ELEKTROLUČNO ZAVARIVANJE

Sadržaj

1. Uvod...........................................................................................................................................................1
1.1 Kratice zavarivanja..............................................................................................................................2
1.2 Osnovni pojmovi i definicije vezane za zavarivanje.............................................................................3

2. ELEKTROLUČNO ZAVARIVANJE...................................................................................................5
2.1 Ručno elektrolučno zavarivanje obloženom elektrodom (REL)...........................................................5
2.1.1 Princip i parametri REL zavarivanja...........................................................................................5
2.1.2 Prednosti i nedostatci REL postupka zavarivanja.......................................................................6
2.1.3 Funkcije i vrste obložene elektrode.............................................................................................6
2.2 Elektrolučno zavarivanje taljivom elektrodom pod zaštitom plina (MAG/MIG).................................7
2.2.1 Princip i parametri MAG/MIG zavarivanja................................................................................9
2.2.2 Prednosti i nedostatci MIG/MAG zavarivanja............................................................................9
2.2.3 Elektrode kod MIG/MAG zavarivanja......................................................................................10
2.2.4 Zavarivanje praškom punjenom žicom.....................................................................................11
2.3 Elektrolučno zavarivanje netaljivom elektrodom pod zaštitom plina (TIG ili WIG)..........................11
2.3.1 Princip rada i primjena TIG zavarivanja...................................................................................12
2.3.2 Prednosti i nedostatci TIG zavarivanja......................................................................................13
2.3.3 Elektrode dodatni materijali i plinovi kod TIG zavarivanja......................................................14
2.4 Elektrolučno zavarivanje taljivom elektrodom pod zaštitnim praškom (EPP postupak)...................15
2.4.1 Princip i parametri EPP postupka zavarivanja.........................................................................16
2.4.2 Prednosti i nedostatci EPP zavarivanja.....................................................................................16
2.4.3 Elektrode kod EPP zavarivanja.................................................................................................17

3. Zaključak................................................................................................................................................18

4. Literatura...............................................................................................................................................19

Sažetak..............................................................................................................................................................20

Abstract............................................................................................................................................................21

ii
 1. Uvod
Zavarivanje je spajanje dvaju ili više, istorodnih ili raznorodnih materijala, taljenjem ili
pritiskom, sa ili bez dodavanja dodatnog materijala, na način da se dobije homogeni
zavareni spoj. Zavarivanjem je moguće spajanje metala sa metalom, nemetala s nemetalom
i metala s nemetalom, ali se u praksi podrazumijeva kao spajanje metala s metalom.
Tehnika zavarivanja koristi se u područjima koja su izložena visokim ili niskim
temperaturama, agresivnim medijima, raznim opterećenjima i naprezanjima. Danas se u
praksi primjenjuje nekoliko stotina različitih postupaka zavarivanja, a svaki od njih
prilagođen je za određenu vrstu zavarenih konstrukcija ili proizvoda. Danas su mnogi
postupci zavarivanja automatizirani i robotizirani.
Postupci zavarivanja dijele se u dvije velike skupine: - zavarivanje taljenjem i
- zavarivanje pritiskom. [1],
[2]

Slika 1.1: Shematski prikaz postupaka zavarivanja taljenjem. [1]

1
 Slika 1.2: Shematski prikaz postupaka zavarivanja pritiskom. [1]

Toplinska rezanja, lemljenje i naštrcavanje materijala su tehnike srodne zavarivanju

zbog niza fizikalnih i tehnoloških poveznica s postupcima zavarivanja. Stoga, i ove tehnike
se izučavaju prilikom izobrazbe za inženjere zavarivanja. [1]

1.1 Kratice zavarivanja

DM dodatni materijal
EPP elektrolučno zavarivanje pod praškom
EPT elektrootporno zavarivanje pod troskom
KBR Kontrola bez razaranja
MIG/MAG elektrolučno zavarivanje u zaštiti inertnog/aktivnog plina (Metal Inert
Gas/Metal Active Gas) taljivom metalnom elektrodom
OM osnovni materijal
REL ručno elektrolučno zavarivanje
TIG elektrolučno zavarivanje netaljivom (volfram) elektrodom u zaštiti inertnog
plina (Tungsten Inert Gas)
ZT zona taljenja
ZUT zona utjecaja topline [1]

2
 1.2 Osnovni pojmovi i definicije vezane za zavarivanje

Zavarivač je osposobljen i provjeren radnik za određeni opseg zavarivačkih radova.

Zavareni spoj je cjelina ostvarena zavarivanjem, koja obuhvaća dodirne dijelove

zavarenih komada, a karakterizirana je međusobnim položajem zavarenih dijelova i
oblikom njihovih zavarenih krajeva.

Zavarljivost je sposobnost materijala, da se pri određenim povoljnim uvjetima zavarivanja

ostvari zavareni spoj.
Navarivanje je nanošenje dodatnog materijala na određenu površinu u cilju dobivanja
sloja željenih dimenzija i svojstava.
Osnovni materijal - OM - je materijal koji se zavaruje, lemi ili reže.

Dodatni materijal - DM - je materijal koji se dodaje u zoni taljenja pri zavarivanju ili
lemljenju.
Zona taljenja - ZT - je dio površine poprečnog presjeka zavarenog spoja koji je bio
rastaljen. Sastoji se najčešće od mješavine OM i DM, ali ponekad samo od DM (lemljenje)
ili samo od OM (zavarivanje bez DM).
Zona utjecaja topline - ZUT - (prelazna zona) je onaj dio OM (uz ZT) koji se nije
rastalio, ali čija su se mikrostruktura i svojstva izmijenili pod utjecajem topline
zavarivanja.
Predgrijavanje - Zagrijavanje neposredno prije zavarivanja u zoni OM gdje će se
zavarivati, lemiti ili toplinski rezati.
Metalna kupka je volumen rastaljenog metala u trenutku zavarivanja.
Prolaz je depozit (rastaljeni metal) ostvaren u jednom prolazu elektrodom kod ručnog
zavarivanja ili automatom kod automatskog zavarivanja.
Sloj se sastoji od više paralelnih prolaza. [1]

3
 Tablica 1.1: Postupci zavarivanja prema ISO 4063-1978/. [1]

1. ELEKTROLUČNO ZAVARIVANJE
1.1. Zavarivanje bez zaštitnog plina
111. Ručno elektrolučno zavarivanje obloženim elektrodama (REL)
112. Gravitacijsko zavarivanje elektrodama
114. Zavarivanje praškom punjenim elektrodama
115. Zavarivanje obloženim žicama
118. Zavarivanje pod letvom (EHV)
12. Elektrolučno zavarivanje pod praškom (EPP)
121. Elektrolučno zavarivanje žicom pod praškom
122. Elektrolučno zavarivanje trakom pod praškom
13. Elektrolučno zavarivanje sa zaštitnim plinom
131. Zavarivanje taljivom elektrodom pod zaštitom inertnog plina (MIG)
132. Zavarivanje taljivom elektrodom pod zaštitom plina
136. Zavarivanje praškom punjenim žicama pod zaštitom aktivnog plina
14. Zavarivanje netaljivom elektrodom pod zaštitom plina
141. Zavarivanje volframovom elektrodom pod zaštitom inertnog plina (TIG)
149. Zavarivanje pod zaštitom atomiziranog vodika
15. Zavarivanje plazmenim mlazom
18. Ostali elektrolučni postupci
185. Zavarivanje rorirajućim električnim lukom (MPL)
2. ELEKTROOTPORNO ZAVARIVANJE (EO)
21. Točkasto zavarivanje
22. Šavno zavarivanje
23. Bradavičasto zavarivanje
24. Zavarivanje iskrenjem
25. Sučeljeno zavarivanje pritiskom
29. Ostali elektrootporni postupci zavarivanja
291. Visokofrekventno elektrootporno zavarivanje
3. PLINSKO ZAVARIVANJE
31. Zavarivanje kisikom i gorivim plinom
311. Zavarivanje kisikom i acetilenom
4. ZAVARIVANJE U KRUTOM STANJU - ZAVARIVANJA PRITISKOM
41. Ultrazvučno zavarivanje
42. Zavarivanje trenjem
43. Kovačko zavarivanje
44. Zavarivanje velikom mehaničkom energijom
441. Zavarivanje eksplozijom
45. Difuziono zavarivanje
47. Plinsko zavarivanje pritiskom
48. Hladno zavarivanje
7. OSTALI POSTUPCI ZAVARIVANJA
71. Termitno zavarivanje
72. Zavarivanje pod troskom (EPT)
73. Elektroplinsko zavarivanje (vertomatic)
74. Indukcisko zavarivanje
75. Zavarivanje svjetlosnim zračenjem
751. Zavarivanje laserom
752. Zavarivanje reflektirajućim lukom
753. Zavarivanje infracrvenim zračenjem
76. Zavarivanje elektronskim mlazom
77. Zavarivanje udarom
78. Zavarivanje svornjaka
781. Elaktrolučno zavarivanje svornjaka
782. Elaktrootporno zavarivanje svornjaka
9. LEMLJENJE, MEKO I TVRDO

4
 2. ELEKTROLUČNO ZAVARIVANJE

Elektrolučno zavarivanje je zavarivanje koje se zasniva na uspostavljanju električnog

luka. Možemo ga podijeliti na zavarivanje sa taljivom elektrodom i netaljivom
elektrodom, zavarivanje u zaštiti plinova ili bez zaštite plinova, kao što je vidljivo na slici
1.1. Kod postupaka zavarivanja taljenjem dolazi do taljenja osnovnog materijala pomoću
energije koja je dovedena na mjesto zavarivanja.

2.1 Ručno elektrolučno zavarivanje obloženom elektrodom (REL)

REL postupak je temeljni postupak elektrolučnog zavarivanja. To je postupak

spajanja metala topljenjem obložene elektrode i dijela osnovnog materijala u električnom
luku koji se uspostavlja i održava između radnog komada i elektrode. Topljenjem jezgre
elektrode i obloge, stvara se kupka, gdje dodatni materijal popunjava zareze i praznine koje
zavarujemo ili navarujemo, a obloga oslobađa plinove i tvari koji tvore zaštitnu oblogu i
atmosferu. Na površinu isplivaju sastojci obloge zbog manje gustoće, te očvrsnu u obliku
troske (šljake). Troska štiti šav od utjecaja okoline(oksidiranja) i usporava njegovo
hlađenje, a nakon hlađenja se uklanja čekićem. [2]

Slika 2.1: Shematski prikaz REL zavarivanja.[1]

2.1.1 Princip i parametri REL zavarivanja

Da bi se postigao električni luk, uspostavlja se kratki spoj između elektrode i radnog

komada. Kada se postigne električni luk, uz ravnomjerno dodavanje i taljenje elektrode ,
formira se zavareni spoj. [1]
Parametri REL zavarivanja:
 napon zavarivanja (U)kreće se od 18 do 26V

5
  jakost struje (I) kreće se ovisno o promjeru elektrode(orijentacijske
vrijednosti 40 * promjer elektrode, {A})
 brzina zavarivanja (v), koja zavisi o primijenjenoj tehnici zavarivanja,
promjeru elektrode i parametrima zavarivanja, kreće se orijentacijski od 1,5
do 2,5 mm/s[1]

2.1.2 Prednosti i nedostatci REL postupka zavarivanja

Prednosti:
 jednostavno rukovanje
 relativno niska cijena uređaja i dodatnog materijala (elektrode)
 dobra kvaliteta spoja
 najmanja ograničenja u vezi oblika radnog predmeta i vrste materijala
 mogućnost primjene u svim položajima
 prilagodljivost mjestu zavarivanja.[1]

Nedostatci:
 mala brzina zavarivanja i niska produktivnost u odnosu na
MAG(Metal Inert Gas) i EP (pod zaštitnim praškom)
 kvaliteta zavara značajno ovisi o vještini zavarivača
 vrijeme za izobrazbu dobrog zavarivača je dugo
 neizbježan je otpad elektrode – „čik“(8-10%), te gubitak materijala
zbog prskanja u okolinu
 teže čišćenje troske nakon zavarivanja i gubitak vremena zbog
čišćenja troske
 dolazi do jakog bljeska pri zavarivanju, razvijaju se štetni plinovi
 dugotrajni rad može ostaviti štetne posljedice na zdravlje zavarivača.
[1]

2.1.3 Funkcije i vrste obložene elektrode

1) FIZIKALNA
2) ELEKTRIČNA
3) METALURGIJSKA

6
FIZIKALNA FUNKCIJA
- stvaranje zaštitne atmosfere koja onemogućava nepovoljan utjecaj kisika(O),
dušika(N) i vodika(H) na rastaljeni metal
- troska tlači metal i skrutnuti metal dobiva glatku površinu
ELEKTRIČNA FUNKCIJA
- obloga elektrode daje električki stabilniji luk, lakše se pali i održava
METALURGIJSKA FUNKCIJA
- rafiniranje rastaljenog metala odstranjivanjem sumpora i fosfora
- vezanje vodika, koji izlazi iz rastaljenog metala-sprječavanje hladnih pukotina
- dodavanje elemenata za dezoksidaciju rastaljenog metala
- dodavanje željeznog praha za povećanje količine rastaljenog depozita .[1]

Vrste obloge elektrode prema sastavu obloge:

- A (Acide) kisela obloga
- B (Basic) bazična obloga
- C (Cellulsic) celulozna obloga
- R (Rutile) rutilna (rutil = TiO2 )

- O (Oksidne) FeO, SiO2 .[1]

2.2 Elektrolučno zavarivanje taljivom elektrodom pod zaštitom plina

(MAG/MIG)

Elektrolučno zavarivanje taljivom elektrodom pod zaštitom plina je postupak spajanja

metala taljenjem osnovnog i dodatnog materijala, pri čemu se za zaštitu rastaljenog metala
koriste inertni(MIG) i aktivni(MAG) plinovi ili njihove mješavine. MAG (Metal Active

Gas) je postupak gdje se koriste aktivni plinovi za zaštitu rastaljenog metala( CO2 i
mješavine koje se ponašaju kao aktivni plinovi), a MIG (Metal Inert Gas) je postupak gdje

se koriste inertni plinovi, kao što su argon, helij, kisik, dušik i vodik(Ar, He, O2 , N 2 , H 2 ) ili
mješavine plinova koji se ponašaju kao inertni plinovi(kisik, dušik i vodik ne mogu ići
samostalno, već se miješaju s drugim plinovima) .[2]
Oprema za MIG/MAG zavarivanje sastoji se od gorionika za zavarivanje, izvora
struje za zavarivanje, boce sa zaštitnim plinom i pripadajućeg sustava za dovod zaštitnog
plina , sustav za dovod žice te upravljačkog sustava koji kontrolira uključivanje struje

7
zavarivanja, dovoda žice i plina. Osim toga, kod zavarivanja pri većim jakostima struje
nužan je sustav hlađenja gorionika i uređaja vodom. .[1]

Slika 2.2: Zavarivač sa svom potrebnom opremom.[3]

Osnovni načini prijenosa dodatnog materijala su prijenos u mlazu, kratkospojni

prijenos i prijenos krupnim kapima. Prijenos u mlazu je moguće postići strujom jačine veće
od granične vrijednosti, i to prvenstveno kod inertnih plinova. Prijenos u mlazu je pogodan
za zavarivanje debljih limova jer koristi veće struje. Za zavarivanje tankih limova i zavara
malog presjeka koristi se kratkospojeni prijenos gdje je mala jačina struje. [2]
R e g u la to ri tla k a i
p ro to k a p lin a

K a le m i ž ic a z a
V a ljč ić i z a ra v n a n je z a v a riv a n je
i p o g o n ž ic e ,
e le k tro m o to r z a
pogon dovoda
ž ic e
Z a š titn i p lin

Č e lič n a b o c a
i z a š titn i p lin

Iz v o r
s tru je U p r a v lja č k i o r m a r ić

Slika 2.3: Oprema za MIG/MAG zavarivanje.[1]

8
 MAG postupak najčešće se koristi za zavarivanje općekonstrukcijskih čelika, dok
se MIG postupak najčešće koristi za zavarivanje aluminijskih legura i drugih korozijski
postojanih materijala.[1]

2.2.1 Princip i parametri MAG/MIG zavarivanja

Kod MAG zavarivanja električni luk se uspostavlja kratkim spojem(kresanjem)

između žice za zavarivanje i radnog komada, tj. priključka na polove električne struje u
atmosferi aktivnog plina. Nakon toga slijedi odmotavanje i ravnomjerno dodavanje žice za
zavarivanje u električni luk, te taljenje žice i formiranje zavarenog spoja.[1]

Slika 2.4: Shema principa rada MIG/MAG uređaja za zavarivanje .[1]

Parametri MIG/MAG zavarivanja:
 Napon zavarivanja (U) od 16 do 20 V
 Jakost struje zavarivanja (I), ovisno o promjeru žice, od 80
do180 A
 Brzina zavarivanja (v), ovisna o primijenjenoj tehnici
zavarivanja, promjeru žice i parametrima zavarivanja, od 2
do 4 mm/s.[1]

2.2.2 Prednosti i nedostatci MIG/MAG zavarivanja

Prednosti:
 širok raspon materijala koji se mogu zavarivati
 kvalitetni zavari
 razvijen širok spektar dodatnih materijala za zavarivanje

9
  jednostavna obuka zavarivača
 manja cijena opreme za zavarivanje u odnosu na zavarivanje pod
praškom(EP), ali nešto veća od REL postupka
 mogućnost zavarivanja u svim položajima zavarivanja
 pogodan za pojedinačnu i masovnu proizvodnju, te reparaturna zavarivanja
 manji gubitci vremena zavarivača(nema izmjene elektrode, manje čišćenje
zavara), dobra produktivnost
 pogodan za automatizaciju i robotizaciju .[1]

Nedostatci:
 kod poluautomatskog zavarivanja kvaliteta još uvijek ovisi o vještini
zavarivača-čovjeka
 vrijeme za izobrazbu dobrog zavarivača je dulje nego kod REL
zavarivanja, jer je praksa da MIG/MAG zavarivači prvo nauče REL
postupak zavarivanja
 pojava jakog bljeskanja pri zavarivanju
 oslobađaju se veće količine plinova pa je potrebna dobra ventilacija
prostora
 u slučaju nedosljednog poštivanja propisa o zaštiti na rad, dugotrajan
rad može ostaviti štetne posljedice po zdravlje zavarivača .[1]

2.2.3 Elektrode kod MIG/MAG zavarivanja

Slika 2.5: Žica za zavarivanje MIG/MAG postupkom .[4]

10
 Elektrodne žice se proizvode u kolutima mase 1-100kg od 0,8 do 1,6 mm presjeka.
Pri izboru dodatnog materijala treba uzeti u obzir kemijski sastav i mehanička svojstva
osnovnog materijala, stanje i čistoću osnovnog materijala, položaj zavarivanja i oblik
prijenosa dodatnog materijala.

2.2.4 Zavarivanje praškom punjenom žicom

Princip rada MAG zavarivanja punjenom žicom sličan je principu rada MAG
zavarivanja punom žicom, a može se podijeliti na zavarivanje praškom punjenom
elektrodom u samozaštiti i na zavarivanje praškom punjenom elektrodom uz plinsku
zaštitu.

Slika 2.6: Praškom punjena žica. [8]

Za zavarivanje praškom punjenim žicama koristi se isti uređaj i oprema kao i kod
MAG zavarivanja punom žicom, uz preporuku proizvođača opreme i dodatnih materijala
da se pogonski kotačići zamjene nazubljenima radi veće elastičnosti i manjeg otpora
povlačenju žice. S obzirom na sastav jezgre, žice mogu biti s rutilnim, bazičnim i
mješovitim tipom jezgre. [1]

2.3 Elektrolučno zavarivanje netaljivom elektrodom pod zaštitom

plina (TIG ili WIG)

Elektrolučno zavarivanje netaljivom elektrodom u zaštiti plina je postupak spajanja

metala taljenjem i očvršćivanjem dijela osnovnog materijala i dodatnog , pri čemu se kao
zaštita koristi inertni plin. Ovaj postupak zavarivanja skraćeno obilježavamo sa TIG
(Tungsten Inert Gas), a tungsten je engleska riječ za volfram (W) . Taj postupak
zavarivanja koji daje visoku kvalitetu zavarenog spoja što je najveća prednost ovog

11
postupka zavarivanja. Prvobitno je uveden kao postupak zavarivanja aluminija i njegovih
legura zahvaljujući efektu katodnog čišćenja. [1]

Slika 2.7: Shematski prikaz opreme za TIG zavarivanje. [1]

U današnje vrijeme primjena TIG postupka je znatno veća, ponajviše zbog

vrhunske kvalitete zavarenog spoja. Zavarivanje je moguće i bez dodatnog materijala, kao
na primjer zavarivanje tankih limova. [2]

2.3.1 Princip rada i primjena TIG zavarivanja

Kod TIG postupka koristi se izmjenična struja i istosmjerna struja, koja se koristi za
većinu osnovnih metala. Princip rada je sličan kao i kod MIG/MAG zavarivanja. Električni
luk se uspostavlja pomoću visokofrekventnog generatora koji se uključuje neposredno pred
zavarivanje kod istosmjerne struje i prilikom svake promjene smjera struje kod izmjenične.
Nakon uspostavljanja električnog luka između netaljive volframove elektrode i radnog
komada odvija se proces zavarivanje, koji je i shematski prikazan na slici 2.7. TIG
zavarivanje ima široku primjenu kod proizvodnih zavarivanja, navarivanja i reparaturnog
zavarivanja aluminijskih legura i drugih nehrđajućih materijala i legura. Primjenjuje se i za
zavarivanje limova i cijevi debljine do 6 milimetri. Ovaj postupak zavarivanja izvorno je
ručni, ali koristi se i kao automatizirani i robotizirani postupak. [1]

12
 Slika 2.8: Shema principa rada TIG uređaja za zavarivanje.[1]

2.3.2 Prednosti i nedostatci TIG zavarivanja

Prednosti:
 visoka kvaliteta zavara i u pogledu estetike i mehaničkih svojstava
 pogodno za reparaturna zavarivanja
 mogućnost zavarivanja u svim položajima zavarivanja
 primjenjivo za sve metale i oblike radnog komada
 manji gubitci vremena zavarivača(nema izmjene elektrode, manje čišćenje
zavara), dobra produktivnost.[1]
Nedostatci:
 kod poluautomatskog zavarivanja kvaliteta još uvijek ovisi o vještini
zavarivača
 manja učinkovitost u odnosu na MIG/MAG i plazma zavarivanje
 dolazi do jakog bljeskanja prilikom zavarivanja
 visoka cijena plina i otežan rad na otvorenom
 vrijeme za izobrazbu dobrog zavarivača je dulje nego kod REL
zavarivanja, jer je praksa da MIG/MAG i TIG zavarivači prvo nauče
REL postupak zavarivanja
 oslobađaju se veće količine plinova pa je potrebna dobra ventilacija
prostora

13
  u slučaju nedosljednog poštivanja propisa o zaštiti na rad, dugotrajan
rad može ostaviti štetne posljedice po zdravlje zavarivača
 manje pogodan za automatizaciju i robotizaciju.[1]

2.3.3 Elektrode dodatni materijali i plinovi kod TIG zavarivanja

Netaljive elektrode se izrađuju od volframa(W), odnosno legura volframa i

torijuma(Th), cirkonijum ili lantan oksida. Za ručni TIG postupak postoje 4 vrste
elektrode:
 Elektrode od čistog volframa
 Elektrode od volframa sa dodatkom od 0,9 do 4,2% oksida torijuma (W-Th)
 Volframove elektrode sa 0,3 do 0,9% cirkonij okida
 Volframove elektrode sa 0,9 do 1,2% lantan okida.[2]

Slika 2.9: „Pištolj“ sa netaljivom volfram elektrodom. [4]

Žica za zavarivanje, odnosno dodatni materijal, je standardizirana i dužine oko 1000

milimetara, te debljine od 0,8 do 4 milimetra.

Slika 2.10: Žica za TIG zavarivanje. [6]

14
 Za zaštitu metalne kupke koriste se inertni plinovi, argon(Ar) ili helij(He).

2.4 Elektrolučno zavarivanje taljivom elektrodom pod zaštitnim

praškom (EPP postupak)

EPP postupak je visokoučinski automatski postupak zavarivanja s dodatnim

materijalom gdje se taj dodatni materijal nalazi u žici koju dodajemo u rastaljenom stanju,
a zaštitu od vanjskih utjecaja pruža prašak, koji se tali i stvara trosku.

Motor za pogon žice

~
=
Prašak
Dovod struje
Smjar zavarivanja

O.M

Slika 2.11: Shematski prikaz EPP postupka zavarivanja.[1]

Ovaj postupak se već dugo primjenjuje za zavarivanje najčešće materijala sa

debelim, ali ponekad i tankim stjenkama. Nezaobilazan je postupak zavarivanja u
pogonima u kojima se izrađuju nosive čelične konstrukcije i posude pod tlakom.[1]

Slika 2.12: Zavarivanje prirubnice kondenzatora.[1]

15
 2.4.1 Princip i parametri EPP postupka zavarivanja

Princip rada sličan je kao i kod TIG zavarivanja. Električni luk se uspostavlja pomoću
visokofrekventnog generatora koji se uključuje neposredno pred zavarivanje kod
istosmjerne struje i prilikom svake promjene smjera struje kod izmjenične. Nakon
uspostavljanja električnog luka, visokofrekventni generator se isključuje, žica za
zavarivanje kontinuirano dolazi u električni luk, tali se i sudjeluje u formiranju zavarenog
spoja. Proces se odvija pod zaštitnim praškom. [1]

Slika 2.13 Shema principa rada EPP uređaja za zavarivanje .[1]

Parametri EPP zavarivanja:

 Napon zavarivanja (U) od 26 do 40 V
 Jakost struje zavarivanja (I), ovisno o promjeru žice, od 100 do 1000
A, moguće čak i do 5000A
 Brzina zavarivanja (v), ovisna o primijenjenoj tehnici zavarivanja,
promjeru žice i parametrima zavarivanja, od 200 do 600 mm/min.[1]

2.4.2 Prednosti i nedostatci EPP zavarivanja

Prednosti:
 Velike brzine zavarivanja i daleko veća produktivnost u odnosu na REL i
MAG postupak zavarivanja
 Kvaliteta ne ovisi o čovjeku, jer je postupak automatski
 Visok stupanj iskorištenja energije za taljenje
 Kvalitetan estetski izgled zavara
 Nema otpada žice (čika)
 Lako čišćenje troske
 Vrijeme za izobrazbu operatera je puno kraće od izobrazbe REL zavarivača.
[1]

16
 Nedostatci:
 Veća cijena opreme za zavarivanje u odnosu na MAG i REL
postupak zavarivanja
 Slabija mehanička svojstva zavarenog spoja u odnosu na REL i
MAG zavarivanje
 Nema vizualnog nadzora električnog luka tijekom zavarivanja
 Postupak nije primjenjiv za sve položaje zavarivanja
 Postupak nije primjenjiv za tanje limove i kraće zavare
 U tehnološkoj liniji koja koristi EPP automate obično je potrebna
dodatna mehanizacija.[1]

2.4.3 Elektrode kod EPP zavarivanja

Za EPP postupak zavarivanja koristi se dodatni materijal u obliku žice ili trake

Slika 2.14: Dodatni materijal za EPP zavarivanje(prašak, žica) . [7]

17
 3. Zaključak
Elektrolučno zavarivanje je jedan od najčešće upotrebljavanih načina zavarivanja u
praksi, gdje je električni luk izvor energije za zavarivanje. Elektrode mogu biti taljive ili ne
taljive, a zavarivanje s netaljivim elektrodama može biti sa dodatnim materijalom ili bez
njega. Taljive elektrode mogu biti gole, obložene ili punjene, od čega zavisi i kakva je
zaštita zavara(plinom, materijalom iz elektrode, praškom). Zaštitni plinovi mogu biti
inertni (argon, helij) ili aktivni (ugljikov dioksid i razne smjese plinova).
Tipovi zavarivanja se obično imenuju kraticama. Tako poznajemo REL(ručno
elektrolučno zavarivanje), MIG/MAG(zavarivanje u zaštiti inertnih ili aktivnih plinova),
TIG(zavarivanje netaljivom elektrodom u zaštiti plina), EPP(zavarivanje taljivom
elektrodom pod praškom) i druge manje poznate postupke zavarivanja. Svaki od postupaka
ima svoje područje primjene, prednosti i mane. Služe za različite načine zavarivanja, vrste
materijala i dimenzija. Osnova za skoro sve postupke je REL postupak zavarivanja, što
znači da bi taj postupak trebao poznavati svaki zavarivač.

18
 4. Literatura

[1] Ivan Samardžić, Predavanje o zavarivanju, Bjelovar, 2015. (4.5.2015.)

[2] Milan Milotić, Priručnik za zavarivače, Saobraćajni fakultet Doboj, Doboj, 2008.

[3] http://www.zavarivanje.info/cd/3033/gcgid/211/Suvremeni-pristup-osobnoj-zastiti-
zavarivaca---Zastita-na-radu---Zavarivanje.wshtml (26.5.2015)

[4] http://www.brako.com.mk/mig-mag-mag-zica-za-zavaruvanje-sr.nspx
(26.5.2015)

[5] http://hr.wikipedia.org/wiki/Zavarivanje_TIG_postupkom#/media/File:TIG_torch-
accs.jpg (26.5.2015)

[6] http://www.varez.si/image/cache/data/Potro%C5%A1ni%20material/TIG-
varilna-zica-inox-14430-400x400.jpg (26.5.2015)

[7] http://masinelektro.com/product/lincoln-dodatni-materijal-za-epp/ (26.5.2015)

[8] http://www.tysweld.com/hrv/Flux-punjena-zica-praskom-t71ct71m (26.5.2015)

19
 5. Sažetak
Naslov: Elektrolučno zavarivanje

Elektrolučno zavarivanje je zavarivanje koje se zasniva na uspostavljanju električnog

luka. Možemo ga podijeliti na zavarivanje sa taljivom elektrodom i ne taljivom
elektrodom, zavarivanje u zaštiti plinova ili bez zaštite plinova. REL postupak je temeljni
postupak elektrolučnog zavarivanja. To je postupak spajanja metala topljenjem obložene
elektrode i dijela osnovnog materijala u električnom luku koji se uspostavlja i održava
između radnog komada i elektrode. Elektrolučno zavarivanje taljivom elektrodom pod
zaštitom plina je postupak spajanja metala taljenjem osnovnog i dodatnog materijala, pri
čemu se za zaštitu rastaljenog metala koriste inertni(MIG) i aktivni(MAG) plinovi ili
njihove mješavine. Elektrolučno zavarivanje netaljivom elektrodom u zaštiti plina (TIG) je
postupak spajanja metala taljenjem i očvršćivanjem dijela osnovnog materijala i dodatnog ,
pri čemu se kao zaštita koristi inertni plin. EPP postupak je visokoučinski automatski
postupak zavarivanja s dodatnim materijalom gdje se taj dodatni materijal nalazi u žici
koju dodajemo u rastaljenom stanju, a zaštitu od vanjskih utjecaja pruža prašak, koji se tali
i stvara trosku.

Ključne riječi: elektrolučno zavarivanje, REL postupak, obložene elektrode, dodatni

materijal, MIG, MAG, TIG, ne taljiva elektroda, EPP, automatski postupak, prašak, troska

20
Abstract

Title: Arc welding

Arc welding is welding what is based an establish arc. We can split on welding with
meltable electrode and non-melting electrode, welding in protect in gas or without gas
protect. REL procedure is basic procedure arc welding. This is process joining metal
melting coated electrode and part elementary material in arc that establish and keep
between work piece and electrode. Arc welding with melting electrode in gas protect is
process joining metal with melting elementary and additional material, wherein for protect
molten metal used inert(MIG) and active(MAG) gases or their combination. Arc welding
with non-melting electrode in gas protect (TIG) is process joining metal with melting and
inurement part elementary and additional material wherein for protect used inert gas. EPP
procedure is high-efficiency automatical process welding with additional material in wire
that we ad din melting condition, and protection out of external influences give powder,
that is melt and creates drass.

Keywords: arc welding, REL procedure, coated electrode, additional material, MIG,
MAG, TIG, non-melting electrode, EPP, automatic procedure, powder, dross.

21