 Rezultati naučnog rada objavljuju se u

različitim oblicima pisanoga teksta.

 Naučni tekst se može definisati kao oblik
argumentacijske proze koja ima svoje moduse i
pravila, svoje žanrove i vrste.
 Po opštoj klasifikaciji tekstovi koji obrađuju znanstvene
probleme dijele se na znanstvene i stručne. Katkad se
upotrebljava i pojam znanstveno-stručni radovi. To su
prije svega oblici poput enciklopedija, leksikona,
rječnika, udžbenika i bibliografija, koji su utemeljeni na
postojećem znanju, ali zahtijevaju ogroman naučni trud.
 Znanstveni i stručni radovi mogu biti akademski
ako su nastali za potrebe sticanja akademskih i stručnih
naziva. Tako možemo izdvojiti tri osnovne vrste
znanstvene proze: znanstvene, stručne i akademske
radove.
• Znanstveni radovi:

• Izvorni znanstveni članak

• Prethodno saopštenje
• Pregledni članak
• Monografija
• Projekat (studija)
 (engl. original scientific paper, njem. Wissenschaftlicher
 Originalbeitrag) sadrži originalan doprinos problematici, bilo da je
riječ o novoj temi bilo novome pogledu na problematiku, novoj
metodologiji, eksperimentu ili tehničkome otkriću. Izvorni
znanstveni rad, da bi bio tako tretiran, treba da bude objavljen u
primarnim znanstvenim
 publikacijama ili onima koje imaju taj status, što je kodificirano
posebnim Pravilnikom o mjerilima vrednovanja časopisa i
publikacija s međunarodno priznatom recenzijom te s njima po
vrsnoći izjednačenih časopisa i publikacija. U takvim publikacijama
članak prolazi kroz proces recenziranja u kojem se provjerava i
ocjenjuje njegova sadržajna i formalna izvrsnost. Tako i taj primjer
pokazuje da je znanost društvena institucija u sklopu znanstvene
zajednice koja na propisani način ocjenjuje, prosuđuje i kontroliše
naučni rad.
 (engl. provisional communication ili
preliminary note, njem. Vorlaufige Mitteilung)
kratka je bilješka – prvo obaviještenje o
početku istraživanja. Sadrži bitne informacije,
ali ne i cjelokupnu argumentaciju.
 (engl. review article/paper, njem. Ubersichtarbeit) obimniji
je znanstveni tekst između 10 i 49 kartica u kojem se daje
uvid u problematiku, raspravlja o prethodnim istraživanjima
i daje predlog novim pristupima ili rješenjima problema.
Naročito je koristan u novim područjima istraživanja te u
nastavnoj djelatnosti jer donosi jednostavan, kritički i sažet
prikaz građe. Kao žanr vrlo je pogodan za diplomski i
magistarski rad.
 Svaki od tri navedena tipa teksta, ako je bio predstavljen na
naučnom skupu pa objavljen u zborniku radova sa skupa,
može biti kategorisan u posebnu grupu izlaganja sa naučnog
skupa (engl. conference paper, njem. Tagungsbeitrag).
 (engl. monograph, njem. Monographie) opsežna je
rasprava o užem predmetu ili problemu u obliku kraće
knjige ili dužeg članka koja temeljno dokumentuje
dosadašnja istraživanja i daje iscrpnu analizu odabrane
teme. Dominantna je vrsta naučnog teksta u 19. vijeku.
Danas je zamijenjena efikasnijim oblikom – zbornikom
znanstvenih radova, u kojem grupa autora, okupljena
oko ideje urednika, obrađuje odabranu temu ili
problem. Piše se za znanstvenu i stručnu publiku. Čest
je oblik u klasičnim magistarskim tezama i doktorskim
disertacijama u humanistici.
 (engl. scientific project/study, njem. wissenschaftliches Projekt/wissenschaftliche
Studie) poseban je žanr znanstvenog, najčešće kolektivnog rada koji nosilac
projekta (vlada, ministarstvo, investitori) povjerava specijalizovanim institucijama
da se obavi pod znanstvenim nadzorom onih koji vode istraživanja.
 Sastoji se od predloga projekta, rada na projektu i izvještaja, koji se ubraja u
stručne radove. Predlog projekta sadrži podatke o vrsti istraživanja
(fundamentalno, primijenjeno, razvojno), o glavnom i ostalim istraživačima, o
stepenu spoznaja na istraživačkom području, o dinamici rada, ciljevima,
očekivanom doprinosu, mogućim korisnicima i sl.
 Rezultati projekta objavljuju se u zbornicima radova ako je riječ o „neusmjerenim“
fundamentalnim istraživanjima ili nalaze primjenu u praksi ako je riječ o
„usmjerenim“ fundamentalnim istraživanjima, primijenjenim ili razvojnim
istraživanjima. Znanstvenom radu pripadaju određeni oblici i aspekti rada na
enciklopedijama, leksikonima, rječnicima, udžbenicima i bibliografijama.
 Stručni članak
 Recenzija
 Prikaz
 Izvještaj
 Knjiga
 (engl. professional article/paper, njem.
fachlicher Beitrag) ne sadrži nove spoznaje,
nego na pregledan i informativan način sažima
postojeća znanja o temi, problemu ili području
radi širenja već poznatih spoznaja ili njihove
primjene u praksi. Objavljuje se u stručnim
časopisima.
 (engl. peer review, njem. redaktionsinternes Gutachten,
danas u upotrebi anglicizam) jeste odgovorna kritička
ocjena znanstvenoga, stručnoga ili akademskoga rada i
njegovog doprinosa znanstvenomu području, odnosno
struci. Piše se kao mišljenje o vrijednosti rukopisa za
objavljivanje.
 Termin i praksu peer review uveo je Henry Oldenburg,
osnivački urednik najstarijega redovnog znanstvenog
časopisa Philosophical Transactions of the Royal
Society, koji uz kraći prekid izlazi u Londonu od 1665.
 engl. review, njem. Rezension) u širem je smislu opis i
ocjena informacija i stanja na pojedinom znanstvenom
području ili u struci. U užem smislu to je analitički i kritički
osvrt na djelo (engl. book review), najčešće u određenoj vrsti
časopisa. Za razliku od recenzije, koja se piše o
neobjavljenome rukopisu, prikaz knjige piše se o
objavljenome tekstu. U prvome se slučaju nedostaci mogu
ukloniti, u drugome je sud konačan. Recenzije pišu osobe
istoga ili višega znanstvenog zvanja, a prikaze knjiga svako
ko je djelo pročitao. Osnovno je pravilo: važno je ocijeniti
djelo (sadržaj, argumentaciju, dokumentaciju, stil), a ne
izlagati svoje teorije o
 problematici kojom se prikazano djelo bavi.
 (engl. report, njem. Bericht) ima tri smisla: širi, uži i najuži. U širem smislu
izvještaja su članci ili dijelovi članaka u kojima se raspravlja o rezultatima
znanstvenoga rada. U užem smislu to je institucionalni žanr ocjene
magistarskih i doktorskih radova radi sticanja akademskih stupnjeva i opis
djelatnosti znanstvenika radi napredovanja u akademskim zvanjima. Tu
pripadaju, npr. Izvještaj Komisije o temi doktorskog rada ili Izvještaj
Komisije o izboru u zvanje docent. U najužem smislu izvještaj je poseban
stručni rad u kojem se opisuje tok rada na istraživanju ili projektu. Takvi
izvještaju pišu se po strogim pravilima u kojima se opisuje tok istraživanja i
njegove faze, procjenjuju rezultati i iznose dokazi o uspješnosti ili
problemima u istraživanju. Sve vrste izvještaja, svaka na svoj način,
pokazuju, kao i svi ocjenjivački žanrovi, da je nauka društvena institucija i
retorički poduhvat koji funkioniše po strogim pravilima i ritualima.
 engl. book, njem. Buch) po definiciji
UNESCO-a jeste ukoričeni tekst naučnog,
stručnog, umjetničkog ili drugog tipa koji je
obimom veći od 49 kartica. Kartica teksta
predstavlja 1800 znakova s razmacima.
 Temeljni je oblik stručne knjige udžbenik (engl.
textbook, njem. Lehrbuch). Udžbenik je
didaktičko-metodološki rad u kojem se na
sistematičan i funkcionalan način izlaže nastavno
gradivo iz predmeta ili struke propisano nastavnim
planom i programom vaspitno-obrazovnih
institucija. Ako udžbenik svojim sintezama ili
primjerima izlazi iz okvira standardnih spoznaja,
može se smatrati znanstveno-stručnim radom.
 Akademski (studentski) radovi izrađuju se
tokom studija radi profesionalnog
osposobljivanja i sticanja znanstvenih i
stručnih naziva i akademskih stupnjeva. Zavise
od organizacije studija, pa nijesu isti u svim
zemljama ni u svim obrazovnim ustanovama
 Esej
 Referat
 Seminarski rad
 Diplomski rad
 Magistarski rad
 Doktorska disertacija
 (engl. essay, njem. Essay) najjednostavniji je oblik akademske proze, najčešće
veličine od 2 do 5 kartica teksta. Pojam je vrlo širok i obuhvata različite oblike
kratkog članka ili argumentacijske proze, često iz lične vizure. Eseji mogu biti
književni, politički, novinski (kolumne), akademski i sl. Riječ dolazi od franc.
essayer – pokušati, istražiti; essai – ogled, rasprava. Termin je uveo Michel de
Montaigne u knjizi Essais (1580) opisujući svoje tekstove kao „pokušaje“
prenošenja misli u pisani oblik. Akademski se esej piše u sklopu nastavnoga procesa
kao domaći ili ispitni zadatak. To je analiza predmeta ili mišljenje o temi.
 Osnovni se tekst, kao i kod svih akademskih radova, sastoji od tri dijela:
 • uvod
 • tijelo teksta (razrada teme)
 • zaključak
 Popularni je oblik argumentacijskoga eseja u SAD-u tzv. five paragraph essay (Esej
od pet odlomaka). Složeniji je oblik argumentacijski esej od pet dijelova u kojem se
osim navođenja dokaza u prilog vlastitoj tezi navode i pobijaju suprotna stajališta.
  
 (engl. paper, njem. Referat) oblik je akademskoga rada
različite veličine, najčešće od 5 do 10 kartica, u kojem
studenti obrađuju temu iz nastavnoga programa (npr.
Ženski likovi u romanu Miroslava Krleže „Povratak
Filipa Latinovicza“). Kao i svi akademski radovi,
referat mora imati uvod, razradu teme, zaključak i
literaturu. Cilj je referata pokazati razumijevanje
problematike i naučiti svojim riječima uz pomoć
stručne terminologije izložiti temu. Za razliku od
seminarskoga rada u referatu se student ne osvrće na
metodologiju.
 (engl. term paper/paper, njem. Seminararbeit) viši je
oblik akademskoga rada, opsegom oko 15 kartica, u
kojem studenti samostalno obrađuju temu po vlastitom
izboru ili na sugestiju nastavnika. U seminarskom radu
se proširuju znanja iz nastavnoga predmeta, student se
upoznaje sa metodologijom znanstvenoga rada i
savlađuje tehnologiju znanstvenoga pisma u
strukturiranju teksta i služenju literaturom. Seminarski
rad sadrži sve uobičajene dijelove akademskoga rada i
po kvalitetu je srodan stručnom radu ili stručnom
prikazu.
 (engl. diploma essay, njem. Diplomarbeit) stručni je rad koji studenti pod vođstvom
mentora prijavljuju, izrađuju i nakon svih položenih ispita brane pred
 komisijom kao uslov za sticanje diplome i određenog akademskog i stručnog
naziva. U bolonjskome modelu klasični je diplomski rad preimenovan i preinačen u
završni rad.
 Diplomski rad u klasičnom sistemu obrazovanja je trebalo da pokaže samostalno
rješavanje problema iz struke, da ukaže na originalnosti u obradi teme. Završni rad
u bolonjskome sistemu treba da pokaže i ovladavanje propisanim znanjima iz struke
za koju se obrazuje. Po starome programu opseg diplomskoga rada iznosio je
između 20 i 40 kartica. Oblik, obim i način odbrane završnoga rada u bolonjskome
sustavu nisu propisani: definiraju se u okviru fakulteta ili odsjeka. Završni rad
sadrži sve uobičajene dijelove akademskoga rada: naslovnicu sa žanrovskom
odrednicom „završni rad“, praznu stranicu (ocjena i potpisi ocjenjivača), sadržaj,
osnovni tekst rada (uvod + razrada teme po poglavljima + zaključak), popis
literature, popis priloga (slikovnih, grafičkih, zvučnih i sl.), sažetak i ključne riječi.
 (engl. M.A./M.S. thesis, njem. Ma gisterarbeit) u klasičnome je
studiju viši oblik akademskoga rada. U bolonjskome sistemu
magistarski je rad preimenovan i preinačen u diplomski rad.
Klasični magistarski rad i bolonjski diplomski rad razlikuju se po
stepenu znanstvenosti i postignutom nazivu. Magistarski rad ili
magistarska teza u klasičnome sistemu idu u znanstveno-stručni rad;
njima se postizao znanstveni naziv magistra nauka. Diplomski rad u
bolonjskome sistemu je stručni rad; njime se postiže stručni naziv
magistra struke. U klasičnoj magistarskoj tezi naglasak je na
originalnome znanstvenom doprinosu bilo na području teme, bilo
metode, bilo rezultata. U diplomskome radu po bolonjskome modelu
treba pokazati stručnu kompetenciju i neke oblike samostalnoga
rada. Obim magistarske teze u humanističkim i društvenim
znanostima iznosio je između 80 i 120 kartica.
 (engl. dissertation, doctoral thesis, njem. Doktorarbeit) samostalan je
naučni rad kojim se postiže naziv doktora nauka. To je najviši oblik
akademske proze kojim se stiče kvalifikacija za naučni rad u području iz
kojega se dodjeljuje doktorat nauka. Doktorska disertacija piše se po
bolonjskome modelu u sklopu trogodišnjega poslijediplomskog studija.
Oblik i obim disertacije u bolonjskome sistemu nijesu strogo propisani te se
određuju u sklopu pojedinih studija. Struktura i dijelovi mogu varirati,
zavisno od znanstvenog područja i teme. U doktorskoj disertaciji originalni
su i tema i metodologija i rezultati. Disertacija je nov doprinos znanstvenoj
spoznaji na određenome području i vrijedna je objavljivanja.
 Akademski radovi na osnovnim, master i specijalističkim studijama
osposobljavaju studenete za naučni rad. Doktorat je priznanje te
sposobnosti – licenca za ulazak u svijet nauke!!!