Akademsko pismo i vrste znanstvene proze

Akademsko je pismo oblik argumentacijskoga

diskursa – retorički poduhvat koji se poduzima u
akademskoj zajednici radi širenja i prenošenja,
savladavanja i ovjeravanja znanja te postizanja
akademskih i stručnih naziva i akademskih
stupnjeva.
- širenje i prenošenje znanje
- savladavanje i ovjeravanje znanja
- akademski gradusi
• Vrste akademske proze:
• - Znanstveni radovi
• - Stručni radovi
- Znanstveno-stručni radovi: enciklopedije,
leksikoni, bibliografije...
• - Akademski radovi
• ZNANSTVENI RADOVI

1. Izvorni znanstveni članak (engl. original

scientific paper)
- Orginalan doprinos problemu
- Objavljen u znanstvenim publikacijama
- Potrebne recenzije
2. Pregledni članak (engl. review article/paper)
- Znanstveni tekst između 10 i 49 kartica
- Karakterističan za nova područja istraživanja i u
nastavnoj djelatnosti
- Diplomski ili magistarski rad
3. Monografija (engl. Monograph)
- Dokumentira dosadašnja istraživanja
- Nudi analizu odabrane teme
- Danas zamjenjena zbornikom znanstvenih
radova
STRUČNI RADOVI
1. Stručni članak (engl. professional
article/paper)
- Sažima postojeća znanja o temi ili problemu
- Stučni časopisi
2. Recenzija (engl. peer review)
- kritička ocjena znanstvenog, stručnog ili
akademskog rada
- Procedura izdavanja recenzije
3. Prikaz (engl. Review)
- u širem smislu: opis i ocjena stanja na
pojedinom znanstvenom području
- u užem smislu: analitički i kritički osvrt na djelo
(engl. book review)
- prikaz se piše o objavljenom tekstu, za razliku
od recenzije
- Važno je ocjeniti djelo, a ne iznositi svoje teorije
4. Izvješće (engl. Report)
- Članci u kojima se raspravlja o rezultatima
znanstvenog rada
- Ocjena magistarski ili doktorskih radova,
izvješća komisije o izboru u akademska zvanja
- Rad u kojem se opisuje tok istraživanja,
odnosno projekta.
5. Knjiga (engl. Book) po definiciji UNESCO-a jest
ukoričeni tekst znanstvenoga, stručnoga,
umjetničkoga ili drugoga tipa koji je opsegom
veći od 49 kartica.
- Kartica teksta znači 1800 znakova s razmacima.
AKADEMSKI RADOVI
- Profesionalno osposobljavanje
- Stjecanje stručnih i akademskih naziva
1. Esej (engl. Essay)
- Najjednostavniji oblik akademske proze: od 2
do 5 kartica
- Književni, politički, novinarski (kolumne),
akademski...
- Uvod; tijelo teksta i zaključak
2. Referat (engl. Paper)
- od 5 do 10 kartica
- obrada tema iz nastavnog programa
- Uvod; razrada teme; zaključak i literatura
- Pokazati razumijevanje tretirane teme
3. Seminarski rad (engl. term paper/paper)
- viši oblik akademskog rada: oko 15 kartica
- proširuju se znanja iz nastavnog predmeta,
naglašava metodologija rada i savladava tehnika
znanastvenog rada
- Srodnost sa stučnim radom
4. Diplomski rad (engl. diploma essay)
- Samostalno rješavanje problema iz struke

5. Magistarski rad ili magistarska teza (engl.

M.A./M.S. thesis)
- orginalni znanstveni doprinos

6. Doktorska disertacija (engl. dissertation,

doctoral thesis)
- orginalnost teme, metodologija i rezultat
 PRONALAŽENJE IZVORA
Izvori se djele na primarne i sekundarne
Primarni izvori – činjenice koje se tiču
neposredno predmeta istraživanja
– Primatni izvori u teologiji
– Primatni izvori u filozofiji
Sekundarni izvori – knjige i članci koji analiziraju
primarne izvore
- Granica između primarnih i sekundarnih izvora često
je fluidna
Svrha sekundarnih izvora:
- Uključuju nas u lanac znanstvenog istraživanja
- Odajemo priznanje onima koji su se bavili
temama
- Proširuju vidike i znanja o predmetu
istraživanja
- Koriste se u nedostatku primarnih izvora
- Opreznost prilikom korištenja sekundarnih
izvora
• Radna bibliografija
- Nepotpuni popis literature
- Prezime i ime autora, naslov, mjesto, izdavač,
godina izdanja knjige ili časopisa...
- Razlika između radne i konačne bibliografije
• Kada treba citirati?
- Kada tuđe riječi podupiru vaše stajalište o temi
- Kada tuđe riječi zastupaju suprotno stajalište o
temi
- Kada riječi imaju autora
- Kada su riječi iz citata posve nove
• Kada treba parafrizirati?
- Blisko plagiranju i plagijatu
- U slučaju kada tuđu ideju možete izraziti bolje
nego što je to u izvorniku
- Sve, a ne samo nekoliko riječi zamjeniti
vlastitim
• Kada treba sažimati?
- Najkraći način iznošenja ideje tuđeg teksta
- Način obilježavanja parafraze i sažimanja
• Izbor i priređivanje citata
1. Izaberite originalan izvor, a ne izvor iz druge ili
treće ruke
2. Citirajte po viđenju (de visu), a ne po sjećanju
3. Ako izvor ima više varijanata, citirajte uvijek
jednu verziju
4. Nekoliko puta pregledati citat
5. Obilježiti citat navodnicima
6. Pravopis
• Deset zapovijedi doktorske disertacije
1. Ja sam disertacija tvoja i nemaj drugih radova dok mene pišeš (tako ćeš
napraviti sve na vrijeme).
2. Ne razmeći se doktorskom titulom uzalud (to je nepristojno).
3. Idi redovno na predavanja i konsultacije, a nakon odbrane na znanstvene
skupove te objavljuj znanstvene radove (disertacija je samo licencija za budući
znanstveni rad).
4. Poštuj mentora i mentoricu kao što oni poštuju tebe (tako će rad na
disertaciji biti obostrano ugodno iskustvo).
5. Ne plati drugomu da napiše disertaciju umjesto tebe (tako ćeš dokazati da
znanost nije korumpirana).
6. Ne zavidi drugomu na njegovu radu, nego se brini za svoj (tako ćeš sigurno
uspjeti).
7. Ne kradi tuđe misli i ideje (to je nepošteno).
8. Ne citiraj lažno, tj. krivo (to je traljavo).
9. Ne citiraj bez navodnika, tj. ne plagiraj (to je besramno).
10. Ne poželi prepisati disertaciju s interneta (to je kraj akademske karijere).
STRUKTURA I DIJELOVI AKADEMSKE PROZE

• Obavezni dijelovi rada:

naslov, sadržaj, uvod, tijelo teksta, zaključak,
bibliografija, literatura, sažetak i ključne riječi
• Neobavezni dijelovi rada:
posveta, popis ilustracija, popis kratica, zahvala i
različiti dodaci: riječnik manje poznatih riječi,
kazalo imena i pojmova, bografija.
• Naslov
- Sinteza sadržaja ili osnovna ideja rada
- Ključne riječi i eliminacija sveg nebitnog
- Naslov „prezime”, a podnaslov „ime” rada
- Zadani naslovi – niže razine akademskog
obrazovanja, slobodne teme – viši nivoi
• Naslov
1. da tema odgovara vašim interesima
2. Da poznajete znanstveno područje, polje, granu
3. Da je tema nova, ili nov pristup
4. Optimalan opseg
5. Dostupnost literature
6. Vrijeme, prostor i materijalni uslovi
7. Strani jezici
• Sadržaj

- Popis dijelova rada

- Vizuelno uprizorenje rada
- Sadržaj na početku ili kraju rada
- Sturkturne razine sadržaja identične tekstu
• Uvod
- Prvi dio osnovnog teksta
- Uvod u kraćim i dužim akademskim radovima
- 10% opsega osnovnog teksta
- Što kraći uvod, to bolje!
- Elementi uvoda:
1. Kontekst istraživanja
2. Vlastito istaživačko pitanje
3. Važnost i doprinos istraživačkog pitanja
4. U obimnijim radovima - metodologija
• Tijelo teksta
- središnji dio akademske proze
- Razrade teme i argumentacija: citati, činjenice,
statistički podaci kojim se dokazuje glavna ideja
- Tijelo teksta je ispunjenje obećanja iz uvoda
- Dijelovi tijela teksta: poglavlje, odjeljak,
pododjeljak i odlomak
- 80-85% osnovnog teksta
• Zaključak
- Završni dio tekst
- Sve važnije informacije o tekstu
- Zaključak: formira glavnu ideju rada
- Izbjegavati ponavljanje već korištenih izraza
- 5-10% ukupnog teksta

• Bibliografija i literatura
Bibliografija – popis svih relevantnih izvora za
temu
Literatura – popis korištenih izvora
• Sažetak
a) Opisni sažetak –abstracr – opisuje sadržaj
b) Informativni sažetak – summary – koncentrira se na
ideje i rezultate
- Često puta određen broj riječi u sažetku
- Ukazuje na: svrhu istraživanja, specifičnost
predmeta, primjenjene metode, rezultate
istraživanja i zaključak
- Ne smije sadržavati: govor u prvom licu jedinine,
nepotrebne detalje, citate i pimjere, sručnu
terminologiju
- Metodologija izrade sažetka
• Ključne riječi

• Odlomak
- Količina teksta, nekoliko rečenica, koja izražava
ideju
- KONEKTORI – frate koje služe za organizaciju
teksta
- Veznici u rečenici - konektori u odlomku
 CITIRANJE I CITATI
• Tri osnovna načina upotrebe literature:
citiranje, parafraziranje i sažimanje
• CITAT
Lat. cito – navodim, doslovno preuzeti dijelovi
tuđeg teksta
Kada i zašto se citira?
a) Odavanje priznaja drugim autorima
b) Zaštita od plagijata
c) Snaga argumentacije
d) Širina informacije
• Odlike i manjkavosti citiranja
a) Referentnost
b) Tačnost
c) Obilježenost
d) Funkcionalnost: ilustrativni, polemički, dijaloški
• Parafraziranje
- grč. paraphrázein – prepričati – tuđe ideje i
argumenti nisu doslovno prwnešeni, već prepričani
- Pravila parafraziranja:
a) Vlastite riječi
b) Isti smisao tuđe ideje
c) Bez navodnika, ali sa bibliografskim podacima u
fus-nosti
• Tehnike parafraziranja
a) Pročitati tekst
b) Odložiti tekst na stranu
c) Prepričati vastitim riječima
d) Usporediti izvorni i parafrazirani tekst
e) Provjeriti jesu li sve riječi i sintagme vlastite

Parafraziranje i plagijat
• Sažimanje i upućivanje
- Sažimanje ideje ili argumenta
- Naslabiji dokaz u akademskoj prozi
- Ne obilježava se navodnicima, ali se na
sažimanje upućuje kroz fus-notu kraticom
„usp.”
 CITATNICE I CITATNI STILOVI
• Biblipgrafske bilješke o podacima potrebnim za
identifikaciju citiranih izvora
• Fusnote – bilješke pod tekstom
• Tekstnote – bilješke u tekstu
• Endnote – bilješke na kraju teksta
• Fusnote
Fuss – noga, stopalo i nota – bilješka
Bilješka pod tekstom
a) Bibliografske – upućuju na literaturu
b) Eksplikativne – donose dodatne informacije i
komentare
• Tekstnota
- Bibliografske bilješke u zagradama koje upućuju na
literaturu
- Sadrže: prezime autora, godinu i broj stranica
(Hafizović, 2015:21)
(Hafizović 2015:21)
(Hafizović 2015,21)
- Ako dva autora imaju isto prezime, piše se inicijal imena
- Više od tri autora, piše se samo prezime prvog i kratica
dr. (Mihanović i dr., 1993: 14)
- Ako je isti autor objavio dva ili više naslova u jednoj
godini dodaje se slovo abecede uz godinu
(Pavličić, 2010a: 43) (Pavličić, 2010b: 143)
• Bilješke na kraju teksta
- Isti tip citatnice kao i fusnota, jedina je razlika u
mjesto na kojem dolaze

• Bibliografske jedinice
Minimalni podaci u bibliografskoj jedinici: autor,
naslov, mjesto, izdavač, godina.
• Citiranje elektroničkih izvora
• Dvije vrste elektroničkih izvora: mrežni izvori i
elektronički mediji
• Mrežni izvori
- U užem smislu: virtualni oblik klasičnog teksta
(online knjige, članci, zbornici...). Sadrže sve
elemete prontanog teksta, uz dodatak mrežne
adrese URL i datuma pristupa
- • autor • godina • naslov • URL • izdavač •
datum pristupa.
- U širem smislu: web-site, e-mail...
• Elektronički mediji.

Bibliografija i literatura
- bibliografija širi pojam: popis ukupne
relevantne literature

- Literatura uži pojam od bibliografije: popis djela

koja su upotrebljena u znanstvenom radu
 CITATNI STILOVI
• Citatni su stilovi tehnike pisanja citatnica i
bibliografskih jedinica.
• • Oxfordski stil
• • Harvardski stil
• Oxfordski citatni stil
- Humanističke nauke
Model Oxfordskog stila:
- Bibliografski podaci u fusnotama
- Na kraju citata upisuje se arapska brojka
- Broj fusnote ponavlja se ispod crte teksta
- Uz broj ispod teksta se unose bibliog. Podaci
- Brojevni se nižu do graja teksta
- Fusnote se mogu podjeliti po poglavljima
• Prednosti:
- Lahka preglednost literature
- Čistoća osnovnog teksta
- Mogućnost korištenja ekplikativnih fusnota
- Skraćenje osnovnog teksta
• Elementi Oxfordskog stila
• Broj fusnote
• Autorovo ime i prezime
• Naslov knjige
• Mjesto
• Izdavač
• Godina uzdanja
• Stranica
• Primjer: 1) F. Abdulah Šarčević, Iskustvo vremena (Sarajev:
Svjetlost, 2007), 30.
• 2) B. Šarčević, Abdulah. Iskustvo vremena. Sarajev: Svjetlost,
2007.
•  
 Pojedinačni autor

• Fusnota:
1. Autorovo Ime i Prezime,
2. Naslov knjige: Podnaslov
knjige
3. Izdavač, mjesto i godina
izdanja
4. stranica XX–XX.
• Bibliografija/Literatura
1. Autorovo Prezime,
autorovo Ime,
2. Naslov knjige:
Podnaslov knjige,
3. Izdavač, mjesto i
godina izdanja
 Pojedinačni autor
Fusnota:
Rešid Hafizović, Teološko tumačenje stubova
islama, Connectum, Sarajevo, 2015, XX.

Literatura:
Hafizović, Rešid, Teološko tumačenje stubova
islama, Connectum, Sarajevo, 2015.
 Dva autor
• Fusnota: • Bibliografija/Literatura:
1. Ime i Prezime 1. autora i 1. Prezime 1. autora, Ime
Ime i Prezime 2. autora, 1. autora i Ime i Prezime 2.
2. Naslov knjige: Autora,
Podnaslov knjige, 2. Naslov knjige:
3. Izdavač, mjesto i godina Podnaslov knjige,
izdanja, 3. Izdavač, mjesto i godina
4. stranica XX–XX. izdanja.
 Dva autora
• Fusnota:
Adnan Silajdžić i Samir Beglerović, Akaidska učenja
Ebu Hanife: Hanefijska tradicija tumačenja osnova
islamskog vjerovanja, El-Kalem, Sarajevo, 2016, XX.
• Bibliografija:
Silajdžić, Adnan i Beglerović, Samir, Akaidska učenja
Ebu Hanife: Hanefijska tradicija tumačenja osnova
islamskog vjerovanja, El-Kalem, Sarajevo, 2016.
 Tri autora
• Fusnota:
1. Ime i Prezime 1. autora,
Ime i Prezime 2. autora i
Ime i Prezime 3. autora,
2. Naslov knjige:
Podnaslov knjige,
3. Izdavač, mjesto i godina
izdanja,
4. stranica XX–XX.
• Bibliografija:
1. Prezime 1. autora, Ime
1. autora, Ime i Prezime 2.
autora i Ime i Prezime 3.
Autora,
2. Naslov knjige:
Podnaslov knjige,
3. Izdavač, mjesto i godina
izdanja.
 Više od tri autora
• Fusnota:
1. Ime i Prezime 1. Autora
i dr.,
2. Naslov knjige:
Podnaslov knjige,
3. Izdavač, mjesto i godina
izdanja,
4. stranica XX–XX.
• Bibliografija:
1. Prezime 1. autora, Ime
1. autora, Ime i Prezime 2.
autora, (...) i Ime i Prezime
posljednjega u nizu autora,
2. Naslov knjige:
Podnaslov knjige,
3. Izdavač, mjesto i godina
izdanja.
 Poglavlje u knjizi
• Fusnota:
1. Ime i prezime autora
poglavlja,
2. „Naslov poglavlja“,
3. u: Naslov knjige,
4. ur. urednikovo Ime i
Prezime
5. Izdavač, mjesto i godina
izdanja
6. stranica
• Bibliografija:
1. Prezime, ime autora
poglavlja,
2. „Naslov poglavlja“,
3. u: Naslov knjige,
4. ur. urednikovo Ime i
prezime,
5. Izdavač, mjesto i godina
izdanja
 Poglavlje u knjizi
• Fusnota:
Nerkez Smailagić, „Eš'arizam i maturidizam“ u:
Rane škole kelama, ur. Adnan Silajdžić, Fakultet
islamskih nauka, 2004., XX.
• Bibliografija:
Smailagić, Nerkez, „Eš'arizam i maturidizam“ u:
Rane škole kelama, ur. Adnan Silajdžić, Fakultet
islamskih nauka, 2004.
 Članak u časopisima
• Fusnota: • Bibliografija:
1. Ime i prezime autora, 1. Prezime i ime autora,
2. „Naslov članka“ 2. „Naslov članka“
3. Naslov časopisa 3. Naslov časopisa
4. Godište, broj, datum 4. Godište, broj, datum.
5. Stranica
 Članak u časopisima
• Fusnota:
Rešid Hafizović, „O sudbini našoj nasušnoj“,
Islamska misao, 3, 36/1981., XX.  
• Bibliografija:
Hafizović, Rešid, „O sudbini našoj nasušnoj“,
Islamska misao, 3, 36/1981.
 Online članak
• Fusnota: • Bibliografija:
1. Autorovo ime i prezime 1. Prezime i ime autora
2. „Naslov članka“ 2. „Naslov članka“
3. Naslov časopisa 3. Naslov časopisa
4. Godište, broj, datum, 4. Godište, broj, datum.
5. URL 5. URL
6. datum pristupa 6. Datum pristupa
 Online članak
• Fusnota:
Orhan Jašić, „Fenomenologija religije kao grana religiologije“,
Znakovi vremana, XV, 55/2012,
https://www.ibn-sina.net/images/pdf/znakovi/55/215_ORHAN_J
ASIC.pdf
, 10.09.218.
• Bibliografija:
Jašić, Orhan, „Fenomenologija religije kao grana religiologije“,
Znakovi vremana, XV, 55/2012,
https://www.ibn-sina.net/images/pdf/znakovi/55/215_ORHAN_J
ASIC.pdf
, 10.09.218.
 Urednici i prevodioci uz autora
• Ako se uz autorovo ime pojavljuju imena
urednika ili prevodilaca, urednikovo se i
prevodiočevo ime upisuje nakon naslova
knjige s pripadnim kraticama ili cijelim
formulacijama (Prev., Prevela, Preveo, Prevod,
Priredili, Ur., Uredile i sl.).
• Ibn Kesir, Kazivanje o vjerovjesnicima, (preveo:
Ahmed Adilović), Ilum, Bužim, 2007.