SABIRANJE I ODUZIMANJE PRIRODNIH BROJEVA

-PONAVLJANJE-

1. KOMUTATIVNOST SABIRANJA
Definiši svojstvo komutativnosti i zapiši ga u opštem obliku (str. 56.)
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________

2. ASOCIJATIVNOST SABIRANJA
Definiši svojstvo asocijativnosti i zapiši ga u opštem obliku (str. 57.)
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________

3. NULA KAO SABIRAK I NULA KAO UMANJILAC

Čemu je jednako:
a+0=
0+a=
a–0=
a–a=
Da li je moguće: 0 – a ? Zašto?

4. Primjenom svojstava združivawa izračunaj zbir uz najpovoljnije

grupisanje sabiraka:

a) 58 848 + 25 156 + 1 152 =

b) 39 999 + 54 122 + 10 001=

5. BROJEVNI IZRAZI SA SABIRANJEM I ODUZIMANJEM

Kako vršimo sabiranje i oduzimanje u brojevnim izrazima bez zagrada?

Definiši! (str 59.)
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________

Kako sabiremo i oduzimamo u brojevnim izrazima gdje se nalaze zagrade?

Definiši! (str 60.)
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
 Koristeći se ovim pravilom, izračunaj vrijednost brojevnih izraza:

a) 6 000 + 3 000 – (400 – 80) =

b) (1500 – 500) – (34 + 29) =

6. ZAVISNOST ZBIRA OD SABIRAKA

Šta će se desiti sa zbirom ako jedan sabirak povećamo za neki broj? A ako
ga smanjimo?
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________

7. NEPROMJENJLJIVOST ZBIRA I PRIMJENA

Definiši nepromjenjljivost zbira? (str 62.)

_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________

Izračunajzbir tako da jedan od sabiraka zaokružiš na sadržilac od hiljadu:

a) 6 200 + 3 800 =
b) 7 999 + 2 001 =

Jednakost 37 569 + 42 384 + 18 920 + 13 = 98 886 JE TAČNA (T).

Na osnovu ove jednakosti izračunaj zbir bez ponovnog sabiranja svih
sabiraka:
a) 37 569 + 42 385 + 18 925 + 13 =
b) 37 570 + 42 383 +18 925 + 25 =

8. ZAVISNOST RAZLIKE OD PROMJENE UMANJENIKA

Kako će se promijeniti razlika ako se umanjenik smanji ili poveća za neki

broj?
Definiši ovo svojstvo oduzimanja! (str. 64.)
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
Na osnovu ovog svojstva izračunaj:

Neka je m – n = 10 000, m, n Є N,

a) (m + 3 400) – n =
b) (m + 1 555) – n =
c) (m – 5 000) – n =
d) (m – 1 000) – n =

9. ZAVISNOST RAZLIKE OD PROMJENE UMANJENIKA

Kako zavisi razlika od promjene umanjenika?

Definiši ovo svojstvo! (str 65.)
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________

Na osnovu ovog svojstva izračunaj:

Neka je m – n = 15 000, m, n Є N,

a) m – (n + 1000) =
b) m – (n + 999) =
c) m – (n – 1 000) =
d) m – (n – 555) =

Sada možeš lako zaključiti i napisati:

Kako će se promijeniti razlika ako umanjenik povećamo za 1 100, a
umanjilac smanjimo za 1 200?
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________

10. ODUZIMANJE ZBIRA OD BROJA

Ovo svojstvo napiši u opštem obliku?

_____________________________________________________________

Primjer: 2 000 - ( 50 + 60 + 40 + 50) =

Vidimo da zbir u zagradi treba da oduzmemo od broja 2 000. To možemo
učiniti na dva načina. Prvi način je da saberemo sve što je u zagradi a zatim
da dobijeni zbir oduzmemo od broja 2 000.
Drugi način je da se oslobodimo zagrade a da ništa u njoj ne računamo. Tada
u zagradi sve mijenja svoj predznak. Što je bilo + prelazi u – i obratno:

2 000 - 50 - 60 - 40 - 50 =

Zašto ovo treba da znamo?

Ako nam je jedan od tih sabiraka nepoznata?!
Na primjer 2 000 – ( 50 + 60 + x + 50) = 1 800
Tada se moramo osloboditi zagrade.

To radimo ovako:

2 000 – 50 – 60 – x – 50 = 1 800
2 000 – 160 – x = 1 800
1 840 – x = 1 800

Po definiciji da nepoznati umanjilac izračunavamo tako da od umanjioca

oduzmemo razliku dobijamo:

x = 1 840 – 1 800
x = 40

Na osnovu ovog svojstva izračunaj tako da se prvo oslobodiš zagrade:

a) 15 340 – ( 340 + 5 000) =

b) 350 – (120 + 90 – 30) =
c) 1 000 – (500 + 100 – 200) =

11. IZRAZI SA PROMJENJLJIVOM

Šta je promjenjljiva? (str 70.)

_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________

Izračunaj:

x 10 20 30 40
90 - x
Popuni tablicu:

z 45 145 1 145 10 145

z + 15

12. JEDNAČINE OBLIKA x + a = b i a + x = b

Kako pronalazimo nepoznati sabirak u jednačini?

definiši i napiši u opštem obliku! (str. 73.)

Izračunaj i provjeri rješenje:

a) x + 25 000 = 75 500

b) 34 000 + x = 95 000

Sastavi odgovarajuću jednačinu i odredi njeno rješenje:

Koji broj treba dodati broju 15 000 da bi se dobio broj 45 000?

13. JEDNAČINE OBLIKA x – a = b, ia–x=b

Kako ronalazimo nepznatu x ako nam je nepoznata umanjenik, a kako ako je

nepoznata umanjilac.
Definiši i napiši u opštem obliku. (str 74.)

_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
Izračunaj.

a) x – 25 000 = 100 000

b) x – 15 000 = 45 500
c) 50 000 – x = 1
d) 100 000 – x = 99 999
e) (x – 10 000) – 30 000 = 100 000