0.44 + 1.25 × 0.253) = 0.76  0.7 USLOV ZADOVOLJEN
Provjera kapaciteta rotacije presjeka iznad srednjeg oslonca se može izostaviti.

23
PRERASPODJELA MOMENATA SAVIJANJA NA KONTINUALNIM NOSAČI Seminarski rad

PRIMJER 2 – Dokaz preraspodjele po teoriji plastičnosti i dokaz kapaciteta rotacije presjeka

iznad srednjeg oslonca

1.1. Statički sistem i opterećenje

gd=1.35gk = 20.25kN/m qd=1.5qk = 15.00kN/m pd= gd + qd = 35.25kN/m

POPREČNI PRESJEK
h
b=25cm h=45cm d1=5cm d=40cm z1 = z2 = = 22.5cm
2
bh3
Ic = = 1.9 ×105 cm4
12

1.2. Karakteristike materijala

fck
BETON C30/37 fck = 30N/mm2 fcd = 0.85α = 17.0 N/mm2
1.5
2 2
fctm = 0.30 × 3 fck = 2.9 N/mm

fcR = 0.85 × α × fck = 21.7 N/mm2

Ecm = 9500  3 fck + 8 = 31900 N/mm2

fyk
ARMATURNI ČELIK B500 (B) fyk = 500N/mm2 fyd = 435N/mm2
1.15
fyR = 1.1fyk = 550N/mm2
Es = 200000 N/mm2

1.3. Presječne sile

PRESJEČNE SILE PRIJE PRERASPODJELE

pdl12
Ms,Ed = - = -158.6kNm minimalni moment iznad srednjeg oslonca
8

pdl12
AEdl1 + Ms,Ed - =0 AEd = 79.3kN
2

24
PRERASPODJELA MOMENATA SAVIJANJA NA KONTINUALNIM NOSAČI Seminarski rad

pdx2
Mf,Ed = AEdx - odgovarajući moment u polju
2
AEd - pdx = 0 x = 2.25m Mf,Ed = 89.2kNm

Mf,Ed,max = 102.3kNm maksimalni moment u polju (qk samo u prvom polju)

FAKTOR PRERASPODJELE δ = 0.80

Ms,Ed,δ = δMs,Ed = -126.9kNm moment iznad srednjeg oslonca nakon preraspodjele

pdl12
AEd,δl1 + Ms,Ed,δ - =0 AEd,δ = 84.6kN
2
pdx2
Mf,Ed,δ = AEd,δx - odgovarajući moment u polju nakon preraspodjele
2
AEd,δ - pdx = 0 x = 2.4m Mf,Ed = 101.5kNm

1.4. Dimenzioniranje

PRESJEK IZNAD SREDNJEG OSLONCA

Ms,Ed,δ
μ s,δ = = 0.187
bd2 fcd
ξs,δ = 0.259  0.25 → potreban dokaz kapaciteta rotacije iznad srednjeg oslonca
ωS,δbdfcd
ωs,δ = 0.164 As,δ = = 8.2cm2
fyd

PRESJEK U POLJU
Mf,Ed,max ω fbdfcd
μf = 2 = 0.150 ξ f = 0.202 ωf = 0.164 Af = = 6.4cm2
bd fcd fyd

1.5. Određivanje trilinearne M-Κ krive

PRVA TAČKA M-Κ krive

fctmIc
Moment: Mcr = = 24.5kNm
z1

25
PRERASPODJELA MOMENATA SAVIJANJA NA KONTINUALNIM NOSAČI Seminarski rad

Dilatacija u čeliku i betonu:

Mcr Mcr
εsr1 = ( z1 - d1 ) = 0.0705 ×10-3 εc = - z2 = -0.091 × 10-3
EcmIc EcmIc
εsr1 + εc
Krivina: κcr = = 0.403 ×10-6
d

Dilatacija u armaturnom čeliku nakon prve pukotine:

PRESJEK IZNAD SREDNJEG OSLONCA

As,δ Es 200000
ρ= = 0.82% n= = = 6.27
bd Ecm 31900
xs
= (nρ)2 + 2nρ - nρ = 0.273
d
3Mcr N σs2
σs2 = = 82.3 2 εsr2 = = 0.41 ×10-3
 x  mm Es
As,δd  3- s 
 d 

PRESJEK U POLJU
Af Es 200000
ρ= = 0.64% n= = = 6.27
bd Ecm 31900
xf
= (nρ)2 + 2nρ - nρ = 0.246
d
3Mcr N σs2
σs2 = = 103.7 εsr2 = = 0.52 ×10-3
 x  mm2 Es
A f d  3- s 
 d 

Sudjelovanje betona između naprslina na zatezanje (ojačanje pri zatezanju):

εsm = εs2 - βt ( εsr2 - εsr1 )
fyR 550
εs2 = = = 2.75 × 10-3 βt = 0.25
Es 200000

PRESJEK IZNAD SREDNJEG OSLONCA

εsm = (2.75 - 0.25(0.41 - 0.0705)) ×10-3 = 2.7 ×10-3

PRESJEK U POLJU
εsm = (2.75 - 0.25(0.52 - 0.0705)) ×10-3 = 2.6 ×10-3

DRUGA TAČKA M-Κ krive

εs2 = 2.75 ×10-3 εc2 = ?

Dilatacija εc na pritisnutom betonskom rubu iterativno je određena u programu FORTRAN 90

korištenjem uslova ravnoteže horizontalnih sila. Na kraju ovog primjera priloženi su
FORTRAN file-ovi.

26
PRERASPODJELA MOMENATA SAVIJANJA NA KONTINUALNIM NOSAČI Seminarski rad

USLOV:  Fx = 0 Fs + Fc = 0
Fs = AfyR rezultanta napona zatezanja u armaturnom čeliku
x
Fc = b  σ(y)dy rezultanta napona pritiska u betonskom dijelu presjeka
y=0

PRESJEK IZNAD SREDNJEG OSLONCA

Fs = As, fyR = 451kN

PRESJEK U POLJU
Fs = A f fyR = 352kN
kη-n2
σc (ε) = -fcR
1+(k -2)η
ε N ε
k = -1.1Ecm ( c1 ) Ecm = 31900 εc1 = -2.3×10-3 η= = -0.43×103 ε
fcR mm2 εc1
30.8ε + 3.91×103 ε2
σc (ε) =
10-3 - 0.56ε

εC : x = ε: y
εx x
y= dy = dε
εc εc

x bx ε=εc bx ε=εc 30.8ε + 3.91×103 ε2

Fc =b  σc (y)dy =  σc (ε)dε =  dε
y=0 εc ε=0 εc ε=0 10-3 - 0.56ε

Analitičko rješenje integrala:

x x b x2 1 1
 dx = - 2 lnX  dx = 3 ( X2 -2bX +b2lnX) X = ax +b
X a a X a 2

Položaj rezultante napona pritiska (udaljenost od pritisnutog ruba):

2
x  x  ε=εc x ε=εc
 yσc (y)dy    εσc (ε)dε  εσc (ε)dε
y=0  εc  ε=0 εc ε=0
a= x - x =x− = x − ε=ε
b  σc (y)dy x ε=εc c
 σc (ε)dε  σc (ε)dε
y=0 εc ε=0 ε=0

Analitičko rješenje integrala:

x2 1 1 x3 1 X3 3b
 X
dx = 3 ( X2 − 2bX + b2 lnX)
a 2  X
dx = 4 ( − X2 + 3b2X − b3 lnX)
a 3 2
X = ax +b

PRESJEK IZNAD SREDNJEG OSLONCA

x = 13.81cm εc2 = -1.45 × 10-3

27
PRERASPODJELA MOMENATA SAVIJANJA NA KONTINUALNIM NOSAČI Seminarski rad

εC + εsm
a=5.22cm My=Fs(d-a)=156.9kNm κy = = 0.103×10-4
d

PRESJEK U POLJU
x = 12.15cm εc2 = -1.20 × 10-3
εC + εsm
a=4.51cm My=Fs(d-a)=124.9kNm κy = = 0.959 ×10-5
d

Treću tačku M-K krive u ovom primjeru (moment loma) nije potrebno određivati pošto je za
usvojenu armaturu moment nosivosti presjeka iznad srednjeg oslonca i u polju veći od
momenata dobijenih za faktor preraspodjele δ = 0.8, tj. MEd < My.
qx2
M ( x ) = AEd,δx - funkcija momenta
2

28
PRERASPODJELA MOMENATA SAVIJANJA NA KONTINUALNIM NOSAČI Seminarski rad

M(x)
Za: M(x)  24.4kNm krutost u stadiju I κ(x)I =
(EI)I
Mcr
EI= (EI)I = = 60633.8kNm2
κcr
M(x) -Mcr
M(x)polje > 24.4kNm krutost u stadiju II κ(x)polje = κ cr +
(EI)II
My -Mcr 124.9 -24.4
EIpolje = (EI)II = = =10932.4kNm2
κ y -κcr -6
9.59 ×10 - 4.03×10-7
M(x) -Mcr
M(x)osl > 24.4kNm krutost u stadiju II κ(x)osl = κ cr +
(EI)II
My -Mcr 156.9 -24.4
EIosl = (EI)II = = =13396.5kNm2
κ y -κcr -5
1.03×10 - 4.03×10-7

1.6. Određivanje potrebne rotacije presjeka iznad srednjeg oslonca

Zbog simetrične geometrije nosača i simetričnog opterećenja razmatra se samo prvo polje
nosača, tako sa je potrebni ugao rotacije jednak:

 M ( x ) M1 ( x ) 
θpl,pot = 2    (
dx  = 2   κ ( x ) M1 ( x ) dx ) potrebni ugao rotacije
 EI 
x
M1 ( x ) = funkcija momenta od para jediničnih momenata
L1

 0.31 κ ( x )I M1 ( x ) 4.49 κ ( x )
polje
M1 ( x ) 5.07 κ ( x ) M ( x )
I
6.0 κ ( x ) M ( x )
osl

= 2  
1 1
θpl,pot dx +  dx +  dx +  dx
 0 EI (EI)polje EI (EI)osl 
 0.31 4.49 5.07


Rješenje integrala Gaussovom integracijom:

b 
θpl,pot = 2 ×   f(x)dx  = ?
a 
Gaussove kvadraturne formule uvijek se odnose na domenu relativne koordinate ξ -1,1
koju je potrebno preslikati u fizičku domenu x a,b korištenjem linearne transformacije
x=kξ +n, tako da je:

29
PRERASPODJELA MOMENATA SAVIJANJA NA KONTINUALNIM NOSAČI Seminarski rad

x =kξ +n x =a ξ = -1 x =b ξ =1
b - a a+b b-a
x= ξ+ dx = dξ
2 2 2

Potreban broj tačaka integracije ( ξ ): 2 ξ -1=SP 2 ξ -1=3 ξ =2

SP – stepen polinoma
wi - težine ξ i - tačke u kojima se izračunava vrijednost podintegralne funkcije
1 1
w1 = w2 = 1.0 z1 = - z2 =
3 3
 +1 
θpl,pot = 2   f(x)dx  = 2  ( w1f(ξ1 )+ w2 f(ξ2 ) )

 
 -1 
θpl,pot = 2  0.05  10−1 = 0.1 10−1

1.7. Dopušteni ugao plastične rotacije

λd
θpl,dop = θpl,dop,λ=3
3

Transverzalna sila u presjeku lijevo od srednjeg oslonca:

VEd, = -AEd,δ +pd ×L1 = -84.6 + 35.25× 6.0 = 126.9kNm
Ms,Ed,δ 126.9
λd = = = 2.50 vitkost na smicanje
VEd,δd 126.9 × 0.4

xd – položaj neutralne ose u GSN

Ms,Ed,δ xd
μ s,δ = 2 = 0.187 ξ s,δ = = 0.259
bd fcd d

2.5
θpl,dop = × 0.011 = 0.0105 = 0.105 × 10-1
3

θpl,pot = 0.1 10−1 < θpl,dop = 0.105 10−1 USLOV ZADOVOLJEN

Kapacitet rotacije presjeka iznad oslonca je kontrolisan i u programu STAB 2D-NL (u Prilogu
1 je priložen izvještaj). Rotacija presjeka iznosi θpl,pot = 0.11  10−1 , tj. 10% je veća u odnosu
na pojednostavljeni naprijed navedeni računski dokaz rotacije. U uputstvu programa STAB
2D-NL stoji da je moment prve naprsline (Mcr) “podcijenjen”, što ima za posljedicu veće
vrijednosti deformacija.

30
PRERASPODJELA MOMENATA SAVIJANJA NA KONTINUALNIM NOSAČI Seminarski rad

Anwendungsgrenzen
Weiterhin wird durch die Verwendung von f.ct = 1/20 * f.c bis 1/30 * f.c das Rissmoment M.crack leicht
unterschätzt, der Balken reißt rechnerisch etwas zu früh auf. Damit wird die Verformung von Balken, die bis
in etwa M.crack beansprucht werden, zu groß ermittelt. Da jedoch bei einer weiteren Laststeigerung die
rechnerischen Zugspannungen im Querschnitt nur langsam abgemindert werden, kann das Verhalten des
Balkens kurz nach dem Reißen trotzdem recht gut bestimmt werden.
Fehlerhaft wäre es auf jeden Fall, für f.ct den aus der DIN oder dem EC2 entnommenen Mittelwert der
Zugfestigkeit f.ctm anzusetzen!!! Durch die spezielle Formulierung des Mitwirkungsgesetzes nach Quast /
Espion würde man damit die Steifigkeit des Betonquerschnitts deutlich überschätzen!!!

31
PRERASPODJELA MOMENATA SAVIJANJA NA KONTINUALNIM NOSAČI Seminarski rad

LITERATURA

[1] Eurocode 2: Design of concrete structures; Part 1: General rules and rules for buildings,
2002
[2] DafStB – Nichtlineares Last-Verformungs-Verhalten von Stahlbeton und
Spannbetonbauteilen, Verformungsvermoegen und Schnittgroessenermittlung, Heft 492,
1999
[3] DafStB - Erläuterungen zu DIN 1045-1, Heft 525, 2003
[4] DIN 1045-1: Tragwerke aus Beton, Stahlbeton und Spannbeton, Teil 1: Bemessung und
Konstruktion, 2001
[5] Zlatar: „Betonske konstrukcije 1 i 2“, 2012
[6] Werkle: „Nichtlineare Schnittgroessermittlung“, Vortrag auf dem Seminar “DIN 1045-neu”,
2004
[7] Pfeiffer, Quast, „Nichtlineares Berechnen stabförmiger Bauteile“,Ernst & Sohn, 2003
[8] Bronstein, Semendjajew, Musiol, Müsiol: „Taschenbuch der Mathematik“, Harri Deutsch,
2008
[9] Hendy, Smith: “Designers' Guide to EN 1992-1-2; Eurocode 2; Design of concrete structures;
Part 2: Concrete Bridges”, 2007
[10] Stab2NL – Programbeschreibung, 2012

32