Pisanje seminarskog rada

Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju, kolegij Osnove pedagogije ak. god. 2017/2018
Vrste akademskih radova

 Esej
 Referat
 Seminarski rad
 Diplomski rad
 Magistarski rad
 Doktorska disertacija
Što je seminarski rad

 samostalna stručna obrada određene teme

 omogućuje šire i dublje upoznavanje s određenom tematikom
 stjecanje iskustva pisanja stručnog i znanstvenog djela
 razvija sposobnost samostalnog služenja literaturom u pismenoj obradi neke teme
 razvija sposobnost uobličavanja misli, ideja i stavova
Struktura seminarskog rada

 Naslov
 (Sadržaj)
 Uvod
 Glavni dio (tijelo seminarskog rada)
 Zaključak
 Literatura (Popis literature)
 (Prilozi)
Tehničke karakteristike

 opseg: 5 stranica teksta (u opseg od pet stranica ne računaju se naslovnica i sadržaj)

 vrsta slova: Times New Roman,
 broj točaka (veličina slova): 12,
 prored: 1,5;
Bibliografski izvori – osnovna podjela

 primarni izvori - „činjenice i informacije koje se tiču neposredno predmeta istraživanja”

(Oraić Tolić, 2011, 201)
 npr. autorska djela / originalna djela (članak, monografija...)
 sekundarni izvori - „knjige i članci koji analiziraju primarne izvore” (Oraić Tolić, 2011, 202)
 npr. enciklopedije, leksikoni, pregledi...
Bibliografski izvori - vrste

 knjiga
 časopis
 novine
 baze podataka
 internetska stranica
 radijska ili televizijska emisija
 javno predavanje
 privatni razgovor
 ...
Korištenje bibliografskih izvora

 izravno navođenje - citiranje

 neizravno navođenje – parafraziranje
 sažimanje i upućivanje
Izravno navođenje ili citiranje

 doslovno preuzimanje tuđeg teksta

 podupiranje osobnog stajališta
 suprotstavljanje
 obilježava se navodnicima ili posebno uvučenim odlomkom i manjom veličinom slova
 npr. „Između odraslih, na jednoj, i djece i mladih na drugoj strani, u pedagoškim institucijama
uspostavljaju se personalni odnosi.” (Bašić, 2015, 11)
Neizravno navođenje ili parafraziranje

 prepričavanje vlastitim riječima (tuđih ideja odnosno teksta)

 kad argumentacija nije neposredno vezana uz izvor
 kad se tuđe ideje formuliraju na drugačiji način ili nadopunjavaju
 obilježavaju se bibliografskim podatcima (pozivanje na izvor)
 npr. Bašić govori o uspostavljanju personalnih odnosa između odraslih i djece u pedagoškim
institucijama (Bašić, 2015)
Sažimanje i upućivanje

 sažimanje: ukratko sažeta ideja ili argument bez navođenja originalnih formulacija
 samo kao dodatna informacija kojom se upućuje u širi kontekst
 na sažimanje se upućuje u bilješkama (fusnotama) kraticom Usp. (usporedi)
 upućivanje je najopćenitiji poziv na tuđi tekst odnosno ideju (služi kao naznaka izvora
važnog za temu)
 npr. O obilježjima pedagoškog odnosa pisala je Bašić (Usp. Bašić, 2015)
Bibliografske jedinice

 podatci za točnu identifikaciju bibliografskog izvora kojeg se citira, parafrazira, sažima ili se
na njega upućuje
 minimalni podatci su:
 autor
 naslov
 mjesto
 izdavač
 godina
Stilovi navođenja literature

 tehnike referiranja na izvor i navođenja literature

 najpoznatiji su:
 Oksfordski stil (Oxford style, češći u humanističkim znanostima)
 Harvardski stil (češći u društvenim i prirodnim znanostima)
 APA (American psychological association style)
 Vankuverski stil (Vancouver style)
 Čikaški stil (The Chicago manual of style)
Harvardski stil („autor-godina”)

 „temeljni model” (Oraić Tolić, 2011, 472):

 „nakon rasprave o literaturi, ključne riječi ili citata u tekstnoti se navode autorovo ime, godina i
stranica”
 nakon teksta u zagradi se navodi autor, godina i stranica (u slučaju citiranja)
 ako rad ima dva autora navode se oba prezimena
 ako rad ima tri i više autora navodi se prezime prvog autora i oznaka „i sur.”

 „puni bibliografski podatci se donose u popisu literature”

 Navođenje korištene literature

 Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju. Odluka o diplomskim radovima. Dostupno na:

http://pedagogija.ffzg.hr/web-new/nastavni-plan/ [20. listopada 2017]
 na kraju rada se navodi SAMO ona literatura koja je korištena u tekstu
 navodi se abecednim redom prema prezimenima autora te kronološkim redom za radove
istog autora
 više radova istog autora objavljenih u istoj godini se dodatno označuje malim slovima
abecede redom koliko je potrebno (npr. a, b, c itd.) iza godine izdanja
 za zajednički rad više autora navode se imena svih autora
Navođenje knjiga

 Prezime, inicijal(i) autora. (godina izdavanja) Naslov: podnaslov. Podatak o izdanju. Mjesto
izdavanja: Nakladnik.
 Poljak, V. (1980) Didaktika. Zagreb: Školska knjiga.
 Bognar, L. i Matijević, M. (2002) Didaktika. Zagreb: Školska knjiga.
Znanstveni i stručni članci u časopisima

 Prezime, inicijal(i) autora. (godina izdavanja) Naslov članka: podnaslov. Naslov časopisa.
Oznaka sveska/godišta/volumena (broj), str. početna - završna.

 Palekčić, M. (2005) Utjecaj kvalitete nastave na postignuća učenika. Pedagogijska istraživanja, II

(2), str. 209-233.
Poglavlja u knjizi, znanstveni i stručni radovi u zbornicima i
zbirkama radova i natuknica u enciklopediji

 1. Poglavlje u knjizi
 Prezime, inicijal(i) autora. (godina izdavanja) Naslov poglavlja: podnaslov poglavlja. U: Prezime, inicijal(i)
urednika., ur., Naslov knjige: podnaslov. Podatak o izdanju. Mjesto izdavanja: Nakladnik, str. početna - završna.
 Jurić, V. (2007) Kurikulum suvremene škole. U: Previšić, V. ur., Kurikulum: teorije – metodologija – sadržaj – struktura. Zagreb:
Školska knjiga, str. 253-303.

 2. Znanstveni i stručni rad u zborniku i zbirci radova

 Prezime, inicijal(i) autora. (godina izdavanja) Naslov rada: podnaslov. U: Prezime, inicijal(i) urednika., ur., Naslov
zbornika: podnaslov. Mjesto izdavanja: Nakladnik, str. početna - završna.
 Kovač, V., Ledić, J., Rafajac, B. (2002) Prema sveučilištu koje uči. U: Rosić, M., ur. Odnos pedagogijske teorije i pedagoške
prakse. Rijeka: Filozofski fakultet, str. 41-47.

 3. Natuknica u enciklopediji
 Naslov enciklopedije (godina izdavanja) Naslov natuknice: podnaslov. Podatak o izdanju. Mjesto izdavanja:
Nakladnik, Sv. broj sveska.
 Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (1977) Bibliografija. 3. izd. Zagreb: JLZ. Sv. 1.
Magistarski radovi i disertacije

 Prezime, inicijal(i) autora. (godina izdavanja) Naslov. Magistarski rad. Mjesto izdavanja:
Nakladnik.

 Komar, Z. (2011) Teorija pedagogije s obzirom na pojam svrhe. Doktorska disertacija. Zagreb:
Filozofski fakultet.
Zakoni, pravilnici i upute

 Naslov publikacije u kojoj je zakon objavljen (godina izdavanja) Naslov zakona :

podnaslov. Mjesto izdavanja: Nakladnik, oznaka sveska/godišta (broj), str. početna-
završna.
 Narodne novine (1992) Zakon o visokim učilištima. Zagreb: Narodne novine d.d., 49 (1), str. 2142-
2159.
Web-stranica

 Prezime, inicijal(i) autora. (godina izdavanja) Naslov: podnaslov [online]. Mjesto izdavanja:
Nakladnik (nakladnik u tradicionalnom smislu ili organizacija odgovorna za održavanje
stranice na internetu). Dostupno na: URL [datum posjete stranici]

 Holland, M. (1996) Harvard System [online]. Poole: Bournemouth University. Dostupno na:
http://www.bournemouth.ac.uk/servicedepts/lis/LIS_Pub/harvardsyst.html [06. prosinca 1996.]
Članak u elektroničkom časopisu ili bazi
podataka

 Prezime, inicijal(i) autora. (godina izdavanja). Naslov: podnaslov. Naslov časopisa [online],
volumen/godište (broj). Dostupno na: URL ili naziv online baze podataka [datum posjete
stranici]
 Malhotra, Y. (2003) The knowledge application gap in information systems research and
education and their quest for the dependent variable. Information Resources Management
journal [online], 16 (2). Dostupno na: Proquest. [17. veljače 2004.]
Korištena literatura

 Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju. Odluka o diplomskim radovima. Dostupno na:

http://pedagogija.ffzg.hr/web-new/nastavni-plan/ [20. listopada 2017]
 Oraić Tolić, D. (2011) Akademsko pismo: strategije i tehnike klasične retorike za suvremene
studentice i studente. Zagreb: Naklada Ljevak.
Samo dobar čitač piše dobru knjigu!
Ralph Waldo Emerson