You are on page 1of 30

Napad na policijsku stanicu 13

prepricavanje

Na pocetku vidimo noge i kopita pegaza, iza njega se brzo smenjuju bele linije kako trci.

Onda mu vidimo gornji deo tela, glavu i krila s desne strane. Pa levu stranu, prvo gornji deo,

a onda opet noge i kopita. Zatim se pegaz dize na zadnje noge i opkruzuje ga svetleci krug

koji podseca na pomracenje sunca, koji zatim blesne, dok pegaz ostaje zaledjen u pokretu. A

ispod se pojavljuje naziv produkcijske kuce Metropolitan Films ispisan velikim belim

stampanim slovima, tako da M i F vizuelno izgledaju vece.

Uvodna spica sastoji se iz crne pozadine preko koje su crvenim slovima napisana imena ljudi

koji su radili na filmu. Prvo se pojavljuje naslov filma, onda ime glavnih glumaca, jedno po

jedno, a zatim sporednih u grupama od po par ili nekoliko. Zatim imena direktora fotorafije,

kamermana, producenata, asistenata… Nakon toga obavestenje da su svi likovi i dogadjaji

fiktivni i da je svaka slicnost sa stvarnim ljudima, zivim ili mrtvim, ili dogadjajima, slucajnost.

Poslednje se pojavljuje ime Dzona Karpentera. Sve vreme ide napeta muzika.

Kamera snima iz viseg ugla mracni hodnik. Gledamo ka otvorenim vratima, ali ne vidimo sta

se nalazi u prosotoriji ka kojoj ta vrata vode. Stoga ne vidimo ni izvor svetla, ali shvatamo da

ono malo svetlosti sto pada na vrata i zid s nase leve strane, dolazi odatle. Vrata nisu na

centru kadra, vec malo ulevo. Prvi iz te prosotorije nailazi crnac sa afro frizurom i velikom

crnom puskom, nosi bez jaknu i plave farmerke/pantalone. Prvo je okrenut ka nama i pravi

jedan korak sa strane desnom nogom pa privuce levu i spusti je pored, onda opet zaokraci
desnom sa strane, ali ovaj put levom napravi novi korak ka napred, pa cetvrtim korakom

krene da se okrece i na kraju petim korakom samo privuce levu nogu uz desnu, tako da su

mu pete i ledja skroz okrenuti ka vratima, a nama on okrenut desnim profilom. Sve to traje

par sekundi. U donjem desnom uglu pojavlju je se belim velikim slovima ANDERSON,

KALIFORNIJA u prvom redu, a u drugom malim Los Andjeles geto. Crnac se naslanja na

drvena vrata i izvija glavu osmatrajuci, a zatim okrene glavu ka unutrasnjosti prostorije koju

ne vidimo i pokretom leve ruke dva puta masuci savijenim prstima ka sebi, pozove ostale

kada vidi da je sve cisto i krene napred. Sledeci ima veliku trsavu kosu do ramena, tamnu

majicu bez rukava i svelte pantalone i u sekundu kako nailazi pre nego sto prodje kroz varata

izdahne i oko njega se pojavi dim. Dvojica nakon njega su crnci i imaju slicne, trsave frizure,

ali krace nego ovaj prethodni. Treci nosi crnu majicu bez rukava, farmerke i mali metalni

lanac oko vrata. Cetrvti koznu jaknu. Peti nosi belu kosulju s kratkim rukavima i ima duzu

crnu zalizanu kosu i zutu traku oko glave. Poslednji ima plavu kapu i crnu jaknu. Penju se na

visi nivo, ali i dalje su ispod povrsine. Kako cetvrti u nizu skrene levo u donjem desnom uglu

belim slovima se pojavljuje SUBOTA (velikim slovima u prvom redu), a u drugom redu 3 i 10

ujutru, a nestaje kako poslednji prodje ispred. Kada svi skrenu levo kamera im snima stopala,

pa ledja dok idu ka napred. S leve strane je zid od cigala na koji padaju senke resetaka sa

prozora iznad njihovih glava sa desne strane, koje se stvaraju od svetla koje baca ulicno

osvetljenje. Svako malo u zidu s leve strane se nalazi udubljenje za neku vrstu zatvorenih

pozora, od te “linije” ka na dole zid je okrecen u belo, a pri dnu se nalaze neke metalne

instalacije kruznog oblika koje malo izviru iz zida. Skroz dole uz zid postavljena je cev koja

prati deo hodnika. Poslednji s plavom kapicom se okrece desno, pa levo, pa desno i na kraju

opet dva puta ka desno gledajuci ka gore. Opet skrecu levo, kamera malo kasni za njima.

Odmah se zaustavljaju kako bi osmotrili ima li nekoga, trojica su naslonjena ledjima na levi

zid, dvojica na desni, onog u belom ne vidimo sad, ali kasnije kada krenu shvatamo da je i on
stajao na levoj strani. Kamera prvo nailazi na ovog poslednjeg koji je naslonjen na desni zid,

sto znaci da mu je telo okrenuto nama sa strane, ali glava ka nama jer i dalje gleda ka gore.

Pored njega je prvi crnac koji sapatom pita: “Da li ste culi to?” u tom trenutku ovaj sa plavom

kapom okrece glavu ka njemu. Onda se kamera okrece ka levom zidu, tu su trojica sa trsavim

kosama. Nama najblizi je onaj u crnoj koznoj jakni, koji gleda niz hodnik tako da mu ne

vidimo lice. Njegova glava zauzima pola kadra. Pored njega je kriminalac sa lancem oko vrata

koji se malo nagnuo napred kako bi bolje video hodnik, pa mu glava viri u odnosu na dvojicu

pored njega. I treci nama najdalji je onaj koji je isao drug ii njega ne vidimo dobro jer ga

zaklanja ovaj u sredini. Dok gledaju niz hodnik kamera je prvo u visini njihovih glava, pa se

spusta na kukove. U prvom delu hodnika nema svetla, ali nije potpuno mracno zbog drugog

dela koji ima dve sijalice koje bacaju zuto svetlo. U prvom delu nema prozora, vidi se samo

kofa i malo dalje fotelja sa desne strane. U drugom delu ima prozora, slicnih kao u prvom

hodniku jer se vide senke od resetaka. Prvo krece onaj s desne strane koji ih je predvodio od

pocetka, pa onda ovi sa leve, pa onda onaj zadnji s desne, tako da se vracaju u raspored u

kom su dosli. Tek sto zakorace javlja se policijski glas preko megafona, koji im kaže da stanu,

da se predaju, kamera se u tom trenutku naglo dize iznad njihovih glava i kriminalci počinju

da trče. Policija kreće da puca na njih kada dodju do drugog dela hodnika sa prozorima i

svetlima. Vidimo naizmenično pušku uprenu ka dole sa vrha neke zgrade, ne vidimo lice

policajaca, samo bele ruke i dim oko njih. Prvo upucaju crnca koji udari o zid (nase desno) na

kom ostane fleka krvi, drugog kriminalca sa crnom kapicom, a onda treceg u belom

kombinezonu. Zatim dvojicu sa afro frizurama. Kadrovi se smenjuju sa ubijenim

kriminalcima. Kada i poslednjeg kriminalca ubiju, crnca sa kratkom kosom i tamnom

otkopcanom kosuljom. On pada prvo na ruke, onda vidimo kriminalca u beloj kosulji kako lezi

na ledjima mrtav, onda dvoicu sa afro frizurama, kako jedan lezi preko nogu drugog koji se

malcice pomera, pa se vracamo na poslednjeg ubijenog koji sada lezi na ledjima, ali se i on i
dalje pomera.. Znaci neki kriminalci su na mestu mrtvi, neki se pomeraju jos nekoliko

sekundi. Opet vidimo pušku koju policajac nategne. A zatim se policajac blago naginje preko

ivice. Čuju se vesti u kojima voditelj obaveštava da je ubijeno šest članova bande.

Zatim kamera snima poprilicno monotono naselje i sto se tice boja i izgleda i toga da na ulici

nema nikoga, niti se cuje ikakva buka. Ulicom s leva na desno, vidimo uglavnom bele i bez

kuće s braon-sivim krovovima, drvece, palme, bandere... Kamera se na kraju zaustavlja na

velikoj kuci na kojoj su svi prozori zatvoreni nekom vrstom belih roletni. Kuca je nedovrsena,

izbocenju koje bi trebalo da predstavlja terasu fale gelenderi,na gornjem spratu se vide i

tamna vrata okrenuta ka nama. Ispred kuce je betonska ograda na kojojna jednom delu raste

neka trava. Iza, u daljini vidi se druga kuca sa braon krovom i nadstresnicom.

Zatim prelazimo u sobu, gde vidimo drvenu kutiju napunjenu slamom u kojoj je naslagano

oruzije tako da su im cevi zabodene, a vrhovi vire. Pistolja je pet, a pusaka 3-4 u gornjem

denom cosku. Tu je i jedna puska polozena da lezi, ali je ne vidimo lepo od poklopca kutije i

sanzer. Kamera se polako dize i vidimo da se pored nalazi jos jedna drvena zatvorena kutija,

a iza bela drvena razvaljena komoda kojoj fale fioke sa obe strane, a vrata u sredini su

polurazvaljena, jer i dalje stoje, ali klimavo. Levo krilo je otvoreno i izvrljano iznutra, a desno

zatvoreno. Na komodi lezi puška i kofer, a sa strane su uspravno naslonjene dve puške,

ispred kojih je zatvorena drvena kutija.

Kamera prelazi ka desno u drugu sobu. Prvo nailazimo na zid sa dve rupe, prva je manja u

odnosu na druu. U sredini prostorije sede četiri čoveka oko drvenog stola. Na stolu se nalazi
staklena činija. Crnac je okrenut ledjima u crvenoj majici kratkih rukava i sedi na stolici sa

uskim zelenim naslonom. Kriminalac prekoputa njega ima plavu kosu, podeljenu na pola,

prekrštene ruke i takodje sedi na stolici, čovek s njegove desne strane liči na Čegevaru i ima

crnu beretku sa crvenim trouglom okrenutim ka dole. Cegevara sedi na starom iscepanom

kauču braon boje, iz kog viri beli muf. A četvrti je Azijat (možda Mongol, Kinez) i ima

zavezanu plavu maramu sa belim detaljima oko glave, koja je presavijena tako da mu kao

traka prekriva samo celo, ali ne i teme, dužu crnu kosu podeljenu na pola, brkove i sedi na

iscepanoj plavoj fotelji koja nema naslon, prekoputa Čegevare. Sva trojica su u tamnim

majicama bez rukava. A svaki od njih gleda namrsteno i pravo. Zidovi su bez boje s

podnarandzastim tonom. Iza Cegevare je zid sa dve veće rupe koji smo videli na pocetku. S

njegove desne strane, na naslonu za ruku je crni mali radio sa plavim detaljima, a sa leve zid

izrešetan mecima. On kaže nešto na španskom otvori dzepni noz jednom rukom tako sto ga

cimne i zavrti ga. Azijat uzima noz sa stola ispred sebe, izgovara “Colo” i prvi krene da

urezuje s untrašnje strane leve ruke simbol dok drži stisnutu pesnicu, na toj ruci ima srebrnu

narukvicu na levoj ruci. Pa onda za njim Čegevara koji ima srebrni prsten i tamnu narukvicu.

Na kraju onaj sa plavom kosom, cimne noz desnom rukom kako bi se otvorio, pogleda na

sekund noz koji stoji vrhom uspravnp i pre nego što zaseče kožu digne levu nogu na sto na

koju nasloni ruku pa je udari kako bi mu krv nadošla. Iza njega, dijagonalno, malo iznad glave

mi jasno vidimo desno na zidu urezana dva slova Z, jedno malo nize od drugog. Moze se sa

leve strane drugog Z nazreti nesto sto lici na to trece slovo i malo bolje s desne oblik gde se

dva trougla srecu u najvisoj tacki. S nase leve strane u poadini se vidi prostorija u kojoj je

bela komoda. Kamera prvo direktno snimi ruku plavog na kratko, a zatim direktno ruku

Cegevare i tu vidimo trougao koji je urezao malo iznad preklopa ruke. Crnac i Mongol Rprvo

pruzaju ruke ka staklenoj činiji, a zatim Plavi i Cegevara, kako bi im se krv tu slivala i

pomesala, a onda prelaze sakom po obodu, kako ne kapljalo okolo. Krv se sliva po zidovima

činije, al i okolo.
Sledeća scena je u zapadnom Los Andjelesu. Vidimo belu kuću koja na ulazu ima dva stuba

izmedju kojih se izlazi i jos dva ugradjena u zid, najvise su tu zbog ukrasa, ali napravljeni tako

da izgleda kao da drze nadstresnicu. Imitiraju grčke stubove, rekla bih najvise jonske. Iznad

njih nalaze se polukruzni otvori radi ukrasa. U sredini veliki, sa strane dva mala. Gledajuci na

kucu, levo, nalazi se veliki prozor sa vrhom u obliku luka. Prozor s druge strane je manji i

cetvrtast. Unutrasnjost kuce se ne vidi jer su navucene bele zavese. Iz tamnih vrata koja nisu

okrenuta u pravcu stepenista, izlazi policajac. Spušta se niz prvi deo stepenica i zastaje.

Stepenice su bele, oivicene uvijenim gelenderima, na tom prvom delu poredjano je po par

saksija sa strane. Oko stepenica se nalaze žbunovi, palme… jedan zbun sa zutim cvećem i

jedan sa rozim, postavljeni tako da uokviruju put tj. stepenice. Malo dalje vidimo da je prva

kuca pored bela, a sledeca svetlo baon. Policajac je obučen u bež uniformu i ima bež kapu sa

plavom trakom koju drži u ruci, plavu kravatu i sa strane bez pantalona plavo-belu liniju,

zlatnu značku u obliku zvezdice na levoj strain grudi, na kragni dve metalne pločice, a na

ramenima sa strane prišivene oznake policije plave boje sa sarenim detaljem. Braon kais i

braon cipele. Futrola sa pistoljem yakacena mu je na desni kuk. Počinje da zviždi.

Skreće levo i spušta se niz ostatak stepenica. Mlati rukama dok hoda. Prolazi belu betonsku

ogradu, tj. zid i garažu sa metalnim vratima i dolazi do belih kola, koja ne stoje tacno ispred

garaze, vec malo napred. Stavlja levu ruku u levi dzep i izvadi kljuceve koje zatim prbaci u

desnu ruku, a zatim levom rukom namesti taj dzep. Vrata otkljuca desnom, ali otvara levom

rukom, a zatim se naginje i otvara prozor desnom. Udje u kola, zalupi vrata desnom, upali

motor, krene, pogleda se u mali okrugli televizor. Sve vreme zvizdi. Kamera ga prati iz jednog

mesta, samo se okrece za njim niz ulicu, vidimo kuce slicne prethodnim.
Prelazimo u unutrasnjost auta. Gledamo policajcu profil, desnu stranu. Namrsten je i ne

zvizdi vise. Prijavljuje se na svoj policijski Motorola voki-toki koji stoji sa njegove desne

strane, ali malo nize u odnosu na volan. Otkaci deo za pricanje koji je zakacen kablom i

privuce ga ustima. Saznajemo da se zove Bisop i da je porucnik. Dok priča sa kapetanom koji

mu daje zadatak, pored njega (u istom smeru) tri puta prolazi žena u belim kolima sa crnim

krovom. Ona je crnkinja, ima afro frizuru i naočare i svaki put se okrene prema Bišopu kada

se nadju u istoj ravni. Zatim dva puta prolazi pored crvenih kola.

Prebacujemo se u zatvor gde na ulazu/kapiji u kućici stoji policajac u uniformi sa kapom na

glavi I rukama na bokovima nama okrenut ledjima. Kamion prolazi ulicom pored ispred.

Onda unutar zatvora iz lifta izlazi čovek srednjih godina i skreće levo. Ima svetliju kosu,

sređenu frizuru, belu košulju, plavu kravatu sa belim tufnama/tackicama i braon somotski

sako i žvaće žvaku. Dočekuje ga debeli sedi čovek, upravnik zatvora, koji ima šiške uvijene u

lokne, zatamljene naočare, sivo odelo, plavu košulju i tamni prsluk i kravatu. Oslovljava ovog

prvog sa ‘Starkeru’ i Starker mu daje dva papira, jedan po jedan, a druge ostavlja za sebe sa

svojom braon fasciklom iz koje viri žuti papir i njih dvojica kreću niz hodnik, tj. napred ka

nama . Upravnik prvo gleda u papire dok prica, a zatim u njega. Starker prvo gleda svoje

desno, a onda okrene glavu ka upravniku.

Ulaze u drugu sobu, tj. ćeliju sa zelenim vratima koja imaju prozor sa mrežicom. Soba ima

zelene zidove a s naše leve strane na klupi sede dva zatvorenika, jedan je plav, bolestan,
kašlje i preznojen je, sedi bliže vratima, drugi je crnac sa brkovima i ćelav je. Starker koji je

došao po zatvorenike pita gde je treći i njih dvojica (Starker I upravnik) prelaze u drugu sobu.

Kada udju kamera naglo zumira lice zatvorenika koji sedi na sred male sobe, tj. celije. S

njegove leve strane je kameni krevet, ali bez dušeka, iza ka desno wc šolja, a tačno iza njega

lavabo. Zatvorenik se zove Napoleon Vilson, policajci malo pričaju sa njim, on pita Starkera

da li ima cigaru, a onda upravnik zatvora kreće da odveže Vilsona koji je u lancima, ali ga prvo

udari po glavi i ovaj pada zajedno sa stolicom ka napred. Stolica je drvena sa naslonom sa

rešetkama. Upravnik zatvora se cinično smeje Starkeru koji je krenuo da izlazi.

Svi izlaze iz zatvora na zadnja vrata kod parkinga. Prvo ide Starker, pa policajac sa puškom

koji sačeka kako bi pridržao vrata sledećem policajcu, pa onda ide sa strane, pa bolesni

zatvorenik, pa crnac, pa Vilson, a za njim upravnik zatvora i još jedan policajac sa puškom.

Spuštaju se niz nakrivljenu betonsku platformu, dok im je sa leve strane sivi gelender. Bolesni

ima ruke vezane lisicama ispred sebe, crnac iza sebe, a Vilson ispred sebe lancem ciji

produzetak drzi upravnik. Dolaze ispred autobusa sivo-plave boje sa belom linijom i belim

krovom, horizontalnim rešetkama na prozorima. Tu ih čeka još jedan policajac. Sva tri

policajaca su obučena u obične svetloplave uniforme/kosulje gore i teget pantalone dole I

nose kape. Prvi ima guste obrve, drugi je crnac i ima brkove, a treći je sed i stariji. Zatvorenici

su obučeni u sivo-plave kombinezne, Vilson ima broj 1629 na desnoj strain grudi, a crnac

9918. Prva dvojica zatvorenika ulaze unutra. Vilson pita da li može da se istegne posto ce put

biti dug, a onda u autobus ulazi stariji policajac. Naginje se napred-nazad, spustajuci gornji

deo tela do kukova, a dok se isteže debeli upravnik ga opet cinično proziva na nekoliko

koraka udaljenosti i kada krene da otključava lanac Vilson digne ruke i prebaci lanac preko

njega tako da ga obgrli i snažno povuče, te ovaj padne na zemlju. Ostala trojica skoče na
Vilsona i pribiju ga uz autobus, policajci mu upere puške malo ispod lica, a Starker pistolj u

glavu sa naše leve strane.

Autobus izlazi iz zatvora, a u kućici na ulazu i dalje stoji policajac u istoj pozi.

Prelazimo na sledeću scenu u kolima sa plavo-sivim kožnim sedištima sede otac i ćerka.

Devojcica sedi na suvozacevom mestu, a sediste napred je iz jednog dela, nema prostora

izmedju nje I vozaca. Otac je plav-prosed, ima kariranu košulju i crni sako, obe ruke drži na

volanu. Ćerka sedi do njega i ima plavu kosu sa šiškama vezanu u dve pletenice i cvetnu

košulju. Otac preslišava ćerku šta će reći babi kako bi je ubedili da se preseli kod njih i

nervozno traži neku ulicu. Devojčica predloži da pitaju policajce pored čijih kola prolaze, ocu

se ne svidi ta ideja, ali kroz salu obeća da nema nikakvih problema sa zakonom. Na kraju

devojčica traži nešto da jede.

Onda vidimo njihov auto iz daljine kako ide ulicom, kamera snima s leva na desno i pogled

nam prvo zaklanja osušeno, isečeno deblo, iz kog se račvaju dve debele grana od kojih

vidimo da je jedna isečena, a drugoj ne vidimo kraj, a onda stara i oronula kuća ispred koje

je pobacano razno djubre, ponajviše stari nameštaj. Onda dolazimo do crnca koji pogledom

prati auto. On ima crnu kapu, belu majicu i tamni prsluk i brkove. Onda se okreće i ka njemu

dolaze druga dvojica, plavi s početka koji nosu maslinasto-zelenu kofer sa puškom sa obe

ruke ispred sebe tako da mu je tezina najvise na prstima i ima sivu majicu koja izgleda kao da

su joj rukavi iscepani kod ramena, pa je iskrzana na krajevima. I drugi koji ima zaraslu bradu i

kosu i kožnu jaknu I lici na Fidela Kastra. Kreću ka crnim kolima koja ih čekaju sa leve strane
bele kuće. Kuća ima gornji sprat i ka gore vode stepenice oivičene crnim gelenderom sa

uspravnim šipkama izmedju kojih se nalaze uvijene šare. Crnac je u starkama, a druga dvojica

u cipelama. Ulaze u kola.

Crnac seda do vozača, a ovi pozadi. Vozi kriminalac koji liči na Čegevaru i ima maslinasto-

zelene rukavice i prsten preko na desnoj ruci. Crnac na svojoj crnoj pletenoj kapi ima broš-

ženu- devojku u dugoj suknji koja igra, a na beloj majici svemirski brod sa crvenim

zvezdicama i crne rukavice. Onaj u kožnoj jakni sto lici na Fidela Kastra nategne pistolj, zatim

crnac navije prigušivač na svoj pistolj, nešto slično uradi i Čegevara, ali se ne vidi od volana i

na kraju plavi zameni šanžer na svojoj pušci.

Bišop stiže do velike bele kamene zgrade s uskim prozorima, izlazi iz auta koji parkira bliže

zadnjem ulazu, nagne se i desnom rukom zatvori prozor, a zatim levom i vrata. Zastane i

pogleda u daljinu, duva vetar i presavije mu donji deo kravate. Nastrešnicu zadnjeg ulaza drži

četiri bela stuba, na prvi sa strane je naslonjeno drvo čija je krošnja oblikovana četvrtasto, a

u daljini sa suprotne strane stoje dve kante, narandzasta i metalna, srebrna.

Dolazi na glavni ulaz, kamera snima policijsku stanicu s vrha ka dnu. Oko prozora se nalaze

ornamenti, a na vrhu u sredini slika uklesana u kamenu na kojoj se nalazi grupa ljudi. Tačno

iznad vrata je tabla sa nazivom policijske stanice, a oko dve lampe u obliku peščanih satova i

dva žbuna oko stepenica.


Na parkingu prekoputa stanice parkirano je šest kola. Cetiri auta okrenuta su ka nama, a dva

se nalaze prekoputa ova cetiri. Na ulazu u praking su postavljena dva visoka, upozoravajuća

znaka sa crvenim krugovima koja kažu ne ulazi.

Drvena vrata otvara levom rukom tako sto ih gurne, jer nemaju kvaku i kada zakorači unutra

vidi gomile kutija, uglavnom su to veliki drveni kovčezi sa leve strane prostorije, na kojima se

nalaze dve kartonske kutije. Bišop kako ulazi njiše ramenima, a zatim staje. S njegove desne

strane na zidu nalaze se četiri crno-bele uramljene slike verovatno starih upravnika stanice, a

sa leve na zidu okačen je crni telefon, ispod kog se nalazi sto sa stolicom. Za pultom je stariji,

visoki policajca u tamnoj uniformi koji stoji, naslonio je glavu na levu ruku i nešto piše, sa

njegove desne strane stoji crna pisaća mašina. Iza njega, malo dalje, dijagonalno, sedi žena

za stolom, isto naslonjena na levu ruku i nešto piše. Bišop prilazi pultu, stariji policajac kaže

da će reći nadredjenom (upravniku stanice) da je ovaj stigao, baca plavu grafitnu olovku na

papir i odlazi.

Iz drugih vrata na kraju levog hodnika, izlazi žena sa kovrdzavom kosom do ramena,

svetlonarandzastom rolkom i tamnijom narandzastom suknjom, braon kais joj lezi nisko na

kukovima. Ulazi u prostor iza pulta, javlja se Bišopu i upoznaju se, ona se zove Li. Predstavi i

ženu za stolom, Dzuli, koja ima kosu vezanu u neurednu pundju, žuti dzemper i šarenu

maramu oko vrata vezanu u mašnicu sa strane, bavi se nešto telefonskim kablovima i žali se,

dok u blok zapisuje stvari crnim flomasterom (izgleda kao Sharpie, ali se logo ne vidi). Zatim

Li prilazi i nasloni se na pult prekoputa Bišopa i ispreplete prste, na noktima ima neki crveni-

rozi lak. Malo pričaju a zatim mu ona ponudi kafu i odlazi u drugu sobu, tako sto izadje ispred

pulta I obidje Bisopa, on kreće za njom.


Vrata su u jednom ćošku sobe, a dijagoanalno, ledjima okrenuta stoji Li i kuva kafu u

metalnom aparatu oblika valjka. S njene desne strane je kalendar sa devojkom koja drži

velikog plišanog medveda, a sa leve sto na kome su dve stolice postavljene normalno, a dve

okrenute naopako i stavljene preko njih, tj. slozene tako da zauzimaju sto maje prostora.

Ispred nje je prozor na kom stoji crvena konzerva. Bišop ulazi njihajući se, sa njegove leve

strane na zidu nalazi se pikado sa dve plave i jednom crvenom strelicom, a malo ispod toga u

zid je zabodena i zelena strelica. Uzima zelenu strelicu. Malo ispred je sto sa onim

naslaganim stolicama i Bišop seda, tj naslanja se na ćošak stola, jer samo toliko metsta ima.

Li mu pruža kafu i oni pričaju o njegovom detinjstvu, kako je odrastao par ulica odatle, što

pomene pokazujući strelicom ka ulici i kako urezao baš na taj sto nešto kad ga je otac poslao

u stanicu. Pokaže joj rukom, a ona spusti glavu da pogleda. Li svoju kafu drži s obe ruke, a

Bišop s jednom, desnom, tako što palace drži na vrhu šolje, a ostale prste ispod, sa suprotne

strane od one gde je uvo/drska. Ali kako se kadrovi smenjuju i kamera snima njega, pa Li, pa

njega dok razgovaraju, u jednom od tih kadrova palac mu je spušten, tj. celom rukom je

obgrlio stranu šolje bez drske, za šta mislim da je greška jer se u tom trenutku nije pomerao.

Stariji policajac dolazi po njega i nasloni se desnom rukom na vrata i kaže mu da će ga

nadređeni primiti. Bišop kroz priču vraća zelenu strelicu u pikado, ne zid i odlazi.

Ulazi u kancelariju koja je na drugoj strani hodnika u odnosu na sobu iz koje je izašao, tj.

prekoputa. Tamo za stolom sedi stariji sedi čovek u tamnoj uniformi i priča na telefon i

svadja se sa nekim. Bišop stane ispred stola, iza njega se nalazi crno bela karta ispod koje je

drvena klupa, u ćošku drveni čiviluk u obliku stuba na kome je zakačena samo tamna

policijska kapa. U drugom ćošku je uspravno postavljena urolana zastava amerike, vide se

samo crvene i bele linije. Iza šefa stanice su dva prozora, a na jednom su poredjane neke
žute, papirne koverte, malo nakrivljene, naslagane uspravno, ne horizontalno. Ispred njega

se nalazi otvorena kutija/kofer na čijem poklopcu stoji puška. Nakon što ovaj završi razgovor,

Bišop sedne na stolicu, ispred sebe, prekoputa upravnika. Dok pričaju o stanici I suncevim

pegama o kojima je Bisop cuo na radiju, nadređeni ustane i uzme pušku sa stola, napuni je

municijom crvene boje, a onda je položi u maslinasto-zeleni kovčeg, koji prekrije crnom

tkaninom sa zutim rubom i zatvori. Kovčeg ostavlja tu, a prilazi čiviluku i uzima svoju kapu, pa

odlazi. Bišop ustaje I gleda za njim, a zatim na čiviluk stvalja svoju kapu.

Vraćamo se kriminalcima u crnim kolima. Plavi koji sedi pozadi otvara prozor ¾ i izbacuje cev

sa prigušivačem koju drzi naslonjenu na prozor. Prvo kroz dvogled snajpera gleda bakicu,

crnkinju, sa naočarama za sunce koja je u beloj haljini i crnoj jakni, a nosi obgrljenu rukama

papirnu kesu punu namirnica iz prodavnice. Plavom malo fali da opali, prst mu je na okidacu,

ali ga ne povuce. Zatim nailazi na crnca koji sedi na kamenu, verovatno beskućnika koji pije

nešto iz flase obmotane u kesu. On ima svetlu otkopčanu košulju, plave pantalnone i crnu

kapu. Kriminalcu opet malo fali da povuče obarac ali na kraju pusti.

U sledećoj sceni vidimo svetlo plavi četvrtasti kamion za sladoled iz kog svira muzika I koji

dolazi ka nama ,a onda stane, tj parkira na ulici. Kamion vozi čovek tamne kose, podeljene na

pola I siskama koje mu uokviruju lice, ima izrazene bore oko usta , gledamo ga sa njegove

leve strane. Na toj strani lica ima dva mladeza boje koze. U beloj je košulji kratkih rukava sa

balonima crvene, žute, plave i zelene boje. Diže ručnu i uzima papir i olovku da nešto zapiše.

U duguljastom retrovizoru vide se crna kola koja dolaze. Kriminalci prolaze par puta pored

njega u crnim kolima, čovek ih prvi put samo gleda, a kasnije se hvata za revolver ispod
volana, ali ne uradi ništa jer ovi odlaze niz ulicu, uzima žutu grafitu olovku i stavlja je na usta

razmišljajuči dok gleda u daljinu.

Sledeća scena je u autobusu koji prevozi tri zatvorenika. Crnac i bolesni sede napred, desno,

Vilson malo iza njih levo (iz naše perspektive), a policajac sa gustim obrvama i Starker skroz

pozadi u sredini iznad njihovih glava su dva prozora ispod kojih piše nešto crnim slovima.

Unutrašnjost autobusa je bela sa crnim sedištima iznad kojih su ventilacioni otvori okruglog

oblika. Prozori se otvarau klizno, horizontalno. Starker promrlja nesto policajcu I pokaze

rukom da ide da ispituje Vilsdona, pa se premešta kod njega. Vilson ga opet pita ima li cigaru

i njih dvojica razgovaraju o tome kako je Vilson dobio ime Napoleon i zašto je ubio ‘tolike’

ljude. Na početku on gleda kroz prozor, ne u Starkera, tek ponekad se okrene ka njemu i

nasmeje u lice, a onda kad počne da priča priču o svešteniku gleda ispred sebe. Starker gaa

pita kad ce mu dati odgovor, a on kaze malo pre nego sto umre. Prekine ih crnac koji viče jer

je bolesnom zatvoreniku sve gore i gore.

Starker prvo prilazi njima i prokomentarise kako je upravnik zatvora rekao da je to samo

obicna prehlada, na sta crnac odreaguje burno jer ga ne zanima. Onda Starker prilazi starijem

policajcu koji vozi, desnom rukom se uhvati za šipku, a levom se nalakti na sedište iza njega i

pita ga koliko je još vremena potrebno da stignu do svoje destinacije. Kada shvate da je

daleko, odlučuju da stanu tamo gde je najbliže. Vozač pogleda u blok sa spskom svih stanica i

odluka pada na Anderson, tj. policijsku stanicu 13.

Onda na raskrsnici s leva dolazi plavo-sivi auto u kom su otac i ćerka i otac odmah nakon

skretanja ka nama autom prelazi na drugu stranu ulice i parkira malo ispred telefonske

govornice. Oboje izadju iz kola u isto vreme I zalupe vrata u isto vreme, otac odjuri u
govornicu koja je tik iza auta, a ćerka krene par koraka napred, ugleda plavi kamion I zaustavi

se. Iza njih se nalaze oronule roze kuće. Govornica je staklena, sa sivim obodom i plavim

znakom sa belim slovima na vrhu, na telefonu stoji crvena polu-pojedena jabuka koja je

požutela od stajanja . Otac vadi mali blok i žutu hemijsku, telefonira i nešto zapisuje. Njegov

crni sako ima belu dugmad I na rukavima I na stomaku. Devojčica dolazi do njega i dosadjuje

mu dok on ne zavuče ruku u džep od pantalona i da joj neki sitniš. Ona otrči ka kamionu, prvi

put je sad vidimo celu i preko košulje ima narandzastu haljinu bez rukava, bele čarape do

kolena i braon cipelice, pletenice su joj na krajevima vezane žutim mašnicama.

Kada dodje do prodavca on je već uznemiren jer je opet video crna kola i kaže da ne radi dok

gleda niz ulicu, ali mu devojčica skrene pažnju da mu muzika i dalje ide (sto je kao znak da je

otvoren) na šta je on isključi, tako što digne desnu ruku jer mu se radio nalazi iznad glave. Iza

devojčice se nalazi živa uredjena ograda, a u kamionu iza njega, tj. njegove desne strane

kutija Reese’s cokoladica i Skittles bombona i šećerne jabuke umotane u plastićne providne

papiriće. Gleda u daljinu za kolima, ali kad oni prodju ipak na kraju usluži devojčicu kada ga

ona zamoli, pa naruči “vanilla twist”.

Kamera sad snima kamion od napred iz daljine, prodavac ustaje sa sedišta da joj doda

sladoled. Ona ga uzima i srecna odlazi.

Kamera ponovo snima iz unutrasnjosti kamiona. Pored prodavca s njegove leve strane se

pojavljuje plavi kriminalac i izvlači ga iz kamiona na silu takosto ga povuce pre nego što ovaj

uspe išta da uradi. Pribije ga uz stranu kamiona na kojoj naslikan jedan mali beli oblak i iznad
njega jedan veliki beli oblak u kome piše reklama crvenim slovima. Prodavac je prestravljen,

moli za milost i obećava da će vratiti pare. Plavi mu stavi cev od pištolja u usta, a dva prsta na

donju usnu i tako ostaje neko vreme, a zatim izvuče pistolj i baca prodavca na zemlju. Tu su i

ostala tri kriminalca.

Devojčica vidi da nije dobila ukus koji je želela. Drzi kornet s obe ruke, okrene ga i pogleda sa

obe strane, uzdahne pa se okrene i vrati se nazad da se požali. Kamera snimi prodavca kako i

dalje lezi na zemlji na stomaku sa obe ruke ispruzene pored glave, u kadar na sekund udje i

potiljak plavog kriminalca koji je zakoracio ka njemu. Devojcica ne primeti da prodavca vise

nema i kaze “Hocu vanilla twist” . Plavi kriminalac koji stoji isizvan kamiona digne ruku i

hladnokrvno je upuca jednim metkom u grudi, skoro je ni ne pogledavsi. Devojcica pada

ovorenih ociju. A zatim ovaj prodavca na zemlji upuca sa dva hica, gledajuci ga s visine. Onda

zastane na sekund, pogleda pravo niz ulicu i nasesi se. Nakon toga svi kriminalci pobednu

trceci, a on dok hoda zapase pistolj iza ledja u farmerke.

Gledamo govornicu. Otac i dalje drzi blok i olovku u rukama dok je glavu nakrivio kako bi

slusalicu drzao obrazom i ramenom, zatim zavrsi razgovor i prekine. Otac nije video, ni čuo

pucnjavu zbog prigušivača, ali kada izadje i vidi da mu ćerka leži na zemlji zastane na sekund,

namrsti se, a onda dotrči do nje, opet zastane, dok gledamo devojcicu kako mrtva lezi na

ledjima i njegove noge i na kraju se baci se na kolena. Plače dok su mu obe šake na zemlji.

Na kratko vidimo prodavca koji je i dalje svestan i dalje dise iako je pored njega lokva krvi.

Otac onda skida sako, prekriva cerki lice i malo je izdigne sa zemlje grleci je. Vidi se

unutrašnja strana sakoa gde su rukavi beli, a ostalo je prišiveno belim koncem. Devojčica leži

na travi na ledjima mrtva, a iza nje je trotoar. Prodavac leži na ulici na stomaku, dize glavu i
izgovara svoje poslednje reči govoreći ocu da uzme pistolj ispod volana i pada mrtav, dok iza

njega prolazi crni auto. Otac nekoliko trenutaka leda za autom, pa onda grabi pištolj iz

kamiona i trči ka svom autu. Ide u rikverc i pravi okret od 180 stepeni dok mu u brzini škripe

gume. Malu prednost ispred njega imaju kriminalci.

Onda se vraćamo u policijsku stanicu. Pada vece. Bišop ispred glavnih vrata zakucava

kartonski znak na kom crnim slovima piše obaveštenje da se stanica premešta i koja je nova

adresa. Cekic drzi u desnoj ruci, dok levom rukom prirzava stub. Udari taccno sedam puta, a

zatim vidi plavi autobus koji parkira kod zadnjih vrata i odlazi do tamo.

Kamera snima Bisopa s ledja kako ide ka zadnjem ulazu. Iz busa prekoputa izlazi Starker koji

mu pruža ruku prvi, predstavlja se sa “special officer Starker” dok Bisop izgovara samo ime i

prezime i njih dvojica se upoznaju. Bišop prvo pokušava da odgovori ovog da smesti

zatvorenike kod njega jer je stanica pri zatvaranju i ne treba mu obaveza i čekićem koji ima

drvenu dršku i plavi kraj mu preko ramena pokazuje gde je sledeća najbliža stanica. Pokusa

da objasni da je on tu samo kako bi sacekao iskljucenje struje, ali bezuspešno jer je Starker

zapeo jer mu je zatvorenik jako bolestan i treba sto pre da pozove doktora. Iza njih se vide

beli zidovi oko ulaza koji su isflekani crnim mrljama. Bisop prekida Starkera u sred recenice i

popusta pod njegovim ubedjivanjem govoreci mu da uvede zatvorenika, dok prstom

pokazuje ka busu. Zatim iz autobusa izlazi policajac, pa crnac, pa Vilson, pa bolesni zatvorenik

koji kašlje u skupljenu desnu pesnicu, a levom rukom prdrzava desni zglob, pa za njima drugi

policajac.
Ulaze u prostoriju sa ćelijama koja ima bez zidove, svelte - zelenkaste rešetke i jako uzak

prostor za prolaz. Bišop ulazi prvi i otključava vrata ćelija koja se klizno otvaraju. Prva ćelija iz

smera iz kog oni dolaze otvara se s desna na levo, tu policajac s gustim obrvama uhvati crnca

za rame i gurne ga na silu unutra. Druga vrata se otvaraju s leva na desno i tu Vilson udje

samovoljno i stane u čošak, a kamera snimi zatvaranje vrata kroz resetke, jako blizu. Treća

vrata se otvaraju s desna na levo i tu smeštaju bolesnog. Kada ih sve smeste redom kojim su

usli, Bisop stane iza Starkera i njih dvojica nesto prokomentarisu, dok crni policajac stoji na

dnu hodnika naslonjen ledjima na zid. Bisop zatim ode do Vilsonove celije. Pogleda ga, a

zatim ga ovaj pita da li ima cigaru. Bisop mu odgovori odricno i kaze “Izvini” na sta Vilson

digne glavu sa resetaka u cudjenju kako se neki policajac prema njemu ponasa pristojno.

Zamoli ga kroz neki sleng da mu donese cigaru, ako naidje na neku, na sta Bisop klimne

glavom. Na kraju kamera snimi Bisopa s ledja koji ide za Starkerom ka vratima ka prednjem

delu stanice. Njih dvojica prodju pored drugog policajca koji je naslonjen ledjima na resetke.

U tom trenutku Li udje odatle. Policajac je upozori na bolesnog coveka, ali ona kaze da samo

prolazi tuda. Zastane kod Vilsonove celije, pogleda ga, trepne i ode dalje. Kamera snima

Vilsona sa strane iza kog se vidi crnac koji mu se smeje i oda mu pocast na neki cudan nacin,

ali ga i podseti na to da su mu noge i dalje okovane.

Onda se vraćamo na jurnjavu kolima, kamera snima levi far auta toliko blizu da auto zauzima

celu desnu polovinu kadra, ako ne i vise, dok se u levoj malo dalje vide druga kola kako ih

jure. Pala je noc, nebo je tamno, ali ipak ima ljubicasti odsjaj. Sva svetla na ulicama i farovi

ocevih kola svelte plavo, a veliki far zuto. Cuje se samo buka motora i povremeno skripa

guma kada skrecu. Otac je sve bliži kriminalcima, toliko da u jednom trenutku oni naglo i

polukruzno okrenu auto ka njemu i zaustave se. Sada su kola na nekom polju okrenuta jedna
ka drugima. Prvi izlaze trojica kriminalaca koji ni ne zastanu nego odmah brzo beže odatle

ledjima ne okrecuci se. Zatim izlazi plavi sa zadnjeg sedista. Drzi pusku sa prigusivacem, samo

desnom rukom i puca na oca prvi, nekoliko puta. Pogadja staklo auta. Otac se baca u zaklon,

tj u kola, a zatim kada se ovaj zaustavi, izlazi i puca nazad. Prvo dva puta. Pogodi ga i napravi

pauzu, ali plavi i dalje stoji i samo pogleda ka dole, tj ka svom stomaku gde je pogodjen.

Zatim otac puca još cetiri puta dok ne ostane bez metaka tako da samo pistolj skljoca bez

pucnjeva. Nastaje pauza, a zatim plavi pada mrtav. Prvo krene da pada na stranu, ali onda

zavrsi na ledjima. Otac se onda polako ispravlja iz pogrbljenog polozaja sa polusavijenim

kolenima dok prvo drzi ispruzenu ruku, pa je savija u laktu in a kraju ispusta pistolj na zemlju.

Odlazi u suprotnom smeru, košulja mu se pozadi ispasala iz pantalona. Gledamo ga s ledja.

Ostali kriminalci dolaze do svog mrtvog druga kog kamera snima odozgo kako leži otvorenih

očiju i usta, sa glavom podignutom malo na gore tako da mu oci skoro ne vidimo i sa

ispruženom levom rukom sa strane na kojoj se vidi krvavi oziljak s pocetka, desna ruka mu se

ne vidi. Zatim prvo dolaze čizme koje staju iznad njegove glave, pa tamnozelene starke s

desne strane dijagonalno, pa treće noge sa strane u cipelama. Sva trojica dolaze veoma

polako i tako stoje neko vreme. Oko mrtvog kriminalca je suva zemlja sa prljavstinom u kojoj

se vide tragovi djonova obuce.

Otac trci kao da dzogira, dok se iza njega dize prasina i ulazi u telefonsku govornicu koja

izgleda isto kao prethodna. Tj jeste ona prethodna, samo je napravljeno da izgleda kao neka

druga jer je snimljena iz drugog ugla i ta scena ima drugaciju pozadinu. Kamera sada snima

vrata govornice koja su izgrebana, ali se levo u donjem cosku vidi bela nalepnica izgrebana

linijama koje se prekrstaju koja je identicna kao nalepnica na prvoj govornici. Otac zatvara
vrata iza sebe, ali ne stiže da izvadi iz desnog dzepa pare (desnom rukom) kako bi okrenuo

nekoga, jer vidi kako ka njemu kreće kriminalac u plavoj jakni sa puskom. Bezi iz govornice i

naglo zalupi vrata za sobom. Trc i okrece se gledajuci iza sebe. Na trenutak zastane i vidi jos

kriminalaca oko govornice, a onda krene prvo da trci unazad, ali se na kraju normalno okrene

i dahcuci potrci iz sve snage.

Trči, stiže do parkinga stanice na kom su sada parkirana četri auta, zastane ispred centra

ulaza. Opet trči, malo zakaci znak ispred stanice koji se zaljuja i zaustavlja se ispred ulaza.

Okreće se i vidi kako dva kriminalaca dolaze sa leve, dvojica sa desne strane, a dvojica pravo

ka kameri tj. nama. Sva setorica nose oruzije. Poredjaju se u liniju ispred parking. Otac

utrčava osvrcuci se i oni ne pucaju na njega. Vrata se ljuljaju I skrpe.

Stariji policajac za pultom pokušava da ga urazumi, drma ga i povremeno udari po obrazu

kako bi nesto progovorio, ali ovaj ne može da dodje k sebi od šoka, skroz je izubljen i ruke su

mu na pultu, ali telo mu klizi. Pozadi stoji Starker zkoji je skinuo sako i sada ima samo tregere

od držača za pistolj koji mu stoji sa leve strane pa je preko vrata zavezan-učvršćen na levom

kuku i pokušava da dobije doktora na telefon i žene koje gledaju šta se dešava. Stariji

policajac prelazi s druge strane pulta kod oca I prisloni svoje uvo uz njegovu glavu kako bi ga

cuo. Zove Bišopa koji dolazi iz glavne kancelarije i prilazi im pokusavajuci da objasni policajcu

da ostavi oca, ali policajac uspeva da razazna u mrmljanju da ovog neko prati. Bisop onda

pokusa da razgovara sa ocem.


Stariji policajac prilazi vratima i kroz mali prozor gleda ka napolju i ne vidi nikoga, prvo

pogleda niz ulicu, a onda parking, ali sve je mirno, nema prolaznika. Cuje se samo Starker koji

razgovara na telefon. Stariji policajac je na levom prozorcicu ako se gleda iznutra. Onda Li i

njih dvojica uzimaju oca koji je skliznuo sa pulta I odvode ga da legne na klupu u kancelarji.

Bisop pomaze samo do vrata, a zatim trci da pozove doktora. Onda im isključe telefon,

Starker daje slusalicu Dzuli koja pokusava da uspostavi vezu. Dok ona to radi, on baca

sarkasticne komentare Bisopu na racun njegovog vodjenja stanice. Dzuli ih obavesti da je do

telefona ne operatera. Posto ne uspe da dobije doktora Starker se iznervira, kaze Bisopu da

nema pojma da void stanicu i ode držeći sako u ruci. Bisop mu se zahvali puno drzeci ruke na

kukovima. Li kaze Bisopu kako je cula da otac prica nesto kao da su mu upucali cerku. Dzuli

stoji kod vrata, gleda kroz prozor pita ih sta cemo s telefonom. Stariji policajac izadje iz

kancelarije cesuci se po glavi i uzdisuci. Onda im isključe i svetlo.

Dzuli se okrene, pa opet pridje vratima i vidi da sva svetla na ulici rade. Onda joj stariji

policajac pridje, prvo joj spusti ruku na rame preko kog gleda kroz prozor, a onda izadje

napolje da vidi šta se dešava, s namwerom da ode do svog auta da pozove drugu stanicu

odatle.

Zastane kada sidje niz stepenice i ubiju ga sa dva metka. Padne sa strane na travu, tj desno

ako gledamo iz stanice. Zbog prigušivača Dzuli ne provali šta se desilo i pozove Bišopa

smejući se I misleci da je ovaj samo pao. Drzi ruke na okviru prozora. Bisop i Li zabrinuto

dolete do nje. Bisop stane iza Dzuli, Li stane kod levog prozora.
Bisop izadje i na njega opale tri puta. Prvo ispred njega, zatim u jedan zid, pa u drugi, ali on

uspe da se pomeri od jednog zida do drugog na vreme.

Utracava unutra i nasloni se na zid, ali se sagne ispod prozora. Li i Dzuli se sakriju iza zida

prekoputa njega. Obavesti ih da ovaj nije pao, nego da su ga upucali. Ove dve pitaju kako kad

se nista nije culo. Bisop im kaze da koriste prgusivace, a zatim proviri kroz prozor i vidi

kriminalce kako se sakrivaju iza i ispod drveca I zbunova. Dzuli pita zasto bi neko napao

policijsku stanicu. Bisop opet pogleda kroz prozor na drugu stranu, vidi kako su kriminalci

tako uigrani i uvezbni kao da su vojska i shvati da će ko god ih je napao napasti i Starkera.

Koleginicama kaze da zatvore i zakljucaju sva vrata i ostanu dole, tj ispod prozora, pa zatim

otrci.

Ispred zadnjeg ulaza stoji stariji policajac-vozac koji pogleda na sat, pa spusti ruku. Prvo izlazi

policajac-crnac, pa za njim bolesni koji se preznojio i kosulja mu je skroz mokra ispod ruku i

po ledjima. I dalje kaslje. U pozadini se cuje Starker koji nesto dzangriza. Bisop stiže na zadnji

ulaz tek nakon sto je počela pucnjava. Prvo ubijaju policajca-vozaca koji ih je cekao ispred,

onda policajca-crnca i bolesnog zatvorenika, a zatim treceg policajca koji istrci ispred svih

njih i pada mrtav preko drugog tela dok mu kappa odleti i otkotrlja se daleko. Crnac-

zatvorenik i Vilson se povuku pozadi do zida, pa krenu da beze ka unutra, a za njima i Starker.

Starkera pogadjaju dva puta u ledja i on pada preko Vilsona, koji ne uspeva da skine sebi

lance s ključem koji izvalaci iz njegove ruke dok mu Bišop ne pomogne da se izvuče. A zatim

ulazi zaključava vrat.


Ubacuje crnca u ćeliju koji stoji unutra i ceka, a onda se okrece prema Vilsonu i pruža ruku

ispred njega, na trenutak se pogledaju, a onda mu ovaj daje jedne, pa druge ključeve i ulazi

sam u ćeliju. Ruke su mu i dalje vezane. Crnac se dere na njega da im makar skine lisice ako

će ih već ostaviti tu zatvorene.

Kad se vrati napred ozbiljna pucnjava je već počela i svuda lete papiri. Sat sa zida pada, ali do

pola, jer ga zadržava kabl, lome se prozori, lusteri i spadaju roletne… U zidu sa slikama

upravnika nastaju velike rupe od metaka. Bišop trci i prvo sakriva u delu iza pulta, iza stola

gde su vec Li I Dzuli koje su se sklupcale i drze ruke preko glave, pa trči po oca koji je u

kancelariji umotan u tamno zeleno ćebe, dok kriminalci mecima gadjaju po karti tačno iznad

njihovih glava. Smešta ga umotanog u ćebe tamo gde se svi kriju. Dzuli je spustila glavu na

pod, Li je vise u sedecem polozaju, otac je izmedju njih, a Bisop se nadvio nad njim. S jedne

strane stola je kutija na podu, a s druge drvena stolica sa naslonom sa rešetkama. Lome se i

prozori na vratima.

Kada se pucnjava zaustavi nastaje tisina, cuje se samo skripa roletni. Bisop, prvi ustaje, a

zatim Li i Dzuli.. Bisop gleda kroz prozor vrata, koji je skoro bez stakla, sem dva ostra

“komada” na dnu okvira. Prilazi mu Li i oni se pomere desno, kako bi bili zaklonjeni zidom.

Bisop joj daje svoj pistolj i kaze joj da ostane tu.


Odlazi u zadnji deo s celijama. Proveri yadnja vrata i trcecim korakom krene ka napred. Crnac

se dere za njim da im kaze sta se desava. Vilson je u celiji pored i drzi se s obe ruke za restke i

nesto sarkasticno prokomentarise crncu.

Dzuli je ubedjena da su kriminalci otisli, ali to je samo odbrambeni mehanizam jer je

prestravljena . Li i Bisop nesto pricaju, a onda odlaze u kancelariju gde su pili kafu. Tu cucnu

ispod prozora. Kaze mu da nema naseljenih kuca u blizini i da ih verovatno niko nije cuo.

Izlaze odatle. Dzuli ponavlja da stvarno misli da su otisli i pokazuje rukom. Bišop odlazi u

glavnu kancelariju i donosi maslinasto-zeleni duguljasti kovčeg sa drškama od dva bela

kanapa na koji je stavio municiju u crvenoj metalnoj kutiji i dvogled, ali ne može da ga otvori

zbog katanca. Li pokusa, ne uspeva.

Bisop uzima dvogled i vidi kako tri kriminalca dolaze do ispred ulaza, jedan razbija neku

staklenmu činju/bocu sa krvlju, a drugi prostire belu tkaninu na kojoj su neki simboli ispisani

krvlju. Pored tkanine su već neka slova ižvrljana na betonu.

Li trči po zatvorenike, prvo pušta crnca, koji na sekund razmisli da je sačeka, ali ga ona tera,

pa kreće da otlkjučava Vilsonovu ćeliju, ali ne stiže na vreme, jer prvi kriminalac već ulazi od

pozadi i puca na nju. Metak joj okrzne desnu ruku, a ona smireno stoji dok kriminalac ne

dodje blizu nje, uperi joj pištolj, pa ga ona udari po glavi iz sve snage i nogom izmedju nogu i

utrči kod Vilsona u ćeliju. Uspeva da mu otključa lanac kada drugi kriminalac upadne u ćeliju i

Vilson mu slomi ruku na jednoj strani, a onda ga baci na drugu stranu na rešetke. Zatim njih

dvoje krenu da beže ka napred.


Vilson u polucucecem polozaju drži vrata prvo okrenut ledjima a onda tako sto se okrene

licem ka vratima, a celu tezinu prebaci nazad. Viče da mu treba pištolj dok kriminalci nasrću

na vrata pokušavajući da provale. Bišop u tom trenutku stoji kod prednjih vrata naslonjen sa

strane na zid i puni municiju, ali se ostavlja toga i trci ka pultu. U poslednjoj sekundi, kada su

kriminalci vec razbili vrata, on uspeva da otvori kovčeg i baca Vilsonu pušku. Prvi nailazi

kriminalac u plavoj kosulji, iz a njega su jos dvojica. Vilson nekoliko puta puca i ubije svu

trojicu. Onda nategne pusku smejuci se i usledi tišina. Bišop i dalje stoji dignutih ruku kako je

bacio pušku i čeka da vidi šta će Vilson da uradi. Vilson do tad okrenut ledjima Bisopu pocne

polako da se okrece. Onda crnac čuje neko šuškanje, otvara kancelariju i na prozoru vidi

kriminalca koji se penje, vikne, pokaze prstom ka prozoru i trci odatle. Bisop opet dojuri do

pulta, iz kovcega uzima desnom rukom pusku i levom rukom nesto sto ne vidimo, ali

skapiramo da je u pitanju municija. Nasloni se na cosak vrata kancelarije i pogodi tog prvog

kriminalca na prozoru. Li je na kolenima, puni revolver jednom rukom, a zatim ga cimne kako

bi se zatvorio. Vilson dotrci, baci crncu pistolj i kaze mu da cuva prednji ulaz. Crnac je

odusevljen sto je dobio oruzije.

Kriminaci kreću da napadaju sa svih strana. Bišop i Vilson stoje na vratima kancelarija i

pucaju u prozore. Vilson sakriven iza zida iskace i pogadja sledeceg kriminalca, a onda se

opet nasloni ledjima na zid. Crnac stoji kod prednjih vrata i puca u kriminalce koji tuda samo

trce, ali ne idu direktno na njega. Li odlazi do vrata pozadi i tu oprezno seda, cekajuci one koji

ce doci kroz deo sa celijama. Kriminalci uzimaju kola koja su bila parkirana na parking

prekoputa i krecu ka napred. Vilson se u jednom trenutku povredi i otrese ruku, a Bišop
ostane bez municije te se povuče kako bi je zamenio. Ubijaju desetine kriminalaca. Cak i

ranjena Li trojicu.

Kad se napad završi prvo gledaju jedni druge dok tesko disu i naslonjeni na zidove

pokusavaju da dodju k sebi, a onda primećuju da je Dzuli mrtva. Oko nje je lokva krvi, a sa

njene desne strane sedi otac zatvorenih očiju, zamotan u ćebe i naslonjen na sto. Bišop

obilazi pult, zastaje na ulazu u otvoren deo. Prilazi i cucne. Prvo joj proverava puls, a zatim

odlazi po jaknu i prekriva joj lice. Kada to uradi spusti joj saku na glavu i zadrzi je nekoliko

sekundi. Ustane, pozove Vilsona i kaze mu da mu pomogne da blokiraju zadnja vrata.

Veliki Coca-Cola aparat prenesu iz coska i zabarakadiraju zadnja vrata. Njih dvojica

razgovaraju i Vilson se nalakti levom rukom na aparat, a Bišop desnom kucka nervozno

prstima. Zatim BIšop primećuje da je u poluodvojenom prostoru pored u drvenim kutijma

koje su naslagane jedna na drugu nešto, verovatno neki gas, u staklenim bocama koji je

mogao da eksplodira da su ga slucajno pogodili. Vadi jednu dasku, a onda lomi nekoliko.

Vilson ode do Li koja sedi na stepenicama pored. Pita je kako je, a onda joj stegne ruku kod

rane, komadom tkanine koji ona vec otkinula sa rukava. Pohvali je kako se borila, ali ona

gleda ispred sebe ka Dzuli i samo kaze da je bila dobra, njena koleginica ne bi bila mrtva.

Vilson uzme pusku koju je naslonio na zid i ode.

Dodje do Bisopa i crnca koji gledaju kroz mali prozor na prednjim vratima. Kriminalci su

vratili sva kola normlno na parking i sklonili sva tela kako bi izgledalo da napada nije ni bilo.
Crnac pita sta je zapocelo sve ovo. Bisop prstom pokaze na oca. Li onda pomene Colo. Kada

to cuje crnac im objasni da to znaci da se niko od kriminalaca ne boji da umre za svoj cilj i

onda se pobuni da hoće da pobegne. Digne pistolj i krene da hoda unazad. Iza njega

naslonjen na klupu sedi Bisop koji ga podseti da on to ne moze da dopusti. Crnac uperi pištolj

u Bisopa, pa u Li, koja svoj revolver spusti preko ramena na pult i obgrli sakom cev njegovog

pistolja . Kaže mu da se ne plaši da ponovo bude upucana, ali se na kraju ispostavi da mu je

pištolj prazan. Shavte da su i ostali u skripcu zbog municije i da ova dvojica imaju jos po tri

metka, a Li dva. Vilson pita ima li neko cigaru. Li dize desnu ruku i stavlja mu cigaru izmedju

usana. Vilson je pita ima li vatre i ona dize istu ruku i pali mu cigaru sibicom, a zatim je

prinese ustima i nezno dune i ugasi je.

Vidimo ulaz i ulicu ispred stanice, mrak je, nema nikoga, cuje se samo vetar kako susti.

Prebacujemo se na dva policajca koji idu po kraju kolima i pokušavaju da pronadju odakle

dolaze nemiri zbog kojih dobijaju gomilu prijava, ali im ne ide.. Vozac ima svetlu kosu i

brkove, plave oci, suvozac ima tamnu kosu i plave oci. Vozac se javlja na Motorola voki-toki

kakav ima i Bisop i smireno prijavljuje da ne mogu da nadju nista, dok se suvozac nervira i

gleda kroz prozor.

Ovi u stanici prave plan da se neko provuče kroz cevi, izadje kroz šaht i obije auto ispred kako

bi otišao po pomoć. Bisop je policajac on ne zna da krade kola, Li je povredjena ne moze ni

ona. Vilson predlaze da bacaju novcic da bi odredili koji zatvorenik ide. Crncu se taj predlog

ne svidja jer veruje da ima losu srecu. Tako da crnac i Vilson igraju neku igru rukama i crnac
gubi, pa na njega pada da ide. Pobuni se da hoce da opet igraju, ali Bisop im kaze da nema

vremena. Vilson odlazi da mu pokaze gde je podrum. Li i BBisop gledaju za njima.

Silaze niz stepenice i zastaju na pocetku mracnog hodnika bez prozora, na cijem se kraju

nalazi mala prostorija sa velikom peci i otvorom za podzemni prolaz, cev. Crnac prvo

ponavlja plan, pa pita Vilsona u cemu je ralzlika sto je malopre hteo da pobegne pa ga nisu

pustili i ovoga. On mu kaze da nema ralike ali ga uhavti za kragnu, uperi mu cev u glavu i kaze

da upamti da kad pobegne pozove policiju, a onda nek ide gde hoce. Crnac se provlaci kroz

otvor i odlazi vukuci se na stomaku. Vilson zatvara vrata rajberom i odlazi opet gore. Tamo

njih dvoje cekaju, Bisop gleda kroz prozor dvogledom, a zatim pozove ovo dvoje kada ugleda

kako crnac otvara saht. Zatvori ga tako sto ga gurne nogom dok lezi kako ne bi privlacio

paznju. Kriminalci ga ipak vide is vi krenu od parking ka njemu. Bisop hoce da puc, ali mu

Vilson spusti ruku na rame i kaze mu da cuva to za njih. Crnac uspeva da dodje do kola obije

ih i upali. Opkruzuje neku ogradu i vozi veoma brzo, vidimo neki stari put. Bisop je veoma

uzbudjen i samouveren. Kako malo odmakne crnac nailazi na telefonsku govornicu i

zaustavlja auto, ali sa zadnjeg sedišta se diže kriminalac i upuca ga u glavu, vidimo samo kako

mu glava padne sa strane na prozor koji se razbija. Bisop uzme neku dasku sa stola, udari iz

besa i razbije je.

Vracamo se na dva policajca iz kola koja se i dalje voze se okolo i u jednom trenutku stanu

bez konkretnog razloga. Pomisle da pada kiša jer cuju neko lupkanje po krovu, prvo izadje

brkati i uperi rucnu lampu na krov i vidi da je to zapravo krv koja kaplje, uperi je ka nebu i

vidi telo mrtvog električara koji visi sa bandere. Upali rotaciona svetla i javi preko voki-tokija

da su nasli mrtvog covek.


Za to vreme Bišop, Vilson i Li su se pomerili sa ocem u podrum dole i napravili plan da kada

krene drugi napad navuku što više kriminalaca u hodnik prvo ih zadržavajući metalnom

pregradom tj. nekom starom reklamom, a onda iz daljine da pucaju u bocu kako bi napravili

eksploziju. Zakace bocu i eksploziv u gornji levi ugao hodnika, ako se gleda iz podruma. Bisop

sa snajperom proverava da li vidi eksploziv, tj da li ce moci da ga pogodi. Cuju lupanje sa

sprata iznad i Vilson lomi belu stolicu kako bi napravio batinu jer ne sme da trosi metke.

Cekaju zatvorenike. Bišop zviždi. Kreće drugi napad i on i Vislon se polako povlače, dok

udaraju kriminalce koji nasrcu i blokiraju ih velikom reklamom, ali kada dodju do kraja Bišop

ne može da nacilja bocu od prašine koja se digla. Li puca one koji dolaze kroz cevi/prolaz s

druge strane. Bisop uspeva sa poslednjim, trećim metkom i eksplozija pobije sve u tunelu.

Neki kriminalci pocinju da beze. U tom trenutku stizu policajci sa svih strana stanice iz koje

izbija dim. Dolaze kolima, motorima, cuju se sirene. Dvojica policajaca sa belim kacigama se

spuštaju u tunel i prelaze preko mrtvih tela dok ne dodju do kraja tj. Do Bišopa, Li i Vilsona

koji se pojavljuju iz dima. Bisop je s nase leve strane i drzi pusku s obe ruke, Li je u sredini drzi

pistolj naopako kako bi drskom mogla da udari jer nema vise metaka i Vilson je desno i drzi

belu nogu od stolice. Stoje u gardu, a kada vide da je to policija malo se opuste se. Jedini

Vilson spusta svoje oruzije skroz i pita ima li neko cigaru.

Prvo dva bolnicara u tirkiznim medicinskim uniformama smeštaju oca na krevet hitne pomoći

tamnije tirkizne boje i vezuju mu pojas kako ne bi pao. On se okrene i ovima nem kaže hvala,
tako da se nista ne cuje, ali oni mu to procitaju sa usana. Jedan bolnicar ima srebrni sat na

desnoj ruci. Onda po Li dolazi bolnicar u belom, ona se prvo okrene ka Vilsonu a onda sama

odlazi. Po Vilsona dolaze policajac s kacigom i hoće da mu stavi lisice, ali Bišop pokaže

prstom da ne radi to. Kada ga policajac ne posluša, Bišop se razbesni, uhvati ga za ramena i

odbaci ga. Kaze Vilsonu da bi mu bila cast ako izadje pored njega. Na kraju njih dvojica izadju

zajedno.

Odjavna špica je crna pozadina i crvena slova.

You might also like