FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

ODSJEK ZA POLITEHNIKU

PRAKTIKUM
ELEKTRONIKE
(upute za vježbe)

Ime i prezime: ____________________

Rijeka, 2008.
 SADRŽAJ

Vježba 1: Upoznavanje s oznakama i parametrima osnovnih elektroničkih

elemenata
1.1. Određivanje parametara otpornika ........................................................... 5.
1.2. Određivanje parametara kondenzatora ..................................................... 7.
1.3. Određivanje parametara dioda.................................................................. 9.
1.4. Određivanje parametara bipolarnih tranzistora ...................................... 10.

Vježba 2: Bipolarni tranzistor kao sklopka

2.1. Projektna ploča GL-11 ........................................................................... 11.
2.2. Spoj bipolarnog tranzistora kao sklopke ................................................ 12.

Vježba 3: Niskofrekventni oscilator

3.1. Niskofrekventni oscilator (zujalica) ....................................................... 14.

Vježba 4: Astabil - izvedba pomoću bipolarnih tranzistora

4.1. Princip rada astabila zasnovanog na bipolarnim tranzistorima .............. 15.

Vježba 5: Astabil - izvedba pomoću integriranog sklopa NE 555

5.1. Princip rada astabila zasnovanog na integriranom sklopu NE 555 ........ 17.
 Praktikum elektronike - upute za vježbe

VJEŽBA 1
Upoznavanje s oznakama i parametrima osnovnih elektroničkih elemenata

1.1 Određivanje parametara otpornika

Otpornici su pasivni elektronički elementi čiji je osnovni zadatak stvaranje električnog otpora
u strujnim krugovima. Za njihovu se izradu koriste materijali s vrlo visokim specifičnim otporom
kao što su npr. grafit, konstantan, cekas i sl. Otpornici se proizvode kao standardizirane
komponente. Najvažniji parametri otpornika su:

1. nazivna vrijednost električnog otpora otpornika,

2. tolerancija.

Nazivna vrijednost električnog otpora otpornika obilježava se na samom otporniku na dva

načina: slovima i bojama. Označavanje bojama prikazano je na sljedećoj slici:

1. znamenka
tolerancija
2. znamenka
multiplikator

Boja 1. znamenka 2. znamenka Multiplikator Tolerancija

Crna 0 0 1 20%
Smeđa 1 1 10 1%
Crvena 2 2 100 2%
Narandžasta 3 3 1.000 3%
Žuta 4 4 10.000 4%
Zelena 5 5 100.000 -
Plava 6 6 1.000.000 -
Ljubičasta 7 7 10.000.000 -
Siva 8 8 100.000.000 -
Bijela 9 9 - -
Zlatna - - ×0.1 5%
Srebrna - - ×0.01 10 %

-5-
 Praktikum elektronike - upute za vježbe

Primjer: Pretpostavimo da tražimo iznos otpora otpornika prikazanog na sljedećoj slici:

1. znamenka (žuta = 4)
tolerancija (srebrna = 10 %)
2. znamenka (zelena = 5)
multiplikator (crvena = 100 )

Prema podacima prikazanim u tablici, vrijednost otpora prikazanog otpornika bi bila:

multiplikato
1. znamenka 2. znamenka izračun otpora tolerancija
r
4 5 ⋅ 100 45 ⋅ 100 = 4.500 [Ω] 10 %

Zadatak: Odrediti vrijednosti otpora otpornika koristeći se oznakama na otpornicima te provjeriti

dobivene rezultate korištenjem univerzalnog mjernog instrumenta.

Otpornik
1. 2. 3. 4.
1.

Boja 2.
prstena 3.
4.
Otpor prema oznakama
Tolerancija
Izmjereni otpor

Usporediti rezultate dobivene mjerenjem mjernim instrumentom i korištenjem oznaka bojama

na otpornicima.

________________________________________________
________________________________________________
________________________________________________
____________________________________________

-6-
 Praktikum elektronike - upute za vježbe

1.2. Određivanje parametara kondenzatora

Kondenzatori su pasivni elektronički elementi koji se odlikuju svojstvom električnog

kapaciteta. U ovisnosti o materijalu od kojeg su napravljeni dijele se na keramičke, zračne, folijske i
elektrolitske. Kondenzatori se proizvode kao standardizirane komponente. Najvažniji parametri
kondenzatora su:

1. električni kapacitet,
2. radni napon,
3. tolerancija,
4. temperaturni koeficijent.

Vrijednosti parametara kondenzatora napisane su na samom kondenzatoru. Napisani iznos

kapaciteta (ukoliko uz njega nije napisana i jedinica) je dan u piko Faradima [pF]. Također, iznos
maksimalnog napona koji kondenzator u radu može podijeti naveden je na kučištu kondenzatora.
Tolerancija se na kondenzatorima označava slovima prema sljedećoj tablici:

Slovo Tolerancija Slovo Tolerancija

B 0.1 [pF]
C 0.25 [pF]
D 0.5 [pF]
F 1%
G 2%
J 5%
K 10 %
M 20 %
Z - 20 % do + 80 %

Temperaturni koeficijent označava koliko će se vrijednost kapaciteta kondenzatora mijenjati u

ovisnosti o promijeni temperature u okolini kondenzatora. Princip označavanja je oblika slovo-broj-
slovo (npr. Y5P), pri čemu prvo slovo i znamenka određuju temperaturni raspon (najniža - najviša
radna temperatura), dok drugo slovo označava postotak promijene kapaciteta unutar tog raspona.
Detaljno značenje pojedinih oznaka dano je u sljedećoj tablici.

1. slovo temperatura broj temperatura 2. slovo promijena

Z + 10 [°C] 2 + 45 [°C] A +1%
Y − 30 [°C] 4 + 65 [°C] B + 1.5 %
X − 55 [°C] 5 + 85 [°C] C + 2.2 %
6 + 105 [°C] D + 3.3 %
7 + 125 [°C] E + 4.7 %
F + 7.5 %
P + 10 %
R + 15 %
S + 22 %
T + 22 %, − 30 %
U + 22 %, − 30 %
V + 22 %, − 30 %

-7-
 Praktikum elektronike - upute za vježbe

Za primjer Y5P to znači da bi kondenzator bio predviđen za rad na temperaturama od − 30 do

+ 85 [°C] uz promijenu vrijednosti kapaciteta do 10 %.
Ukoliko je na kondenzatoru označen polaritet tada se radi o elektrolitskom kondenzatoru
(obično se označava samo negativna nožica). U tom slučaju kondenzator u spojevima mora biti
pravilno postavljen (označena nožica na negativnijoj strani u spoju). U slučaju da se kondenzator
spoji naopako od navedenih oznaka, prilikom rada će doći do njegova oštećenja, a nakon nekog
vremena bi kondenzator mogao i eksplodirati.

Zadatak: Skicirati nekoliko različitih kondenzatora te odrediti njihove parametre na osnovu

oznaka na kondenzatorima.

Kondenzator
1. 2. 3. 4.

Skica
kondenzatora

Elektrolitski DA NE DA NE DA NE DA NE
Kapacitet
Napon
Tolerancija
Temperatura

-8-
 Praktikum elektronike - upute za vježbe

1.3 Određivanje parametara dioda

Poluvodičke diode se sastoje od PN strukture koja se, pri priključenom naponu, ponaša kao
električni ventil, odnosno posjeduje ispravljačka svojstva.
Parametri dioda navedeni su na samim komponentama prema podacima danim u tablici.
Troznamenkasti broj iza slova označava tip i ovisi o proizvođaču.

A germanij
Prvo slovo
B silicij
P foto dioda
Ostala slova Y ispravljačka dioda
Z zener dioda

Na sljedećoj slici je prikazan električni simbol za diodu te je prikazana povezanost oznake na

samom elementu sa stranama diode.

anoda katoda

anoda katoda

Zadatak: Skicirati nekoliko različitih dioda, te prema oznakama na diodama odrediti njihove
parametre.

Dioda
1. 2. 3. 4.

Skica
diode

Oznake i
objašnjena

-9-
 Praktikum elektronike - upute za vježbe

1.4 Određivanje parametara bipolarnih tranzistora

Tranzistori spadaju među aktivne elektroničke elemente građene od poluvodiča germanija i

silicija. Bipolarni tranzistori se po tipu dijele na PNP i NPN tip tranzistora. Svaki tranzistor ima tri
elektrode: emiter (E), bazu (B) i kolektor (C). Parametri tranzistora navedeni su na samim
komponentama prema sljedećim specifikacijama:

A germanij
Prvo slovo
B silicij
C nisko-frekvencijski tranzistor za male snage
D nisko-frekvencijski tranzistor za velike snage
F visoko-frekvencijski tranzistor
Ostala slova S sklopni tranzistor
P foto tranzistor
U visoko-frekvencijski tranzistor
T unipolarni (FET) tranzistor

Troznamenkasti broj iza slova označava tip i ovisi o proizvođaču. Položaj emitera, baze i
kolektora se određuje prema sljedećim crtežima (pogled odozdo):

E C B

B B E C

C E

Zadatak: Skicirati nekoliko različitih tranzistora te prema oznakama na njima odrediti njihove
parametre.

Tranzistor
1. 2. 3. 4.

Skica
tranzistora

Oznake i
objašnjena

- 10 -
 Praktikum elektronike - upute za vježbe

VJEŽBA 2
Bipolarni tranzistor kao sklopka

2.1 Projektna ploča GL-11

Na slici 2.1. prikazana je projektna ploča GL-11.

a) Slika projektne ploče GL-11

b) Povezanost kontakata na projektnoj ploči GL-11

Slika 2.1. Projektna ploča GL-11.

Osnovna prednost rada na projektnim pločama u odnosu na direktnu izgradnju elektroničkih

spojeva upotrebom tiskanih pločica i lemljenja elemenata na njih je u tome što se u slučaju
eventualnih grešaka u spojevima te greške lako locirati i još lakše otklanjaju (jednom zalemljene
elemente nije uvijek jednostavno odlemiti bez oštećivanja njih ili tiskane pločice). Projektne se
ploče i koriste upravo u svrhu ispitivanja ispravnosti elektroničkih spojeva prije nego što ih se
prenese na tiskane pločice.
U vježbama koje će te u praktikumu elektronike izvoditi obično se koristiti dvije projektne
ploče GL-11 spojene zajedno.
Prilikom spajanja elektroničkih spojeva na projektnim pločama, uvijek je najpametnije
ukoliko se shema koja se spaja prenese kao "tlocrt" na projektnu ploču. U tom slučaju je u
spojevima s puno elemenata moguće lako uočiti koji je od elemenata gdje te se puno lakše provodi
provjera spoja u slučaju da spoj ne radi.

- 11 -
 Praktikum elektronike - upute za vježbe

2.2. Spoj bipolarnog tranzistora kao sklopke

Jedan od osnovnih načina uporabe bipolarnih tranzistora je njihova uporaba kao sklopke. Na
dvjema spojenim projektnim pločama spojite strujni krug prema shemi prikazanoj na slici 2.2.
(pokušajte da izrađeni spoj na projektnim pločama prostorno izgleda kao što je prikazan na shemi).

9 [V] C
E
B
BC107B
B
22 [kΩ]
E
C

Slika 2.2. Spoj bipolarnog tranzistora kao sklopke.

Za sklopku prikazanu na slici koristite kratku žicu. Uočite što se događa s LED diodom u
slučaju kada je sklopka u shemi otvorena, odnosno u slučaju kada je sklopka zatvorena. Svoja
zapažanja napišite na sljedeće crte.

________________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________

Nadogradite spoj prikazan na slici 2.2. dodavanjem elektrolitskog kondenzatora na način

prikazan na slici 2.3. (VAŽNO: obavezno obratite pozornost na polaritet kondenzatora!!)

9 [V] C
E
B
BC107B
B
22 [kΩ]
E
220 [μF] C

Slika 2.3. Nadogradnja spoja bipolarnog tranzistora

kao sklopke dodavanjem kondenzatora.

- 12 -
 Praktikum elektronike - upute za vježbe

Uočite što se događa u spoju prikazanom na slici 2.3. u slučaju kada je sklopka otvorena te u
slučaju kada je sklopka zatvorena. Svoja zapažanja napišite na sljedeće crte.

________________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________

Usporedite način na koji se LED dioda u spoju pali i gasi u slučaju kada je u spoj ugrađen
kondenzator (slika 2.3.) u odnosu na slučaj kada u spoju nema kondenzatora (slika 2.2.). Svoja
zapažanja napišite na sljedeće crte.

________________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________

- 13 -
 Praktikum elektronike - upute za vježbe

VJEŽBA 3
Niskofrekventni oscilator

3.1. Niskofrekventni oscilator (zujalica)

Niskofrekventni oscilator (elektronički tongenerator ili zujalica) jedan je od jednostavnijih

elektroničkih sklopova koji se mogu napraviti korištenjem osnovnih elektroničkih elemenata. U
njemu se bipolarni tranzistori upotrebljavaju s ciljem pojačavanja ulaznog signala. Ovako pojačan
signal postaje dovoljno jak da se može čuti na zvučniku.
Na slici 3.1. prikazana je elektronička shema spoja niskofrekventnog oscilatora.

0,5 W
8Ω
0,15 μF

BC 107

25 kΩ
BC 327 4,5 V
+

20 kΩ
56 kΩ

Slika 3.1. Shema niskofrekventnog oscilatora.

Nakon što uspješno spojite prikazanu elektroničku shemu na projektnim pločama, možete
pomoću potenciometra mijenjati tonalitet zvuka koji se iz zvučnika čuje. Nakon uspješnog spajanja
prikazanog spoja, odgovorite na sljedeća pitanja.
1. Da li je potrebno voditi računa o polaritetu kondenzatora korištenog u spoju i zašto?

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

2. Koja je razlika između dvaju bipolarnih tranzistora korištenih u spoju?

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

- 14 -
 Praktikum elektronike - upute za vježbe

VJEŽBA 4
Astabil - izvedba pomoću bipolarnih tranzistora

4.1. Princip rada astabila zasnovanog na bipolarnim tranzistorima

Dioda D1 svijetli onda kada je tranzistor T1 otvoren. U tom je slučaju kondenzator C1 spojen
preko tranzistora T1 na negativan, a preko otpornika R2 na pozitivan pol izvora napajanja, te se
kondenzatora C1 puni, tj. napon na njemu raste. Kondenzator C2 se prazni preko baze tranzistora T1
te drži tranzistor T1 otvorenim.
Kako je pozitivan pol kondenzatora C1 spojen na bazu tranzistora T2, s porastom napona na
kondenzatoru C1 raste i iznos napona na kojemu se nalazi baza tranzistora T2. Kada taj napon
dosegne dovoljno velik iznos, tranzistor T2 se otvara i počinje voditi struju. Posljedica otvaranja
tranzistora T2 je protjecanje struje kroz diodu D2, te ta dioda počinje svijetliti. Također, otvaranjem
tranzistora T2 omogućava se punjenje kondenzatora C2 preko otpornika R3 i spoja na negativan pol
izvora napajanja preko otvorenog tranzistora T2.
Kondenzator C1, koji je uzrokovao otvaranje tranzistora T2, se preko baze tranzistora T2
počinje prazniti, te napon na njemu pada. Nakon nekog vremena iznos napona će pasti ispod
granice koja tranzistor T2 može držati otvorenim, te se tranzistor T2 zatvara. Za vrijeme dok je
tranzistor T2 bio otvoren, kondenzator C2 se napunio te je iznos napona dovoljan da otvori
tranzistor T1 na njemu dosegnut upravo u trenutku kada je napon na kondenzatoru C1 pao ispod
nivoa neophodnog za održavanje tranzistora T2 otvorenim. Ovo uzrokuje otvaranje tranzistora T1 i
paljenje diode D1, te zatvaranje tranzistora T2 i gašenje diode D2. Nakon toga se na kondenzatoru C1
počinju stvarati naponski uvjeti za ponovno otvaranje tranzistora T2 i ciklus se ponavlja. Na slici
4.1. prikazana je elektronička shema opisanog spoja.

+
100 [Ω] 100 [Ω] 100 [Ω] 100 [Ω] 9 [V]

47 [Ω] 47 [Ω]

22 [kΩ] R2 R3 22 [kΩ]

D1 D2
220 [μF] 220 [μF]
+ +

C C1 C2 C
B B
T1 T2
E E
-

Slika 4.1. Elektronička shema astabila.

- 15 -
 Praktikum elektronike - upute za vježbe

Položaj emitera, baze i kolektora tranzistora određuje se prema sljedećim crtežima (pogled
odozdo):

E C B

B B E C

C E

Nakon što uspješno spojite elektroničku shemu prikazanu na slici 4.1., promijenite vrijednosti
otpornika R2 i R3 (umjesto 22 [kΩ] stavite otpornike od 2,2 [kΩ]). Uočite što se događa sa brzinom
paljenja i gašenja dioda D1 i D2, te objasnite zašto je došlo do uočene promjene.

________________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________

Kako se odnosi brzina paljenja i gašenja LED dioda prema veličini otpornika R2 i R3?

________________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________

- 16 -
 Praktikum elektronike - upute za vježbe

VJEŽBA 5
Astabil - izvedba pomoću integriranog sklopa NE 555

5.1. Princip rada astabila zasnovanog na integriranom sklopu NE 555

Naizmjenično titrajući svjetlosni signal izveden je pomoću integriranog sklopa NE 555 koji
radi kao oscilator vrlo niske frekvencije koju prate dvije diode D1 i D2 spojene na izlazu iz sklopa
(nožica br. 3 integriranog sklopa NE 555).
Za rad integriranog sklopa potrebna su dva otpornika R1 i R2 i elektrolitski kondenzator C1.
Pomoću kondenzatora C1 i otpornika R2 možemo mijenjati frekvenciju uključivanja dioda D1 i D2.
Otpornici R3 i R4 ograničavaju struju dioda D1 i D2, koja ovisi o iznosu priključenog napona (u
ovom slučaju 4,5 [V]).
Na slici 5.1. prikazan je raspored nožica integriranog sklopa NE 555 (pogled odozgo):

8 7 6 5 8 7 6 5

NE 555 NE 555

1 2 3 4 1 2 3 4
Slika 5.1. Raspored nožica integriranog sklopa NE 555.

Na slici 5.2. prikazana je električna shema spoja integriranog sklopa NE 555 kao astabila.

D1
2,2 [kΩ] R1
4 8
7 R3 330 [Ω]
NE 555

200 [kΩ] R2 3 4,5 [V]

6
R4 330 [Ω]
2 1
4,7 [μF] C1 D2

Slika 5.2. Električna shema spoja integriranog sklopa NE 555 kao astabila.

- 17 -
 Praktikum elektronike - upute za vježbe

Nakon što uspješno spojite električnu shemu prikazanu na slici 5.2., promijenite vrijednost
otpornika R2 (umjesto 200 [kΩ] neka otpornik ima vrijednost od 100 [kΩ]). Uočite što se događa sa
brzinom paljenja i gašenja dioda D1 i D2, te objasnite zašto je došlo do uočene promjene.

________________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________

Kako se odnosi brzina paljenja i gašenja LED dioda prema veličini otpornika R2?

________________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________

U čemu je razlika između astabila izvedenog pomoću bipolarnih tranzistora (vježba 4.) i
astabila izvedenog pomoću integriranog sklopa NE 555?

________________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________

- 18 -