Uvod U Projektiranje Informacijskih Sustava: Ciljevi

28/09/2020
Uvod u projektiranje informacijskih sustava
Prof.dr.sc. Vjeran Strahonja

Sveučilište u Zagrebu, Fakultet organizacije i informatike Varaždin
Projektiranje informacijskih sustava 2020
Ciljevi
• Upoznati se s kolegijem, ishodima učenja i načinom njihovog postizanja
• Razumjeti područje projektiranja informacijskih sustava

• Razumjeti projektiranje informacijskih sustava kao znanost i struku
• Povezati disciplinu PIS sa srodnim disciplinama
Prof.dr.sc.Vjeran Strahonja
1
28/09/2020
O kolegiju PIS
• Izvođenje: 5 semestar
Informacijski sustavi, Poslovni sustavi
• Nositelj: Prof.dr.sc. Vjeran Strahonja
• Suradnici: Doc.dr.sc. Darko Andročec
Doc.dr.sc Dijana Oreški
• Satnica: 45 predavanja
15 seminari
15 vježbe
eUčenje – Moodle (pisBS)
• ECTS bodovi: 7
Prof.dr.sc.VjeranStrahonja
Ishodi učenja predmeta

• izraditi normalizirani model podataka
• izraditi plan uvođenja novog informacijskog sustava u organizaciju
• izraditi razvojnu i korisničku dokumentaciju za informacijski sustav
• modelirati aplikacije koje čine cjeloviti informacijski sustav
• obrazovati korisnike za funkcionalnosti novog informacijskog sustava
• odabrati optimalne ICT za potrebe konkretnog IS-a
• odabrati prikladnu metodiku za razvoj konkretnog IS-a
• odrediti informacijski sustav kao dio organizacijskog sustava
• odrediti optimalnu arhitekturu informacijskog sustava
• odrediti potrebne tehničke i financijske resurse za uvođenje novog IS-a
• postaviti mjerila uspješnosti novog informacijskog sustava
• prepoznati i modelirati poslovne procese u organizacijskom sustavu
• provesti preustroj poslovnih procesa uz primjenu suvremenih ICT
• razumjeti ustroj i djelovanje organizacijskog sustava
• razumjeti zakonitosti evolucijskih modela u razvoju IS-a
• razviti aplikacije uz upotrebu suvremenog CASE-alata
• uvesti novi informacijski sustav u organizaciju
2
28/09/2020
Doprinos kolegija ishodima učenja programa

• modelirati poslovne procese i podatke u organizacijama i primijeniti modele u razvoju
informacijskih i poslovnih sustava
• razumjeti i primijeniti metode i tehnike razvoja informacijskih i programskih sustava u
suvremenim razvojnim okolinama
Projektiranje informacijskog sustava - Što?

• Osmišljavanje i oblikovanje informacijskog sustava koji funkcijom,
strukturom, podatkovnim sadržajem i ponašanjem odgovara potrebama
organizacijskog sustava za koji se razvija i budućih korisnika
Organizacijski sustav Ciljni informacijski sustav
3
28/09/2020
Zadatak:
Objasnite ključne pojmove iz definicije, označene bojom:

strukturom, podatkovnim sadržajem i ponašanjem odgovara
potrebama organizacijskog sustava za koji se razvija i budućih
korisnika
Projektiranje informacijskog sustava - Što?

strukturom, podatkovnim sadržajem i ponašanjem odgovara potrebama
organizacijskog sustava za koji se razvija i budućih korisnika
• koncipiranje
• dizajn
• svrha i procesi
• građa (arhitektura) – razine - dijelovi i njihove veze
• strojna oprema (hardware),
• programska oprema (software),
• ljudski resursi (lifeware)
• organizacija (orgware)
• baze podataka, dokumenti, zapisi…
• nefunkcionalna svojstva, performanse…
• misija, vizija, strategija, ciljevi, zahtjevi…
4
28/09/2020
Projektiranje informacijskog sustava - Kako?

1. Korištenje odgovarajuće metodike projektiranja
2. Modeliranje kao osnova projektiranja
3. Inženjerski pristup NORME ORGANIZACIJA
PODRUČJE PRIMJENE
METODIKE
LJUDSKI
RESURSI
PRISTUPI I
OBRASCI NAČELA FINANCIJSKI
PROCESA RESURSI
KONCEPTI
METODE I TEHNIKE I SREDSTVA I
METAMODELI POMAGALA
Ciljni informacijski sustav

Organizacijski sustav
Za izgraditi IS treba ...
- razumjeti poslovni sustav
- istražiti ponašanje sustava u radu
- poznavati procese na svim razinama
- poznavati informacijske tehnologije
- moći preustrojiti organizacijski sustav
- izabrati optimalnu tehničku potporu

Izvor: prof.dr.sc. Josip Brumec
5
28/09/2020
Izgraditi IS znači još i ...

- projektirati i izvesti programe IS-a
- uskladiti programe s poslovanjem
- funkcionalno i ekonomski optimirati IS
- uvesti novi IS i školovati korisnike
- zaštititi IS tijekom rada
- pratiti uspješnost korištenja IS-a

Zadatak:
• Navedite kolegije gdje ste do sada stekli znanja i vještine s

prethodna dva slajda.
6
28/09/2020
PIS kao struka

• Područje djelovanja – problemska domena
• Teorijska struktura i metodologija (BoK, SF)
• Klasificirana radna mjesta
• Jezik struke
• Stručni časopisi
• Kanali komuniciranja unutar struke
• Kurikulum i sustav obrazovanja za potrebe struke (vertikala,
horizontala, cjeloživotno obrazovanje)
• Strukovne udruge i društveni događaji
• Etika struke
• Sustav certificiranja, licenciranja i akreditiranja
• Pravna zaštita struke
• ........
PIS – znanost i struka
• Teorijska struktura i metodologija razvoja primjene i održavanja

informacijskih / programskih sustava najvećim je dijelom preuzeta iz
raznih znanstvenih područja (informacijskih znanosti, računarskih
znanosti, organizacijskih znanosti, filozofije, sociologije, lingvistike,
psihologije, ekonomije...).
• Na temelju znanstvenih spoznaja razvijene su inženjerske discipline i
informatička struka
7
28/09/2020
Inženjerske discipline
• Praktičnom primjenom znanstvenih spoznaja u rješavanju

problema razvoja, primjene i održavanja informacijskih sustava
bave se posebne inženjerske discipline:
 Inženjerstvo sustava (System Engineering)
 Informacijsko inženjerstvo (Information Engineering)
 Programsko inženjerstvo (engl. Software Engineering) ...
Cilj inženjerskog projektiranja

• Osnovni cilj primjene odabrane metodike inženjerskog
projektiranja informacijskog sustava je određivanje funkcije,
strukture i ponašanja informacijskog sustava, primjerenih
ciljevima organizacije.
Organizacijski
sustav
Ciljni informacijski
PODRUČJE
LJUDSKI
PRIMJENE sustav
NORME ORGANIZACIJA RESURSI
METODIKE
PRISTUPI I
PROCESA RESURSI
Teorijska struktura PIS

KONCEPTI
METODE I I SREDSTVA I
TEHNIKE METAMODELI POMAGALA
8
28/09/2020
Kriza informacijskih sustava

Uzroci:
• nerazvijena teorija (pristupi, koncepti, metode...)
• pojedinačna tehnička i funkcionalna rješenja, bez integracije u
sustav
• nedefinirane struke i edukacija
• nedostatak ljudi ...
“Postoje samo tri problema kod razvoja softvera: ljudi, ljudi i ljudi.”
Ed Yourdon
Prof.dr.sc Vjeran Strahonja
Nedostatak IT stručnjaka
• Sveučilišta ne produciraju dovoljno informatičara

• Outsourcing dijelom rješava lokalne probleme, ali ne globalni
nedostatak informatičara
• Informatika se “puni” iz drugih struka
• Industrijski certifikati nisu rješenje problema
•…
9
28/09/2020
FOI Kurikul - Referentni modeli

1. Body of Knowledge, Curricula
IFIP
Recommendations…
• Teorijska struktura
• Znanja
2. Katalozi vještina
• European e-Competence Framework (e-CF) – 23 ICT profila
http://www.ecompetences.eu/ict-professional-profiles/
• European Certification of Informatics Professionals (EUCIP)
• The Skills Framework for the Information Age (SFIA)
SAP, IBM,
3. Profesionalni certifikati
Microsoft….
PIS i srodne struke – reference za kurikul

ACM Curricula Recommendations
http://www.acm.org/education/curricula.html
• Information Systems -IS 2010 Curriculum Guidelines for Undergraduate

Degree Programs in Information Systems (i prethodni iz 2002.),
• Information Systems - MSIS 2006 Model Curriculum and Guidelines for
Graduate Degree Programs in Information Systems,
• Software Engineering - SE 2014 Curriculum Guidelines for Undergraduate
Degree Programs in Software Engineering (Feb. 2014) (i prethodni iz 2004.),
• Information Technology - IT 2008: Curriculum Guidelines for Undergraduate
Degree Programs in Information Technology,
10
28/09/2020
IS - Informacijski sustavi
Organizacijski
sustav
Aplikativne
tehnologije
Razvoj softvera
Sistemska
infrastruktura
Računalna oprema
i arhitekture
Teorija RAZVOJ Primjena
Principi Razmještaj
Inovacija Konfiguracija
Pretežito teorijski Pretežito primijenjeno
Computing Curricula 2005 Overview Report (rujan 2005, ACM, IEEE, AIS)
Hvala na pažnji!
vjeran.strahonja@foi.hr
11
04/10/2020
Molim uključite zvuk!
Odnos informacijskog sustava i organizacije

Odnos informacijskog sustava i organizcije

1
04/10/2020
Ciljevi
• Razumjeti odnos organizacijskog sustava i njegovog informacijskog

sustava
• Razumjeti kibernetički model sustava
• Znati primijeniti funkcionalni pogled na organizaciju
• Razumjeti piramidu procesa, njihovu vremensku usmjerenost i procese u
lancu vrijednosti
• Mapirati pojedine vrste procesa unutar sustava
Sustav
2
04/10/2020
Sustav
• Sustav je cjelovita tvorevina, sastavljena od skupa međusobno
povezanih dijelova, koja svrhovito djeluje i u međudjelovanju je s
okolinom.
• Sustave možemo razvrstavati prema građi, porijeklu i drugim
kriterijima:
• društveni, tehnički, biološki, društveno-tehnički....
• prirodni, umjetni, prirodno-umjetni
• složeni (sastavljeni su od podsustava), jednostavni (dijelovi su im
elementi)
• samoregulirajući, vođen izvana
• stalne strukture, promjenjive strukture
• prema namjeni (svrsi):
• organizacijski, informacijski....
• zdravstveni, financijski, upravni, proizvodni....
Informacijski sustav
• Informacijski sustav je društveno-tehnički sustav koji prikuplja,

pohranjuje, čuva, obrađuje i isporučuje informacije svojim korisnicima,
koji mogu biti ljudi, organizacije ili drugi tehnički sustavi.
• Informacijski sustav je složeni sustav, čiju strukturu čine:
• Strojna oprema (hardware)
• Programska oprema (software)
• Komunikacijska i druga infrastruktura
• Podaci (dataware)
• Ljudi koji sustav opslužuju (lifeware)
• Društveno-tehničko ustrojstvo (orgware)
3
04/10/2020
Procesna komponenta sustava

• Sustav ostvaruje svoju svrhu procesom transformacije ulaznih
tokova u izlazne
ULAZNE Proces IZLAZNE

VELIČINE VELIČINE
(transformacija)
Kibernetički model sustava

• Kibernetika je znanost o sustavima i upravljanju sustavima
• Kibernetski pogled na sustave pretpostavlja da su sustavi upravljivi
• Upravljanje sustavom je njegovo održavanje u željenom stanju, ostvarivanje željenog
ponašanja i funkcionalnosti.
• Osnovni koncept i mehanizam održavanja sustava u željenom stanju je negativna
povratna veza
ULAZNE IZLAZNE
VELIČINE Proces VELIČINE
Mjerni
Izvršni član Povratna veza član
Upravljačka
jedinica
Vodeće
veličine
4
04/10/2020
Odnos organizacijskog i informacijskog sustava

• Postavljaju se sljedeća pitanja:
• Da li je informacijski sustav u strukturnom, funkcionalnom i
organizacijskom smislu dio organizacije?
• Služi li on upravljanju, ili samo bilježi prošle događaje?
• Da li izgradnja informacijskog sustava nužno znači promjenu
strukture organizacije, reinženjering poslovnih procesa i sl., ili
neće doći do reorganizacije.
Organizacijski sustav Ciljni informacijski sustav

Uloge informacijskog sustava u organizaciji

• S obzirom na mjesto i ulogu informacijskog sustava u organizacijskom
sustavu, razlikuju se dva pogleda na informacijske sustave:
• preslikavanje organizacije
• upravljanje organizacijom
5
04/10/2020
Preslikavanje organizacije
• Ovaj pogled pretpostavlja pasivnu ulogu informacijskog sustava
• Informacijski sustav sadrži opise prošlih stanja poslovnih procesa i
poslovnih događaja pohranjene u bazi podataka organizacijskog sustava.
• Ovaj pogled nastao je u vrijeme klasičnih sustava obrade podataka,
namijenjenih trajnom pohranjivanju podataka o poslovanju, zatim
obračunavanju, izvještavanju, kontroli i reviziji poslovanja i sl.
• Upravljačka uloga informacijskog sustava u organizacijskom sustavu
zapostavljena.
Proces
Upravljanje organizacijom
• Prema ovom pogledu informacijski sustav bitno utječe na strukturu, funkciju
i ponašanje organizacijskog sustava.
• Osim "preslikavanja organizacije", svrha informacijskog sustava je pružanje
potrebnih informacija donositeljima odluka tijekom samih procesa
donošenja odluka.
• Informacijski sustav je dio upravljačkog člana organizacijskog sustava.
Korisnici na temelju informacija donose odluke i poduzimaju aktivnosti,
kojima utječu na organizacijski sustav.
Proces
Upravljačka
jedinica Vodeće
veličine
6
04/10/2020
Planiranje i upravljanje sustavom

Planiranje
No
Ip
Io Io
Upravljanje
Np
Nr Ia Ii
U I
Okolina Izvođenje Okolina
Is
Planiranje i upravljanje sustavom - primjer

Dioničari
(nadzorni odbor)
mlijeka i iznos poticaja za mlijeko
Očekivana potražnja,
Očekivana proizvodnja sirovog
Godišnji plan Ostvareni

proizvodnje, plan i profit
zadani profit
Otpremljeno,
za otkup mlijeka
Godišnji ugovori
Uprava fakturirano
i naplaćeno
Dnevni nalog Inform. o dnevnom
za proizvodnju otkupu i
proizvodnji
Prikupljanje,
Kooperanti Veletrgovina
proizvodnja i
Sirovo distribucija Konzumno
mlijeko mlijeko i sirevi
Promjenljivost
ponude i potražnje,
konkurencija
7
04/10/2020
Funkcionalni pogled na
organizacijski sustav
Procesni (funkcionalni) pogled na organizaciju .....
• Procesi reprezentiraju funkcionalnost sustava

• Funkcionalnost je preduvjet za ostvarivanje svrhe sustava.
8
04/10/2020
Informatički pogled na procese
• Osnovne informacije o objektnom sustavu su procesi i podaci

• Procesi i podaci su osnovni predmet interesa tijekom razvoja
informacijskog sustava.
• Proces je skup aktivnosti kojima se skup ulaznih podataka transformira
u skup izlaznih podataka.
Funkcionalni pogled na organizaciju

• Funkcionalno raščlanjivanje je razlaganje neke funkcionalne komponente na
funkcionalne komponente niže razine
ORGANIZACIJSKI SUSTAV
FUNKCIJSKA PODRUČJA
FUNKCIJE
PROCESI
AKTIVNOSTI
9
04/10/2020
Funkcionalni pogled na organizaciju
• Funkcionalno raščlanjivanje je razlaganje neke funkcionalne

komponente na funkcionalne komponente niže razine
• Funkcijsko područje sadrži skup logički povezanih funkcija
• Funkcija reprezentira postizanje svrhe sustava
• Za razliku od procesa, funkcija nema dinamiku
• Proces ima definiran događaje i uvjete kojima se pokreće i
prekida
Osnovna funkcijska područja proizvodnog poduzeća
PODUZEĆE
“X”
PLANIRANJE
TRŽIŠNE LJUDSKI ZAJEDNIČKE
I UPRAVLJANJE PROIZVODNJA FINANCIJE
FUNKCIJE RESURSI FUNKCIJE
PODUZEĆEM
PLANIRANJE TEHNOLOŠKO
RAZVOJ PRERADA KONTROLA
I UPRAVLJANJE PLANIRANJE NABAVA SKLADIŠTENJE
PROIZVODA I OBRADA KVALITETE
PROIZVODNJOM PROIZVODNJE
10
04/10/2020
Pitanja:
• Vrijede li za tijela državne i lokalne uprave ista pravila?

• Ako dobijete zadatak da napravite njihovo funkcionalno raščlanjivanje,
kako ćete to napraviti?
• Kakav je odnos funkcijskog i organizacijskog raščlanjivanja?
Osnovna funkcijska područja i funkcije TDU “x”

Ured državne
uprave u županiji
“X”
PROSTORNO IMOVINSKO –
ZAJEDNIČKI DRUŠTVENE OPĆA
GOSPODARSTVO UREĐENJE I PRAVNI
POSLOVI DJELATNOSTI UPRAVA
GRADITELJSTVO POSLOVI
OBNOVA RATOM
PROSTORNO ZAŠTITA
GRADITELJSTVO RAZRUŠENIH
UREĐENJE OKOLIŠA
OBJEKATA
• N.N. 21/2002, Uredba o unutarnjem ustrojstvu ureda državne uprave u županijama

• N.N. 78/2005, Uredba o unutarnjem ustrojstvu Središnjeg državnog ureda za upravu
• ...
11
04/10/2020
Piramida procesa – vremenska usmjerenost

BUDUĆNOST
PROCESI PLANIRANJA
PROCESI UPRAVLJANJA
PROCESI IZVRŠENJA SADAŠNJOST
PROCESI OBRAČUNA
PROCESI KONTROLE
PROŠLOST
Poslovni procesi u sustavu

IZLAZNE PROCESI PLANIRANJA
ULAZNE
VELIČINE
VELIČINE
PROCESI UPRAVLJANJA
Izvršni
Mjerni
član
član
PROCES
PROCESI IZVRŠENJA
Upravljačka PROCESI OBRAČUNA

jedinica
Vodeće PROCESI KONTROLE
veličine
12
04/10/2020
Zadatak:
• Prikažite osnovnu funkcionalnu dekompoziciju neke organizacije koju

poznajete.
• Raščlanite dvije funkcije na procese, dva procesa na potprocese ........
• Pronađite procese koji su zajednički za više funkcija, ako postoje
• Pronađite primarne i sekundarne procese prema Porteru
• Odredite odnos funkcionalne i ustrojstvene strukture.
Porterov lanac vrijednosti

Post -
Marketing i
Nabava Proizvodnja Skladištenje prodajna
prodaja
potpora
Financije, računovodstvo i kontroling
Profit
Upravljanje ljudskim resursima
Upravljanje imovinom
Pravni i opći poslovi
 Koncept organizacije kao lanca vrijednosti

 Michael E. Porter (1985): “Competitive Advantage: Creating and Sustaining Superior Performance“
 Primarne aktivnosti stvaraju dodanu vrijednost za organizaciju
 Sekundarne aktivnosti ne stvaraju dodatnu vrijednost izravno, nego služe kao potpora primarnim
aktivnostima
13
04/10/2020
PODUZEĆE
“X”
PLANIRANJE
FUNKCIJE RESURSI FUNKCIJE
PODUZEĆEM
RAZVOJ PRERADA KONTROLA
I UPRAVLJANJE PLANIRANJE NABAVA SKLADIŠTENJE
PROIZVODA I OBRADA KVALITETE
Model poslovanja, poslovnih procesa i informacijskog

sustava
• Model poslovanja (Business model – BM) je skup međusobno povezanih modela koji
opisuju različite aspekte poslovanja, uključujući strukturu organizacije, poslovne
ciljeve i prioritete, poslovne procese i pravila, podataka i sl. Model poslovanja mora
predočiti koje se vrijednosti isporučuju kupcima, kako se to čini i s kakvim
(financijskim) rezultatima.
Model
Model
Model poslovnih
informacijskog
poslovanja procesa
sustava
14
04/10/2020
Hvala na pažnji!
15
11/10/2020
Metodologija informacijskih sustava

Ciljevi
• Razumjeti pojam metodologije izgradnje informacijskih i programskih

sustava
• Razumjeti opću strukturu metodika razvoja informacijskih sustava i
njihove osnovne elemente
1
11/10/2020
Općenito o metodologiji
• Metodologija je općenito znanost o metodama i primjeni metoda.

• Metodologija informacijskih/programskih sustava je znanstvena
disciplina o pravilima, pristupima, procesima, metodama, tehnikama i
sredstvima razvoja, primjene i održavanja informacijskih i programskih
sustava.
Metoda, metodologija i tehnologija
• Metoda (grčki methodos, put, način istraživanja) - planski

postupak za postignuće nekog cilja na teoretskom ili praktičnom
području
Metode su svjetionici koji osvjetljavaju put u tamnoj noći. Hrom čovjek koji ide pravim putem
prestići će zdravog koji ide bespućem (F. Bacon).
Nije moja zasluga što raspolažem većom darovitošću od drugih. Moja prednost je u tome što
raspolažem boljom metodom (Descartes).
• Tehnologija (grčki technos, vještina i logos, znanost, znanje –

znati kako)
2
11/10/2020
Metodika
• Na temelju metodoloških istraživanja i praktičnih iskustava razvijene
su metodike razvoja, primjene i održavanja informacijskih i
programskih sustava.
METODOLOGIJA
(Teoretska znanja) Metodika je uređen skup načela, pristupa,
pravila, činjenica, obrazaca, metoda i
SPECIJALIZACIJA tehnika rješavanja nekog zadatka.
METODIKA Metodika je normativni i preskriptivni

obrazac za rješavanje posla.
GENERALIZACIJA Metodika je formalizirana apstrakcija

razvojnog poduhvata.
STVARNI PROJEKTI
(Praktična iskustva)
Struktura metodike – PRISTUPI i NAČELA

• Pristup (paradigma) je skup početnih pretpostavki o objektu projektiranja
i skup općih načela, koja proizlaze iz pojedinih znanstvenih teorija ili
iskustva.
• Pristupi određuje svrhu, ulogu, strukturu, ponašanje, način razvoja ili
korištenja informacijskog ili programskog sustava, njegov odnos s
okolinom i sl.
PRISTUPI I
NAČELA
3
11/10/2020
…Struktura metodike – PRISTUPI i NAČELA

1. Kakva je ULOGA ZNANOSTI I STRUKE U PROJEKTIRANJU? (ad hoc pristup….. Inženjerski
pristup)
2. Kakva je ULOGA INFORMACIJSKOG SUSTAVA? (preslikavanje organizacije, upravljanje
organizacijom)
3. Kakva je NAMJENA SUSTAVA? (obrada transakcija, podrška u odlučivanju, podrška
uredskog rada, rudarenje podataka ..)
4. Kakva je USKLAĐENOST SA ZAHTJEVIMA ORGANIZACIJE I KORISNIKA? (tehnički pristup,
planski pristup, društveno-tehnički pristup)
5. Što je OBJEKT MODELIRANJA, postojeći sustav, ili vizija budućeg sustava? (subjektivistički
pristup, objektivistički pristup)
6. Kakva je PRILAGODLJIVOST STANJU I PROMJENAMA OBJEKTNOG SUSTAVA? (strukturni
pristup, situacijsko/adaptibilni pristup)
7. Kako izgleda RAZVOJNI CIKLUS? (fazni pristup, inkrementalni pristup)
…Struktura metodike – PRISTUPI i NAČELA

8. Kakav je ODNOS PREMA DIJELOVIMA I CJELINI? (analitički pristup , holistički/sustavni
pristup)
9. Što je OSNOVNI MODEL? (funkcijski pristup, podatkovni pristup, funkcijsko-podatkovni
pristup, objektni pristup)
10. Kakav je NAČIN IZRADE I PRIMJENE MODELA? (dokumentacijski pristup, CASE pristuop,
prototipni pristup, ponovno iskoristivi objekti)
11. Kakva je GRAĐA I TEHNIČKA OSNOVA CILJNOG SUSTAVA? (host/terminal, klijent/server,
web/internet ...)
12. ….
4
11/10/2020
Struktura metodike – OBRASCI PROCESA
• Proces razvoja informacijskog sustava je skup međusobno povezanih

aktivnosti, koje se izvode tijekom razvojnog ciklusa.
• Stvarni se razvojni poduhvati izvodi u skladu s odabranim obrascem
procesa razvoja, koji su propisan ili preporučen metodikom razvoja.
PRISTUPI I
OBRASCI NAČELA
PROCESA
Zadatak:
• Pronađite obrazac procesa po kojem biste mogli razviti neku poslovnu

aplikaciju.
• Ako ste našli više obrazaca procesa, po čemu se oni razlikuju?
• Što im je zajedničko?
• Prepoznajete li neke faze razvoja?
5
11/10/2020
Struktura metodike – METODE i TEHNIKE

• Metoda je planski postupak za postignuće zadanog cilja na nekom praktičnom ili
teoretskom području.
• Tehnika je skup praktičnih postupaka i vještina primjene zadane metode i
obavljanja posla u konkretnoj situaciji.
PRISTUPI I
OBRASCI NAČELA
PROCESA
METODE I
TEHNIKE
Struktura metodike – METODE i TEHNIKE

• Osnovne metode i tehnike - u fazi projektiranja su modeliranje, a u fazi
konstrukcije programiranje…
• Metoda – teorija način primjene teorije
• Tehnika – praksa primjene, vještina
PRISTUPI I
OBRASCI NAČELA
PROCESA
METODE I
TEHNIKE
6
11/10/2020
Struktura metodike – KONCEPTI i METAMODELI

• Modeli sustava oblikuju se i izrađuju pomoću koncepata, od kojih svaki na
nekoj apstraktnoj razini reprezentira određeno svojstvo predmeta
modeliranja.
• Metamodel je skup svih koncepata i načina njihove primjene, u okviru
neke metode ili tehnike modeliranja. To je model svih mogućih modela
koje možemo izraditi pomoću koncepata neke metode i tehnike.
PRISTUPI I
OBRASCI NAČELA
PROCESA
KONCEPTI
METODE I I
TEHNIKE METAMODELI
Zadatak:
• Koje metode modeliranja podataka i procesa ste učili u drugim

kolegijima?
• Kako biste prikazali strukturu organizacije?
• Ciljevi imaju hijerarhijsku strukturu? Kako se zovu ciljevi najviše, a kako
nižih razina? Što je to strategija?
7
11/10/2020
Model
• Model je eksplicitna interpretacija nečijeg shvaćanja situacije, ili samo predodžbe
situacije. (Wilson 1984)
• Može biti izražen matematički, riječima ili simbolički, ali iznad svega mora biti
koristan.
Vrste modela:
• Slikovni - slikovna predodžba predmeta, smanjenih, stvarnih ili povećanih dimenzija
• Analogni - neka svojstva originala u istom ili drugom fizičkom mediju
• Matematički (analitički) – u determinističkim modelima matematičke ili logičke
relacije prikazuju veze među pojavama i događajima, a nedeterministički opisuju
diskretne događaje i događaje čija je vjerojatnost pojavljivanja statistički određena
• Konceptualni – opis kvalitativnih aspekata područja od interesa ili pojave skupom
dogovorenih koncepata (poznata simbolika, sintaksa i semantika)
..Vrste modela (S. Kanel)

Svojstva modela:
• Verbalni modeli sadrže opis sustava s komentarom na prirodnom jeziku.
• Fizički modeli su povećane ili smanjene replike fizičkog sustava, izrađeni su u
jednakom ili različitom fizičkom mediju u odnosu na original, a oponašaju
funkciju i ponašanje sustava.
• Grafički modeli prikazuju neka svojstva originala u formi slike, crteža ili
dijagrama.
• Formalni modeli su modeli kod kojih su svojstva originala prikazana
matematičkim i logičkim relacijama.
Veze s originalom (objektom modeliranja):
• Modeli strukture prikazuju strukturu sustava, tj. objekte sustava i njihova
svojstva, te odnose ili veze među objektima i njihova svojstva.
• Modeli funkcije prikazuju način funkcioniranja originala.
• Modeli ponašanja prikazuju ponašanje originala.
8
11/10/2020
...Vrste modela (S. Kanel)
Upotrebna svrha modela:

• Demonstracijski modeli prikazuju ponašanje i/ili funkciju sustava ili njegovih
dijelova.
• Eksperimentalni modeli služe za proučavanje i provjeru statičkih i dinamičkih
svojstava originala.
• Modeli odlučivanja prikazuju stanja modela u trenucima donošenja odluka.
Mjesto modela:
• Unutarnji (interni) modeli su uključeni u sustav i dio su njegove strukture.
• Vanjski (eksterni) modeli su izvan strukture sustava.
Veze metoda, tehnika i modela

• Metode mogu biti opće (npr. apstrakcija, generalizacija, klasifikacija i
sl.) ili posebne (strukturna analiza sustava, modeliranje ponašanja i
sl.).
• Metode i tehnike projektiranja su čvrsto povezane, tako da se ta dva
pojma često koriste kao sinonimi (npr. metoda entiteti-veze i tehnika
entiteti-veze).
• Tehnike se više vežu uz primjenu metoda. Tako govorimo o
dijagramskim tehnikama (npr. oblikovanje dijagrama primjenom o
određene notacije, na temelju znanstvene metode), tehnikama izrade
specifikacija (primjena specifikacijskog jezika određene sintakse i
semantike), tehnikama grupnog rada s korisnicima i sl.
• Projektiranje informacijskih i programskih sustava je modeliranje.
Tijekom aktivnosti projektiranja izrađuju se modeli predmeta
projektiranja uz pomoć različitih metoda i tehnika modeliranja.
9
11/10/2020
........... metode, tehnike, modeli

• Metode se, kao i ostali dijelovi metodika, mogu klasificirati, odnosno razvrstati
u klase. Svrstavanje više metoda u istu klasu temelji se na činjenici da različite
metode mogu imati zajedničku teoretsku podlogu, te jednake ili slične tehnike
modeliranja i osnovne koncepte od kojih se oblikuju izlazni modeli.
• Pojedini autori razvili su varijante jednog osnovnog tipa metode ili tehnike.
Razlike pojedinih varijanti najbolje je definirati u odnosu na osnovni tip, a
najčešće su u sintaksi jezika za specificiranje, notaciji na dijagramima i nekim
dodatnim konceptima.
Teorijska struktura metodike i njezina primjena

• Teorijska struktura metodika razvoja primjene i održavanja informacijskih
/ programskih sustava najvećim je dijelom preuzeta iz raznih znanstvenih
područja (informacijskih znanosti, organizacijskih znanosti, računarskih
znanosti, filozofije, sociologije, lingvistike, psihologije, ekonomije...).
PRISTUPI I
OBRASCI NAČELA
PROCESA
KONCEPTI
METODE I I
TEHNIKE METAMODELI
10
11/10/2020

• Teorijska struktura metodika razvoja primjene i održavanja informacijskih
/ programskih sustava najvećim je dijelom preuzeta iz raznih znanstvenih
područja (informacijskih znanosti, organizacijskih znanosti, računarskih
znanosti, filozofije, sociologije, lingvistike, psihologije, ekonomije...).
PODRUČJE TEORETSKE
STRUKTURE METODIKE

• Teorijska struktura valja prilagoditi konkretnom razvojnom poduhvatu i
primijeniti.
PODRUČJE
LJUDSKI
PRIMJENE
METODIKE
FINANCIJSKI
RESURSI
PODRUČJE TEORETSKE
STRUKTURE METODIKE
SREDSTVA I
POMAGALA
11
11/10/2020

primijeniti.
PODRUČJE PRIMJENE
METODIKE
PODRUČJE TEORETSKE
STRUKTURE METODIKE

primijeniti.
PODRUČJE
LJUDSKI
PRIMJENE
METODIKE
PRISTUPI I
OBRASCI FINANCIJSKI
NAČELA
PROCESA RESURSI
KONCEPTI
12
11/10/2020
Zadatak:
• Na temelju svega što ste do sada naučili, pokušajte na internetu pronaći

neku metodiku razvoja informacijskih sustava.
• Prepoznajte pojedine dijelove te metodike.
• Na kojim pristupima se metodika temelji?
Inženjerske discipline
• Praktičnom primjenom znanstvenih spoznaja u rješavanju problema

razvoja, primjene i održavanja informacijskih sustava bave se posebne
inženjerske discipline:
 Inženjerstvo sustava (System Engineering)
 Informacijsko inženjerstvo (Information Engineering)
 Programsko inženjerstvo (engl. Software Engineering)
 Inženjerstvo zahtjeva (Requirements Engineering)...
13
11/10/2020
Cilj inženjerskog projektiranja

• Inženjersko projektiranje informacijskog sustava je primjena odgovarajuće
metodike razvoja, koja je primjerena problemu, da bi se odredila tražena
funkcija, struktura i ponašanje informacijskog sustava, te izgradio u
zadanom roku informacijski sustav zadane kvalitete i cijene.
Organizacijski sustav
Ciljni informacijski sustav
PODRUČJE
LJUDSKI
PRIMJENE
METODIKE
PRISTUPI I
PROCESA RESURSI
KONCEPTI
Hvala na pažnji!
14
18/10/2020
Razvojni ciklus informacijskog sustava

Ciljevi
• Razumjeti pojam razvojnog i životnog ciklusa informacijskog i

programskog sustava
• Razumjeti sadržaj pojedinih faza, izlazne rezultate i uvjete prijelaza iz
faze u fazu
• Prepoznati faze razvoja općeg predloška s fazama u pojedinim
metodikama
• Razumjeti različite pristupe razvoju, s obzirom na razvojni ciklus
• Odabrati obrazac razvoja informacijskog sustava primjeren problemu
1
18/10/2020
Razvojni ciklus
• Razvojni ciklus informacijskog sustava ili podsustava je
vremensko razdoblje između donošenja formalne odluke o
razvoju i formalne isporuke ili formalnog prekida razvoja
ANSI/IEEE (1983a).
• Rezultat razvoja je ciljni proizvod, t.j. određeni tip, varijanta ili
generacija primjenjivog proizvoda.
• Rezultat svake faze razvojnog ciklusa je cjelovit, prepoznatljiv i
provjerljiv model ili proizvod, koji se primjenjuje u slijedećoj fazi.
... Razvojni ciklus

• Svaki stvarni poduhvat razvoja informacijskog ili programskog sustava
odvija se u skladu s nekakvim predloškom (modelom, obrascem,
uzorkom), koji mora biti unaprijed opisan, te usklađen i prihvaćen od
strane korisnika i projektanta.
• Za neki stvarni poduhvat razvoja, predložak razvojnog ciklusa
preuzima se doslovno iz odabrane metodike razvoja ili djelomično
prilagođava stvarnim potrebama.
• Predložak razvojnog ciklusa uvijek sadrži:
• podjelu razvojnog ciklusa na faze,
• opis mogućeg slijeda faza i
• uvjete prelaska s jedne faze razvoja na drugu.
2
18/10/2020
Opći predložak razvojnog ciklusa

Planiranje i upravljanje Planiranje informacijskog sustava
organizacijskim sustavom
• Prepoznavanje problema Strategijsko
• Analiza problema planiranje IS
• Donošenje odluke o razvojnom
poduhvatu Utvrđivanje izvodljivosti
Konceptualno modeliranje
Održavanje i
poboljšavanje Analiza i
Korištenje specifikacija
zahtjeva
Isporuka i Logičko
primjena modeliranje
Fizičko
Razvoj informacijskog modeliranje i
podsustava - aplikacije izrada
Strategijsko planiranje informacijskog sustava

• Praktična primjena planskog pristupa
• Izrađuje se grubi konceptualni model postojećih procesa i podataka organizacijskog sustava,
te model postojećeg informacijskog sustava.
• Poslovodstvo aktivno sudjeluje u definiranju modela poslovnog sustava (Business model),
što uključuje:
• model ciljeva,
• model ključnih čimbenika uspjeha,
• model kritičnih pretpostavki,
• model problema,
• model potreba za informacijama i drugih zahtjeva prema IS ...
• Na temelju analize ovih modela određuje se:
• gruba struktura informacijskog sustava (podjela na podsustave)
• prioriteti i redoslijed realizacije podsustava
• okvirni troškovi i izvodljivost.
• Rezultat je strategijski plan informacijskog sustava, s planskim obzorom 3 do 5 godina.
3
18/10/2020

Održavanje i
zahtjeva
Isporuka i Logičko
Fizičko
Utvrđivanje izvodljivosti poduhvata
• Cilj je utvrđivanje granica (opsega) i izvodljivosti planiranog poduhvata

razvoja s tehničkog, tehnološkog, organizacijskog, ekonomskog i drugih
gledišta.
• Postoji više razina studije izvodljivosti i pratećih studija: studija
mogućnosti (opportunity); prethodna studija izvodljivosti
(prefeasibility), studija izvodljivosti (feasibility), studije potpore (support
studies)
• Granice poduhvata se utvrđuju na grubom konceptualnom modelu
podataka i procesa
• Rezultat je:
• studija izvodljivosti (feasibility study)
• projektni zadatak budućeg poduhvata razvoja
• eventualno natječajna dokumentacija.
4
18/10/2020
Zadatak
• Pronađite na internetu nekoliko okvira, priručnika ili uputa za izradu studije
izvodljivosti i usporedite ih.
• Odredite strukturu i sadržaj studije izvodljivosti za razvoj informacijskog sustava koji
je predmet vašeg projekta na kolegiju.

Održavanje i
zahtjeva
Isporuka i Logičko
Fizičko
5
18/10/2020
Analiza i specifikacija zahtjeva
• U ovoj fazi se profinjava model podataka i procesa, odnosno objektni

model.
• Detaljno se analiziraju i specificiraju zahtjevi prema budućem sustavu,
koji se odnose na:
• podatkovne sadržaje
• funkcionalnost i tehnologiju rada
• sučelje, odziv, performanse i ostale oblike ponašanja
• ostale nefunkcionalne zahtjeve.
Pitanja
• Zbog čega su procesi i podaci osnovni predmet interesa analize i specifikacije
zahtjeva?
• Koje metode biste koristili tijekom analize i specifikacije zahtjeva?
• Kako biste zahtjeve prema budućem sustavu specificirali?
6
18/10/2020

Održavanje i
zahtjeva
Isporuka i Logičko
Fizičko
Logičko modeliranje
• Ova faza obuhvaća izradu detaljnog logičkog modela budućeg
sustava, koji opisuje što on mora biti
• U strukturnim tehnikama to znači:
• dekompoziciju procesa, dijagrame toka podataka i opise unutarnje
logike elementarnih procesa
• model entiteti-veze, njegovu pretvorbu u relacijski model i relacijsku
analizu.
• U objektno orijentiranim tehnikama (npr. UML) to znači:
• specifikaciju slučajeva korištenja i opis njihove unutarnje logike
dijagramima aktivnosti
• izradu strukturnih modela (dijagrami klasa i objekata)
• opis dinamike objekata (strojevi stanja)
• specificiranje poruka (dijagrami slijeda i komunikacije),
• ..........
7
18/10/2020

Održavanje i
zahtjeva
Isporuka i Logičko
Fizičko
Fizičko modeliranje i izrada

• U ovoj se fazi izrađuje fizički model baze podataka (tablice, ključevi,
indeksi, distribucija, replikacija ...)
• Definiraju se programski moduli (komponente) i njihova distribucija
• Konstruiraju se programi (izrada programskog koda)
• Detaljno se razrađuju uloge korisnika i pogledi
• Detaljno se razrađuje sustav autorizacije korisnika i sigurnosti
• Detaljno se oblikuje sučelje
• Testiraju se pojedini moduli
• Moduli se integriraju i testira se cjelina
• Model se dokumentira
• Pojedini dijelovi i sustav u cjelini se validiraju s korisnicima.
8
18/10/2020
Zadatak
• Vratite se na prethodnu sliku i pokušajte objasniti svaku točku.
• Ukoliko vam neka točka nije jasna potražite objašnjenje u literaturi ili na
konzultacijama.

Održavanje i
zahtjeva
Isporuka i Logičko
Fizičko
9
18/10/2020
Isporuka i primjena
• Instalira se oprema i programi (pilot instalacija ili puna instalacija)

• Osposobljavaju se korisnici
• Obavlja se konverzija i integracija podataka
• Testira se prihvatljivost sustava tijekom razdoblja probnog rada.
• Po potrebi se obavljaju određene korektivne aktivnosti
• Daje se ocjena prihvatljivosti
Zadatak
• Pronađite na internetu više informacija o testu prihvatljivosti (Acceptance test), kako
se provodi, koji su mu ciljevi i izlazni rezultati, postoje li neki standardi za provođenje
tog testa.
10
18/10/2020

Održavanje i
zahtjeva
Isporuka i Logičko
Fizičko
Održavanje i poboljšavanje
• Pružaju se različiti oblici podrške korisnicima
• Otklanjaju se uočene greške u funkciji ili ponašanju
• Sustav se prilagođava novim izdanjima operacijskog sustava, poboljšanjima
i proširenjima opreme, novim komunikacijskim mogućnostima i sl.
• Sustav se prilagođava promjenama poslovnih pravila, poslovne
tehnologije, zakona i sl.
• Poboljšavaju se performanse sustava
• U određenoj mjeri se proširuje funkcionalnost sustava, u skladu sa
zahtjevima korisnika
• Sustav se primjenjuje na novim lokacijama, prihvaćaju se novi korisnici i sl.
11
18/10/2020
PDCA (plan-do-act-check)
• PDCA (plan–do–check–act) or Demingov krug (ciklus) - iterativna metoda
upravljanja razvojem i kontinuiranim poboljšanjem procesa i proizvoda koja se
sastoji od 4 koraka (faze).
ACT PLAN
Deming
circle
CHECK DO
Pitanje
• Gdje se Demingov krug još koristi? Pronađite i dokumentirajte primjere.
12
18/10/2020
Demingov krug - izvedenice
MOF IT service lifecycle

http://technet.microsoft.com/en-us/library/cc543217.aspx
Metodika Rational Unified Process (RUP)
1. Početak (Inception Phase)

2. Razrada (Elaboration Phase) Planiranje i upravljanje
Planiranje informacijskog sustava
Strategijsko
3. Izgradnja (Construction Phase) •• Analiza
Prepoznavanje problema
problema planiranje IS
4. Prijelaz (Transition Phase) poduhvatu Utvrđivanje izvodljivosti
1. Konceptualno modeliranje
Održavanje i
poboljšavanje Analiza i specifikacija
Korištenje zahtjeva
4.
Isporuka i 3. 2. Logičko
Fizičko
13
18/10/2020
Pristupi s obzirom na razvojni ciklus

• Kakva je podjela razvojnog ciklusa na faze, slijed faza i uvjeti
prelaska s jedne faze na drugu?
• Razlikuju se (ali i djelomično preklapaju):
• vodopadni pristup
https://www.youtube.com/watch?v=5A5XCuWMG4o&list=PLh9RMx5HQ7xPvfFqvvBJ4zYmzAHzC2L7P&index=3
• fazni pristup
• evolutivni prototipni pristup
https://www.youtube.com/watch?v=5A5XCuWMG4o&list=PLh9RMx5HQ7xPvfFqvvBJ4zYmzAHzC2L7P&index=3
• djelomično inkrementalni pristup
• inkrementalni (iterativni) pristup
• spiralni pristup
https://www.youtube.com/watch?v=mp22SDTnsQQ&index=2&list=PLh9RMx5HQ7xPvfFqvvBJ4zYmzAHzC2L7P
• agilni pristup
Vodopadni (fazni, monolitni) model
Konceptualno
modeliranje
Analiza i
specifikacija
zahtjeva
Logičko
modeliranje
Fizičko
modeliranje i
izrada
Isporuka i
primjena
14
18/10/2020
... vodopadni model
Konceptualno
modeliranje
Analiza i
specifikacija
zahtjeva
Logičko
modeliranje
Fizičko
modeliranje i
izrada
Isporuka i
primjena
Potpuno inkrementalni (evolutivni, iterativni) model
3
2
Konceptualno 1
modeliranje 3
2
Analiza i 1
specifikacija 3
zahtjeva
2
Logičko 1
modeliranje 3
2
Fizičko 1
modeliranje i
izrada 3
2
Isporuka i 1
primjena
15
18/10/2020
Djelomično inkrementalni model
Konceptualno
modeliranje
Analiza i
specifikacija 3
zahtjeva
2
Logičko 1
modeliranje 3
2
Fizičko 1
modeliranje i
izrada 3
2
Isporuka i 1
primjena
Parallel Development Method – Primjer djelomično

inkrementalnog modela
PowerPoint Presentation for Dennis & Haley Wixom,

Systems Analysis and Design Copyright 2000 © John
Wiley & Sons, Inc. All rights reserved.
16
18/10/2020
Spiralni razvojni ciklus

Procjenjivanje
Određivanje varijanti,
ciljeva, varijanti, prepoznavanje i
uvjeta rješavanje rizika • Faze su kao u vodopadnom modelu
Plan • Prototipovi omogućavaju
zahtjeva korisnicima procjenu da li projekt
ide u pravom smjeru
Plan razvoja
Prototip • Svaka iteracija sastoji se od svih
Plan faza spiralnog životnog ciklusa, ali
primjene svaka iteracija rješava podskup
funkcionalno podijeljenog ukupnog
problema.
Detaljni dizajn
Kodiranje
Planiranje sljedeće Integracija i
Izdanje testiranje
iteracije
Razvoj i testiranje
Boehm, B.W. 1985. «A Spiral Model of Software Development and Enhancement,» from
Proceedings of an International Workshop on Software Process and Software Environments,
Coto de Caza, Trabuco Canyon, California, March 27-29, 1985
Životni ciklus IS
• Životni ciklus formalno informacijskog sustava počinje s uspostavom

organizacijskog sustava kojem IS pripada, a prestaje s prestankom rada
organizacije.
• Životni ciklus informacijskog sustava u užem smislu označava vremensko
razdoblje između donošenja formalne odluke o izgradnji informacijskog
sustava bitno različite građe, tehnologije, funkcionalnosti i sl., u odnosu
na postojeći sustav, a završava odlukom o zamjeni ovog sustava novim
sustavom.
17
18/10/2020
Faze zrelosti IS
• Modeli Nolana (6 faza) ili Trickera (7 faza).
1. Faza rane primjene (uvođenje):
• primjena informacijskih tehnologija u pojedinačnim i izoliranim slučajevima (točke automatizacije).
2. Faza zaraze i pridobivanja korisnika (proširenje):
• porast broja aplikacija,
• održavanje oduzima 70 - 80% vremena analitičara i programera,
• razočaranje korisnika rezultatima primjene,
• rješavanje vlastitih potreba korisnika osobnim računalima,
• loša dokumentiranost informacijskog sustava,
• neuspješni pokušaji objedinjavanja informacijskih podsustava.
3. Faza odvajanja funkcija (upravljanje):
• odvajanje logičke razine projektiranja od fizičke,
• shvaćanje da su informacije važan resurs poslovanja,
• shvaćanje potrebe dugoročnog planiranja,
• uključivanje višeg poslovodstva u rješavanje problema planiranja i razvoja
informacijskog sustava,
• srednjeročno planiranje informacijskog sustava.
…Faze zrelosti IS
4. Faza objedinjavanja:
• objedinjavanje modela podataka,
• objedinjavanje aplikacija.
5. Faza sređivanja (upravljanje podacima)
• formalno definiranje odgovornosti za podatke i informacije,
• uspostavljanje funkcije administratora podataka (administratora modela
podataka),
• pretraživanje baze podataka od strane krajnjih korisnika (korištenje jezika
upita),
• potpuna odgovornost korisnika za "vlastite" podatke,
• pretvaranje klasičnog računskog centra u informacijski centar.
6. Faza zrelosti
• rješavanje potreba korisnika za kompjutorskom podrškom u prihvatljivom
roku,
• građa informacijskog sustava u skladu s građom organizacijskog sustava,
• strategijsko planiranje informacijskog sustava je dio sustava planiranja,
• informacijski centar je služba pružanja usluga korisnicima.
18
18/10/2020
Hvala na pažnji!
19
26/10/2020
Proces razvoja informacijskog sustava

Ciljevi
• Povezati razvojni ciklus sustava i podsustava (aplikacije)

• Definirati razvojni ciklus informacijskog sustava kao proces
• Razumjeti i znati primijeniti različite vrste aktivnosti unutar procesa
razvoja
• Razumjeti predložak razvoja i odrediti odgovarajući predložak
1
26/10/2020
Razvojni ciklus sustava i aplikacije
Opći predložak razvojnog ciklusa sustava

Održavanje i
zahtjeva
Isporuka i Logičko
Fizičko
2
26/10/2020
Ciklus poboljšanja i preoblikovanja

Dizajn
• Strategija i analiza Strategija

• Dizajn i analiza
• Primjena
• Korištenje (Produkcija) Produkcija
Primjena
Izvor: ITIL
• Vrijedi za poslovne procese, e-usluge i tijek posla!!!


poduhvatu Strategija i Utvrđivanje izvodljivosti
Konceptualno
analiza modeliranje
Održavanje i
poboljšavanje Korištenje Dizajn Analiza i
zahtjeva
Isporuka i Primjena Logičko

Fizičko
Razvoj informacijskog podsustava modeliranje i
izrada
- aplikacije
3
26/10/2020
Opći predložak razvojnog ciklusa Planiranje informacijskog sustava

Strategija
Planiranje i upravljanje i analiza
Konceptualno
modeliranje
Korištenje Održavanje i
poboljšavanje
Analiza i
zahtjeva
Dizajn
Isporuka i Logičko
primjena
Primjena modeliranje
Fizičko
Razvoj informacijskog
modeliranje i
podsustava izrada
- aplikacije
Razvojne, upravljačke i kontrolne aktivnosti
Konceptualno
modeliranje
Analiza i specifikacija
zahtjeva 3
2
Logičko modeliranje 1
3
Fizičko modeliranje i 1 2
izrada 3
2
Isporuka i primjena 1
Upravljanje konfiguracijom
Upravljanje kvalitetom
Upravljanje projektom
Upravljanje odnosima s kupcima

4
26/10/2020
Vrijednosni aspekt - Porterov lanac vrijednosti

Post -
Marketing
Nabava Proizvodnja Skladištenje prodajna
i prodaja
potpora
Financije, računovodstvo i kontroling

Profit
Upravljanje ljudskim resursima
Upravljanje imovinom
Pravni i opći poslovi
• Koncept organizacije kao lanca vrijednosti

• Michael E. Porter (1985): “Competitive Advantage: Creating
and Sustaining Superior Performance“
• Primarne aktivnosti stvaraju dodanu vrijednost za organizaciju
• Sekundarne aktivnosti ne stvaraju dodatnu vrijednost izravno,
nego služe kao potpora primarnim aktivnostima
Vrijednosni aspekt - Porterov lanac vrijednosti u razvoju IS
Konceptualno
modeliranje
zahtjeva 3
2
3
2
Fizičko modeliranje i 1
izrada
2
3 Dodana
Isporuka i primjena 1 vrijedn.
5
26/10/2020
Proces razvoja sustava
Proces razvoja
• U funkcionalnom smislu, svaki poduhvat razvoja informacijskog sustava je
proces (traje i troši resurse).
• Aktivnosti se, unutar procesa razvoja, izvode vremenski slijedno (sljedeća
započinje nakon završetka prethodne), vremenski usporedno, ili ciklički
(nakon završetka neke od sljedećih aktivnosti, vraća se na prethodnu).
6
26/10/2020
Predložak (obrazac) procesa razvoja

• Proces razvoja informacijskog sustava je skup međusobno
povezanih aktivnosti, koje se izvode tijekom razvojnog ciklusa.
• Stvarni se razvojni poduhvati izvodi u skladu s odabranim obrascem
procesa razvoja, koji su propisan ili preporučen metodikom razvoja.
PRISTUPI I
OBRASCI NAČELA
PROCESA
Predložak (obrazac) procesa razvoja

• Predložak procesa razvoja opisuje:
• raščlanjivanje procesa i aktivnosti na aktivnosti niže razine,
• veze i slijed izvođenja aktivnosti,
• uvjete početka i završetka aktivnosti,
• ulazne i izlazne podatke i informacije, potrebne za izvođenje svake aktivnosti,
• metode, tehnike, pomagala i sredstva, koja se koriste tijekom izvođenja
aktivnosti.
• Za potrebe stvarnih poduhvata razvoja, predložak procesa razvoja
mora se prilagoditi.
7
26/10/2020
Vrste aktivnosti
BUDUĆNOST
• S obzirom na ciljeve koje se njima PROCESI PLANIRANJA
ostvaruju, aktivnosti se dijele na:
• aktivnosti planiranja i upravljanja, PROCESI UPRAVLJANJA
• aktivnosti učinka (razvojne

aktivnosti, aktivnosti modeliranja),
• aktivnosti provjere. PROCESI IZVRŠENJA SADAŠNJOST
PROCESI OBRAČUNA
PROCESI KONTROLE
PROŠLOST
Aktivnosti planiranja i upravljanja

• Svrha aktivnosti planiranja je:
• zadavanje ciljeva, vodećih veličina i indikatora (vrijeme, resursi,
kapaciteti…)
• Radi se o stanjima i načinu njihovog postizanja (strategija, taktika,
operacije)
• Svrha aktivnosti upravljanja je:
• upravljanje drugim vrstama aktivnosti (npr. aktivnostima učinka),
• rezultatima aktivnosti (npr. izrađenim modelima informacijskog
sustava, konfiguracijom), ili
• resursima (npr. financijskim sredstvima potrebnim za obavljanje
pojedinih aktivnosti).
8
26/10/2020
Aktivnosti učinka – razvojne aktivnosti
• Osnovna svrha aktivnosti učinka je obavljanje unaprijed određenog

posla (postizanje učinka ili stanja).
• Svrha aktivnosti učinka očituje se u izlaznom rezultatu. U projektiranju
informacijskih sustava, izlazni rezultati aktivnosti učinka su razni
modeli, specifikacije ili izrađeni dijelovi informacijskih sustava.
• Aktivnosti učinka su:
• aktivnosti prikupljanja i analize informacija,
• aktivnosti modeliranja,
• aktivnosti programiranja,
• aktivnosti izrade dokumentacije i sl.
Aktivnosti provjere
• Svrha aktivnosti provjere je provjeravanje i vrednovanje rezultata aktivnosti

učinka (oblikovanih modela, programskih modula i sl.), utroška resursa i
vremenskog napredovanja poduhvata.
• Dvije osnovne vrste aktivnosti provjere su:
• verificiranje (formalno provjeravanje usklađenosti s ulaznim
specifikacijama) i
• validiranje (vrednovanje od strane korisnika).
9
26/10/2020
Obrasci procesa
Standard ISO 15288

• ISO/IEC/IEEE 15288:2015 - System Life Cycle
Processes
• ISO 15288 je standard inženjerstva sustava koji pokriva
procese i faze životnog ciklusa.
• Faze nisu normativne, t.j. standard definira procese, a
ne faze.
• Primjeri faza životnog ciklusa opisanih u dokumentu
su: koncept, razvoj, proizvodnja, korištenje, podrška i
umirovljenje.
10
26/10/2020
ISO 15288 – grupe procesa
• Grupe procesa:
• Realizacija ugovora
• Tehnički (Technical)
• Projektni (Project)
• Poduzeće (Enterprise)
• Svaki proces definiran je svrhom, ishodima i aktivnostima.
• ISO 15288 obuhvaća 25 procesa koji imaju 123 ishoda proizašlih iz 403
aktivnosti
• Iz standarda se mogu preuzeti aktivnosti ili izlazni rezultati
6.4 Tehnički procesi

• 6.4.1 – Proces analize poslovanja ili misije (Business or Mission Analysis)
• 6.4.2 – Proces definiranja potreba i zahtjeva dionika (Stakeholder Needs and
Requirements Definition)
• 6.4.3 - Proces definicije sistemskih zahtjeva (System Requirements Definition)
• 6.4.4 - Proces arhitektonske definicije (Architectural Definition)
• 6.4.5 - Proces definicije dizajna (Design Definition)
• 6.4.6 - Proces analize sustava (System Analysis)
• 6.4.7 - Proces provedbe (Implementation)
• 6.4.8 - Proces integracije (Integration)
• 6.4.9 - Proces provjere (Verification)
• 6.4.10 - Proces prijelaza (Transition)
• 6.4.11 - Proces provjere valjanosti (Validation)
• 6.4.12 - Proces rada (Operation)
• 6.4.13 - Proces održavanja (Maintenance)
• 6.4.14 - Proces zbrinjavanja (Disposal)
11
26/10/2020
Opis procesa
• Svrha
• Izlazni rezultati
• Aktivnosti
Opis procesa
• Svrha
• Aktivnosti
12
26/10/2020
Opis procesa
• Svrha
• Aktivnosti
Standard ISO 12207
• ISO / IEC / IEEE 12207 – Sistemsko i programsko inženjerstvo

• Standard za procese životnog ciklusa softvera.
• Prvi put predstavljen 1995. godine, cilj mu je biti primarni standard koji
definira sve procese potrebne za razvoj i održavanje softverskih sustava,
uključujući ishode i / ili aktivnosti svakog procesa.
• Okvir za razvoj i upravljanje softverom
• Grupe procesa i procesi kao u ISO 15288
13
26/10/2020
Opći predložak razvojnog ciklusa sustava 6.4.2 – Proces

Planiranje i upravljanje definiranja potreba i
Planiranje informacijskog sustava
organizacijskim sustavom zahtjeva dionika
6.4.3 - Proces
• Prepoznavanje problema Strategijsko definicije sistemskih
• Analiza problema planiranje IS zahtjeva
6.4.12 - Proces rada • Donošenje odluke o razvojnom
6.4.13 - Proces
održavanja
Održavanje i
zahtjeva
Isporuka i Logičko
Fizičko
Održavanje i poboljšavanje - ITIL

• IT Infrastructure Library – ITIL je skup najboljih iskustava za učinkovito pružanje IT
usluga i upravljanje njima, najbolja praksa, okvir za uspješno upravljanje IT uslugama
(ITSM)
Pružanje usluga (Service Support) Isporuka usluga (Service Delivery)

- Service Desk/Helpdesk - Upravljanje razinom usluga
- Upravljanje incidentima (Incident (Service Level Management)
Management) - Upravljanje kapacitetima (Capacity
- Upravljanje problemima (Problem Management)
Management) - Upravljanje neprekidnošću usluga
- Upravljanje konfiguracijom (Configuration (Disaster Recovery Planning /
Management) Continuity Management)
- Upravljanje promjenama (Change - Upravljanje raspoloživošću
Management) (Availability Management)
- Upravljanje izdanjima (Release - Upravljanje IT financijama (IT
Management) Financial Management)
14
26/10/2020
Primarni i sekundarni
procesi Konceptualno
modeliranje
zahtjeva 3
2
3
2
Fizičko modeliranje i 1
izrada 3
2
Dodana
Upravljanje incidentima Vrijedn.
Upravljanje problemima
ITIL – Pružanje usluga Upravljanje promjenama
Upravljanje izdanjima
Prof.dr.sc.VjeranStrahonja Upravljanje odnosima s kupcima
SAP
15
26/10/2020
SCRUM
https://intetics.com/blog/the-main-phases-of-the-scrum-project
• Uloge
• Artefakti
• Sastanci
• Tijek posla (Sprint):
• Sprint planning
• Daily scrum
• Sprint review
• Sprint retrospective
• Backlog refinement
• Cancelling a sprint
Zadatak:
• Pronađite obrazac procesa po kojem biste mogli razviti neku poslovnu

aplikaciju.
• Prilagodite obrazac projektu kojeg radite na kolegiju (aktivnosti, njihov
redoslijed, ulazi i izlazi, metode i tehnike, alati…).
16
26/10/2020
Hvala na pažnji!
17
02/11/2020
Sustavni pristup razvoju IS i osnovni modeli

Ciljevi
• Odrediti osnovne modele informacijskog sustava

• Razumjeti važnost modeliranja sadašnjeg i budućeg sustava te
primijeniti subjektivistički i objektivistički pristup,
• Razlikovati pristupe razvoju informacijskog sustava s obzirom na to koji
model, odnosno artefakte, smatraju najvažnijim.
1
02/11/2020
Kibernetički pogled na sustav

• Sustav je cjelovita tvorevina (holistički pristup), koja svrhovito djeluje u
međudjelovanju s okolinom.
• Upravljanje i odlučivanje na temelju podataka i informacija iz procesa
ULAZNE IZLAZNE
VELIČINE Proces VELIČINE
Upravljačka
jedinica Vodeće
veličine
Sustavni pristup izgradnji IS-a

• IS je model poslovne tehnologije organizacijskog sustava:
• programi automatiziraju ili podržavaju realne procese, u skladu s poslovnim
pravilima
• baze podataka sadrže podatke o stanjima i promjenama stanja sustava i
poslovnim transakcijama.
• Temelj razmatranja su poslovni procesi, a želimo ih držati stabilnima, kako ne bismo
trebali učestalo mijenjati programe.
• Podaci su resurs poslovnog sustava i najstabilniji dio IS.
• IS se izgrađuje holističkim pristupom i integracijom podsustava na temeljima
interoperabilnosti:
• poslovna
• procesna
• podatkovna (semantička)
• tehnička
2
02/11/2020
Kakva je STRUKTURNA PRILAGODLJIVOST?
• Strukturni pristup Proces

ULAZNE IZLAZNE
VELIČINE VELIČINE
Upravljačka
jedinica Vodeće
veličine
• Situacijski/adaptibilni pristup
Proces Proces
Što je OBJEKT MODELIRANJA, postojeći sustav, ili vizija budućeg sustava?
• Subjektivistički pristup (to be) zanemaruje važnost modeliranja sadašnjeg sustava. Prema
ovom pristupu, razvoj budućeg programskog sustava odmah započinje prikupljanjem,
analiziranjem i specificiranjem zahtjeva korisnika prema budućem programskom sustavu, te
izradom njegovog modela.
• Subjektivistički pristup modeliranju orijentiran je oblikovanju novog sustava (dizajnerski
pristup), a objektivistički je orijentiran analizi postojećeg (analitički pristup).
• Objektivistički pristup (as is + to be) polazi od objektivne stvarnosti, tj. modela sadašnjeg
objektnog sustava (uključujući model sadašnjeg informacijskog i korisničkog sustava).
• Modeliranje postojećeg sustava zahtijeva određeni utrošak resursa, ali olakšava:
• određivanje granica poduhvata,
• vrednovanje rezultata poduhvata,
• upoznavanje problemske domene,
• migraciju na novi sustav.
3
02/11/2020
Razine modela IS-a
POSTOJEĆI FIZIČKI NOVI FIZIČKI

SUSTAV SUSTAV
Programske komponente
i baze podataka FIZIČKI MODEL FIZIČKI MODEL KAKO?
Modeli procesa i
LOGIČKI MODEL LOGIČKI MODEL ŠTO ?
podataka
V - model

SUSTAV SUSTAV
LOGIČKI MODEL
DOKUMENTIRANJE
POSTOJEĆEG
IZVEDENOG STANJA
SUSTAVA
PROBNI RAD I
ZAHTJEVI PREMA
TESTIRANJE
BUDUĆEM SUSTAVU
PRIHVATLJIVOSTI
LOGIČKI MODEL PRIMJENA NOVOG

BUDUĆEG SUSTAVA SUSTAVA
GRUBI FIZIČKI INTEGRACIJA I

MODEL BUDUĆEG INTEGRACIJSKO
SUSTAVA TESTIRANJE
KOMPONENTE I
FIZIČKI DIZAJN
TESTIRANJE
KOMPONENATA
KOMPONENATA
4
02/11/2020
V - model

SUSTAV SUSTAV
LOGIČKI MODEL
DOKUMENTIRANJE
POSTOJEĆEG
IZVEDENOG STANJA
SUSTAVA
PROBNI RAD I
ZAHTJEVI PREMA
TESTIRANJE
BUDUĆEM SUSTAVU
PRIHVATLJIVOSTI
LOGIČKI MODEL PRIMJENA NOVOG

BUDUĆEG SUSTAVA SUSTAVA
GRUBI FIZIČKI INTEGRACIJA I FIZIČKI SUSTAV I

MODEL BUDUĆEG INTEGRACIJSKO KOMPONENTE
SUSTAVA TESTIRANJE
KOMPONENTE I MODELI I
FIZIČKI DIZAJN
TESTIRANJE DOKUMENTACIJA
KOMPONENATA
KOMPONENATA
Osnovni modeli u razvoju IS-a

POSLOVNI MODEL POSTOJEĆEG SUSTAVA (as is)
Model poslovnih procesa Matrica poslovne Model poslovnih podataka
tehnologije
K1……. Km
P1 S S
... K Životni ciklus resursa
Pm S K
LOGIČKI MODEL BUDUĆEG MODEL IS-a (to be)

Model poslovnih procesa Matrica poslovne Logički model podataka
i osnovna arhitektura IS tehnologije
AP1 K1……. Km
P1 S K
... S S K
AP2 Pm K SK
AP1 AP2 Prototip aplikacije
5
02/11/2020
Pitanje
• Zbog čega su modeli podataka i modeli procesa osnovni modeli koji se

izrađuju tijekom razvoja informacijskog sustava?
Osnovni model tijekom razvoja IS

• Kojem modelu pridajemo najveće značenje tijekom projektiranja IS-a?
• Razlikuju se sljedeći pristupi:
• funkcijski pristup, tj. pristup orijentiran procesima,
• podatkovni pristup, tj. pristup orijentiran podacima,
• funkcijsko-podatkovni pristup i
• objektni pristup, tj. pristup orijentiran objektima.
• Osnovne informacije o objektnom sustavu su podaci i procesi objektnog
sustava. Zbog toga su modeli podataka i modeli procesa osnovni modeli
koji se izrađuju tijekom projektiranja.
• Modeli podataka i procesa mogu biti potpuno odvojeni, ili međusobno
povezani.
• Modeli objekata u semantičkom smislu objedinjavaju modele podataka i
modele procesa.
6
02/11/2020
Funkcionalni (procesni) pristup

• Prema funkcionalnom (funkcijskom, procesnom) pristupu, osnovno je
specificiranje funkcionalnosti sustava.
• Modeli procesa su formalizirani opisi hijerarhijskih struktura procesa,
unutarnje logike procesa, međusobnih odnosa procesa, događaja u
objektnim sustavima, te odnosa procesa i okolice.
• Modeli raščlanjivanja procesa predstavljaju sastavne i klasifikacijske
strukture složenih procesa, a modeli tokova podataka prikazuju kretanje i
pretvorbe podataka kroz informacijski, odnosno objektni sustav.
• Funkcionalni modeli ponašanja opisuju upravljačke koncepte procesa
objektnog sustava i događaje u ovom sustavu.
• Posebne vrste modela opisuju unutarnju logiku elementarnih procesa.
…Funkcionalni (procesni) pristup
• Osnovni koncepti modela procesa su:

• funkcionalne komponente (funkcije, procesi, potprocesi,
aktivnosti, operacije, moduli i sl.),
• tokovi podataka i njihov sadržaj,
• izvori i odredišta podataka,
• spremišta podataka,
• događaji, koji pokreću i prekidaju procese.
7
02/11/2020
Podatkovni pristup
• Podatkovni pristup pretpostavlja da je model podataka osnovni (a

prema "tvrdim" podatkovnim pristupima i jedini) model, koji se
oblikuje tijekom razvoja informacijskog i programskog sustava.
• Model podataka je stabilniji od modela procesa. Naime, struktura
procesa i njihova unutarnja logika je više izložena promjenama od
strukture podataka.
• Prikupljanje, pohranjivanje, pretraživanje, obrada i prikazivanje
podataka osnovna je svrha pojedinih procesa informacijskog sustava.
Da bi se ova svrha ostvarila, nužno je poznavanje i razumijevanje
strukture podataka objektnog i informacijskog sustava.
• Izrada formalnih modela funkcije i ponašanja nije moguća bez
prethodne izrade modela podataka.
…Podatkovni pristup
• Osnovni koncepti ovakvog formaliziranog modela podataka

su:
• skup koncepata za opis strukture podataka,
• skup ograničenja za očuvanje integriteta podataka (skup pravila
koja opisuju dozvoljena stanja sustava i dozvoljeni prijelaz iz stanja
u stanje),
• skup operatora kojima je moguće opisati promjenu stanja podataka
sustava (djelovanja ulaza na izlaz).
8
02/11/2020
Zadatak
• Navedite osnovne strukturne koncepte relacijskog modela

• Koje koncepte ograničenja poznaje relacijski model?
• Kako se zove jezik koji implementira operatore relacijskog modela?
Procesno - podatkovni pristup
• Početkom osamdesetih godina javljaju se "meki" funkcijsko - podatkovni

pristupi, prema kojima su modeli procesa i modeli podataka podjednako
važni i međusobno povezani (npr. svakom je modelu procesa pridružen
model podataka, kao i svakom njegovom dijelu).
• Modeliranje procesa i podataka čini nedjeljivu cjelinu. Model podataka
je stabilniji i jedinstven, ali samo za odgovarajući model procesa.
9
02/11/2020
Životni ciklus osnovnih resursa
• Metodom životnog ciklusa konstruira se i provjerava:

• popisa procesa, dobivenih metodom dekompozicije
• popis klasa podataka (podatkovnih entiteta).
Planiranje
Dizajn
Nestajanje i primjena
Korištenje
Objektni pristup
• Objektni pristup pretpostavlja izradu modela objekata, koji u

semantičkom smislu objedinjavaju modele podataka i modele procesa.
• Objektni modeli predstavljaju objekte, metode posluživanja objekata i
poruke koje objekti razmjenjuju s okolicom ili međusobno.
• Ovom vrstom modela mogu se prikazati statička svojstva sustava
(funkcija i struktura), ali i dinamička svojstva, odnosno ponašanje
sustava koji djeluje.
10
02/11/2020
Objektni pristup
• Osnovni koncepti modela objekata su:
• tipovi objekata,
• klasifikacijske i sastavne strukture objekata,
• atributi, veze i njihova ograničenja,
• događaji i stanja,
• operacije na objektima (metode posluživanja),
• nasljeđivanje, učahurivanje, polimorfizam, preklapanje
• početni i konačni uvjeti stanja,
• prijelazi iz stanja u stanje,
• spojišta poruka.
Hvala na pažnji!
11
16/11/2020
Logički model podataka

Ciljevi
• Razumjeti mjesto i ulogu modeliranja podataka u razvoju IS-a

• Razumjeti i znati primijeniti logičko modeliranje podataka
• Znati primijeniti metodu entiteti-veze.
1
16/11/2020

• Kojim se osnovnim modelom prikazuje predmet modeliranja?
• Osnovne informacije o objektnom sustavu su podaci i procesi objektnog sustava.
Zbog toga su modeli podataka i modeli procesa osnovni modeli koji se izrađuju
tijekom projektiranja.
• Modeli podataka i procesa mogu biti potpuno odvojeni, ili međusobno povezani.
• Modeli objekata u semantičkom smislu objedinjavaju modele podataka i modele
procesa.
Podatkovni pristup
• Podatkovni pristup pretpostavlja da je model podataka osnovni (a prema
"tvrdim" podatkovnim pristupima i jedini) model, koji se oblikuje tijekom razvoja
informacijskog i programskog sustava.
• Razlozi:
• Model podataka je stabilniji od modela procesa. Naime, struktura procesa i
njihova unutarnja logika je više izložena promjenama od strukture podataka.
• Prikupljanje, pohranjivanje, pretraživanje, obrada i prikazivanje podataka
osnovna je svrha pojedinih procesa informacijskog sustava. Da bi se ova
svrha ostvarila, nužno je poznavanje i razumijevanje strukture podataka
objektnog i informacijskog sustava.
• Izrada formalnih modela funkcije i ponašanja nije moguća bez prethodne
izrade modela podataka.
2
16/11/2020
Definicija i osnovni koncepti

• Model podataka je apstraktni prikaz skupova podataka, njihovih
međusobnih veza i ograničenja, te načina manipulacije podacima.
• Osnovni koncepti modela podataka su:

• skup koncepata za opis strukture podataka (podaci koji opisuju objekte
i pojave mogu se razvrstati, tako da svaki elementarni podatak pripada
nekom tipu atributa nekog tipa podatkovnog objekta)
• skup ograničenja za očuvanje integriteta podataka (skup pravila koja
opisuju dozvoljena stanja sustava i dozvoljeni prijelaz iz stanja u stanje)
• skup operatora kojima je moguće opisati promjenu stanja podataka
sustava (mehanizmi promjene vrijednosti podataka).
Statički i dinamički model

• Cjeloviti model sustava prikazuje statička i dinamička svojstva sustava.
• Statički modeli prikazuju strukturu i stanja podataka sustava:
• podaci koji opisuju stvarne ili zamišljene objekte i pojave objektnog sustava mogu se razvrstati
u podatkovne tipove (klase, entitete..), tako da svaki elementarni podatak opisuje neko svojstvo
(atribut) nekog tipa podatkovnog objekta
• podatkovni objekti su međusobno povezani vezama
• grupiranje pojava u tipove obavlja se na temelju zajedničkih tipova atributa (obilježja) i/ili na
temelju sličnih veza s drugim podatkovnim tipovima i ponašanja u odnosu na okolicu.
• svaki podatkovni objekt u jednom trenutku ima jedno stabilno, prepoznatljivo i konzistentno
stanje, opisano skupom vrijednosti njegovih atributa.
• Dinamički modeli opisuju promjene stanja sustava, odnosno njegovih podatkovnih objekata i veza
među njima:
• stanje sustava mijenja se vanjskim djelovanjem (događaj), na način da se promijene vrijednosti
podataka koji opisuju stanje sustava.
• nakon ove promjene nastaje novo stabilno, prepoznatljivo i konzistentno stanje.
3
16/11/2020
Poznatije metode modeliranja podataka

• Za izradu modela podataka razvijene su različite metode i tehnike, koje uključuju
grafičke formalizme (dijagramske tehnike) i formalne specifikacijske jezike.
• Poznatije vrste modela i metoda modeliranja podataka:

• Model entiteti-veze-atributi (najpoznatiji logički statički model)
• Model životnog ciklusa entiteta (najpoznatiji logički dinamički model)
• Model binarnih veza
• Mjehuričasti model podataka
• Semantički model
• Relacijski model (najpoznatiji logičko-fizički statički i dinamički model)
• Mrežni model
• Hijerarhijski model
Tipični scenarij modeliranja podataka

• Izrada modela entiteti-veze i modela životnog ciklusa entiteta (konceptualno i logičko
modeliranje):
• Podatkovna analiza postojećih modela, specifikacija i dokumenata (DTP, tekstualni opisi,
propisi, prikupljeni izvorni dokumenti, postojeći IS…)
• Prepoznavanje i modeliranje koncepata modela EVA (entiteti, veze, atributi, ograničenja)
• Izrada modela životnog ciklusa za osnovne tipove entiteta
• Pretvorba modela EVA u relacijski model
• Pretvorba prema pravilima prevođenja
• Profinjavanje modela
• Relacijska analiza
• Normalizacija shema relacija do 3 NF
• Pretvorba u fizički model odabranog SUBP
• Tablice, ključevi, indeksi, uloge, pravila i dozvole pristupa…
4
16/11/2020
Model entiteti – veze - atributi

• Model entiteti-veze-atributi (Entity – Relationship - Attribute Model; ERA) prikazuje
podatke sustava u obliku tipova entiteta, koji su opisani tipovima atributa i povezani
tipovima veza.
• Modeli entiteti-veze su osnovna i najčešće primjenjivana vrsta konceptualnih i
logičkih modela podataka.
• Logički model određuje strukturu buduće baze podataka
• Logičko modeliranje je neovisno o hardveru i sistamskom softveru, uključujući sustave
upravljanja bazom podataka SUBP (RDBMS)
• Različite metode i dijagramske tehnike imaju analogne koncepte (model entiteti veze
Chena i Martina, model binarnih veza Verheijena, Van Bekkuma, prošireni model
entiteti-veze Teoreya, modeli metodika NIAM, D2S2 i Merise).
Tumačenje osnovnih koncepata

Martin Svaka pojava iz skupa A povezana je s jednom i samo jednom pojavom iz skupa B
Veza od A prema B
TIP ENTITETA TIP ENTITETA
A Veza od B prema A B
Svaka pojava iz skupa B povezana je s nula, jednom ili više pojava iz skupa A.
Je rođena u
OSOBA NASELJE
Je mjesto rođenja od
Chen
Rođenje
OSOBA NASELJE
5
16/11/2020
Semantika binarne veze 1:M

Crtaju se veze među tipovima objekata, a misli se na veze instanci!
Dobavljač Narudžba
Jednom dobavljaču možemo poslati više narudžbi, ali

jedna narudžba se odnosi samo na jednog dobavljača !
Impex Kostim
VIS Kišobran
Trgopromet
Pojavnosti ili
Nama Tkanina INSTANCE
Dobavljači Narudžbe
TIP objekta
Semantika unarne veze

Jedna instanca objekta određenog tipa u vezi je s drugom instancom entitete iste vrste!
Osoba Dio
1:1 Brak M:N Sastavnica
Motor
Mirjana Osovina
Franjo Rotor
Marija Stator Stator Rotor Osovina
Ivan Motor
Osobe Dijelovi
Osoba nije u braku Proizvod se ne sastoji

sama sa sobom ! od samog sebe !
6
16/11/2020
ENTITET
• Entitet je nedvosmisleno prepoznatljiv koncept, predmet, događaj ili biće
o kojemu se u informacijskom sustavu prikupljaju i pamte podaci.
• Pojave entiteta mogu se grupirati u tipove entiteta, odnosno skupove
pojava s jednakim tipovima atributa.
• Entiteti su materijalni ili apstraktni (nematerijalni), stvarni ili zamišljeni,
na primjer:
• živa bića i njihove uloge,
• subjekti poslovanja,
• predmeti poslovanja,
• mjesta (geografska mjesta ili druga područja),
• poslovni događaji (transakcije) itd.
Zadatak
• Pronađite primjer za svaki meta-tip entiteta:

• živa bića i njihove uloge,
• subjekti poslovanja,
• predmeti poslovanja,
• mjesta (geografska mjesta ili druga područja),
• poslovni događaji (transakcije) itd.
7
16/11/2020
VEZA
• Veza povezuje pojave dva tipa entiteta ili različite pojave istog tipa entiteta.
• Tip veze se predočava spojnom crtom.
• Red veze određuje koliko tipova entiteta sudjeluje u vezi (unarna, binarna n-
arna).
• Unarna (rekurzivna, refleksivna) veza povezuje različite dvije pojave istog tipa
entiteta.
• Najčešće pokazuje strukturu, odnosno da pojava entiteta sadrži pojave istog tipa,
ali niže razine složenosti (sastavnica, sklop - podsklop).
Sadrži
Je u
sastavu
SKLOP
Klasifikacija veza u EV modelu

Martin Chen
• Red veze
• Unarna A A
• Binarna A B A B
• Kardinalnost veze
• 1:1 A B A B
• 1:M A B A B
• M:N A B A B
• Učešće A B A B
Obavezno Opcionalno Obavezno Opcionalno
8
16/11/2020
OGRANIČENJA
• Ograničenja naziva: Svaki tip entiteta, veze i atributa ima jedinstveni
naziv, koji ga nedvosmisleno razlikuje od ostalih tipova.
• Osnovna ograničenja u modelu entiteti veze su:
• ograničenja domene atributa
• ograničenja kardinalnosti veza entiteta
• ograničenja kardinalnosti veza entiteta i njihovih atributa.
• Ograničenja kardinalnosti veza određuju broj pojava jednog tipa koji
može ili mora biti povezan s jednom pojavom drugog tipa. Kardinalnost
može biti 0 (nula), 1 (jedan), više (M) ili neki određeni broj (npr. 4).
Asocijativni tip entiteta

• Asocijativni tip entiteta nastaje od:
• veze kardinalnosti više:više (M:M),
• veze koja sadrži atribute,
• veze tri ili više tipova entiteta (n-arna veza).
Popravlja
SERVIS AUTOMOBIL
Je popravljan od
SERVIS POPRAVAK AUTOMOBIL
9
16/11/2020
Transformacija veze M:N
• RDBMS rade samo sa vezama 1:M

• Svaka veza tipa M:N može se određenim transformacijama
pretvoriti i dvije veze tipa 1:M i N:1
A B
A C B
Račun Stavka Proizvod
Sastavnica
Sadrži
Je u
sastavu
SKLOP
Je nadređeni u
SASTAV
SKLOPA
Sadrži nadređeni
Je podređen u
SKLOP
Sadrži podređeni
10
16/11/2020
Pitanja
• Asocijativni tip entiteta nastaje od:
• veze kardinalnosti više:više (M:M),
• veze koja sadrži atribute,
• veze tri ili više tipova entiteta (n-arna veza).
• Koji atribut veze najčešće prvi želimo zabilježiti, što nas tjera da
vezu zamijenimo asocijativnim tipom entiteta?
• Probajte se sjetiti primjera ternarne veze, znači veze koja
povezuje pojave tri tipa entiteta.
Transformacija ternarne veze (Chen)
• Način učestvovanja u vezi (obvezno ili opcionalno) može se pojaviti kod

svakog reda veze i kod svakog tipa povezanosti
• Svaka veza n -tog reda može se prikazati kao n veza drugog reda:
A B A B
C C
11
16/11/2020
Ternarna veza (Martin)
ZADATAK
STUDENT PROJEKT MENTOR
Zadatak
• Proizvod sadrži sklopove niže razine, kao i Sklop. Po čemu se Proizvod
razlikuje od Sklopa?
SASTAV
SKLOPA
SASTAV
PROIZVOD SKLOP
PROIZVODA
12
16/11/2020
Osnovni koncepti - Chenova notacija

• Jaki entitet
PROIZVOD
• Slabi entitet je egzistencijalno i/ili identifikacijski je ovisan o jakom

entitetu
DIJETE DIJETE
(Martin)
• Veza povezuje entitete
ATRIBUT
• Atribut (obilježje, svojstvo) je podatak koji opisuje entitet ili omogućava njegovo
prepoznavanje.
• Atributi entiteta razvrstavaju se na:
• identifikacijske (omogućavaju prepoznavanje pojava entiteta)
• opisne (izražavaju kvalitetu entiteta, stanje i položaj u klasifikacijskoj strukturi,
kvantificiraju svojstvo entiteta ili određuje odnos prema drugim pojavama
entiteta)
• izvedene (vrijednosti im se izvode iz vrijednosti drugih tipova atributa).
• U jednom vremenskom trenutku jedna pojava entiteta može imati samo jednu
vrijednost atributa za svaki tip atributa, što omogućava praćenje stanja pojava
entiteta (dinamika sustava).
13
16/11/2020
… Osnovni koncepti - Chenova notacija
• Opisni atribut kvalitativno ili kvantitativno opisuje neko svojstvo

instance
Naziv_proizvoda
• Identifikacijski atribut jednoznačno identificira instancu u skupu instanci

(pojava) ID_proizvoda
Primjer EVA-modela
ID_kupca
Kupac Kupac Naziv

Adresa
ID_narudžbe
Narudžba Narudžba Datum
ID_narudžbe, ID proizvoda
Stavka Stavka Količina
ID_proizvoda
Naziv
Proizvod Proizvod Jed_mjere
Jed_cijena
14
16/11/2020
Konstrukcija modela EV
• Prepoznavanje podatkovnih objekata - entiteta i atributa
• Ima li neka pojavnost ili objekt svojstva koja ga detaljnije opisuju koja želimo
bilježiti, onda je on ENTITET
• Atribut - svojstvo pripada izvornom objektu
• npr. IZNOS stavke nije ničiji atribut, on je izveden od CIJENE (koja pripada objektu
PROIZVOD) i KOLIČINE (koja pripada objektu STAVKA)
• Veza koja ima svojstvo mora biti zaseban objekt
• npr. KOLIČINA u vezi M:N između objekata RAČUN i PROIZVOD
• Određivanje veza i naziva
• Slabi entiteti, koji egzistencijalno i/ili identifikacijski zavise o jakom entitetu,
imaju identifikatore jakog entiteta
• Podmodele EV, koji su izrađeni odvojeno za uža područja, treba integrirati u
globalni model
• Integracija modela podataka zahtijeva vođenje rječnika podataka, kako bi se
otklonili sinonimi i homonimi
EV i Dijagram toka podataka - primjer

- Upisati novog kupca
KUPCI Evidencija - Mijenjati podatke o kupcu
kupaca - Upisati novu narudžbu
* Pronaći kupca ili
* - Upisati novog kupca
NARUDŽBE - Upisati stavku narudžbe
* Pronaći proizvod
Registracija
- Mijenjati narudžbu
narudžbi
* Pronaći proizvod
STAVKE - Otpremiti proizvod
* Pronaći narudžbu
* Pronaći stavku
* Pronaći proizvod
Otpremanje -Promijeniti stanje
PROIZVODI
* Ispisati otpremnicu
* Promijeniti narudžbu.....
15
16/11/2020
Analiza predložaka za modeliranje veza
• Analiza se provodi s obzirom na:

• red veze (unarna, binarna),
• kardinalnost preslikavanja (1:1, 1:M; M:N) i
• opcionalnost.
• Razmatraju se sve kombinacije
Binarna veza 1:M

Vrsta pića Ambalaža
A B 1. Tipična veza entiteta i šifarnika, najčešća
vrsta veza
Član Knjiga
A B
2. Tipična “posudba”
Vlak Vagon
3. Tipična agregacija (vlak ne postoji bez barem
A B jednog vagona)
Račun Stavka
A B 4. Postoji tehnički problem dodavanja zapisa
(račun se ne može dodati ako nemam barem jednu
stavku, stavka se ne može dodati bez računa)
16
16/11/2020
Binarna veza M:N

Račun Proizvod
A B 5. Veza koja se pretvara u asocijativni tip
entiteta, povezan s A i B vezama 1:M
Proizvod RadnoMjesto
6. … kao i prethodno
A B
A B
A B
8. Postoji tehnički problem dodavanja zapisa
Binarna veza 1:1

Vlak Vagon-restoran
A B 9. Zamjenjivi jedinstveni dio
Osoba Putovnica
A B 10. Opcionalno obilježje,
A B
A B
12. Sinonimi, jedan je proširenje drugog
17
16/11/2020
Unarna veza 1:M

Se sastoji od
A 13. Jedinstveni koji se može i ne mora ugrađivati u

Ulazi u neki drugi dio u strukturnom stablu, sastavnici
14. Jedinstveni koji se mora ugrađivati u jedan i samo

A jedan dio u strukturnom stablu, sastavnici
Izlazi
A 15. Logički nemoguće (beskonačna struktura)

Ulazi
A
16. Logički nemoguće (beskonačna struktura)
Unarna veza M:N

A
17. Sastavnica
A 18. Logički nemoguće
18
16/11/2020
Unarna veza 1:1

A
21. Alternativa
A 22. ? Svaka pojava je u paru s jednom i

samo jednom pojavom istog tipa
23. ? Svaka pojava je u paru s nula ili

A
jednom jednom pojavom istog tipa
A 24. ? … kao i prethodno
Statički i dinamički model podataka

• EV je statički model podataka koji sadrži opis:
• strukture podataka (entiteti, veze, atributi)
• ograničenja za očuvanje integriteta podataka (ograničenja domene atributa,
ograničenja učešća i kardinalnosti veza)
• EV ne opisuje dinamiku, odnosno ne sadrži koncepte kojima je moguće opisati
promjenu vrijednosti podataka.
• Dinamiku je moguće opisati pomoćnim tehnikama:
• Pretvorba u relacijski model i korištenje operatora relacijske algebre
• Stroj stanja entiteta (dijagram prijelaza stanja), Petrijeve mreže…
• Model životnog ciklusa entiteta
•…
19
16/11/2020
Dinamički model podataka - Model životnog ciklusa entiteta
Hvala na pažnji!
20
29/11/2020
Relacijski model i pretvorbe

Ciljevi
• Ponoviti osnove relacijskog modela podataka i relacijske analize

• Primijeniti pravila pretvorbe modela EV u relacijski model.
1
29/11/2020
Poznatije metode modeliranja podataka

• Za izradu modela podataka razvijene su različite metode i tehnike, koje uključuju
grafičke formalizme (dijagramske tehnike) i formalne specifikacijske jezike.
• Poznatije vrste modela i metoda modeliranja podataka:

• Model entiteti-veze-atributi (najpoznatiji logički statički model)
• Model životnog ciklusa entiteta (najpoznatiji logički dinamički model)
• Model binarnih veza
• Mjehuričasti model podataka
• Semantički model
• Relacijski model (najpoznatiji logičko-fizički statički i dinamički model)
• Mrežni model
• Hijerarhijski model
Tipični scenarij modeliranja podataka

• Izrada modela entiteti-veze i modela životnog ciklusa entiteta (konceptualno i logičko
modeliranje):
• Podatkovna analiza postojećih modela, specifikacija i dokumenata (DTP, tekstualni opisi,
propisi, prikupljeni izvorni dokumenti, postojeći IS…)
• Prepoznavanje i modeliranje koncepata modela EVA (entiteti, veze, atributi, ograničenja)
• Izrada modela životnog ciklusa za osnovne tipove entiteta
• Pretvorba modela EV u relacijski model
• Pretvorba prema pravilima prevođenja
• Profinjavanje modela
• Relacijska analiza
• Normalizacija shema relacija do 3 NF
• Pretvorba u fizički model odabranog SUBP
• Tablice, ključevi, indeksi, uloge, pravila i dozvole pristupa…
2
29/11/2020
Relacijski model podataka
• Relacijski model zasnovan je na teoriji skupova.
• Iskazi:
• “Kupci u našem poduzeću naručuju različite proizvode u određenim količinama”
ili
• “Poduzeće prima narudžbe od kupaca za različite proizvode u određenim
količinama”
mogu se formalno zapisati relacijskom shemom:
NARUDŽBA(Kupac, Proizvod, Količina)
Relacija
• Relaciju čini skup zapisa sa značenjima, što se može prikazati
naslovljenom tabelom sa zaglavljem:
NARUDŽBA
Kupac Proizvod Količina
Varteks Muško odijelo 12

Fashion Ženska suknja 6
Tekstilpromet Košulja 20
. . .
Kupac M Proizvod N x
3
29/11/2020
Relacijska shema
• Relacijska shema je definicija relacije u obliku naziva relacije i popisa

atributa (obilježja) koji su u sastavu te relacije.
• To je shema po kojoj su podaci zapisani u bazi, a ne sami podaci.
• Shema je invarijantna (nepromjenjiva), a podaci su varijantni.
• Shemu čini naziv i skup atributa:
R(a1, a2,……..an)
Ograničenja relacijske sheme

• Relacijska shema ne smije sadržavati dva jednaka atributa
• Poredak atributa u relacijskoj shemi je proizvoljan
• Različite relacije smiju sadržavati jednake atribute
• u takvom slučaju ime atributa ima prefiks, koji označava relaciju kojoj atribut
pripada
• PRIMKA.Datum nije isto kao OTPREMA.Datum
• Posljedice ovih ograničenja na tabeli su:
• tabela ne smije sadržavati dva identična stupca
• redoslijed stupaca u tabeli je proizvoljan
• promjena stupaca ne mijenja značenje ni sadržaj.
4
29/11/2020
Relacijska shema - definicija ključa
• Relacija sa n atributa je n-tog reda, a njezine ekstenzije su n-torke

• Za svaku n-torku iz relacije postoji jedinstven identifikator - kandidat
ključa
• Neka je A(R) skup atributa relacije R. Kandidat ključa je skup atributa K
(pri čemu je K podskup od A), onda ako vrijede uvjeti:
• Jedinstvenosti
• Ni u jednoj ekstenziji relacije R ne postoje dvije n-torke, koje
imaju istu vrijednost svih atributa
• Minimalnosti
• Ne postoji skup manji od K, koji bi ispunjavao uvjet jedinstvenosti
Ključ relacijske sheme-primjer
NARUDŽBA
Kupac Proizvod Količina
Varteks Muško odijelo 12

Juratekstil Ženska suknja 6
Tekstilpromet Košulja 20
Moda Muško odijelo 30
Varteks Košulja 25
Tekstilpromet Ženska suknja 16
. . .
Kupac M Proizvod N x
5
29/11/2020
Ključ relacijske sheme-primjer
NARUDŽBA
IDNar Kupac Proizvod Količina
1 Varteks Muško odijelo 12

2 Juratekstil Ženska suknja 6
3 Tekstilpromet Košulja 20
4 Moda Muško odijelo 30
5 Varteks Košulja 25
6 Tekstilpromet Ženska suknja 16
. . . .
n Kupac M Proizvod N x
Relacijska shema - ključ
• Vrijednost kandidata ključa jednoznačno određuje cijelu n-torku

• Svaka relacija ima bar jednog kandidata za ključ relacije
• Ako u R nijedan pravi podskup od A(R) nije kandidat ključa, onda je to sam skup
A(R), ako zadovoljava uvjet jedinstvenosti
• Relacija može imati više kandidata ključa
• NAR(IdNar, Kupac, Proizvod, Količina)
• K1= IdNar
• Primarni ključ je jedan od kandidata ključa
6
29/11/2020
Relacijska shema - vanjski ključ
R1: KUPAC(IdKupca, Naziv, Sjedište) K1: IdKupca

R2: PROIZVOD(IdProizvoda, Naziv, Cijena) K2: IdProizvoda
R3: NAR(IDNar, IDKupca, IDProizvoda, Količina) K3: IdNar
• K1 i K2 su ključevi relacije R1 i R2, a čine vanjske ključeve relacije R3

• Vanjski ključevi neke relacijske sheme uvijek su primarni ključevi onih
relacijskih shema, s kojima je promatrana u vezi
• Vanjski ključevi odgovaraju vezama iz EVA-modela
• Jedna Relacijska shema može imati više vanjskih ključeva
Relacijska shema - ključevi (1)

• Vanjski ključevi su suština relacijskog modela:
• povezuju pojedinačne sheme u relacijsku bazu,
• smanjuju zalihost zapisa i
• isključuju tzv. anomalije održavanja
• Relacijska shema može imati više ključeva (unique key), što osigurava različite
poglede (view)
• Relacijska shema može imati i više “ključeva” (non-unique key), za istovremeno
“adresiranje” više zapisa
7
29/11/2020
Relacijska shema - ključevi (2)

• Ulogu vanjskog ključa može imati i primarni ključ iste relacije, što
odgovara unarnoj vezi iz modela EV, npr.:
BRAK(IdOsoba1, IdOsoba2, Mjesto, Datum, IdSlužbenaOsoba,...)
• Atribut primarnog ključa ne smije sadržavati nul-vrijednost
• Atribut vanjskog ključa može sadržavati nul-vrijednost (opcionalnost iz
modela EV)
Normalizacija - 1NF
• Relacija je u prvoj normalnoj formi, ako su svi njezini neključni atributi
funkcijski ovisni o ključu relacije, odnosno o barem jednoj komponenti
ključa ako je ključ složen
• Atribut je funkcijski ovisan o ključu, ako za svaku vrijednost ključa postoji samo
jedna vrijednost tog atributa.
• Ako atributi nisu funkcijski ovisni o ključu, postoje n-torke relacije u kojima
postoji više vrijednosti jednog ili više atributa, što čine "grupu s ponavljanjem".
RADNIK(IdRadnika, Ime, Prezime, Telefon1, Telefon2)
• Anomalije održavanja:
RADNIK(IdRadnika, Ime, Prezime)
• dodavanja
TELEFON RADNIKA(IdRadnika, Telefon)
• brisanja
• izmjene
8
29/11/2020
Normalizacija - 2NF
• Relacija je u 2NF samo ako:

• je u 1NF i
• su svi njezini neključni atributi funkcijski ovisni o svim dijelovima
primarnog ključa.
NARUDŽBA(IdKupca, IdProizvoda, Datum, Količina, Boja, Rabat, Iznos)
nije u 2NF ako boja ovisi o proizvodu, a rabat je vezan uz kupca.
NARUDŽBA(IdKupca, IdProizvoda, Datum, Količina, Iznos)

KUPAC(IdKupca, Naziv, Adresa, Rabat)
PROIZVOD(IdProizvoda, Naziv, Cijena, Boja)
Normalizacija - 3NF
• Relacija je u 3NF samo ako:

• je u 1NF i
• nijedan neključni atribut nije tranzitivno ovisan o primarnom ključu.
RADNIK(IdRadnika, Ime, Prezime, IdOdjela, Telefon) nije u 3NF ako je

telefon vezan uz odjel i koristi ga više radnika
9
29/11/2020
Pretvorba modela EV u relacijski

• Korak 1: Pretvorba jakih tipova entiteta
• Korak 2: Pretvorba slabih tipova entiteta
• Korak 3: Pretvorba binarnih veza 1:N
• Korak 4: Pretvorba binarnih veza M:N
• Korak 5: Pretvorba binarnih veza 1:1
• Korak 6: Pretvorba atributa koji imaju višestruke vrijednosti i
ponavljajućih grupa
• Korak 7: Pretvorba asocijativnih tipova entiteta i n-arnih veza.

• Korak 1: Pretvorba jakih tipova entiteta
• Svaki jaki tip entiteta E u EVA modelu pretvara se u relaciju R.
• Svaki atribut od E pretvara se u atribut u R.
• Domene i druga ograničenja atributa od E postaju domene i ograničenja atributa
u R.
• Jedan od identifikacijskih (ključnih) atributa od E određuje se kao primarni ključ
u R.
• Ako je odabrani identifikator od E složen (kompozitni), ključ relacije R je također
složen od konkatenacije istih atributa.
Id_kupca
Kupac Naziv Kupac(IdKupca, Naziv, Adresa)

Adresa
10
29/11/2020

• Korak 2: Pretvorba slabih tipova entiteta
• Tip entiteta E2 koji je slabi tip entiteta od tipa entiteta E1 pretvara se u relaciju R2
• R2 preuzima atribute od E2.
• Ključ relacije R1, koja je nastala od jakog tipa entiteta E1 postaje vanjski ključ u
relaciji R2.
• Primarni ključ relacije R2 je ključ složen od primarnog ključa relacije R1 i
parcijalnog ključa relacije R2.
Kupac Kupac(IdKupca, Naziv)

Adresa(IdKupca, IdAdrese, Grad, Ulica, Kućni broj, Ulaz)
Adresa
• Korak 3: Pretvorba binarnih veza 1:N

• Svaki tip entiteta koji sudjeluje u vezi 1:N postaje relacija
• Primarni ključ relacije koja je nastala od tipa entiteta na strani 1 postaje vanjski
ključ u relaciji koja je nastala od tipa entiteta na strani više, odnosno N.
Kupac
Narudžba(IdNarudžbe, IdKupca, Datum, Količina, Iznos)
Kupac(IdKupca, Naziv, Adresa, Rabat)
Narudžba
11
29/11/2020
• Korak 4: Pretvorba binarnih veza M:N

• Svaki tip entiteta koji sudjeluje u vezi M:N postaje relacija.
• Otvara se treća relacijska shema čiji je ključ složeni, a sastoji se od primarnih ključeva
obje relacije koje su nastale od tipova entiteta što sudjeluju u vezi.
Narudžba Narudžba(IdNarudžbe, IdKupca, Datum, Količina, Iznos)

Proizvod(IdProizvoda, Naziv, Cijena, Boja)
Narudžba proizvoda (IdNarudžbe, IdProizvoda, Količina, Cijena)
Proizvod

• Korak 5: Pretvorba binarnih veza 1:1
• Veza (1,1):(1:1) pretvara se tako da se atributi oba tipa entiteta E1 i E2 koji
sudjeluju u vezi spoje u istu relaciju R, čiji je ključ identifikator od E1 ili E2.
• Veza (0,1):(1:1) pretvara se kao veza 1:M
• Veza (0,1):(0:1) pretvara se kao veza M:N
12
29/11/2020

• Korak 6: Pretvorba atributa koji imaju višestruke vrijednosti i
ponavljajućih grupa
• Ako tip entiteta ima atribut koji za istu pojavu ima višestruke vrijednosti ili ovaj
atribut se izdvaja u posebnu relaciju.
• Kandidat za primarni ključ ove relacije je konkatenacija vanjskog ključa relacije iz
koje je izdvojen i samog atributa.
• Ako tip entiteta ima ponavljajuću grupu, Ova se grupa izdvaja u posebnu
relaciju, a njezin se primarni ključ određuje kao kod slabog tipa entiteta.
• Korak 7: Pretvorba asocijativnih tipova entiteta i n-arnih veza

Asocijativni tip entiteta (Martin)
• Svaki tip entiteta povezan s asocijativnim tipom entiteta pretvara se u relaciju
• Asocijativni tip entiteta se pretvara se relaciju, a njegovi atributi pretvaraju se u
atribute relacije
• Ključ ove relacije je konkatenacija primarnih ključeva svih relacija koje su nastale
od tipova entiteta koji su sudjelovali u vezama čijom je pretvorbom nastao
asocijativni tip entiteta.
N-arna veza (Chen)
• Svaki tip entiteta koji sudjeluje u n-arnoj vezi pretvara se relaciju
• N-arna veza se također pretvara u relaciju, čiji je ključ konkatenacija primarnih
ključeva svih relacija koje su nastale od tipova entitet koje sudjeluju u vezi.
13
29/11/2020
Hvala na pažnji!
14
07/12/2020
Modeli procesa –
Funkcionalno raščlanjivanje i dijagrami toka podataka

Ciljevi
• Utvrditi mjesto i ulogu modela procesa u razvoju informacijskog sustava

• Razumjeti i znati primijeniti osnovne koncepte od kojih se grade modeli
procesa
• Znati primijeniti dijagrame funkcionalnog raščlanjivanja, dijagrame toka
podataka (metoda Strukturne analize sustava – SSA)
• Razumjeti zakone očuvanja procesa i tokova podataka kod
raščlanjivanja dijagrama procesa
1
07/12/2020

tehnologije
K1……. Km
P1 S S
Pm S K

AP1 K1……. Km
P1 S K
... S S K
AP2 Pm K SK

• Kojim se osnovnim modelom prikazuje predmet modeliranja?
• Osnovne informacije o objektnom sustavu su podaci i procesi objektnog
sustava. Zbog toga su modeli podataka i modeli procesa osnovni modeli
koji se izrađuju tijekom projektiranja.
• Modeli podataka i procesa mogu biti potpuno odvojeni, ili međusobno
povezani.
• Modeli objekata u semantičkom smislu objedinjavaju modele podataka i
modele procesa.
2
07/12/2020
Modeli procesa
• Prema funkcionalnom (procesnom) pristupu su modeli raščlanjivanja
procesa, tokova podataka unutar procesa i unutarnje logike procesa osnovni
modeli koji reprezentiraju sustav.
• Osnovno je specificiranje funkcionalnosti sustava!
• Modeli procesa su formalizirani opisi hijerarhijskih struktura procesa,
unutarnje logike procesa, međusobnih odnosa procesa, događaja u
objektnim sustavima, te odnosa procesa i okolice.
• Modeli raščlanjivanja procesa predstavljaju sastavne i klasifikacijske strukture
složenih procesa, a modeli tokova podataka prikazuju kretanje i pretvorbe
podataka kroz informacijski, odnosno objektni sustav.
• Funkcionalni modeli ponašanja opisuju upravljačke koncepte procesa
objektnog sustava i događaje u ovom sustavu.
• Posebne vrste modela opisuju unutarnju logiku elementarnih procesa.
Osnovni koncepti modela procesa
• funkcionalne komponente (funkcije, procesi, potprocesi,

aktivnosti, operacije, moduli i sl.),
• tokovi podataka i njihov sadržaj,
• izvori i odredišta podataka,
• događaji, koji pokreću i prekidaju procese.
3
07/12/2020
Poznatije vrste modela procesa

Doba strukturne analize sustava i strukturnog dizajna (70-te i 80-te
godine 20.st)
• Model funkcionalnog raščlanjivanja
• Model tokova podataka
• Funkcionalni modeli ponašanja (model tokova upravljačkih podataka, model
ovisnosti procesa)
• Modeli unutarnje logike procesa (proceduralni modeli unutarnje logike
procesa i programskih modula, modeli odlučivanja, modeli ponašanja)
• Strukturni dizajn aplikacija – strukturne karte
Dijagram funkcionalnog raščlanjivanja

• Dijagram funkcionalnog raščlanjivanja (dekompozicije) je hijerarhijski
dijagram koji predočava strukturu (kompoziciju) neke funkcionalne
komponente, koja se sastoji od složenih ili elementarnih komponenata niže
razine složenosti.
• Funkcionalne komponente su: funkcija, proces, aktivnost, operacija i sl.
• Razlika procesa i funkcije:
• za razliku od procesa, funkcija nema određen početni i završni događaj
(ne pokreće se i ne prekida se),
• proces se ponavlja (postoje vremenski odsječci kad se ne izvodi), a
funkcija uvijek postoji,
• kod funkcije je naglasak na statičkoj komponenti (strukturi dijelova,
logički povezanim procesima), a kod procesa na dinamičkoj
komponenti (strukturi veza).
4
07/12/2020
Dijagram funkcionalnog raščlanjivanja

• Funkcija:
Organizacija  Skup procesa koji se izvode trajno, s
ponavljanjem
Funkcija • Proces:
 Skup povezanih aktivnosti i odluka, kojima
Proces se postiže parcijalni cilj, troše neki resurse i
vrijeme a od značaja su za kupca
………  Procesi su invarijantni dijelovi poslovne
tehnologije
Aktivnost  Povezani procesi čine poslovnu tehnologiju
• Aktivnost
Akcija
 radnja usmjerena na izvršenje nekog
……. zadatka

PODUZEĆE Organizacija
“X”
PLANIRANJE
FUNKCIJE RESURSI FUNKCIJE Funkcija
PODUZEĆEM
RAZVOJ NABAVA I PRERADA KONTROLA
I UPRAVLJANJE PLANIRANJE Proces
PROIZVODA SKLADIŠTENJE I OBRADA KVALITETE
………
ZATRAŽI Aktivnost
NARUČI DOPREMI SKLADIŠTI
PONUDU
Akcija
Prof.dr.sc Vjeran Strahonja …….
5
07/12/2020
Životni ciklus osnovnih resursa

• Metodom životnog ciklusa konstruira se i provjerava:
• popis procesa, dobivenih metodom dekompozicije
• popis klasa podataka (podatkovnih entiteta).
Planiranje
NABAVA I Dizajn
SKLADIŠTENJE Nestajanje i primjena
ZATRAŽI
NARUČI DOPREMI SKLADIŠTI
PONUDU
Korištenje
Dijagram toka podataka
• Dijagram toka podataka - DTP (Data Flow Diagram - DFD) je model

procesa u organizacijskom i informacijskom sustavu
• DTP je mrežni dijagram koji prikazuje tokove podataka kroz sustav,
njihova izvorišta i odredišta, te procese koji tokove podataka
transformiraju.
• Opisuje statičku funkcionalnost sustava (opisuje funkciju, odnos s
okolinom, ali ne i dinamiku).
• Svaki dijagram toka podataka odnosi se na jednu funkcionalnu
komponentu, sastavljenu od procesa prikazanih na dijagramu.
6
07/12/2020
DTP – Elementarni oblik
Izvorište Tok A Proces Tok B Odredište

I P O
Spremište
S
"Tok podataka A dolazi iz izvorišta podataka I. Proces P transformira ulazni tok A u izlazni
tok B. Pri transformaciji proces P koristi podatke iz spremišta podataka S. Izlazni tok
podataka B iz procesa P odlazi u vanjsko odredište O."
Postoje razne notacije (DeMarco, Gane Sarson, Martin, Yourdon ...)
DTP – Osnovni koncepti

• Osnovni koncepti dijagrama toka podataka:
• tokovi podataka,
• procesi koji transformiraju ulazne tokove podataka u izlazne,
• vanjska izvorišta i odredišta podataka,
• spojišta konteksta.
• Proces je skup aktivnosti kojima se skup ulaznih podataka transformira u skup
izlaznih podataka.
• Proces mora biti opisan glagolom (u infinitivu).
• Tok podataka je skup ulaznih podataka u proces i/ili izlaznih podataka iz
procesa:
• Tok prema spremištu znači unošenje, brisanje ili promjenu podataka.
• Tok iz spremišta znači nalaženje i korištenje podataka
7
07/12/2020
… DTP – Osnovni koncepti
• Spremište podataka je koncept koji reprezentira pohranjivanje izlaznih

podataka procesa koji su na raspolaganju drugim procesima.
• Vanjska izvorišta i odredišta su procesi ili sustavi koji se nalaze izvan

područja analize. Njihova struktura, funkcija i ponašanje nas ne zanima,
nego nas zanimaju samo tokovi podataka koje iz njih izlaze ili ulaze i
povezuju ih s procesima prikazanim na dijagramu toka podataka.
• Spojište konteksta je mjesto na kojem ulazni tok ulazi u proces ili izlazni
izlazi iz njega.
• Spremišta, ishodišta, odredišta i tokovi moraju biti opisani imenicama.
Notacije DTP
T. DeMarco, C. Gane, T.
E. Yourdon Sarson ………
(1979.) (Cool-Biz)
P.x
P.x Proces
Proces (Process) Proces Proces
Uvjeti
grananja
Spremište (Data Store) Spremište Spremište
S S
Granični entitet
Izvorište/Odredište Izvorište Izvorište
(Source/Sink) I I
Tok podataka (Data Flow) Tok A Tok A
Događaj (Event) Događaj

8
07/12/2020
DTP – Kontekst i spojište konteksta

• Proces na kontekstnoj razini DTP-a je uobičajeno podsustav IS-a.
Ulazni tokovi Unutarnji tokovi Izlazni tokovi
Spojište konteksta
Dekompozicija DTP
I2
T2 T3
I1 P0 I3
T1 T4
P0
T2 T3
P1
P1 P2 P3 P4
T5
T1
P2 S1 P4
T6
T7 T4
P5 P6 P7 P3
T7
P5 S2
T6 T4
P6 P7
9
07/12/2020
DTP-kontekstna razina
KUPAC
Zalihe
Stanje zaliha Obavijest
Poslana narudžba
P.1
Narudžba kupca Otpremnica
KUPAC Otpremanje Otprema
C1
C1
Uvjeti:
C1: Zalihe >= naručene količine Nalog za proizvodnju
Nalog
C1: Zalihe < naručene količine
DTP-prva razina dekompozicije
KUPAC Zalihe
Stanje Promjena stanja

Obavijest
P.1-1 Upute za otpremu P.1-3

Provjera N<S Izrada
zaliha Zahtjevi otpremn.
Zahtjevi
R1 N>S R2
Narudžba kupca
P.1-4 Otpremnica
Otprema
Izrada
Poslana narudžba
naloga Nalog za proizvodnju
Nalog
R3
KUPAC
10
07/12/2020
Pravila i pogreške crtanja DTP-a
• Načelo održanja procesa:

• Svi procesi koji su prikazani na razini n+1 dijagrama dekompozicije,
moraju biti sadržaj DTP-a procesa razine n.
• Načelo održanja vanjskih tokova:
• Svi tokovi koje proces na razini n razmjenjuje s procesima te vanjskim
izvorištima i odredištima, moraju biti očuvani u detaljiziranom procesu
na razini n+1
…Pogreške i pravila crtanja DTP-a

• Barem na jednoj strani toka podataka mora biti proces
• Nije dozvoljena neposredna veza između dva spremišta podataka, između
dva vanjska izvorišta i odredišta te između spremišta podataka i vanjskog
izvorišta ili odredišta
11
07/12/2020

• Svaki proces mora imati i ulazne i izlazne tokove.
A A
B B
• Sadržaji tokova prije i poslije razdjelnih točaka su isti.
B A
Y Y
A A
X X
C A
Z Z

• Dvosmjerni tokovi nisu dozvoljeni.
P S P S
• Neposredna povratna veza ostvarena tokom podataka nije dozvoljena.

• Proces se ne smije vrtjeti u petlji.
A
B
R
R Q
A A
12
07/12/2020
Izvedeni oblici i proširena namjena DTP-a

• Prikaz tijeka posla (Work Flow Diagram)
• Prikazuje skup međusobno povezanih radnih mjesta na kojima se obavlja neki posao ili
aktivnost bez zastoja, te tokove, usklađivanje i prijenos zadataka između radnih mjesta.
• Dijagram aktivnosti (Activity Diagram), npr. UML
• Prikazuje akcije (automatizirane ili ručne) te tokove i prijenos kontrole među akcijama.
• Postoje koncepti za:
• slijed akcija, odnosno tijek posla (workflow) od početne do završne točke
• paralelno odvijanje akcija
• akcije u kojima se donose odluke i u kojima se tijek posla grana.
• Organizacijski dijagram (Organization Chart)
• Primarno prikazuje raščlanjivanje organizacije i hijerarhijske veze između organizacijskih
jedinica
• Može prikazivati i različite druge veze među organizacijskim jedinicama, npr fizičke,
upravljačke i druge informacijske tokove.
Funkcionalni modeli ponašanja

• Dijagrami tradicionalne Strukturne analize sustava su statički jer ne sadrže informacije
o uvjetima i metodama upravljanja procesima (pokretanja i prekidanja procesa).
• Prema ANSI/IEEE 729, proces je jedinstveni slijed događaja, određen svojom svrhom
ili učincima koje postiže u danim okolnostima. Ovo je dinamička definicija procesa.
• Osnovne vrste funkcionalnih modela ponašanja su:
• modeli tokova upravljačkih podataka i
• modeli ovisnosti procesa.
• Model tokova upravljačkih podataka je dijagram toka podataka koji sadrži dodatne
upravljačke koncepte:
• tok upravljačkih podataka (pokreće i prekida proces),
• upravljački proces (transformira upravljačke podatke),
• spremište upravljačkih podataka.
• Modeli ovisnosti procesa prikazuju procese i upravljačke spojnice procesa, na kojima
su označeni uvjeti selekcije ili iteracije.
13
07/12/2020
Dijagram s kontrolnim tokovima
Ponuda
Pripremanje Plaćanje ugovornih
Ugovor
ugovora obaveza
Kalkulacija
Plati situaciju
Nalog plaćanja
Termini
Kontrola tijeka posla
Roba je stigla Sporne obveze
Ulazna kontrola
Doba strukturne analize sustava i strukturnog dizajna (70-te i 80-te godine

20.st)
ovisnosti procesa)
• Modeli unutarnje logike procesa (proceduralni modeli unutarnje logike procesa i
programskih modula, modeli odlučivanja, modeli ponašanja)
14
07/12/2020
Hvala na pažnji!
15
07/12/2020
Modeli procesa –
Modeli unutarnje logike procesa

Ciljevi
• Razumjeti pojam unutarnje logike procesa.

• Odabrati i primijeniti metodu opisa unutarnje logike procesa koja
odgovara problemu.
1
07/12/2020
Doba strukturne analize sustava i strukturnog dizajna (70-te i 80-te godine

20.st)
ovisnosti procesa)
• Modeli unutarnje logike procesa (proceduralni modeli unutarnje logike procesa i
programskih modula, modeli odlučivanja, modeli ponašanja).
Modeli unutarnje logike procesa

• Procesi najniže razine na dijagramima funkcionalnog raščlanjivanja i dijagramima
toka podataka su elementarni (primitivni).
• Da bi konceptualni procesa bio potpun, svakom elementarnom procesu mora biti
opisana unutarnja logika, odnosno pridružen odgovarajući model unutarnje logike.
• Model unutarnje logike opisuje kako se proces izvodi, te kako se pokreće i prekida
njegovo izvođenje.
P0
P1 P2 P3 P4
T7
P5 P6 P7 P5 S2
T6 T4
P6 P7
2
07/12/2020
.. Modeli unutarnje logike procesa

• Najpoznatiji modeli unutarnje logike procesa su:
• proceduralni modeli (pseudokod, mini-specifikacije, strukturne specifikacije,
dijagrami akcija, Program Design Language – PDL i sl.),
• modeli odlučivanja (stabla i tabele odlučivanja) i
• dijagrami prijelaza stanja.
• Proceduralni modeli opisuju kako se ostvaruje svrha elementarnih procesa
objektnog sustava. Pritom se koriste koncepti strukturnog programiranja.
• Modeli odlučivanja koriste koncept izbora (selekcije) tijeka procesa. Tijek procesa
ovisni o ispunjenosti ili neispunjenosti uvjeta selekcije, odnosno o stanju sustava
predstavljenom skupom podataka.
• Dijagrami prijelaza stanja opisuju stanja objektnog sustava, događaje u objektnom
sustavu koji su pobude procesa i odzive na ove pobude.
Dijagrami akcija
• Koriste se za opisivanje unutarnje logike elementarnih procesa (aktivnosti, akcija),

strukturiranje pseudokoda i izradu mini-specifikacija
• Elementarni procesi su oni koje nema smisla dalje raščlanjivati.
• Ideja je bila da CASE-alat iz akcijskog dijagrama generira kostur programa

• Notacija AD-a sadrži simbole za: slijed (sekvenca), izbor (selekcija), ponavljanje
(iteracija), pristup podacima i prekid
3
07/12/2020
..Dijagrami akcija
Narudžba
Terenska Narudžba Obrada Otpremnica

prodaja narudžbe
Kupac
* Obrada narudžbe • Osnovni element je blok

• Blok nosi naziv elementarnog
procesa (aktivnosti, akcije) čiju
unutarnju logiku opisuje
…Dijagrami akcija
Narudžba

prodaja narudžbe
Kupac
• Ulazni i izlazni tokovi podataka iz

DTP-a (dokumenti i sl.) se mogu
Narudžba
navesti ispred i iza bloka
* Obrada narudžbe
akcija 1 • Blok sadrži akcije
akcija 2 • Akcije opisuju unutarnju proceduralnu
logiku
…………
• “počni prvom akcijom u bloku, redom
obavi sve akcije i na kraju izađi iz bloka”
4
07/12/2020
…Dijagrami akcija
Narudžba
Kupac
prodaja narudžbe
Narudžba
Kupac
• Ulazni i izlazni tokovi podataka iz

Otpremnica DTP-a (dokumenti i sl.) se mogu
Narudžba
navesti ispred i iza bloka
* Obrada narudžbe
akcija 1 • Blok sadrži akcije
akcija 2 • Akcije opisuju unutarnju proceduralnu
logiku
…………
• “počni prvom akcijom u bloku, redom
obavi sve akcije i na kraju izađi iz bloka”
Dijagram akcija – pristup podacima

Narudžba

prodaja narudžbe
Kupac
Kupac
Narudžba
* Obrada narudžbe
akcija 1 Narudžba
Read Kupac
…………
Add Otpremnica Otpremnica
5
07/12/2020
Dijagram akcija – pristup podacima

* Čitanje kupca
--------------
Read Kupac
---------------
a) Jednostavni pristup
entitetu
* Sortiranje kupaca
-------------
Sort Kupacby Naziv_kupca
---------------
b) Složeni pristup entitetu
Dijagram akcija – izbor (selekcija)

IF A > 1 IF A = 1
Za A=1 redom se izvršavaju Akcija 1 i
Akcija 1 Akcije unutar bloka Akcija 1 Akcija 2.
izvršavaju se samo ako Za A=2 izvršava se Akcija 3.
Akcija 2 Akcija 2
je vrijednost varijable A Za A=3 izvršava se Akcija 4.
Akcija 3 veća od 1. IF A = 2
Ako nije ispunjen ni jedan od
Akcija 3 prethodnih uvjeta, ne izvršavaju se
a) IF blok IF A = 3 naredbe sadržane u bloku.
Akcija 4
b) Višestruki IF blok
IF A = 1 (CASE struktura)
Akcija 1 Ako je zadovoljen uvjet A=1,
ELSE izvršava se Akcija 1, a u
protivnom se izvršavaju Akcija
Akcija 3
2 i Akcija 3.
Akcija 4
c) IF - ELSE blok
6
07/12/2020
Dijagram akcija – ponavljanje (iteracija)

Slijed akcija u bloku
FOR ALL Kupac izvršava se za svakog
--------------- člana skupa koji je
--------------- naveden uz FOR ALL ili
FOR EACH.
a) FOR ALL, FOR EACH

DA
DO WHILE N>0 Izvršavanje bloka Blok
ponavlja se ako je i tako NE
--------------- dugo dok je ispunjen IF N>0
--------------- uvjet naveden uz DO
WHILE.
b) DO WHILE
DO Najprije se izvršavaju akcije u DA

bloku. Ako je uvjet na kraju bloka
--------------- NE
ispunjen, izvršavanje bloka se
--------------- ponavlja, a ako nije, izvršavanje se Blok IF N>0
UNTIL N>0 nastavlja naredbom koja slijedi iza
bloka.
c) DO UNTIL
Dijagram akcija – Izlaz iz bloka (Exit)
• Ako je uvjet ispunjen, izvršavanje

-------------- se nastavlja s prvom akcijom koja
--------------- slijedi iza blokova koje siječe
IF a=7 strelica (akcija 9 )
-------------
----------
akcija 9
*FOR ALL Kupac • Ako je uvjet ispunjen, prelazi se na

--------------- sljedeću iteraciju
---------------
IF a =7
---------------
7
07/12/2020
Dijagram akcija – slijed (sekvenca)

*A
B
*C
A
F
G
B C D E
D
*E
F G H I J
H
*I
K L M K
L
a) Dijagram funkcionalnog M
raščlanjivanja J
b) Dijagram akcija
Dijagram akcija – slijed (sekvenca)

*A
B
*C
A
F
Usporedni tijek G
B C D E akcija
D
*E
F G H I J
H
*I
K L M K
L
a) Dijagram funkcionalnog M
raščlanjivanja J
b) Dijagram akcija
8
07/12/2020
Dijagrami akcija – pozivanje procesa

*
---------
Proces 1 • Pozivanje procesa čija specifikacija

postoji (dijagram akcija)
----------
----------
? • Pozivanje procesa čiji dijagram akcija
Proces 2
? ne postoji
----------
----------
Proces 3
----------
Proces 4 • Pozivanje procesa koji se na istom

dijagramu poziva više puta
Dijagram akcija - primjer

* Učlani u videoteku
Za svakog člana
Čitaj Član
If Novi član
Obradi novog člana
Else
Obnovi članstvo
If priložena uplatnica
Registriraj uplatu
Inače
If Loš član
Odbaci učlanjivanje
Izlaz
Izdaj račun
9
07/12/2020

• Modeli odlučivanja koriste koncept izbora (selekcije) tijeka procesa. Tijek procesa
ovisni o ispunjenosti ili neispunjenosti uvjeta selekcije, odnosno o stanju sustava
predstavljenom skupom podataka.
• Dijagrami prijelaza stanja opisuju stanja objektnog sustava, događaje u
objektnom sustavu koji su pobude procesa i odzive na ove pobude.
Stablo odlučivanja
ULAZ IZNOS VRIJEME STATUS IZLAZ
1
t>45 T
2
T
3
S
1
I > =10.000 45>t>30 2
T
S
3
S
1
30>t>15 S
2
B
3
B
t>45
1
T LEGENDA
2
T
3
S
IZNOS: iznos duga
1
I 10.000 >I> 1.000 45>t>30 2
S VRIJEME: vrijeme kašnjenja plaćanja
S
3
B STATUS: status kupca (3 je najviši status)
1
30>t>15 S
2
B
AKCIJA: T= tužba sudu
3
1
- S = stroga opomena
t>45 T
2
S B= blaga opomena
3
S
1.000>= I 1
S
- = nema akcije
45>t>30 2
B
3
-
1
30>t>15 -
2
-
3
-
10
07/12/2020

• Modeli odlučivanja koriste koncept izbora (selekcije) tijeka procesa. Tijek
procesa ovisni o ispunjenosti ili neispunjenosti uvjeta selekcije, odnosno o stanju
sustava predstavljenom skupom podataka.
• Dijagrami prijelaza stanja opisuju stanja objektnog sustava, događaje u
objektnom sustavu koji su pobude procesa i odzive na ove pobude.
Dijagrami prijelaza stanja

• Stanje je stabilno i prepoznatljivo ponašanje sustava ili procesa ili objekta tijekom
određenog vremenskog razdoblja.
Stanje
• Vektor prijelaza stanja povezuje početno i konačno stanje.

• Događaj je vanjski ili unutarnji poticaj koji je uzrokovao prijelaz stanja.
• Uvjet je preduvjet prijelaza stanja.
• Akcija je poruka drugom procesu, sustavu ili objektu u trenutku prijelaza stanja
ili neka druga aktivnost koja se pritom događa
DOGAĐAJ: Vanjski ili unutarnji poticaj

UVJET: Preduvjet prijelaza stanja
AKCIJA: Poruka ili druga aktivnost
11
07/12/2020
…Osnovni koncepti dijagrama prijelaza stanja
• Nastavci vektora prijelaza stanja označavaju da se vektor prijelaza stanja

nastavlja u nekom drugom kontekstu, npr. na drugom dijagramu
n n
n n
Osnovni koncepti dijagrama prijelaza stanja
D1 D2
U2
7
Stanje 1
D4: Događaj koji uzrokuje prijelaz iz Stanja 2 u Stanje 3
U4: Preduvjet prijelaza stanja, odnosno opis uvjeta u D3 D6
A3 U6
Stanja 2 kod kojih je moguć prijelaz u Stanje 3
A6
A4: Akcija, odnosno poruka ili druga aktivnost koja se
događa kod prijelaza iz Stanja 2 u Stanje 3 Stanje 2
D4 D5
U4 U5
A4
Stanje 3
D6
U6
12
07/12/2020
Osnovni koncepti dijagrama prijelaza stanja

FORMALNA PROVJERA
KREDITNOG ZAHTJEVA D1: Kreditni zahtjev D2: Nalog za dopunu
U2: Kontaktirano mailom
Kreditni zahtjev 7
zaprimljen
D3: Završena formalna provjera D6: Nepotpuna dokumentacija
A3: Određivanje referenta U6: Paraf šefa odjela
A6: Pripremi zahtjev za dopunu
Dokumentacija
provjerena
D4: Dokumentacija potpuna D5: Dokumentacija potpuna
U4: Krediti iznad 10.000 Eura U5: Brzi kredit do 10.000 Eura
A4: Provjeri bonitet tražitelja
Kreditni zahtjev
provjeren
D7: Odluka potpisana
U7: Dokumentacija kompletirana
Hvala na pažnji!
13
14/12/2020
Modeli poslovnih procesa

Ciljevi
• Razumjeti pojam poslovnog procesa

• Primijeniti metode modeliranja poslovnih procesa, primjerene razvoju
objektno orijentiranih sustava i servisno orijentiranim arhitekturama
1
14/12/2020

tehnologije
K1……. Km
P1 S S
Pm S K

AP1 K1……. Km
P1 S K
... S S K
AP2 Pm K SK
Poslovni proces
• Skup logički povezanih zadataka kojima se nastoji postići traženi poslovni
rezultat (Davenport i Short, 1990)
• Slijed radnih aktivnosti sa početkom i završetkom te jasno definiranim ulaznim i
izlaznim vrijednostima (Davenport, 1993)
• Skup organizacijskih aktivnosti, iniciranih događajem, koje transformiraju
informacije, resurse i materijal u output (BP Trends Glossary, 2007)
• Skup povezanih procedura ili aktivnosti koje zajedno realiziraju postizanjem
poslovnog cilja, uglavnom u kontekstu određene organizacijske strukture koja
definira funkcionalne uloge i odnose″ (Workflow Management Coalition, 2007)
• Povezani skup aktivnosti i odluka, koji se izvodi na vanjski poticaj radi ostvarenja
nekog mjerljivog cilja organizacije, troši vrijeme i pretvara ulazne resurse u
specifične proizvode ili usluge od značaja za kupca ili korisnika” (Brumec, 1998);
• Skup aktivnosti koje djelujući zajedno dodaju vrijednost krajnjem kupcu
(Hammer, Champy, 1993)
2
14/12/2020
… Poslovni proces
• Skup međusobno povezanih aktivnosti (strukturni aspekt)

• Ima vlasnika (vlasnički aspekt)
• Može uključivati više organizacijskih jedinica, što zahtijeva definiranje međusobnih
veza, odgovornosti i granica, te upravljanje (aspekt upravljanja)
• Dodavanje nove vrijednosti i postizanje poslovnog cilja (vrijednosni aspekt)
• Izvršava se na poticaj iz vana, ima početak i završetak (dinamički aspekt)
• Pretvorba ulaznih veličina u izlazne (transformacijski aspekt)
• Troši resurse (troškovni aspekt)
• Definirana metrika i ciljevi, vrijeme trajanja (kvalitativni aspekt)
• ......
Modeliranje poslovnih procesa i tijeka posla
• Što?
• Tko?
• Zašto?
• Kada?
• Gdje?
• Kako?
• Koliko dobro?
• ....
3
14/12/2020
Model poslovanja, poslovnih procesa i informacijskog

sustava
• Model poslovanja (Business model – BM) je skup međusobno povezanih modela koji
opisuju različite aspekte poslovanja, uključujući strukturu organizacije, poslovne
ciljeve i prioritete, poslovne procese i pravila, podataka i sl. Model poslovanja mora
predočiti koje se vrijednosti isporučuju kupcima, kako se to čini i s kakvim
(financijskim) rezultatima.
Model Model
Model poslovnih informacijskog
poslovanja procesa sustava
Upravljanje poslovnim procesima (BPM)

• Business Process Management (BPM)
• Općenit termin koji opisuje niz inicijativa, metoda, tehnika i alata koji se
poduzimaju i koriste u upravljanju procesima, od njihove analize i dizajna, do
implementacije, automatizacije i izvođenja
• Neke od temeljnih funkcija BPM-a su (Kolar, 2006):
• Automatizacija manualnih poslovnih procesa, čime se smanjuje kolanje
papirnate dokumentacije;
• Definiranje i modeliranje poslovnih procesa, s ciljem boljeg razumijevanja i
pripreme za optimizaciju/automatizaciju;
• Implementacija kontrolnih mehanizama u poslovne procese, čime se smanjuje
mogućnost pogreške i minimalizira negativni učinak;
• Uvođenje sustava metrike i mjera poslovnog procesa, kako bi se mogle mjeriti
performanse poslovnog procesa prije i nakon provedenih promjena.
• Poboljšanje ključnih performansi poslovnog procesa, putem smanjenja
praznog hoda, uklanjanja ″uskih grla″ ili paralelnog obavljanja određenih
aktivnosti
4
14/12/2020
Preustroj poslovnih procesa (BPR)

• Business Process Reengineering (BPR)
• Fundamentalno revidiranje i radikalan redizajn poslovnih procesa, kako bi
se postigla dramatična poboljšanja u kritičnim, suvremenim mjerama
performansi, kao što su troškovi, kvaliteta, usluga i brzina (Hammer,
Champy, 1993)
• Fundamentalno – preispituje što organizacija mora činiti, a tek onda

kako.
• Radikalno - korjenite promjene, radikalni redizajn bez obzira na
postojeće procedure i strukture
• Dramatično - postizanje velikih skokova u kvaliteti poslovanja
Poboljšanje poslovnih procesa (BPI)

• Business Process Improvement (BPI)
• Proces razvoja i implementacije inkrementalnih, često kontinuiranih, poboljšanja
u proces
• Manje radikalan koncept od BPR-a
• Koristi u slučajevima kada je poslovanje stabilno i procesi su relativno
konzistentni
• Rizik se smanjuje
• Polazna točka su postojeći procesi
• “Kaizen“ koncept
5
14/12/2020
Metode i tehnike modeliranja (poslovnih) procesa

• Korijeni:
• dijagrami toka (flowchart) – shematska reprezentacija algoritma ili fizičkog procesa
• dijagrami toka podataka (dataflow diagram – DFD)
• Petrijeve mreže
• ...
• Danas:
• BPMN – Business Process Modelling Notation
• Standardizirana grafička notacija za prikazivanje poslovnih procesa u tijeku posla
• razvijena 2004. od strane Business Process Management Initiative BPMI, od 2005.
spojeno s Object Management Group – OMG
• UML Activity Diagram
• ...
BPMN – Business Process Modelling Notation
6
14/12/2020
BPMN
Modeliranje poslovnog procesa (Business Process Modeling) je prikaz strukture i načina na koji se
odvija neka djelatnost.
Važeća norma metode i notacije modeliranja poslovnih procesa je BPMN 2.0
Više oblika modela, koji se u skladu s BPMN 2.0 mogu klasificirati prema:
Razini detaljnosti:
Opisni (Descriptive)-grafički prikaz s atributima elemenata modela,
Analitički (Analytic)-resursi, detaljno odvijanje, različiti događaji i
Izvršni (Executable)-BPEL, pogodan za izvršavanje na procesnom serveru (Process engine);
Pretežitim korisnicima:
Poslovni stručnjaci i
Informatički stručnjaci;
Fazama razvoja poslovnog sustava:
Sadašnje stanje procesa (As Is modeli) i
Buduće stanje procesa-nakon planiranog unapređenja (To Be modeli).
Sve su vrste normirane (BPMN 2.0) radi potpunog razumijevanja te jednoznačne interpretacije i
sigurne komunikacije između stručnjaka.
Ponavljanje iz MPP-a . Katarina Tomičić Pupek
BPMN 2.0.
• Temeljni skup ima pet kategorija:
• Objekti toka (Flow Objects) – događaji, aktivnosti skretnice
• Podatkovni objekti (Data Objects) - sadržaji koji se obrađuju tijekom izvršavanja
procesa (npr. repozitoriji ili poslovni sadržaji)
• Objekti spajanja (Connecting Objects) – povezuju objekte toka ili im pridružuju
dopunske informacije, npr. slijedni i informacijski tokovi, tokovi priduživanja
• Grupirajući objekti (Swimlanes) – grupiraju objekte po nekim zajedničkim
karakteristikama; polja i staze (engl. Pool, Lane); učesnici, procesi, organizacijske
jedinice
• Dopunski objekti (Artifacts) – dopunjuju proces kontekstualnim informacijama.
• Kod izbora objekata vrijedi preporuka: Just use what you need!
7
14/12/2020
BPMN 2.0.
BPMN 2.0. -
poster osnovnih
elemenata
BPMN
• Aktivnost - generički pojam kojim se predstavlja
određeni rad unutar sustava
8
14/12/2020
BPMN
• Događaj - prikazuje nešto što se desilo tijekom

odvijanja procesa, a utječe na tijek procesa
BPMN
• Odluka / Grananje - prikazuje mogući

smjer kretanja procesa u određenom
trenutku, ovisno o odluci (ispunjenju
određenog uvjeta)
9
14/12/2020
BPMN
• Slijedni tok - predstavlja slijed aktivnosti u procesu
• Informacijski tok - koristi se za prikaz tijeka informacija između dvaju entiteta

procesa
• Poveznica- Služi za pridruživanje informacija, podataka ili teksta aktivnim

objektima, u svrhu njihova pobližeg pojašnjenja ili detaljnijeg opisa
BPMN
• Suradnici i izvođači - predstavlja zasebne organizacijske ili funkcionalne
cjeline organizacije kao izvođače procesa
Naziv Naziv
Naziv
• Podaci- Mehanizmi za prikaz načina na koji su određeni podaci generirani

od strane pojedine aktivnosti, odnosno kako ih ona zahtjeva
10
14/12/2020
Model procesa Evidentirati posudbu DVD-a
Grupirajući element Početni događaj Skretnica Završni događaj

(npr. proces) Učesnici Aktivnost
Model procesa Evidentirati vraćanje DVD-a
11
14/12/2020
Opskrbljivati videoteku filmovima – AS IS

(IBM Websphere Business Modeler)
Analiza AS IS načina rada - korištenjem simulacije dobiveni su rezultati

Prosječno trajanje: 37 days 7 hours 44 minutes 24 seconds 646 milliseconds
Odstupanje: 11 days 10 hours 32 minutes 18 seconds 185 milliseconds
Posuditi film članu – AS IS

(IBM Websphere Business Modeler)
Analiza AS IS načina rada - korištenjem simulacije dobiveni su rezultati

Prosječno trajanje: 2 minute 16 sekundi 700 milisekundi/ Odstupanje : 1 minuta 17 sekundi 159 milisekundi
12
14/12/2020
Case Name Distribution Elapsed Duration Working Duration Resource Duration Delay Duration
Može li bolje? Case 1
Case 2
21,00%
14,00%
4 minutes
1 minute 30 seconds
4 minutes
1 minute 30 seconds
4 minutes
1 minute 30 seconds
0 seconds
0 seconds
Case 3 17,00% 3 minutes 30 seconds 3 minutes 30 seconds 3 minutes 30 seconds 0 seconds
Case 4 29,00% 1 minute 10 seconds 1 minute 10 seconds 1 minute 10 seconds 0 seconds
Case 5 15,00% 1 minute 1 minute 1 minute 0 seconds
All Cases 100,00% 2 minutes 16,7 seconds 2 minutes 16,7 seconds 2 minutes 16,7 seconds 0 seconds
• Proces se može vrednovati s različitim Ključnim Pokazateljima Uspješnosti (Key Performance Indikators KPI):
• trajanje procesa,
• rasipanje (stabilnost procesa ako je rasipanje malo)
• korištenje resursa
• troškovi procesa.
• Vrednovanje se radi simulacijom na modelu.
• Simulacijski model je dobar ako se podudara sa stvarnošću
• Praktično to znači: prije izrade bilo kakve aplikacije treba provjeriti potencijalne učinke simulacijom To Be
procesa!
• Nakon toga se radi prototip aplikacije!
Hvala na pažnji!
13
21/12/2020
Arhitekturni okviri IS

Ishodi učenja
• Razumjeti pojmove arhitekture informacijskog sustava i arhitekturnih

okvira
• Utvrditi i znati primijeniti elemente arhitekture, poglede, razine i veze
među njima, na primjeru Zachmanovog okvira
1
21/12/2020
Arhitektura IS
• Arhitektura IS (Information System Architecture – ISA) je konceptualni

nacrt ili plan željene strukture informacijskog sustava organizacije.
• Ima više dimenzija i sadrži:

• Različite poglede: naručitelj, korisnik, projektant, programer….
• Različite slojeve: infrastruktura, oprema, platforma, podaci,
procesi…..
• Različite razine: konceptualna, logička, fizička, gotov sustav…
• ….
Svrha i ciljevi uvođenja ISA

• Sredstvo za svladavanje složenosti IS-a koji ima više slojeva i dimenzija
• Podloga za strategijsko planiranje IS-a, stoga što sadrži strukturne elemente koji su predmet
planiranja
• Temelj za komunikaciju i razumijevanje arhitekata (dizajnera), korisnika (naručitelja) i
izvođača (konstruktora, programera ….)
• Temelj za usporedbu različitih tehnoloških i poslovnih varijanti
• Bolje planiranje, smanjenje troškova poboljšanje nabave, standardizacija, dijeljenje resursa i
poboljšanje usluga
• Semantička interoperabilnost ponovno iskoristivi podaci i otvaranje baza podataka
• Servisi i servisno orijentirane arhitekture Model poslovnih procesa Matrica poslovne Logički model podataka
• ….
AP1 K1……. Km
P1 S K
... S S K
AP2 Pm K SK
AP1 AP2 Prototip

Prof.dr.sc.VjeranStrahonja aplikacije
2
21/12/2020
Arhitekturni okvir
• Arhitekturni okvir (Architecture Framework – AF) uspostavlja uobičajeni predložak za
stvaranje, tumačenje, analizu i upotrebu opisa arhitekture unutar određene domene
aplikacije ili zajednice dionika (ISO/IEC/IEEE 42010 Conceptual Model of Architecture
Description).
• Arhitekturni okviri identificiraju za određenu domenu, relevantne dionike, predmete
interesa, poglede, a ponekad i procese, metode, alate…
• Primjeri arhitekturnih okvira: Zachman, TOGAF, DoDAF, AFIoT i dr. http://www.iso-
architecture.org/42010/afs/frameworks-table.html
• Arhitekturni okvir poduzeća (Enterprise Architecture Framework –EAF) je okvir namijenjen
razini poduzeća ili druge organizacije.
Referentni okviri za arhitekturu IS
Zachman The Open Group’s FEA

Framework TOGAF
OMG’s Model Driven DOD’s IEFAD’s Extended

Architecture DoDAF Architecture
Framework
3
21/12/2020
Zachmanov okvir ISA

• Okvir je klasifikacijska shema
• Redak sadrži razinu modela
sustava, odnosno fazu razvoja
i osnovnu ulogu
• Stupac sadrži područje
Zajednički pogled informacija
• Polje sadrži artefakte
Izvor:
Pogled klijenta • http://www.zachman.com/re
sources/ea-articles-
reference/
Pogled dizajnera
Pogled graditelja
Zachman 1987
Zachmanov okvir ISA
Pogled planera
Pogled klijenta
Pogled dizajnera
Pogled konstruktora
Pogled korisnika
4
21/12/2020
Zachmanov okvir ISA

Što? Kako? Gdje? Tko? Kada? Zašto?
Red 1 – Područje, opseg (Scope)
• Vanjski zahtjevi i pokretači
• Model poslovnih funkcija 1 Kontekstualna
Red 2 – Poslovni model (Business,
Enterprise)
• Model poslovnih procesa 2 Konceptualna
Red 3 – Model informacijskog sustava
• Logički modeli
• Specifikacija zahtjeva 3 Logička
Red 4 – Model tehnologije
• Fizički modeli
• Definiranje i razvoj rješenja 4 Fizička
Red 5 – Izgrađen (As Built)
• Izgrađen sustav
• Implementacija i razmještaj 5 Izgrađen
Red 6 – Funkcionirajući
• Funkcionalni sustav
• Procjena 6 U funkciji
Zachmanov okvir – Pogled planera

Red 1 – Područje, opseg (Scope)
• Vanjski zahtjevi i pokretači Što? Kako? Gdje? Tko? Kada? Zašto?
• Model poslovnih funkcija
1 Kontekstualna
Motivacija (Zašto?)
2
• Poslovni ciljevi, performanse i indikatori, zadano Konceptualna
za organizaciju i po funkcijama
Podaci (Što?)
3 Logička
• Klase podataka povezane s procesima
Funkcija (Kako?)
• Poslovne funkcije i procesi visoke razine 4 Fizička
Mreža (Gdje?)
• Lokacije na kojima se stvara dodana vrijednost 5 Izgrađen
Ljudi (Tko?)
• Dionici funkcija i procesa
Vrijeme (Kada?) 6 U funkciji
• Životni ciklusi resursa i procesa

5
21/12/2020
Zachmanov okvir – Pogled analitičara

Red 2 – Konceptualni model (Business,
Enterprise) Što? Kako? Gdje? Tko? Kada? Zašto?
• Model poslovnih procesa
• Konceptualni model podataka
• Alokacija funkcionalnosti 1 Kontekstualna
• Eliminiranje preklapanja i
dvosmislenosti
• Moguća poboljšanja i zahtjevi 2 Konceptualna
3
• Politike, procedure i standardi za poslovne Logička
procese
Podaci (Što?)
• Grubi model podataka
Funkcija (Kako?) 4 Fizička
• Model i specifikacije poslovnih procesa
Mreža (Gdje?)
5
• Lokacije na kojima se odvijaju procesi Izgrađen
Ljudi (Tko?)
• Uloge i odgovornosti po aktivnostima
Vrijeme (Kada?) 6 U funkciji
• Događaji, vremena i redoslijed aktivnosti
Zachmanov okvir – Pogled dizajnera

Red 3 – Model sustava Što? Kako? Gdje? Tko? Kada? Zašto?
• Logički modeli budućeg sustava
• Specifikacija zahtjeva 1 Kontekstualna
• Upravljanje projektom
2 Konceptualna
• Poslovna pravila za politike, standarde, 3 Logička
procese i procedure
Podaci (Što?)
• Logički model podataka 4 Fizička
Funkcija (Kako?)
• Arhitektura IS i procesa
Mreža (Gdje?) 5 Izgrađen
• Logički prikaz
distribuiranog sustava
Ljudi (Tko?)
6 U funkciji
• Logički prikaz uloga te pridruženih prava i odgovornosti
Vrijeme (Kada?)
• Prikaz veza događaja i okidača u poslovnom i informacijskom
sustavu
6
21/12/2020
Zachmanov okvir – Pogled konstruktora, razvojnog inženjera

Red 4 – Model tehnologije
• Fizički modeli Što? Kako? Gdje? Tko? Kada? Zašto?
• Definiranje i razvoj rješenja,
uključujući platformu i 1 Kontekstualna
infrastukturu
Motivacija (Zašto?) 2 Konceptualna
• Poslovna pravila primijenjena na sustav u skladu s
mogućnostima tehnologije i standardima
Podaci (Što?)
• Fizički model podataka implementiran u zadanom 3 Logička
SUBP
Funkcija (Kako?)
• Izgrađene i testirane komponente koje
rade na zadanoj platformi 4 Fizička
Mreža (Gdje?)
• Specifikacija mrežnih komponenti i njihove povezanosti,
uključujući javnu i privatnu infrastrukturu 5 Izgrađen
Ljudi (Tko?)
• Podjela logičkih uloga u skladu
s poslovnim zahtjevima i na način koji omogućava 6 upravljanje
U funkciji
pristupom i privilegijama
Vrijeme (Kada?)
• Ugrađeni vremenski okidači za sistemske događaje i upravljanje
sustavom
Zachmanov okvir – Pogled integratora, implementatora

Red 5 – Izgrađen (As Built)
• Izgrađen sustav Što? Kako? Gdje? Tko? Kada? Zašto?
• Implementacija i razmještaj
• Upravljanje konfiguracijom 1 Kontekstualna
• Prilika da se poslovanje podrži na konzistentan
2 načinKonceptualna
suvremenim tehnologijama
Podaci (Što?)
3
• Podaci strukturirani i pohranjeni u bazu određene Logička
tehnologije,
na način da zadrže semantiku i konzistentnost
Funkcija (Kako?) 4 Fizička
• Programi ostvareni na ogovarajućoj tehnološkoj platformi
Mreža (Gdje?)
• Uspostavljena i funkcionalna mreža 5 Izgrađen
Ljudi (Tko?)
• Definirane uloge i prava
6 U funkciji
pristupa pojedinim
komponentama sustava
Vrijeme (Kada?)
• Sustav koji omogućava sekvencioniranje i vremensko
upravljanje aktivnostima
7
21/12/2020
Zachmanov okvir – Pogled korisnika

Red 6 – Funkcionirajući sustav
• Produkcija, potpora ili automatizacija Što? Kako? Gdje? Tko? Kada? Zašto?
poslovnih aktivnosti….
• Upravljanje operacijama 1 Kontekstualna
• Procjena
• Održavanje i poboljšanje
2 Konceptualna
• Radna svojstva pojedinih tehnologija, u skladu3 sa Logička
standardima
Podaci (Što?)
4 Fizička
• Podaci pohranjeni u bazi
Funkcija (Kako?)
• Računalni program u koji je ugrađena poslovna 5 tehnologija
Izgrađen
Mreža (Gdje?)
• Slanje i primanje poruka
Ljudi (Tko?) 6 U funkciji
• Osoblje i dionici pojedinih aktivnosti,
s ulogama i odgovornostima
Vrijeme (Kada?)
• Program koji omogućava vremensko upravljanje, koordinacija
i usklađivanje pojedinih aktivnosti,
Uloge i nadležnosti
• Šest uloga i njihove nadležnosti, koje se protežu kroz dimenzije podataka, procesa i
mreže (infrastrukture):
• Poslovno područje (Planer, Vlasnik)
• Poslovni model (Poslovni arhitekt, Analitičar)
• Model informacijskog sustava (Dizajner, Aplikativni arhitekt)
• Komponente i njihova realizacija (Konstruktor, Razvojni inženjer)
• Tehnološka realizacija, integracija i implementacija (integrator, implementator)
• Informacijski sustav (ITSM, Korisnik)
8
21/12/2020
Pitanja
• Tijekom dosadašnjeg studiranja stekli ste različita znanja i vještine razvoja sustava.
Koja? Konkretizirajte za pojedina polja matrice. Navedite kolegije.
• U kojim recima i stupcima vidite svoju karijeru, što biste željeli raditi?
Isporuke - Svrha i motivacija

• Ciljevi, indikatori, kritični
1 Kontekstualna čimbenici uspjeha, Kritične
pretpostavke, problemi
• Specifikacija pravila obavljanja posla

2 Konceptualna i metrika, poslovna tehnologija
• Poslovna pravila koja će biti

3 Logička ugrađena u sustav
• Specifikacija modela odlučivanja
4 Fizička • Poslovna pravila ugrađena u kod
5 Izgrađen • Upravljačka i sistemska pravila
6 U funkciji •SUBP i podaci

9
21/12/2020
Isporuke - Podaci
• Klase podataka
1 Kontekstualna • Zahtjevi za podacima
• Rječnik podataka
2 Konceptualna • Poslovni ERA model
•Detaljni zahtjevi za podacima
• Logički model podataka

3 Logička (ERA, relacijski)
•Fizička shema podataka za

4 Fizička određeni SUBP
•Razmjenski formati
5 Izgrađen •SUBP i početni podaci
6 U funkciji •SUBP i podaci
Isporuke - Procesi
• Funkcije i osnovni
1 Kontekstualna poslovni procesi
• Funkcionalni zahtjevi
• Hijerarhija procesa
2 Konceptualna (dekompozicija)
•Detaljni funkcionalni zahtjevi
• Logički model procesa (BPMN)
3 Logička • Slučajevi korištenja
• Dijagrami aktivnosti i slijeda
• Dizajn komponenata
4 Fizička • Isprogramirane (kodirane) i
testirane komponente
• Aplikativne komponente
5 Izgrađen integrirane u sustav i
implementirane
6 U funkciji • Aplikacija u
produkciji
10
21/12/2020
Isporuke – Fizički raspored i mreža

• Fizičke lokacije
1 Kontekstualna • Zahtjevi za razmještajem i
potpornom i infrastrukturom
• Koncept razmještaja
2 Konceptualna • Zahtjevi za razmještajem i
potpornom infrastrukturom
• Model razmještaja
3 Logička • Logički dizajn mreže
4 Fizička • Fizički dizajn mreže
• Funkcionalna mreža
5 Izgrađen
• Implementirani protokoli
6 U funkciji • Operativna mreža

Isporuke – Ustrojstvene jedinice, uloge i prava

• Organizacijska struktura
1 Kontekstualna
• Poslovodna struktura
• Vlasnici i korisnici procesa

2 Konceptualna • Model ovlaštenja nad
podacima
• Razrađen model uloga

3 Logička budućeg sustava (RACI)
• Dizajn sustava
4 Fizička sigurnosti
• Definirana prava
5 Izgrađen • Implementiran sustav
autentifikacije i autorizacije
• Stvarni
6 U funkciji korisnici s
pravima
11
21/12/2020
Isporuke – Dinamika i sinkronizacija

• Važni poslovni događaji

1 Kontekstualna poslovanje u cjelini
• Poslovni ciklusi i poslovni

2 Konceptualna događaji vezani uz funkcije i
procese
• Događaji u poslovnim
3 Logička procesima povezani s
događajima u sustavu.
• Specifikacija događaja u
4 Fizička sustavu usklađena sa stvarnom
tehnologijom i platformom
•Događaji i druge
5 Izgrađen vremenske ovisnosti
ugrađeni (kodirani) u sustav
• Usklađeni događaji u sustavu i stvarnim

6 U funkciji procesima,
• Sustav upravlja događajima u procesima
Pitanja
• Pozicionirajte pojedine dijelove projekta kojeg radite u PIS-u u odgovarajuća polja
matrice.
• U kojim poljima Zachmanovog modela je pozicionirana PK matricu kao jedan od
pogleda na arhitekturu? S kojim modelima bismo trebali proširiti PK matricu da taj
model arhitekture proširimo na susjedne stupce, odnosno retke?
12
21/12/2020
Čemu služe arhitekturni okviri?
• Definiranje konkretne arhitekture na standardni način

• Svladavanje složenosti
• Upoznavanje područja i zajednička terminologija
• Provjera usklađenosti
• Razvoj informacijskog sustava
• ...
Hvala na pažnji!
13
17/01/2021
Upravljanje projektima razvoja IS

Ishodi učenja
• Prepoznati poduhvat razvoja informacijskog sustava kao projekt
• Odrediti razloge primjene projektne organizacije razvoja IS-a
• Upoznati i samostalno primijeniti obrasce procesa
• Naučiti svrhu pojedinih aktivnosti upravljanja projektom
1
17/01/2021
Poduhvat razvoja informacijskog sustava

• Rezultat poduhvata je nova infrastruktura, računalni sustav, jedna ili više aplikacija i sl.
• Velik je organizacijski i financijski izazov za svaki organizacijski sustav.
• Najčešće je jedinstven, tj. razlikuje se od sličnih poduhvata po ciljevima, načinu
izvođenja, trajanju aktivnosti i sl.
• Detaljno je određen planom razvoja informacijskog sustava ili studijom izvodljivosti.
• Ima unaprijed određene ciljeve, opseg (engl. workscope), trajanje, proračun i resurse.
• Sastoji se od faza ili dionica, od kojih svaka sadrži skup međusobno povezanih
aktivnosti, kojima se postiže unaprijed kvalitativno i kvantitativno određen i mjerljiv
napredak.
• Za obavljanje aktivnosti potrebni su određeni resursi, od kojih se
neki teško osiguravaju ili dijele s drugim poduhvatima.
• Zahtijeva uspostavu privremene organizacije koja će izvesti poduhvat do zadanog roka,
te uz unaprijed utvrđen utrošak resursa i kvalitetu.
Projektna organizacija razvoja IS-a
• Navedena svojstva su karakteristična za projekt.

• Poduhvati razvoja informacijskih sustava pogodni su za projektni
pristup, projektno organiziranje i upravljanje projektom.
• U funkcionalnom smislu, područje upravljanja projektom (engl. project
management) obuhvaća sve aktivnosti, čija je svrha planiranje,
upravljanje, obračunavanje i nadzor nekog poduhvata (npr. poduhvata
razvoja informacijskog sustava).
2
17/01/2021
Područja upravljanja projektom

• Djelokrug rada (engl. scope management),
• Zadaci (engl. task management)
• Vrijeme (engl. time management),
• Ljudski resursi (engl. human resource management),
• Troškovi (engl. cost management),
• Kvaliteta (engl. quality management),
• Komuniciranje (engl. comunication management)
• ….
Tradicionalno i agilno upravljanje projektima

• Izrazite faze • Iterativno i inkrementalno izvođenje
• Veći, složeniji projekti • Manji projekti, ili projekti razbijeni na
manje cjeline
• Mala prilagodljivost zahtjevima
korisnika • Suradnja s korisnicima je naglašena
• Isporuke prema projektnom planu • Povratna veza i prilagodljivost
promjenama
• Fazne isporuke
• Manji timovi
• Obračun po fazama ili obračunskim • Isporuke po funkcionalnim modulima
situacijama
• Težnja prilagodljivosti
• Težnja specijalizaciji
3
17/01/2021
Grupe procesa upravljanja projektom (Faze projekta)

Planiranje projekta
1. Određivanje ciljeva projekta
2. Određivanje strukture projekta
3. Određivanje tijeka projekta
4. Određivanje potrebnih resursa i njihove raspoloživosti
5. Usklađivanje vremenskog tijeka projekta i raspoloživosti resursa
6. Izrađivanje osnovne kalkulacije
7. Izrađivanje osnovnog plana
Izvođenje projekta
8. Upravljanje napredovanjem projekta
9. Analiziranje rezultata, obračunavanje i dokumentiranje
10. Zatvaranje projekta

• Definiranje područja zahvaćenog projektom, te posrednih i neposrednih ciljeva
vezanih uz rokove, kvalitetu i cijenu izvođenja poduhvata.
• Definiranje osnovnih svojstva izlaznog proizvoda, bez obzira da li se radi o
primjenjivom proizvodu ili projektnoj dokumentaciji
4
17/01/2021
Grupe procesa upravljanja projektom

Planiranje projekta
Izvođenje projekta

• Podjela projekta na potprojekte, ako je potrebno
• Rezultat svakog potprojekta mora biti strukturno i funkcionalno cjelovit dio izlaznog
proizvoda (work package).
• Određivanje faza unutar pojedinih potprojekata
• Određivanje aktivnosti (task, zadatak, posao) tehnikama funkcionalnog
raščlanjivanja (npr. tehnika Work Breakdown Structure - WBS).
• Nakon aktivnosti učinka (razvoj, instalacija, edukacija, konverzija podataka…), treba
dodati aktivnosti upravljanja i provjere pojedinih rezultata i međurezultata.
• Faze i aktivnosti su obično u skladu s predloškom procesa iz propisane ili
preporučene metodike razvoja.
5
17/01/2021

Održavanje i
zahtjeva
Isporuka i Logičko
Fizičko
Razvojne, upravljačke i kontrolne aktivnosti
Konceptualno
modeliranje
zahtjeva 3
2
3
Fizičko modeliranje i 1 2
izrada 3
2

6
17/01/2021
Proces razvoja
• U funkcionalnom smislu, svaki poduhvat razvoja informacijskog sustava je
proces (traje i troši resurse).
• Aktivnosti se, unutar procesa razvoja, izvode vremenski slijedno (sljedeća
započinje nakon završetka prethodne), vremenski usporedno, ili ciklički
(nakon završetka neke od sljedećih aktivnosti, vraća se na prethodnu).
• S obzirom na ciljeve koje se njima ostvaruju, aktivnosti se dijele na:
• aktivnosti planiranja i upravljanja,
• aktivnosti učinka (razvojne aktivnosti, aktivnosti modeliranja),
• aktivnosti provjere.
Predložak procesa razvoja

• Stvarni se razvojni poduhvati izvode u skladu s nekakvim predlošcima procesa
razvoja, koji su propisani ili preporučeni metodikama razvoja.
• Predložak procesa razvoja opisuje:
• raščlanjivanje procesa i aktivnosti na aktivnosti niže razine,
• veze i slijed izvođenja aktivnosti,
• uvjete početka i završetka aktivnosti,
• ulazne i izlazne podatke i informacije, potrebne za izvođenje svake aktivnosti,
• metode, tehnike, pomagala i sredstva, koja se koriste tijekom izvođenja
aktivnosti.
• Za potrebe stvarnih poduhvata razvoja, predložak procesa razvoja mora se
prilagoditi.
7
17/01/2021

Planiranje projekta
Izvođenje projekta
• Određuje se stvarni proces razvoja, trajanje svake aktivnosti unutar procesa

razvoja i trajanje razvojnog ciklusa.
• Proces počinje rasporedom faza projektnog ciklusa (slijedni, usporedni,
kombinirani) i određivanjem trajanja faza (dionica, etapa).
• Raspored i trajanje faza prikazuje se gantogramom.
• Nakon raspoređivanja vremenskih faza slijedi mrežno planiranje aktivnosti
tijekom kojega se određuje slijed aktivnosti, odnosno veze početaka i
završetaka različitih aktivnosti.
• Izrađuju se mrežni dijagrami.
• Svakoj aktivnosti pridružuje se vremensko trajanje.
8
17/01/2021
….. 3. Određivanje tijeka projekta
• Na kraju svake faze ili druge projektne cjeline mora biti aktivnost provjere
tijeka poduhvata, tj. kontrolna točka (milestone), koja se prikazuje u
mrežnom dijagramu ili posebnom rasporedu (milestone schedule).
• U odnosu na ostale aktivnosti, kontrolne točke imaju zanemarivo trajanje,
pa se prikazuju kao događaji ili aktivnost trajanja 0.
• Stvarni poduhvat razvoja sadrži i vremenske zastoje i zračnosti među
pojedinim aktivnostima ili fazama.
• Trajanje razvojnog ciklusa informacijskog sustava je razdoblje između
početka prve i završetka posljednje faze poduhvata razvoja.

Planiranje projekta
Izvođenje projekta
9
17/01/2021
• Izvršenje svake aktivnosti zahtijeva određene resurse.

• Resursi su: ljudi, oprema, infrastruktura i sl.
• Svakoj aktivnosti u mrežnom dijagramu pridružuju se potrebni resursi, u skladu s
iskustvima sličnih poduhvata, normama i sl.
• Nakon određivanja zahtjeva za resursima, utvrđuje se njihova raspoloživost. Pritom
se koriste planovi zauzetosti resursa i radni kalendar.
• Raspoređivanje resursa obavlja se usklađivanjem potreba i raspoloživosti.

Planiranje projekta
Izvođenje projekta
10
17/01/2021
5. Usklađivanje vremenskog tijeka projekta i raspoloživosti

resursa
• Određivanje vremenskog tijeka projekta i raspoređivanje resursa obavlja se iterativno
• Pristup vođen rokovima i trajanjem aktivnosti:
• češći pristup, koristi se u vremenski kritičnim projektima,
• konačno vremensko usklađivanje može se obaviti tek nakon utvrđivanja
raspoloživosti resursa,
• ako je raspoloživost pojedinih resursa ograničena na određena vremenska razdoblja,
za pojedine se aktivnosti definira čvrsto vrijeme početka, koje može uzrokovati
zračnost ili vremensko preklapanje aktivnosti na mrežnom dijagramu.
• Pristup vođen raspoloživošću resursa:
• koristi se u poduhvatima kod kojih je upotreba resursa ograničena,
• najveća pažnja posvećuje se vodećim resursima, čije je ukupno učešće u pojedinim
aktivnostima najveće i kritičnim resursima, čije je osiguranje vremenski ograničeno,
• nakon određivanja vremenske raspoloživosti resursa, usklađuje se vremenski tijek
projekta na mrežnim dijagramima.

Planiranje projekta
Izvođenje projekta
11
17/01/2021
• Osnovna kalkulacija (Cost Baseline) sadrži fiksne i varijabilne (promjenjive) troškove.

• Iskazuje se zbirno, za cijeli projekt i analitički za pojedine potprojekte, faze i
aktivnosti.
• Promjenjivi troškovi ovise o aktivnostima, njihovom trajanju i angažiranim
resursima.
• Fiksni troškovi odnose se na opremu i infrastrukturu projekta i nisu neposredno
ovisni o kvantitativnim aspektima aktivnosti (npr. cijena iznajmljivanja prostorije
određene veličine ili održavanja tjednog tečaja za sve učesnike projekta ne ovisi o
veličini projekta).

Planiranje projekta
Izvođenje projekta
12
17/01/2021

• Objedinjavanje, sređivanje, provjeravanje i potvrđivanje svih planskih i kalkulativnih
dokumenata
• Provjera ravnomjernosti opterećenja resursa i preraspoređivanje
• Provjera i usklađivanje troškova s planskim veličinama
• Analiza utjecajnih čimbenika i rizika
• Odobreni planski i kalkulativni dokumenti služe za izradu osnovnog plana
• Osnovni plan:
• sadrži sve informacije potrebne za upravljanje napredovanjem poduhvata
• optimalizacija osnovnog plana provodi se promjenom dinamike obavljanja
aktivnosti i preraspodjelom resursa
• cilj je uklapanje u zadani proračun, rokove i kvalitetu.
… 7. Izrađivanje osnovnog plana

• Planiranje projekta uključuje prepoznavanje rizika te definiranje metoda i scenarija
njihovog uklanjanja ili kompenziranja.
• Plan projekt može uključivati više scenarija.
• Plan projekta je sredstvo komuniciranja između projektanta (izvođača) i naručitelja
(klijenta)
• Razine i stupnjevi planiranja:

• Plan projekta mora postojati već u fazi nuđenja i ugovaranja.
• U fazi pokretanja projekta (startup phase) plan se detaljizira.
• Tijekom izvođenja projekta plan se revidira na temelju stvarnog stanja i
iskustava, zbog postojećih ili očekivanih odstupanja te zbog promjene ciljeva
projekta i zahtjeva naručitelja.
13
17/01/2021

Planiranje projekta
Izvođenje projekta

• Praćenje planskih i ostvarenih veličina (aktivnosti, isporuke, utrošak resursa, utrošak
vremena…)
• Praćenje indikatora
• Donošenje i provođenje odluka o usklađivanju, preraspodjeli i sl.
• Korekcije planova.
14
17/01/2021

Planiranje projekta
Izvođenje projekta
• Tijekom izvođenja projekta obračunavaju se utrošeni resursi i učinak

• Dokumentiranje je jedna od osnovnih aktivnosti izvršenja projekta.
• Analiziranje rezultata je važno za poduhvat u tijeku, ali i za planiranje budućih
poduhvata.
15
17/01/2021

Planiranje projekta
Izvođenje projekta

• Sređivanje, dokumentiranje i isporuka rezultata
• Konačni obračun utrošenih resursa
• Završne kontrolne točke
16
17/01/2021
Hvala na pažnji!
17
21/01/2021
Upravljanje projektima -
Metode i tehnike mrežnog planiranja
Ishodi učenja
• Usporediti koncepte različitih metoda mrežnog planiranja

• Primijeniti metode mrežnog planiranja CPM, PERT, AON
1
21/01/2021

Planiranje projekta
Izvođenje projekta

• Podjela projekta na potprojekte, ako je potrebno
• Rezultat svakog potprojekta mora biti strukturno i funkcionalno cjelovit dio izlaznog
proizvoda (work package).
• Određivanje faza unutar pojedinih potprojekata
• Određivanje aktivnosti (task, zadatak, posao) tehnikama funkcionalnog
raščlanjivanja (npr. tehnika Work Breakdown Structure - WBS).
• Nakon aktivnosti učinka (razvoj, instalacija, edukacija, konverzija podataka…), treba
dodati aktivnosti upravljanja i provjere pojedinih rezultata i međurezultata.
• Faze i aktivnosti su obično u skladu s predloškom procesa iz propisane ili
preporučene metodike razvoja.
2
21/01/2021

Planiranje projekta
Izvođenje projekta
• Određuje se stvarni proces razvoja, trajanje svake aktivnosti unutar procesa

razvoja i trajanje razvojnog ciklusa.
• Proces počinje rasporedom faza projektnog ciklusa (slijedni, usporedni,
kombinirani) i određivanjem trajanja faza (dionica, etapa).
• Raspored i trajanje faza prikazuje se gantogramom.
Termin. Jed. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 29
Faza
Analiza
Dizajn
Integracija
Test
Isporuka
3
21/01/2021
.. 3. Određivanje tijeka projekta

• Nakon raspoređivanja vremenskih faza slijedi mrežno planiranje aktivnosti
tijekom kojega se određuje slijed aktivnosti, odnosno veze početaka i
završetaka različitih aktivnosti.
• Mrežno planiranje je skup grafičko-analitičkih metoda za planiranje i
praćenje tijeka istraživačkih, razvojnih i drugih projekata, ali i proizvodnih ili
adminsitrativnih procesa, te za optimiranje korištenja raspoloživih resursa,
npr. radne snage, novca, vremena.
• Izrađuju se mrežni dijagrami. 16
C G
40
• Svakoj aktivnosti pridružuje se vremensko trajanje. 4
17
8
12 24
A D H
0 20 50
12 10 4
13 25
10
6 28 31
0 B E I
30 60 80
6 10 2
6 31 29 31
F
70
25
31
…. 3. Određivanje tijeka projekta

• Mrežni plan omogućava određivanje trajanja projekta i njegovih dijelova.
• Moguća su dva načina usklađivanja, unaprijed i unatrag. Kod usklađivanja unaprijed,
utvrđuje se termin početka prve aktivnosti. Trajanje i termini početka sljedećih
aktivnosti određuju se tako da projekt ne traje duže nego što je dozvoljeno. Postupak
je isti kod usklađivanja unatrag, s tim što se kreće od termina završetka posljednje
aktivnosti projekta.
Term. jedinica 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22
Faza
Analiza
Dizajn
Integracija
Testiranje
Isporuka
4
21/01/2021
…… 3. Određivanje tijeka projekta

• Na kraju svake faze ili druge projektne cjeline mora biti aktivnost provjere
tijeka poduhvata, tj. kontrolna točka (milestone), koja se prikazuje u
mrežnom dijagramu ili posebnom rasporedu (milestone schedule).
• U odnosu na ostale aktivnosti, kontrolne točke imaju zanemarivo trajanje,
pa se prikazuju kao događaji ili aktivnost trajanja 0.
• Stvarni poduhvat razvoja sadrži i vremenske zastoje i zračnosti među
pojedinim aktivnostima ili fazama.
• Trajanje razvojnog ciklusa informacijskog sustava je razdoblje između
početka prve i završetka posljednje faze poduhvata razvoja.
5
21/01/2021
Metode i tehnike mrežnog planiranja

• Podloga je teorija grafova mađarskog matematičara Königa iz 30-tih godina 20.st te
Petrijeve mreže
• Poticaj - vojna industrija i logistika 30-tih i 50-tih godina, razvoj računala
• Metode mrežnog planiranja s dijagramskim tehnikama:
• CPM (Critical Path Method) - DuPont za izgradnju kemijskih postrojenja (1957)
• PERT (Program Evaluation and Review Technique) - Booz, Allen & Hamilton i U.S.
Navy za projektile Polaris (1958)
• Precedence (AON - Activity on the Node) – John Fondahl, Stanford (1958)
• Koriste veze prethodnih i sljedećih aktivnosti
• Različito određuju vrijeme trajanja aktivnosti
• U čvorovima su aktivnosti ili događaji
Osnovni koncepti mrežnih dijagrama (CPM)

A A B
i j i j k
t
Aktivnost A trajanja t koja započinje Slijedne aktivnosti

događajem i, a završava događajem j.
10 A B 30
C A
30 40 10 20
B C
20 40
Aktivnost C koja započinje po završetku Usporedne aktivnosti B i C

aktivnosti A i B, odnosno događajem 30 . koje započinju događajem 20.
6
21/01/2021
… Osnovni koncepti
Fiktivna aktivnost koja pokazuje

i j uzročno-posljedične veze
između dva događaja.
A C C je aktivnost obračuna posla u

10 20 30 aktivnosti A. D je provjera
kvalitete aktivnosti A i B.
Između događaja 20 i 50 ne
B D postoji nikakva aktivnost, ali su
40 50 60
oni sinkronizirani.
… Osnovni koncepti
A
10 20
B Usporedne aktivnosti između dva
događaja nisu dozvoljene, nego se to
rješava umetanjem još jednog događaja
A i fiktivne aktivnosti.
15
10
B 20
A C
15
Petlje i ciklička ponavljanja aktivnosti
nisu dozvoljene, tako da se svaki
10
B 20 događaj može desiti samo jednom.
7
21/01/2021
Metoda CPM (Critical Path Method)

19
G M
11
RP te RZ
11
23
7
4 8 26 31
F K R
3 7 16 24
4 10 5
8 12 30 35
KP KZ
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35
Term
Aktivnost
F
G
M
K
R
CPM - Granični termini

19 te – očekivano trajanje aktivnosti
G M
11 RP=TEi – rani početak aktivnosti
11 7
TEi 23 RZ=TEi+te – rani završetak aktivnosti
4 8 26 31
F K R KP=Tli-te – kasni početak aktivnosti
3 7 16 24
4 10 5 KZ=TLj – kasni završetak aktivnosti
8 12 te TLj 30 35
RP=TEi RZ KP KZ
4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35
Term
Aktivnost
F
te
K te
R
8
21/01/2021
CPM – Zračnosti aktivnosti

19
(vremenske rezerve)
G M
11
11 7
TEi 23 TEj
4 8 26 31
F K R
3 7 16 24
4 5
te 10
8 TLi 12 TLj 30 35
TZ
TZ =TLj -(TEi+te) – ukupna zračnost
SZ
SZ =TEj -(TEi+te) – slobodna zračnost
UZ = TZ – SZ – uvjetna zračnost NZ UZ
NZ =TLj-(TLi+te) – neovisna zračnost
RP=TEi TLi RZ KP KZ
4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35
Term
Aktivnost
F
te
K
R
CPM – kritični put

• Mrežni dijagrami omogućavaju određivanje trajanja projekta i njegovih dijelova.
• Trajanje projekta određuju aktivnosti na kritičnom putu.
16
C G
40
4 8
17
12 24
A D H
20 50
0 12 10 4
13 25
10
6 28 31
0 B E I
30 60 80
6 10 2
6 29 31
31
F
70
25
31
9
21/01/2021
16
CPM – kritični put C
4
40
G
8
12 17 24
A D H
• Promjenom termina 0 12
20
10
50
4
početka i vremenskog 10
13 25
6 28 31
trajanja aktivnosti na 0 B E I
30 60 80
kritičnom putu usklađuje se 6 10 2
6 31 29 31
stvarno trajanje projekta s F
70
dozvoljenim. 25
31
16
C G
40
4 8
12 16 24
A D H
0 20 50
12 10 4
12 24
10
6 28 34
0 B E I
30 60 80
6 10 6
9 31 28 34
F
70
25
34
Zadatak B
30
C
2 9
• Odredite vremena A
20 40
D
4
i kritični put na 6 5
10
dijagramima
E F G
50 60 90
22 10 7
H I J
70 80
10 8 8
B C
30
12 4
A D
3 20 40
7 5
10
E F G
50 60 90
14 9 6
H I J
70 80
8 7 2
10
21/01/2021
Zadatak
• Koliko mora biti trajanje aktivnosti B da ona bude na kritičnom putu?
• Koliko mora biti trajanje aktivnosti F da ona bude na kritičnom putu?
5 18
B
2 5
3 C
A 5 F H 21
0 3
5 1 12 6 24
1 3 E
4 7
0 D I
G 12 J 24
5 4
8 6 18 6
3 6
8 18
Zadatak
• Odredite vremena i kritični put ako aktivnost E promijeni smjer.
• Nacrtajte dijagram i izračunajte vremena ako završetak aktivnosti F
mora prethoditi početku aktivnosti I.
6 18
2 5
C
6 B 21
A H
0 3
6 3 12 6 24
1 2 E
4 7
0 D I
G 12 J 24
5 4
8 6 18 6
F
3 6
8 6 18
11
21/01/2021
Metoda PERT (Program Evaluation and Review Technique)

C-4 40 G-8
3-4-5 16 17 5-7-15
aktivnost te događaj
A-12 20 D-10 50 H-4
8-11-20 12 13 10-10-10 24 25 2-3-10 A-12 20
10 12 13
0 0 8-11-20
B-6 30 E-10 60 I-2 80
2-6-10 6 6 6-10-14 28 29 2-2-2 31 31 to m tp TEi TLi
F-25 70
20-24-34 31 31
te – očekivano trajanje aktivnosti
to – optimistično trajanje aktivnosti
tp – pesimistično trajanje aktivnosti
to + 4m + tp
te = m – najvjerojatnije trajanje aktivnosti
6 TEi – najranije vrijeme događaja
TLi – najkasnije vrijeme događaja
Z=TLi - TEi – zračnost događaja
Metoda PERT C-4 40 G-8

3-4-5 16 17 5-7-15
A-12 20 D-10 50 H-4

8-11-20 12 13 10-10-10 24 25 2-3-10
10
0 0
B-6 30 E-10 60 I-2 80
2-6-10 6 6 6-10-14 28 29 2-2-2 31 31
F-25 70
20-24-34 31 31
te – očekivano trajanje aktivnosti

to – optimistično trajanje aktivnosti
tp – pesimistično trajanje aktivnosti aktivnost te događaj
m – najvjerojatnije trajanje aktivnosti A-12 20

12 13
TEi – najranije vrijeme događaja 8-11-20
TLi – najkasnije vrijeme događaja to m tp TEi TLi
Z=TLi - TEi – zračnost događaja
12
21/01/2021
16
C G
CPM / PERT 4
40
8
12 17 24
A D H
0 20 50
12 10 4
13 25
10
6 28 31
0 B E I
30 60 80
6 10 2
6 31 29 31
F
70
25
31
aktivnost te događaj
C-4 40 G-8
A-12 20
3-4-5 16 17 5-7-15
8-11-20 12 13
A-12 20 D-10 50 H-4
8-11-20 12 13 10-10-10 24 25 2-3-10 t o m tp TEi TLi
10
0 0
B-6 30 E-10 60 I-2 80
2-6-10 6 6 6-10-14 28 29 2-2-2 31 31
F-25 70
20-24-34 31 31
Metoda PDM (Precedence Diagram Method) - AoA

aktivnost te
C 4 G 8
12 16 16 24 RP C 4 RZ
12 16
KP 13 17 KZ
A 12 D 10 H 4
0 12 24 28
M1 0 25 24
0 0
0 0 B 6 E 10 I 2 M2 0
0 6 28 30 31 31
0 6 29 31 31 31
F 25
6 31
6 31
13
21/01/2021
Metoda PDM (Precedence Diagram Method) - AoA

aktivnost te
C 4 G 8
12 16 16 24 C 4
RP 12 16 RZ
13 17 17 25
13 17
A 12 D 10 H 4 KP KZ
0 12 12 22 24 28
M1 0 1 13 15 25 25 29
0 0
0 0 B 6 E 10 I 2 M2 0
0 6 6 16 28 30 31 31
0 6 19 29 29 31 31 31
F 25
6 31
6 31
CPM / PERT / PDM
• CPM i PERT su ograničene na odnose "Fisnish-Strat" (tj. Aktivnost B ne

može započeti dok aktivnost A ne završi).
• PERT uvodi statističke metode u određivanje trajanja aktivnosti
• PDM uvodi preciznije vremenske odnose među aktivnostima:
• Finish-Start: U ovoj ovisnosti, aktivnost ne može započeti prije nego što je
prethodna aktivnost završila. To je najčešće korištena ovisnost.
• Start-Start: U ovoj ovisnosti postoji definirani odnos između početka aktivnosti.
• Finish-Finish: U ovoj ovisnosti postoji definirani odnos između datuma završetka
aktivnosti.
• Start-Finish: U ovoj ovisnosti postoji definirani odnos između početka jedne
aktivnosti i datuma završetka aktivnosti koja slijedi. Ova se ovisnost rijetko
koristi.
14
21/01/2021

Planiranje projekta
Izvođenje projekta
Hvala na pažnji!
15

Uvod U Projektiranje Informacijskih Sustava: Ciljevi

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Uvod U Projektiranje Informacijskih Sustava: Ciljevi

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

28/09/2020

Uvod u projektiranje informacijskih sustava

Prof.dr.sc. Vjeran Strahonja

Projektiranje informacijskih sustava 2020

• Upoznati se s kolegijem, ishodima učenja i načinom njihovog postizanja

• Razumjeti područje projektiranja informacijskih sustava

Ishodi učenja predmeta

Doprinos kolegija ishodima učenja programa

Projektiranje informacijskog sustava - Što?

Organizacijski sustav Ciljni informacijski sustav

Objasnite ključne pojmove iz definicije, označene bojom:

Projektiranje informacijskog sustava - Što?

Projektiranje informacijskog sustava - Kako?

Ciljni informacijski sustav

Za izgraditi IS treba ...

- razumjeti poslovni sustav

- istražiti ponašanje sustava u radu

- poznavati procese na svim razinama

- poznavati informacijske tehnologije

- moći preustrojiti organizacijski sustav

- izabrati optimalnu tehničku potporu

Izgraditi IS znači još i ...

- uskladiti programe s poslovanjem

- funkcionalno i ekonomski optimirati IS

- uvesti novi IS i školovati korisnike

- zaštititi IS tijekom rada

- pratiti uspješnost korištenja IS-a

• Navedite kolegije gdje ste do sada stekli znanja i vještine s

PIS kao struka

PIS – znanost i struka

• Teorijska struktura i metodologija razvoja primjene i održavanja

• Praktičnom primjenom znanstvenih spoznaja u rješavanju

Cilj inženjerskog projektiranja

Teorijska struktura PIS

Kriza informacijskih sustava

Prof.dr.sc Vjeran Strahonja

• Sveučilišta ne produciraju dovoljno informatičara

Prof.dr.sc Vjeran Strahonja

FOI Kurikul - Referentni modeli

PIS i srodne struke – reference za kurikul

• Information Systems -IS 2010 Curriculum Guidelines for Undergraduate

Prof.dr.sc Vjeran Strahonja

Molim uključite zvuk!

Odnos informacijskog sustava i organizacije

Prof.dr.sc. Vjeran Strahonja

Projektiranje informacijskih sustava 2020

Odnos informacijskog sustava i organizcije

Prof.dr.sc. Vjeran Strahonja

Projektiranje informacijskih sustava 2020

• Razumjeti odnos organizacijskog sustava i njegovog informacijskog

• Informacijski sustav je društveno-tehnički sustav koji prikuplja,

Procesna komponenta sustava

ULAZNE Proces IZLAZNE

Kibernetički model sustava

Odnos organizacijskog i informacijskog sustava

Organizacijski sustav Ciljni informacijski sustav

Uloge informacijskog sustava u organizaciji

Planiranje i upravljanje sustavom

Izvor: prof.dr.sc. Josip Brumec

Planiranje i upravljanje sustavom - primjer

Godišnji plan Ostvareni

Procesni (funkcionalni) pogled na organizaciju .....

• Procesi reprezentiraju funkcionalnost sustava