glas zdravlja

Započeli radovi na novom bolničkom objektu

klinika za onkologiju
informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V, broj 6., prosinac 2010. | besplatan primjerak

Povijesna operacija u kb mostar,dr.Manuel Tipurić/Klinika za kirurgiju,Odjel za invazivnu kardiologiju i pro-

mocija studenata Medicine Ante Mandić/Embolizacija mioma uterusa prof.dr.sc.Josip Mašković/VII.Mostarska
psihijatrijska subota i Kako se sačuvati od stresa doc.dr.sc.Dragan Babić,dr.med./Liječenje kolorektalnog karci-
noma na Klinici za kirurgiju,Martina Šoljić,dr.med./Razvoj katedre za fiziologiju MF doc.dr.sc. Danijel Pravdić i
dr.sc.Ivan Ćavar/Zdravstvo u očima medija,Ivana Brkić-Ćubela/Zdravstveno novinarstvo,Miroslav Vasilj/Zdrav-
lje i vjera,mr.sc.Zoran Zekić/Izložbe fotografija kirurga i patologa prim.Zdrinka Brekala,dr.med. i dr.Darke
Alfirevića/Športsko društvo Medicinar,Miljenko Džidić
 Glas zdravlja Riječ urednika
Subjektivni objektivizam
Informativno - stručni časopis Kliničke Kažu da novac okreće svijet. Ovo je nažalost istina i
bolnice Mostar činjenica je da se bez novca ne može, ali način na koji
Godina V., broj 6., Mostar, prosinac 2010. se s njime upravlja može u značajnoj mjeri ublažiti
surovo tumačenje ove uzrečice. Način financiranja
zdravstvenih usluga, odnosno kupnja zdravstvenih
Adresa uredništva : usluga, nažalost nije istiniti odraz sustava koji djeluje
Kralja Tvrtka bb. na tržišnoj ili recimo kvazi - tržišnoj osnovi. U uzornom
88 000 Mostar zdravstvenom sustavu (ne savršenom), kupac plaća za
pružene usluge osloncem na više čimbenika – stvarna
Tel:+387 (0) 36 336-537
količina ugovorenih usluga, kakvoća usluga koja se
e-mail:pr@kb-mostar.org da ocijeniti na temelju znanstvenih dokaza, mišljenje
korisnika usluga (makar se tumačilo kao subjektivno
Nakladnik mjerilo) i dr. U našem okruženju ovi čimbenici se vrlo
rijetko ili nikako ne uzimaju u obzir prilikom ugovaran-
Klinička bolnica Mostar
ja usluga sa zdravstvenim ustanovama već se temelje
na nekim povijesnim podacima koji ne predstavljaju
Glavni urednik : Eugen Šušak trenutao stanje ili čak na temelju nekih prešutnih ili
inih ustupaka. Ovaj pristup izravno ruši cijeli sustav,
potiče neefikasnosti te neefektivnosti i u konačnici
Izvršna urednica: Ana - Marija Dedić nagrađuje nerad odnosno kazni rad i napredak. Os-
taje pitanje na koji način i s čime riješiti ovaj problem.
Suradnici: Reforma plaćanja zdravstvenih usluga u svijetu je pro-
Prof. dr. sc. Josip Mašković, dr. med. ces koji traje i koji se inovira svako nekoliko godina.
Kod nas je već prije nekoliko godina proveden pilot
Doc. dr. sc. Dragan Babić, dr. med.
projekt SITAP-a 1,4 koji predlaže plaćanje usluga po
Dr. sc. Željko Rončević, dr. med. Dijagnostičko-terapijskim skupinama koji je trebao
Prim. Vesna Fideršek, mr. ph. oživjeti, a nije, te se uglavnom nastavilo plaćati za
Mr. sc. Slavica Ćorić, dr. med. usluge ili kombiniram doznakama (bruto plaće i ma-
Dr. Irena Sesar terijalni troškovi) ili s globalnim proračunom koji bi
trebao pokrivati i jedno i drugo. Obračun i izvještaji se
Doc. dr. sc. Danijel Pravdić, dr. med.
trenutno rade po važećem Cjeniku usluga, a plaćanje
Dr.sc.Ivan Ćavar.dr.med. varira od 40-70 posto cijene istog cjenika što go-
Vladimir Jegdić, dr. med. dinama već dovodi našu ustanovu u tešku financijsku
Martina Šoljić, dr. med. dubiozu. Nitko ne tvrdi da je KB Mostar savršena
Borko Rajič, dr. med. ili bez mana, ali je činjenica da je uvedena mnoštvo
Dr.Dragana Karan novih operativnih i drugih metoda liječenja, nabav-
ljena je moderna dijagnostička oprema, i liječnici
Dr.Manuel Tipurić
su educirani, što je rezultiralo s time da je drastično
Ivona Ljevak, dipl. med. sestra smanjeno upućivanje izvan naše ustanove i to da
Boris Kovač pacijenti koji se prije nisu liječili u našoj bolnici se sada
Valentina Pindžo liječe kod nas zahvaljujući priznatom radu i napretku
Mile Maslać naših djelatnika. Ovo je naravno pozitivno osim što
plaćanje usluge nije u korak pratilo ovaj razvitak. Poje-
Ante Mandić
dini „stručnjaci“ tvrde paušalno kako je financijska du-
Ivan Landeka bioza u zdravstvenim ustanovama nastala zbog lošeg
Mateo Perić upravljanja ustanovama i zbog prekomjernog broja
Miljenko Džidić uposlenih – što je u pojedinim slučajevima točno, ali
Mr.sc.Zoran Zekić treba na temelju stručne analize reći – koja ustanova i
Miroslav Vasilj pomoći u iznalaženju novog rješenja. Suvremena eko-
nomika pa i medicina se ocjenjuje na temelju izlaznih
Ivana Brkić - Ćubela parametara – ishoda, a ne na temelju ulaznih (kreveta,
Marija Medić djelatnika, etc.). Netko se konačno mora uhvatiti u
Marko Karačić koštac s ovim problemom i pokrenuti ozbiljnu refor-
Stojan Lasić mu prije urušavanja sustava – nova sredstva se mogu
Ivan Rozić iznaći putem bolje suradnje inspekcije i zavoda, što
obuhvaća i promjenu zakonodavstva, a možda i važnije
Darko Juka
postojeća sredstva se moraju PRAVEDNO raspodijeliti,
a može se razmotriti mogućnost konsolidacije zavoda
Grafička priprema i photo: (ujedinjenje) radi racionalizacije, udruživanje rizika i is-
Andrija Lončar tovjetnog pristupa prilikom ugovaranja s ustanovama.
Goran Krnjević S druge strane, trebao bi istinski kupac usluga (a ne
blagajnik) zahtijevati od pružatelja kvalitetnu uslugu,
ocjenjivati i provjeravati rad ustanova redovno i to sve
Tisak : VMG grafika na zadovoljstvo krajnjih korisnika odnosno pacijenata.
Naklada : 1 000 primjeraka Sad je potez na svima u ustanovama, zavodima i mini-
starstvima – ili ćemo održavati ono što smo gradili go-
dinama zajedno ili ćemo dopustiti da jedna od rijetkih
uzdanica u našem društvu trune.
Eugen Šušak, savjetnik ravnatelja KB Mostar

2 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
sadržaj... Postavljen temeljni kamen za novu Kliniku za onkologiju 4
Ana – Marija Dedić
Otvorena Kardiointezivna KB Mostar 6
Ana – Marija Dedić
Novi stručnjak za operacije srca 7
Marko Karačić
Dokumentarac Hercegovačko srce 8
Ana – Marija Dedić
Za 16 minuta izvađen bubreg sa tumorom koji se proširio sve do srca 10
dr. Manuel Tipurić
Na Klinici za ortopediju KB Mostara uspješno operiran Danijel Subašić 11
Ana – Marija Dedić
Hitne koronarne intervencije u KB Mostar 12
Ante Mandić
Novinari na prekretnici – hoće li prevladati žutilo ili profesionalan pristup temama iz zdravstva 14
Miroslav Vasilj
Grad na Neretvi ugostio renomirane dječje kirurge i urologe 16
Ana – Marija Dedić
Embolizacija mioma uterusa 18
prof. dr. sc. Josip Mašković, dr. med.
Latentna celijakija 23
Borko Rajič, dr. med.
Klinika za Kirurgiju KB Mostar 24
Ivan Landeka, Mateo Perić
Vjera i duhovnost mogu liječiti i izliječiti 26
mr. sc. Zoran Zekić
Lječenje kolorektalnog karcinoma na Klinici za kirurgiju KB Mostar 28
Martina Šoljić, dr. med.
KB Mostar nabavila nove dijagnostičke uređaje 30
Marija Medić
Privatnost i tajna 32
Boris Kovač
Premijerno ekipa mostarskog CUM – a na CroRescue u Šibeniku 34
Ana – Marija Dedić
Kina slikom i riječju našeg mladog lijčnika 36
Vladimir Jegdić, dr. med.
Zdravstvo u očima medija 38
Ivana Brkić – Ćubela
Članovi Udruge Specijalne policije HR HB darivali krv 39
Ana – Marija Dedić
Kako se sačuvati od stresa ? 40
doc. dr. sc. Dragan Babić, dr. med.
Razgovor sa povodom : doc. dr. sc. Edita Černi – Obrdalj 42
Ana – Marija Dedić
Klinički Zavod za patologiju, citologiju i sudsku medicinu 44
dr. Dragana Karan
Predstavljamo Službu za medicinsku opskrbu 46
prim. Vesna Fideršek, mr. ph.
Predstavljamo Službu zaštite KB MO 47
Ana – Marija Dedić
IV. Kongres pedijatara u Neumu 48
dr. sc. Željko Rončević, dr. med.
Na Europskom oftalmološkom kongresu i liječnici iz KB Mostar 49
dr. Irena Sesar
Transplatacija organa 50
mr. sc. Slavica Ćorić, dr. med.
Mostarsko predavanje prof. dr. sc. Josipa Paladina 51
Ana – Marija Dedić
Razvoj katedre za fiziologiju Medicinskog fakulteta 52
Ana – Marija Dedić
Služba centralne sterilizacije KB MO 54
Mile Maslać
Predstavljemo Centralni prijem – Recepcija KB Mostar 56
Valentina Pindžo
Jeste li oprali ruke ? 57
Marija Veraja Dadić
VII. Mostarska psihijatrijska subota 58
doc. dr. sc. Dragan Babić
Dr. sc. Ćavaru i njegovom mentoru prof. dr. sc Čuli, dodijeljena nagrada ba zagrebačkoj Medicini 59
Ana – Marija Dedić
Uspješan nastup Medicinara KB Mostara na igrama u Neumu 60
Miljenko Džidić
Športski vremeplov 61
Miljenko Džidić
Juraj Knezović pobjednik 4 Doc’s Open 62
Ana – Marija Dedić
Odigrana prijateljska malonogometna utakimca ekipa Nove Bile i Mostara 63
Miljenko Džidić
U galeriji krajlice Katarine Kosača otvorena Izložba fotografija Zdrinka Brekala 64
Ana – Marija Dedić
In the Croatian South (Utorak) , dr. Darke Alfirevića 66
Ana – Marija Dedić

glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010. 3
 Postavljen temeljni kamen za novu
Kliniku za onkologiju KB Mostar
Piše: Ana - Marija Dedić
Photo: Darko Juka
Mostar-Na prigodnoj svečanosti
održanoj u ponedjeljak,13.rujna
2010.godine predsjednik Vlade
Hercegovačko-neretvanske županije
Srećko Boras i predstavnik Saudi-
jskog fonda za razvoj Mohamed Al-
Dalilan postavili su temeljni kamen
i otvorili radove za novu Kliniku za
onkologiju Kliničke bolnice Mostar.
Projekt vrijedan petnaest milijuna
maraka
Kredit za izgradnju ovog velikog
infrastrukturnog objekta u vrijed-
nosti od 6, 6 milijuna USD financirat
će se iz sredstava Saudijskog fonda
za razvoj, a njegovo značenje za
pučanstvo Mostara i Hercegov-
ine je nemjerljivo, jer će kvalitetu
zdravstvene usluge podići na znako-
vito veću razinu i smanjiti troškove
liječenja. Jamstva su dali Skupština
i Vlada Hercegovačko-neretvanske
županije, te Zavod zdravstvenog
osiguranja HNŽ-a. Prema riječima
4 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
prof. dr .sc. Ante Kvesića,dr.med. i
v.d.ravnatelja KB Mostar vrijednost
građevinskih radova je oko 8, 8
milijuna KM, a kada se tomu doda
i vrijednost strateške opreme, cijeli
projekt vrijedi oko petnaest milijuna
KM-a. Podsjetimo,Saudijski fond
za razvoj financirao je i projekte u
mostarskom RMC-u dr. Safet Mujić,
Konjicu i UKC Sarajevo.
Zahvala zaslužnim
- Riječi zahvale upućujem prije svega
Ministarstvu financija BiH i ministru
Draganu Vrankiću, potom Minis-
tarstvu financija Federacije BiH na
čelu s ministrom Vjekoslavom Bevan-
dom i Samirom Bakićem. Iskreno
hvala i gradonačelniku Mostara Ljubi
Bešliću, koji je kao pravi domaćin
u svim našim projektima uvijek tu
i daje nam nesebičnu potporu., te
agilnim članicama Udruge Novi
pogled i Zajednici žena HDZ-a BiH
Kraljica Katarina Kosača na potpori
i organiziranju donatorskih večera
za mostarsku Onkologiju - kazao je
prof.dr.sc.Kvesić.
Uz zahvalu svima koji su sudjelovali
i pomogli u realiziranju projekta
gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić
je istaknuo kako je izgradnja mo-
starske Onkologije od neizmjerne
važnosti za grad na Neretvi jer će
njegovi građani i građani s područja
cijele Hercegovine imati liječničku
skrb kakvu zaslužuju.
U ime federalnog ministra zdravstva
dr. sc. Safeta Omerovića obratio se
Goran Čerkez. - Siguran sam da ova
Klinika može postati mjesto u koje će
dolaziti i pacijenti iz drugih zemalja
i cijele regije.Nakon ovoga ćemo
nastaviti sa završetkom izgradnje KB
Mostar - kazao je Čerkez.
Prema riječima predstavnika Saudi-
jskog fonda za razvoj Mohameda Al-
Dalilana Saudijska Arabija oduvijek
je davala potporu BiH i otvorena je
za razvoj i financiranje BiH. - Ovo je
izraz naše povezanosti srcima i naše
suradnje koja postoji između naroda
BiH i Saudijske Arabije - kazao je.
Zahvalivši svima koji su pomogli u
realizaciji projekta premijer HNŽ-a
Srećko Boras je podsjetio kako
su razgovori o iznalaženju načina
kako financirati izgradnju Onkol-
ogije otpočeli prije nekoliko godina.
Vlada Hercegovačko - neretvanske
županije i resorno Ministarstvo su u
stalnoj komunikaciji s ravnateljem
bolnice, federalnim Ministarstvom
zdravstva, Ministarstvima financija
županije i Federacije i Zavodom
zdravstvenog osiguranja naše
županije pripremili potrebnu do-
kumentaciju za dobivanje iznimno
povoljnih kreditnih sredstava Saudi-
jskog fonda, koja ćemo investirati skrbi u Vladi HNŽ-a mr. sc. Luka i CT - simulator za planiranje tera-
u ovaj objekt. Skupština HNŽ - a ga Faletar i županijski ministar financija pije trajat će godinu dana, a dvoje
je poduprla, ocijenivši ga iznimno mr. sc. Semin Borić, Ivo Bradvica,v.d. fizičara već se nalaze na izobrazbi
bitnim za građane Hercegovačko- generalnog direktora Aluminija d.d. u Splitu. Desetljećima su građani
neretvanske županije, kazao je Mostar, dr.Davor Pehar,ravnatelj mo- Mostara i Hercegovine na liječenje
premijer Boras. starskoga Doma zdravlja,te ravnatelji odlazili u veće zdravstvene centre:
Svečanosti na gradilištu županijskih Zavoda zdravstvenog Sarajevo,Split i Zagreb.Izgradnjom
nove Klinike, uz brojne osiguranja. mostarske Onkologije vrhunska me-
uglednike,gospodarstvenike, pri- dicina građanstvu će biti dostupna
jatelje mostarske bolnice i pred- doslovce na kućnom pragu,uz manji
Vrhunska medicina na kućnom stres i troškove liječenja.
stavnike tiskanih,elektronskih i pragu
elektroničkih medija, nazočila je
gospoda: prof.dr.sc.Eduard Vrdoljak,
dr.med., savjetnik i inicijator izgrad- Izgradnja zgrade nove, suvremene
nje mostarske Onkologije,potom Klinike za onkologiju KB Mostar, koja
ministar zdravstva,rada i socijalne će imati dva linearna akceleratora

glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010. 5
 Otvorena Kardiointezivna KB Mostar
Text: Ana - Marija Dedić
Photo: Mario Iličić
Mostar - Sredinom listopada 2010.
godine na prigodnoj svečanosti ot-
vorena je Kardiointezivna KB Mostar.
Prema riječima ravnatelja prof.dr.sc.Ante
Kvesića,dr.med.,mostarskoj Kardiokirur-
giji je od njezinog osnutka potreban
zaseban Odjel intezivne koji će sa svoja
četiri kreveta omogućiti dvije oper-
acije dnevno i smanjiti liste čekanja.-Mi
idemo raditi kardiokirurgiju,a ljudi će
prepoznati kvalitetu,naglasio je ravnatelj
Kvesić.

- S ponosom mogu istaknuti da preuzi-

mamo primat iz kardiokirurgije u
BiH. Sada se ekipiramo i u stanju smo
se i kadrovski i opremom nositi sa
svim izazovima-kazao je prim. Sead
Mulahasanović,dr.med.,voditelj mostar-
ske Kardiokirurgije podsjetivši na 200
vrlo složenih i kombiniranih operativnih
zahvata koje su realizirali,te činjenicu Karlović,dr.med.,voditelj Odjela anesteziologa društveno slabo priznat
kako je kardiokirurgija prije svega anestezije,reanimacije i intezivnog posao mladim kadrovima je omogućeno
timski rad,ne samo kardiokirurga,nego i liječenja KB Mostar podsjetio je kako napredovanje u daljnjem stručnom
anesteziologa,transfuziologa i ostalih. odjel pokriva i kardiokirurške i sve radu. Također se zahvalio kolegama
pacijente kojima je potrebna intezivna iz Tuzle,Splita i Zagreba na potpori i
U izjavi za medije prim. Zoran
njega, a unatoč činjenici da je posao suradnji.

6 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.

Novi stručnjak za
operacije srca
Prvi kardiokirurg sa
specijalističkim u KB-u dr.
Goran Đuzel
Piše: Marko Karačić
Photo: Mario Iličić
Goran Đuzel, prvi je liječnik koji je
specijalistički ispit položio u KB-u Mostar,
i to iz kardiokirurgije. Uspjeh je tim veći
što je ovaj mladi stručnjak bio dio prve
generacije mostarskoga Medicinskog
fakulteta,a svoje školovanje je dovršio
gdje ga je i započeo.-Fakultet sam up-
isao s jednim ciljem-da postanem kirurg.
Dobio sam specijalizaciju iz opće kirur-
gije i tada nije bilo nikakve priče o kar-
diokirurgiji. Tijekom moje specijalizacije
pojavile su se ideje da bi mogla biti neka
kardiokirurgija,ali je sve bilo u zraku.
Došlo je do nekih sastanaka s ljudima iz
Berlina,počela je suradnja i ovaj projekt
je krenuo-govori nam dr. Đuzel kako je
cijela stvar počela.
Dvije godine Berlina
Naš sugovornik je u Berlinu proveo dvije
godine gdje je asistirao ili vodio ukupno
oko 600 operacija. - Tu smo vidjeli sve
što se danas može vidjeti kada govo-
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
rimo o kardiokirurgiji.Sve nam je bilo
otvoreno,samo je do nas bilo što ćemo
naučiti.Iskoristili smo priliku i danas
razmišljamo da u Mostaru radimo dvije
operacije dnevno.Već smo uradili 160
operacija - naglašava dr. Đuzel. Treba
naglasiti kako se rade uglavnom kom-
plicirane operacije jer pacijenti obično
dolaze u zapuštenom stanju i s bolestima
koje je trebalo započeti liječiti ili preve-
nirati prije čak deset godina. - Moram
reći kako ljudi dolaze nama tek kad je
Svijetla budućnost - Mladi tim
liječnika jamac je uspjeha
bolest daleko uznapredovala i kada je
stanje izuzetno teško. Zbog toga smo
primorani raditi komplicirane zahvate.
Nažalost,ljudi kod nas nemaju naviku
redovitih sistematskih pregleda,a i
kada doznaju za neko oboljenje u ranoj
fazi,uglavnom ne poduzimaju nikakve
korake.To se mora promijeniti-poručuje
ovaj mladi stručnjak. Govoreći o tijeku
specijalizacije i njezinu završetku,naš su-
govornik nije mogao bez zahvale svojoj
obitelji koja je,kako kaže,cijelo vrijeme
bila uz njega i podržavala ga.
Ništa bez obitelji
Također, Đuzel nije zaboravio ni vodstvo
SKB-a Mostar koje mu je omogućilo da
postane ono što je danas.-Prof. dr.sc.
Ante Kvesić,dr.med. i ostali ljudi iz vod-
stva bolnice su nam doista pružali maksi-
mum uvjeta i tako nas zadužili.Obitelj je
nezaobilazna u ovoj priči.U Berlin sam
otišao,ostavio ovdje ženu i malo dijete,to
je bilo teško.Sve je dobro prošlo i dalje
trebamo samo raditi i razvijati se-ističe
dr.Đuzel.Na upit pomišlja li na odlazak iz
Mostara,naš sugovornik ističe kako su svi
njegovi planovi vezani isključivo za SKB
Mostar.
Oni dolaze
Budućnost kardiokirurgije u Mosta-
ru bi trebala biti iznimno uspješna.
Mladi tim,koji predvodi dr.Goran
Đuzel,jamstvo je svih budućih uspjeha.
Osim njega,tu je još nekoliko mladih
liječnika koji su trenutačno na specijal-
izaciji iz kardiokirurgije,a koji bi također
trebali biti nositelji razvoja ove grane
medicine.Sve se odvija pod budnim
okom vodstva KB-a Mostar i prim.Seje
Mulahasanovića,dr.med., koji je napustio
jednu od vodećih svjetskih klinika u Ber-
linu kako bi podržao projekt kardiokirur-
gije u Mostaru. Mlada ekipa naglašava
kako bi ovaj projekt bio neizvediv bez
starijih kolega iza kojih su tisuće oper-
acija i veliko znanje.-Pozivam sve mlade
liječnike da dođu kod nas,vide što radi-
mo i priključe nam se-poručio je dr.Goran
Đuzel.
7
 Mostarska Kardiokirurgija na filmskom platnu
Dokumentarac Hercegovačko srce
Razgovarala: Ana - Marija Dedić
Photo: www.futura.ba
Marin Bago, predsjednik Udruge za unaprjeđenje kvalitete življenja Futura iz Mostara
Vrhunska medicina već skoro dvije godine
stanuje na mostarskoj adresi, a statistika
sve to vrijeme ide u prilog mostarskoj kar-
diokirurgiji KB Mostar koju znalački, kazali
bi njemački profesionalno i s puno ljubavi i
požrtvovnosti za svoje pacijente, suradnike
i građane Mostara, Hercegovine i regije vodi
prim. Sead Mulahasanović, dr.med. Ne postoje
riječi kojima se može opisati jednostavnost
ovoga čovjeka, njegova mirnoća i ugodan
karakter,povjerenje koje vam ulijeva. Nakon
toliko godina u inozemstvu povratak u Domov-
inu i rad na pionirskom projektu uspostave
Kardiokirurgije u Mostaru i cilj da nauči svoje
mlađe kolege kardiokirurškom poslu. Čestitke
i pohvale stižu sa svih strana, ove 2010.godine
bio je nominiran i za osobu godine u jednoj
iznimno čitanoj bosanskohercegovačkoj tis-
kovini, a usmena predaja spašenih pacijenata,
intervju na bolničkoj web-stranici i mediji bili
su ključni da mostarska priča uspjeha zaintri-
gira i ovdašnje filmaše. Prvi se zakačio Marin
Bago i ekipa njegovih suradnika iz mostarske
udruge Futura.ba
Gospodine Bago kako ste došli na ideju za
snimanje filma o Odjelu kardiokirugije KB
Mostar i dr.Mulahasanoviću?
8 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
Sasvim slučajno kroz razgovor s jednim bivšim
pacijentom koji nam je iznio svoje impresije
i podatke koje nismo znali. Mi, kao Udruga,
bavimo se unapređenjem kvalitete življenja,
posebice zaštitom potrošača. Tu zdravstvo i
zdravstvene usluge imaju veliki značaj. I, nara-
vno, postoje mnogi problemi u našoj zem-
lji kada je to u pitanju. Stvari koje smo čuli
učinile su nam se zaista nestvarno. Odlučili
smo porazgovarati sa osobljem Odjela kar-
diokirurgije i da se sami uvjerimo u istinitost
priče. Ubrzo smo se uvjerili da je to doista tako.
Morate priznati da na takve primjere ne naila-
zite baš često u današnjoj Bosni i Hercegovini.
Kako to da se za uspjehe mostarske kardio-
kirurgije nije znalo?
U početku, zaista nam je bilo neshvatljivo kako
se za to ne zna. Raditi svaki dan operacije na
srcu, i to vrlo uspješno, a da to ne zna velika
većina stanovništva, su opet stvari koje su
specifične za podneblje u kojem živimo. O
pozitivnim stvarima se priča vrlo malo. Od-
mah nam je bilo jasno da je potrebno ispričati
tu priču, snimiti jedan dokumentarni film koji
će pojasniti čitavu situaciju, kako je do toga
došlo. Smatramo da je za unapređenje mnogo
čega kad je zaštita potrošača u pitanju uvijek
dobro isticati pozitivne primjere. Stalno nešto
kritizirati i stavljati u isti koš nije dobro. Ne
treba se ni nadati nekim velikim rezultatima
ni promjenama. U svakoj instituciji, u svakom
segmentu društva postoji nešto pozitivno, i
nije korektno da se to ne kaže.
Kako kazati?Koji je pravi način kada se
na ovim našim prostorima svaki uspjeh
dočeka na nož?
Ti primjeri se jednostavno moraju isticati, kao
primjer drugima, radnim kolegama, drugim
ljudima u drugim institucijama koji obavljaju
važne poslove, a i u vidu informacije koju
građani moraju znati. Naravno, ima dosta i lo-
kal patriotizma. Sigurni smo da je svakom Mo-
starcu i Hercegovcu drago čuti da imaju nešto
u blizini što je zaista kvalitetno i vrijedno hvale.
Kako je teklo snimanje dokumentarca
Hercegovačko srce?
Što se tiče samog snimanja filma i tu postoji
par kurioziteta. Na samom startu, imali smo
samo ideju i otprilike scenarij, onako kako smo
ga vidjeli. Dobili smo dozvolu od Ravnateljst-
va bolnice da možemo snimati sve što želimo.
Interesantno je da financijska konstrukcija nije
bila problem. Obratili smo se svim instituci-
jama koje imaju veze sa zdravstvom, a i privat-
nim tvrtkama. Moramo istaknuti da smo vrlo
brzo postigli razumijevanje i zaokružili finan-
cijski dio. Posebno nas raduje sudjelovanje
mnogih privatnih tvrtki. To je bio u startu znak
da je ideja dobra i korisna i da ima potporu.
Samo snimanje je proteklo bez ikakvih prob-
lema. Uz pomoć ljubaznog osoblja uradili smo
sve što smo zamislili. Zaista nam je bilo lijepo
surađivati. Snimali smo i jednu vrlo zahtjevnu
operaciju. Bilo je lijepo gledati jedan uigrani
tim profesionalaca na djelu. Razgovarali smo
i s bivšim pacijentima koji su imali samo riječi
hvale za ljude koji su im pružili kvalitetnu
uslugu. Naravno, svjedočenja su iskrena i bez
ikakvih sugestija.
Što kažu glavni akteri za film?Jesu li ga po-
gledali?
Nakon što smo pokazali radnu verziju filma dr.
Seji Mulahasanoviću, nije bilo primjedbi, osim
jedne. Rekao nam je, čini mi se da me malo
previše hvale.( Smije se.opas.aut.) Drago nam
je da smo snimili ovaj dokumentarni film i dra-
go nam je da smo to snimali na kućnom pra-
gu. To nam je predstavljalo veliko zadovoljst-
vo. Nadamo se da će se svidjeti i gledateljima.
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010. 9
 Za 16 minuta
izvađen bubreg sa
tumorom koji se
proširio sve do srca
Piše: dr. Manuel Tipurić
specijalist urolog
Photo: Mario Iličić
Ovakav tip operacije predstavlja sami vrh sv-
jetske medicine. Prvi puta izvedena je u Bosni
i Hercegovini u listopadu 2010.godine, a u
svijetu se izvode samo u centrima izvrsnosti.
U bližem okruženju je izvedena samo nekoliko
puta. Općenito je moguća samo uz koordini-
ranu suradnju urologa, kardiokirurga i anes-
teziologa. LIJEČNIČKI PODVIG U KLINIČKOJ BOLNICI MOSTAR

Multidisciplinarni pristup
Pacijentica je hospitalizirana na Klinici za
urologiju, Kliničke bolnice u Mostaru. Bo-
lovala je od karcinoma bubrega, koji se kroz
glavnu venu tijela proširio sve do u srce. Kao
posljedica toga je prestao dotok krvi u srce iz
dijela tijela ispod srca. Zbog začepljenja vene,
krv se zgrušala i napravila tromb sve do nogu.
Život pacijentice je bio ugrožen, ne samo
zbog maligne bolesti, nego i zbog začepljenja
cirkulacije, poremećaja rada srca i embolije.
Odstranjenje bubrega s tumorom koji se
proširio sve do srca, kao i zgrušane krvi iz don-
jeg dijela tijela, nije moguće učiniti dok srce
kuca i dok krv teče kroz krvne žile. Stoga je tim
liječnika sastavljen od urologa, kardiokirurga
i anesteziologa pacijenticu operirao u stanju
umjetno izazvane smrti. Urolozi su pacijen-
tici izolirali bubreg sa tumorom i glavnu venu
tijela koja prolazi kroz stomak sve do srca. Po-
Operativnim zahvatom u trajanju od jedanaest sati spašen život Mostarke koja je bo-
lovala od maligne bolesti bubrega
tom su kardiokirurzi pacijenticu prebacili na
aparat za izvan tjelesnu cirkulaciju. Cijelo tijelo
pacijentice pothlađeno je na temperaturu od
16 stupnjeva i zaustavljena je cirkulacija krvi
kroz tijelo. U takvom stanju tijelo može izdržati
do 40 minuta bez oštećenja. Nakon toga tre-
nutka, istodobnim radom urologa i kardio-
kirurga uz intenzivnu anesteziološku potporu,
liječnicima je trebalo šesnaest minuta da
razrežu glavnu venu tijela i srce, te odstrane
bubreg s tumorom, tumorsku masu iz vene
i iz srca. Također, odstranjena je i zgrušana
krv, a u venu ugrađen zaštitni „kišobran“, koji
sprečava prolazak zgrušane krvi do srca. Na-
kon završetka operacijskog zahvata, pacijen-
tica je bila stabilna i oporavljala se na inten-
zivnoj skrbi.
Pobjednički tim
Tim je bio sastavljen od urologa: dr. Davor
Tomić, dr. Mario Kordić, dr. Manuel Tipurić,
dr. Mustafa Bazarđanović, kardiokirurga:
prim.Sejo Mulahasanović,dr.med.,dr.Goran
Đuzel, dr.Ante Bošnjak, anesteziologa, ra-
diolog, prof. dr. sc .Josip Mašković,dr.med.,
instrumentarke, perfuzionisti, anestetičari.
Vrijedi istaknuti i kako su za ovu povijesnu
operaciju veliki interes iskazali predstavnici
elektronskih,elektroničkih i tiskanih medija iz
BiH i susjedne Hrvatske.

10 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
 pridružiti se svojim suigračima na pri-
premama Kockastih.
Za Danijelovo zdravstveno stan-
je zanimao se i prof.dr.sc. Ante
Kvesić,v.d.ravnatelja mostarske bol-
nice koji,kako je istaknuo voditelj
Ostojić,daje svesrdnu potporu radu
Klinike za ortopediju,a od nemjer-
ljive važnosti je i suradnja KB Mostar
i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u
Mostaru. U prilog tomu zorno govori i
činjenica kako je troje splitskih kirurga
trenutačno u Hercegovini na doktor-
skom studiju. Prema riječima dr.Čukelja
Mostar je bio prava adresa za pomoći
ovom vrhunskom sportašu jer je splits-
ka bolnica preopterećena i nema Odjel
za športsku medicinu,a suradnja s KB
Mostar, njezinom upravom i prof.dr.sc.

Na Klinici za ortopediju i Hrvatske nogometne reprezentacije

KB Mostar uspješno
operiran Danijel Subašić
Text i photo: Ana-Marija Dedić
Mostar- Na Klinici za ortopediju KB Mo-
star u ponedjeljak,29. studenoga 2010.
godine,26 godišnjem Zadraninu Danije-
lu Subašiću,vrataru splitskoga Hajduka
uspješno je operirano koljeno. Zahvat
Zdenkom Ostojićem je dugogodišnja
i prijateljska. - Zadovoljan sam kako
je sve proteklo. Hvala svima na top-
je na preporuku Hajdukovog klupskog
liječnika dr. Fabijana Čukelja izvršio lom i srdačnom prijemu,a posebice
dr.Ostojiću- kazao je Danijel Subašić
tim mostarskih liječnika predvođenih
prof. dr. sc. Zdenkom Ostojićem, dok smo ga iz mostarske bolnice za-
dr.med., voditeljem Klinike za ortoped- jedno s njegovim liječnicima ispraćali
iju i dr. Goranom Morom, specijalistom na povratku doma.
ortopedom. Protekao je u najboljem
redu, a Subašić je sutradan otput-
ovao doma. Nakon ponovnog kon-
trolnog pregleda u KB Mostar već za
mjesec dana Subašić će imati prigodu

Pacijentici iz Tuzle uspješno obavljen zahvat iz oblasti

interventne kardiologije
Text i photo: Ana - Marija Dedić

Mostar- U angio-dvorani Klinike za unutarnje

bolesti sa Centrom za dijalizu KB Mostar, u
utorak, 26. listopada 2010. godine pacijentici
Slađani Skaramuca, rođenoj 1967. godine iz
Tuzle je transkateterski (Amplatzer oklud-
erom) zatvoren defekt u pregradi između
srčanih pretklijetki. Problem je dijagnostici-
ran na Odjelu invazivne kardiologije UKC Tu-
zla, a pacijentica je zahvat dobro podnijela.
Radi se o zahvatu iz oblasti interventne
kardiologije. Okluder kojim se zatvara de-
fekt poznat je i pod popularnim nazivom
„kišobran“. Prednost ove metode zatvaranja
otvora u pregradi između srčanih pretklijetki
je u tomu što se zahvat izvodi bez otvaranja
srca i bez uporabe stroja srce-pluća. Paci-
jenti dan nakon intervencije odlaze doma.
Transkatetersko zatvaranje je izveo mješoviti
tim liječnika iz Rijeke (Republika Hrvatska) i
Mostara u sastavu: prof.dr. Vladimir Ahel, dr.
Neven Čače (KBC Rijeka) i prim. dr. sc. Željko
Rončević (KB Mostar).

glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010. 11
 Hitne koronarne intervencije u KB Mostar
Autor: Ante Mandić
Photo: Andrija Lončar
Odjel za invazivnu kardiologiju Sveučilišne kliničke bolnice Mostar
Od 2008. godine pri Klinici za un-
utarnje bolesti djeluje i Odjel za
invazivnu kardiologiju. Time je naša
bolnica postala bogatija za još jedan
suvremeno opremljen odjel, prateći
svjetske medicinske trendove. Od
ove godine na Odjelu za invazivnu
kardiologiju rade se i hitne interven-
cije na koronarnim krvnim žilama kod
infarkta miokarda, što je od iznimne
važnosti za pučanstvo Hercegovine
koje gravitira mostarskoj Bolnici.
Razgovarali smo s voditeljem Odjela,
dr. Darkom Markotom.
Odjel za invazivnu kardiologiju SKB
Mostar osnovan je 2008. godine.
Kako je sve počelo?
Ideja o osnutku Odjela postoji još
od 2005. godine. Početak rada na
izgradnji laboratorija za invazivnu
kardiološku dijagnostiku počeo je
2007., a instalacija opreme tijekom
2008. godine. Odjel za invazivnu
12 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
kardiologiju počeo je s radom 3. rujna
2008. godine. Edukacijski proces za
rad u laboratoriju proveden je u KB
Dubrava u Zagrebu pod mentorst-
vom doc.dr. Borisa Starčevića. Prva
četiri mjeseca rad u laboratoriju
odvijao se samo tijekom gostovanja
našeg mentora, a od 1. siječnja 2009.
radimo samostalno dijagnostiku, te
krajem iste godine počimamo samo-
stalno i s koronarnim intervencijama.
skroman.
Od 1. veljače 2010. formira se stalna,
24-satna pripravnost vezana za hitne Zadovoljavaju li prostorni uvjeti
intervencije. i oprema na Klinici za unutarnje
bolesti potrebe Odjela za invazivnu
kardiologiju?
Koliko liječnika, odnosno medicin-
Oprema je moderna i kompletna. Pro-
skog osoblja radi danas na Odjelu?
storni uvjeti, vezano uz opseg posla,
Ima li među mlađim liječnicima
trenutačno zadovoljavaju.
interesa za intervencijsku kardi-
ologiju?
Koje zahvate obavljate na Odjelu?
Na odjelu trenutačno rade 3 liječnika,
5 medicinskih sestara i 2 inženjera Radimo kornarografiju, desnostranu
medicinske radiolgije. Interes među i lijevostranu kateterizaciju srca,
mlađim liječnicima za ovaj posao je implantaciju privremenih srčanih
elektrostimulatora, koronarne inter-
vencije kod elektivnih i hitnih bole-
snika. Za četiri mjeseca rada u prvoj
godini napravljeno je oko 50 zahvata,
u drugoj godini oko 350, a ove godine
već 550 koronarografija i oko 250 ko-
ronarnih intervencija od kojih stotin-
jak u stanju akutnog STEMI infarkta.

Ove godine počeli ste raditi hitne

intervencije na koronarnim krvnim
žilama. Kako to sada funkcionira?

Već duži niz godina zlatni standard u

liječenju bolesnika s akutnim STEMI
infarktom predstavlja tzv. hitna PCI
(perkutana koronarna intervencija).
Pri dolasku bolesnika u ustanovu
važan je početak infarktne boli, te
u situacijama kada je ona počela u
vremenskom intervalu kraćem od 12
sati alarmira se ekipa u pripravnosti.
Do dolaska ekipe bolesnik prođe
posebnu pripremu, a u laboratoriju
je za najkasnije pol sata od dolaska
u bolnicu. Proceduralno, operativni
pristup je femoralni odnosno radi-
jalni u slučaju već postojećih izrazitih
promjena na ilijačnim i femoral-
nim arterijama. Zahvat se izvodi uz
lokalnu anesteziju, a komunikacija s
bolesnikom je stalna. Nakon koron-
arografije kojom se detektira mjesto
lezije uslijedi PCI. Za nju su potrebni
posebni kateteri kojima se sondira
ušće zahvaćene koronarne arterije, te
se kroz njihov lumen, a preko mjesta
lezije, oprezno pozicionira žica vodilja
u distalni kraj zahvaćene žile, što
najčešće predstavlja i najkomplici-
raniji dio procedure. Najčešće već
po pasiranju okluzije žila se dijelom
reperfundira, a značajnije tek nakon o anamnestičim podacima i kliničkoj Kakvi su planovi za budućnost
dilatacije balonom. Potpuna reperfuz- slici bolesnika. Termin pripravnost u ovog Odjela?
ija postigne se implantacijom stenta našoj situaciji znači da je cijeli tim na
koji stabilizira leziju. Najčešće kom- dispoziciji u blizini bolnice i po potre-
plikacije za vrijeme hitnih intervencija bi se aktivira tijekom 24 sata. Cijeli Planiramo u skoroj budućnosti imati
su reperfuzijske aritmije različitog program započet je u tijesnoj suradnji oko 1 000 koronarografija i oko 350
tipa koje se rješavaju odmah. Bolesnik s kolegama iz KB Dubrava, a sada koronarnih intrevencija godišnje,
ulazi u dvoranu obično s jakom boli, a su obično na Odjelu 7 do 10 dana naravno uz preduvjet širenja Odjela
pri izlasku je bez tegoba. Intervencija mjesečno. Ostatak vremena liječnik kako prostorno tako i povećanjem
traje različno dugo, obično do pol u pripravnosti sam ja, a od početka broja osoblja. Pred nama je uvođenje
sata. Za intervenciju gotovo da ne studenoga ove godine pridružit će se i novih metoda, a radi se o primjeni
postoje kontraindikacije, a indikacije i kolega Prskalo koji je trenutačno na intravaskularnog ultrazvuka i intra-
se u zadnje vrijeme šire i na NSTEMI subspecijalizaciji u Republici Hrvats- vaskularnog „doplera“.
infarkt, te nestabilnu anginu pektoris, koj. Tim još čine dvije medicinske
ali ne odmah nego u rasponu od 6 do sestre i jedan inženjer medicinske
72 sata po prijamu u bolnicu, ovisno radiologije.

glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010. 13

Zdravstveno novinarstvo posreduje na popularan način nove medicin-
ske spoznaje, načine liječenja, nove lijekove
Novinari na prekretnici – hoće li prevladati žutilo
ili profesionalan pristup temama iz zdravstva
Piše: Miroslav Vasilj, PR - ured Sveučilišta u Mostaru
Photo: Ivan Rozić
Pravi je izazov novinara koji prate zdravstvo da se komplicirani stručni jezik poštuju li se etički kodeksi novinarstva koji
prevede na popularan, pitak način blizak čitateljima
Vidjeli ste najnovije postignuće liječnika
Kliničke bolnice Mostar u središnjem
Dnevniku HRT-a, pročitali kako je
istraživački tim tjednika istražio ima li mita zdravstvenom novinarstvu.
u bosanskohercegovačkim bolnicama,
listajući dnevnu novinu ostali prikovani
uz ispovijest pacijentice koja je preživjela
tešku bolest i operaciju, na radiju ste
čuli razgovor s psihologom, u specijal-
iziranom časopisu pročitali o najnovijim
dostignućima u domeni medicine, a na
omiljenom portalu pročitali da će lijekovi
poskupjeti. - Sve to spada u jednu poseb-
nu vrstu novinarstva. Marko Sapunar ga
u knjizi „Osnove znanosti o novinarstvu“
svrstava u interesno novinarstvo. Riječ je o novinarstvu koje prati zdravstvo post-
Medicinske spoznaje
Povjesničar medija Giovanni Gozzini u
knjizi „Povijest novinarstva“ piše kako su
se već prve novine bavile „ljekarijama“. Up- No bez obzira pratili novinari unutarnju
ravo su one stvarale probleme čitateljima
koji nisu znali što je plaćeni oglas, a što svi oni koriste alate i tehnike koje poznaje
istinska novinarska priča. Tako su tekstovi samo novinarstvo kako bi recipijentima, to
o lijekovima bili preteče današnje boljke
novinarstva – prikrivenog oglašavanja. No
vratimo se današnjici. Sapunar navodi kako
zdravstveno novinarstvo posreduje na
popularan način nove medicinske spozna-
je, načine liječenja, nove lijekove,itd. Ono
kod čitatelja donekle razvija kulturu koja
dovodi do spoznaje „budi sam svoj liječnik“.
Naime, putem savjeta, uputa za zdrav
život i prehranu omogućuje građanima
da sami nadziru i skrbe o svojem zdrav-
lju. Ovaj oblik interesnog novinarstva se
zato rado čita u svakom domu. I teoretičar
medija Andrew Boyd u knjizi „Novinarst-
vo u elektroničkim medijima“ drži kako
je zdravlje jedan od bitnih čimbenika
vijesti. Zdravlje uvijek predstavlja temu za
vijest, bilo da je riječ o velikim epidemi-
jama, na primjer bolesti „ludih krava“, ili
slabom odazivu dragovoljnih davatelja
krvi. Pisanje o medici posljednjih godina
doživjelo je svojevrsni pomak od „E“ do
„Z“, odnosno od elita ka zabavnoj ponudi,
kako to navodi teoretičar medija Stephan
Russ-Mohl u knjizi „Novinarstvo“. Bilo da je
riječ o kulturi, znanosti... i medicina se sve
više prati i na razini žutila. Zoran Tomić u
knjizi „Odnosi s javnošću – teorija i praksa“
piše kako zbog toga zdravstvo traži nove
načine komuniciranja. No teme iz zdravst-
va se više probijaju i nekadašnji tvrdi ok-
lop rubrika pa sve češće dobivaju prostor
i izvan znanstvene rubrike. Tako tekstovi o
nekoj rijetkoj bolesti, epidemiji ili otkrive-
nom lijeku često zauzimaju naslovnice
dnevno-političkih tiskovina ili pak prve
minute središnje informativne televizijske
emisije. Novinari koji prate zdravstvo ima-
ju i dodatni problem. Naime pravi je izazov
da se komplicirani stručni jezik prevede na
popularan, pitak način blizak čitateljima,
slušateljima i gledateljima.
Izvori izvještavanja
Novinari koji prate zdravstvo po cijelom
svijetu osnivaju i vlastite udruge novina-
ra koje bi štitile njihova prava ali i pratile
su posebice osjetljivi u domeni zdravst-
va. Prema Russ-Molu na neformalnoj hit
listi novinara upravo medicina u znanst-
venom novinarstvu prednjači. Teoretičari
navode, a praktičari potvrđuju, kako u
oji mala mogućnost kontrole, tako da
dominira snažna povezanost sa izvorima
izvještavanja. U posljednje vrijeme sve
je jači i utjecaj farmaceutskoga lobija na
novinare pa sve to u znatnome šteti rel-
evantnosti novinara koji prate zdravstvo.
politiku, gospodarstvo, sport ili zdravstvo

14 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
jeste čitateljima, slušateljima, i gledatelji-
ma omogućili da dođu do informacija,
savjeta, mišljenja... U novinarstvu su to
žanrovi – oblici izražavanja. I zdravstveno
novinarstvo se koristi poznatim oblicima.
No ono ipak ima neke svoje specifičnosti.
Inače koliko je medijskih teoretičara toliko
je podjela žanrova. Dok ih Europljani dijele
detaljno na mnoge vrste, dotle Englezi i
Amerikanci u načelu poznaju samo dvije i
to vijest i priču. U priče su svrstani mnogi
žanrovi od članaka, reportaža, intervjua,
analiza, profila, komentara pa nadalje. Mi
ćemo se držati europske podjele iako i u
Europi gotovo svaka nacija ima svoju ne-
formalnu podjelu. Ovdje ćemo se osvrnuti
na najzastupljenije žanrove u tisku kao što
su: vijest, izvješće, članak, reportaža.
Zdravstvo i vijest
Vijest je elementarni novinarski izraz i u
zdravstvenom novinarstvu kao i ostalim
posebnim vrstama novinarstva. Novinari
se prije svega bave vijestima. Brojne su
definicije vijesti no čini se kako niti jedna
nije dala pravi odgovor što je vijest. I dalje
postoji uvriježeno mišljenje da je vijest
najlakše napisati, no zapravo je suprotno.
Umijeće je od velikoga broja ponuđenih
informacija, poglavito u zdravstvu koje
dotiče brojnu stručnu i znanstvenu ter-
minologiju, izabrati najvažnije i sukladno
novinarskim alatima i tehnikama napisati
vijest. To mogu samo najbolji. I ovdje vrije-
di formula 5 W plus H: tko, što, gdje, kada,
zašto i kako. Zdravstveno novinarstvo
ipak najviše od ponuđenih pitanja u lead
- početak vijesti stavlja tko i što. Sapunar
navodi kako postoje tri vrste vijesti:
- fleš – skraćena vijest sažeta u svega jednu
rečenicu. Ne odgovara na svih pet pitanja.
- standardna vijest – u većini slučajeva
sadrži odgovor na svih pet pitanja plus iz-
vor.
- proširena vijest – forma koja je već na
prijelazu u izvješće. Nudi proširene infor-
macije i daje odgovor i na kako.
Čimbenici vijesti su: značaj, utjecaj, bla-
govremenost, blizina, neuobičajenost,
istaknutost, konflikt i humor. Svaki od na-
vedenih čimbenika može se odnositi i u
praćenju vijesti iz zdravstva. Posebice su
istaknuti čimbenici: značaj, utjecaj, bla-
govremenost, blizina.
Izvješće sa simpozija
I ovaj oblik se često koristi u praćenju
tema iz zdravstva. Sapunar navodi kako se
izvješće uvijek odnosi na zbivanja među
ljudima, to jeste na ono o čemu su oni gov-
orili i što su zaključili. U zdravstvenom no-
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
vinarstvu to mogu biti razni kongresi, sim-
poziji, skupovi, sastanci... Russ-Mol daje
savjete za pisanje izvješća koji se mogu
koristiti u izvješćivanju i u ovoj oblasti:
-ne treba izvještavati kronološki. Izvješće
počinje najvažnijom informacijom, a ne
onim što je prvo rečeno ili onim što se prvo
dogodilo.
-najvažnija informacija ima prednost u
odnosu na okvir događaja. Ne bi trebalo
na primjer, početi time da je neki znanst-
veni simpozij iz oblasti medicine održan,
već što se tom prilikom značajno dogodilo.
Kontekst u članku
Novinski članak izaziva brojne nedoumice
kod teoretičara medija. Nije posve postav-
ljena granica između članka i reportaže,
a mnogi teoretičari članak svrstavaju
isključivo znanstvenu kategoriju, što da-
kako nije dobra podjela. Novinski članak
i onaj u znanstvenim časopisima su nešto
posve drugo. Russ-Mol članak naziva
reportažom s pozadinom. Članak je zahtje-
van žanr u kojem se miješaju reportaža
i analiza. Reporter ne izvještava samo o
tome što vidi, čuje, saznaje, već pokušava
događaj i urediti, interpretirati, učiniti
čitateljima razumljivim. Richard Craig s
pravom u knjizi „Online novinarstvo“ upo-
zorava na pojam smisaonog novinarstva.
Ono uz informacije treba pružiti i kontekst
potreba za njihovo razumijevanje. Za raz-
liku od reportaže članak je kraći tekst. Zah-
valan je za istraživačko novinarstvo.
Struktura članka bi mogla izgledati ovako:
1.lead – stvoriti napetost i radoznalost
2.razrada – dati riječ akterima
3.objasniti događaj u pozadini
4.poenta
Kraljica žanrova
Reportažu zovu kraljicom žanrova. Često
se u zdravstvenom novinarstvu pomoću
nje čitateljima predočavaju ponajčešće
sudbine pacijenata ali i neobične priče iz
života liječničkoga poziva. Pišu je samo na-
jbolji. Ona je više ogled o vještini proma-
tranja nego analiza. Više informacija nego
izražavanje mišljenja. Dobar reporter će
priopćiti svoje dojmove, ali ih neće sažimati
u zaključke. U „Leksikonu novinarstva“
navodi se da je od ostalih formi novinarsk-
og izražavanja odvaja specifičan način ob-
likovanja, posebna kompozicija, stil koji se
ne drži strogo jezičnih normi novinarstva,
individualan pristup činjenicama o kojima
govori, emotivno ocrtavanje, ima primjese
literarnog pisanja, ali nije literarna, on je
bliska priči po tome što se služi sličnom
kompozicijom, što ponekad ima fabulu,
što često koristi različite stilske figure – ali
nije i ne može biti priča iz više razloga. Ra-
zlikuje se od priče, prije svega, po tome što
mora govoriti o jednoj određenoj pojavi,
događaju ili čovjeku, reporter nema pra-
vo mijenjati činjenice – one su kod njega
ne samo polazna točka već i cilj pričanja.
Bruce D. Itule i Douglas A. Anderson u knjizi
„Pisanje vijesti i izvještavanje za današnje
medije„ naglašavaju da je posebice važno
da autor u ovoj vrsti žanra ostavi osobni
pečat. Točno ispod naslova svakog teksta
stoji ime njegovog autora, ali je osobni
pečat taj koji mu daje individualnost. On
otkriva osobnost pisca, i na tanani način
obavještava čitatelje da tekst nije napisao
bilo koji, nego upravo taj i taj autor.
Novinarska specijalizacija
Zdravstveni novinari uklapaju se u tzv.
specijalizaciju u novinarstvu. Riječ je o
praćenju isključivo jedne oblasti primjer-
ice: zdravstva, sporta, turizma, unutarnje
politike, mode.... Time se izbjegava zamka
svaštarenja. U velikim medijskim kućama
u SAD-u i Europi ide se toliko daleko i da
se novinari unutar zdravstva specijaliziraju
za posebne oblasti: farmaceutsku indus-
triju, istraživački rad, pisanje o nepoznatim
bolestima, ljudskim sudbinama. U Bosni i
Hercegovini u ovom trenutku takva praksa
nije moguća, prije svega zbog kroničnoga
nedostatka financijskih sredstva s kojima
se suočavaju mediji, pa su novinari često
protivno svojoj volji prisiljeni biti svaštari.
No unatoč tome posljednjih godina i u Bos-
ni i Hercegovini sve više se razvija svijest i
kod urednika i menadžera da je u svakoj
redakciji potrebno imati barem jednoga
novinara koji bi se specijalizirao za zdravst-
vo. Takav pristup u dogledno vrijeme tre-
bao bi izroditi ozbiljnijim i profesionalnijim
pristupom praćenju zdravstva. Što vrijeme
bude odmicalo, s obzirom na afinitete
čitatelja, slušatelja i gledatelja, zdravstvo
će dobivat sve veći prostor u medijima.
Zato je iznimno važno da i u BiH bolnice
i ostale zdravstvene ustanove imaju svoje
urede za odnose s javnošću. S druge strane
novinari koji prate zdravstvo moraju izra-
diti vlastite kodekse s obzirom na osjetlji-
vost oblasti koju prate. Osim novinara
urednici će sve češće za suradnju tražiti
i liječnike koji imaju dar kroz vlastite ru-
brike i kolumne na što jednostavniji način
pojasniti složene postupke u zdravstvu.
Novinari koji prate zdravstvo nalaze se na
prekretnici hoće li i u njihovom radu prev-
ladati žutilo i ili pak profesionalan pristup
iznimno važnim temama iz zdravstva.
15
 Grad na Neretvi ugostio renomirane dječje
kirurge i urologe
Piše i photo : Ana - Marija Dedić
Mostar - VII. Simpozij iz dječje kirurgije i
urologije s međunarodnim sudjelovan-
jem, tradicionalno i ove godine održao se
u Kliničkoj bolnici Mostar (operativni za-
hvati hipospadija i urinarna inkontinen-
cija u odraslih - nova kirurška metoda) i
na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u
Mostaru(stručna predavanja) u četvrtak i
petak, 10. i 11. lipnja 2010.godine. Teme
su bile dječja urologija i traumatologija,
organizatori - Klinička bolnica Mostar i
LMU (Ludwig - Maximilians - Universitat
Munchen) , a suorganizatori : Medicinski
fakultet Sveučilišta u Mostaru i Liječnička
komora HNŽ - a , koja je i bodovala sudi-
onike za aktivno i pasivno sudjelovanje.
Zahvaljujući angažmanu djelatnika Cen-
tra za informatiku KB Mostar na čelu s
ing. Andrijom Lončarom osiguran je iz-
ravni video - prijenos svih operativnih
zahvata u dvorani Medicine, a registriran
je izniman interes predstavnika tiskanih,
elektronskih i elektroničkih medija s
područja cijele države za zbivanja u i oko
simpozija. Neformalni dio prijateljevanja
protekao je u odličnoj atmosferi mo-
starskog hotela Bevanda i restorana Ro-
manca, te poslovičnom gostoprimstvu
Hercegovaca koji su svojim gostima po-
sljednjeg dana simpozija u subotu, 12.
lipnja organizirali i rafting u Konjicu.
16 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
Pokroviteljica Simpozija-pred-
sjednica Federacije BiH
Simpozij je na prigodnoj svečanosti u
dvorani Medicinskog fakulteta otvorila
pokroviteljica predsjednica Federacije
BiH Borjana Krišto, a prigodnim riječima
brojnim nazočnim sudionicima i gos-
tima iz zemlje i svijeta obratila su se gos-
poda : prof. dr. sc. Ante Kvesić, dr. med.,
predsjednik Organizacijskoga odbora,
prof. dr. sc. Vlado Majstorović, rektor
Sveučilišta u Mostaru, Valentin Inzko,
visoki predstavnik u BiH, gradonačelnik
Mostara Ljubo Bešlić, županijski minis-
tar zdravstva mr. sc. Luka Faletar i Marina
Bera, pomoćnica federalnog ministra
zdravstva za analitiku,plan i upravljanje
resursima u zdravstvu. U glazbenom
dijelu programa kojega je vodio Veselko
Čerkez nastupili su članovi mostarske
Klape Hrvoje HKUD sveti Ante iz Cima.
Predavanja vrhunskih svjetskih
i europskih stručnjaka
Iznimno zapažena predavanja na Sim-
poziju koji je okupio „dream team“
renomiranih svjetskih i europskih
stručnjaka iz dječje kirurgije i urologije
imala su gospoda profesori: prof. dr. sc.
Warren Snodgrass (Dallas, Sjedinjene
Države), prof. dr. sc. Darko Kropefl (Es-
sen, Njemačka), prof. dr. sc. Hans Georg
Dietz (Munchen, Njemačka), prof. dr. sc.
Rita Gobet (Švicarska), prof. dr. sc. Ante
Kvesić, dr. med. (Mostar, BiH), prof. dr. sc.
Ivan Gilja (Zagreb, BiH), prof. dr. sc. Slavko
Orešković, mr. sc. Nado Bukvić, dr. med.
Edin Husarić, dr. sc. Držislav Kalafatić,
Dražen Budimir, dr. med. i drugi.
Zahvala
Organizatori i suorganizatori Sim-
pozija zahvaljuju svim sudionicima,
partnerima,pokroviteljima i medijima.
Vidimo se slijedeće godine u Mostaru
- stoji u zahvali koju potpisuje predsjed-
nik Organizacijskoga odbora prof. dr. sc.
Ante Kvesić, dr. med.
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010. 17
 Embolizacija mioma uterusa
Autor : prof. dr. sc. Josip Mašković, dr. med.

Leomiom uterusa, poznat i kao fibroid uter-
usa, benigni je tumor glatkih mišića uterusa.
Najčešći je tumor ženskog reproduktivnog
sustava i javlja se 20 - 25 posto svih žena. Cra-
mer (1) navodi kako se javljha u 40 posto žena
starijih od 50 godina koje imaju menstrualni
ciklus. Dva puta je češće u žena crne rase.
Fibroid uterusa najčešće se javlja u 35. – 49.
godine života, međutim, može se javiti u bilo
koje vrijheme između menarhe i menopauze
. U menopauzi se povlači. Ovisno o lokalizaciji
dijeli se u tri skupibne (Slika 1.):
Submukozni fibroid – je najrijeđi. Smješten
je u submukozi blizu endometrijalne šupljine.
U ovog tipa fibroida česta su jaka i prolongi-
rana menstrualna krvarenja. Može biti pe-
dunkularan i prolabirati kroz cerviks.
asimptomatska. U većini slučajeva ot- krvarenja.
kriva se kao slučajan nalaz tijekom rutin-
Grčevi u abdomenu također predstavlja česti
skog ginekološkog pregleda. Liječenje
simptom mioma uterusa. Bol se javlja tijekom
mioma potrebno je u samo 10% - 20%
menstruacije dok je u intermenstrualnom raz-
bolesnica. Simptomi fibroida uterusa
doblju rijetka.
povezani su sa lokalizacijom i brtojem
tumora. Učestalo mokrenje također predstavlja česti
simptom fiubroida uterusa. Ovaj simptom
Menoragija je najčešći simptom mioma
nastaje uslijed kompresije uvečanog mioma-
uterusa. Ova produžena i jaka krvarenja
toznog uterusa na mikračni mjehur. Uvećani
mogu biti uzrokom nastanka anemije.
miomatozni uterus može uslijed kompresije
Najčešće nastaje kao posljedica erozije
na kolon uzrokovati rektalnu bol, konstipaciju
submukozalnog mioma u endometri-
ili otežanu defekaciju. Grčevi u abdomenu

Intramuralni fibroid – raste unutar stijenke

uterusa. Njegov rast može uzrokovati dis-
tenziju abdomena, ili, uslijed kompresije na
mokračni mjehur, učestalo mokrenje.

Subserozni fibroid – razvija se u vanjskom
dijelu uterusa. Može biti pedunkularan. Raste
u abdomen ili ligamente uterusa. Svojim ras-
tom komprimira mokraćni mjehur i distendira
abdomen.
Večina bolesnica sa fibroidom uterusa je
Slika 1. Shematski prikaz lokalizacija fibroida
jalnu šupljinu. U rijetkim slučajevima
dilatirane vene na površini subseroznog
pedunkularnog mioma mogu uzroko-
vati iznenadna jaka intraperitonealna
Slika 2. Na nativnoj snimci abdomena vide se
dva kalcificirana mioma (strelice)
nastaju kao posljedica kompresije na tanko
crijevo.
U rijetkim slučajevima može se javiti polic-

18 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
itemija kao i komplikacije trudnoće. Sub-
mukozalni miomi mogu utjecati na fertilitet.
Uslijed torzije peteljke može doći do nekroze
pedunkularnih fibroida koja je pračena jakom
boli.
Rengenska dijagnostika fibroma uterusa
a.Konvencionalna radiografija
Konvencinalna radiografija ima ograničenu
ulogu u dijagnostici mioma uterusa. Ukoliko
nema kalcifikata fibroid se nevidi na konven-
cionalnim radiogramima (Slika 2.). Veliko
miomatozno uvećanje uterusa može se vid-
jeti kao nespecifična mekotkivna masa koja
potiskuje vijuge crijeva b.Kompjuterizirana
tomografija
CT također ima ograničenu ulogu u dijagnos-
tici fibroma uterusa. Na CT presjecima fibroid
je jednak okolnom miometriju. Razlike post-
oje jedino u slučaju ukoliko unutar mioma
postoje kalcifikacije ili nekroze. Na CT presjec-
ima, zbog velike kontrastne razlike, kalcifikati
u miomu uterusa bolje su vidljivi nego li na
konvencinalnim radiogramima.
c.Magnetna rezonancija
MR je od neobične važnosti u prikazu
anatomije i patologije uterusa i ovarija, po-
glavito u žena u kojih je UZ nalaz neodređen.
Od velike je važnosti u planiranju miome-
ktomije ili selektivnog kirurškog odstran-
jenja mioma. Miom se prikazuje kao oštro
ograničena tvorba niskog ili intermedijalnog
intenziteta signala u T1 i T2 mjernom vre-
menu (Slika 3. a i b). Trećina mioma uterusa
u T2 mjernom vremenu ima uslijed dilatiranih
vena i edema hiperintenzivan prsten.
Uslijed krvarenja, hijaline degeneracije, ede-
ma ili visoko celularnog fibroida mogu se u
T2 mjernom vremenu vidjeti inhomogena
područja visokog signala.
Nakon intravenske aplikacije paramagnetnog
kontrastnog sredstva miom se boja kasnije od
zdravog miometriuma. U 65 posto slučajeva
bojanje je hipointenzivno, u 23 posto Iizoin-
tenzivno, a u 12 posto hiperintenzivno u
odnosu na okolni normalni miometrij .
Slika 3. a) Na koronalnom MR presjeku u T2 mjernom vremenu vidi se uvečani uterus sa
multiplim miomima, b) na aksijalnom MR presjeku vidi se poprečni presjek velikog mioma
u donjem dijelu uterusa koji komprimira anteriorno smješten mokraćni mjehur.
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
Senzitivnost MR u dijagnostici mioma uterusa
Slika 4. UZ prikaz mioma uterusa
je 86 posto - 92 posto, a specifičnost 100 pos-
to, dok se točnost u evaluaciji fibroida iznosi
97 posto.
Najveće ograničenje MR predstavlja visoka
cijena pregleda. Osim toga bolesnice sa
srčanim stimulatorom ili metalnim stranim
tijelima ne smiju se podvrći MR pregledu.
Klaustrofobija predstavlja relativnu kontrain-
dikaciju za MR pregled.
d.Ultrazvuk
Uz predstavlja dijagnostičku metodu izbora
u detekciji i evaluaciji mioma uterusa. Na UZ
pregledu miom ima izgled solidne, okrugle,
hipoehogene tvorbe (Slika 4.). Ovaj UZ iz-
gled posljedica je prevalencije mišićnog tkiva.
Miomi uterusa mogu varirati u ehogenosti.
Ovisno o količini fibroznog tkiva i/ili kalcifi-
kacija mogu biti heterogeni ili hiperehogeni.
Područja nekroze su anehogena.
U malih i izoehogenih mioma uterusa jedini
UZ znak je ispupčenjem konture uterusa. Fi-
broid u donjem dijelu uterusa može obstrui-
rati kanal uterusa i uzrokovati nakupljanje
tekućine u endometrijalnom kanalu. Miom
uterusa može potisnuti ehogenu endometri-
jalnu prugu. Kalcifikacije koje u miomu uter-
usa su hiperehogene sa oštrom akustičnom
sjenom. Difuzni leiomiom uterusa na UZ
pregledu ima sliku uvećanog uterusa abnor-
malne ehogenosti.
U 5 posto bolesnica nekrotični miom uteru-
sa može na UZ pregledu imitirati normalne
zdjelične strukture (ovarije).
Točnost UZ u dijagnostici mioma uter-
usa je 87 posto, dok je senzitivnost 60 posto,
a specifičnost 99 posto .
e.Angiografija
Angiografija zdjeličnih arterija nema nika-
kovih vrijednosti u dijagnostičkoj evaluaciji fi-
broida uterusa, međutim, predstavlja sastavni
dio transkateterske embolizacije.
Transkateterska embolizacija mioma uter-
usa
a.Preintervencijska evaluacija
Preintervencijska evaluacija uterusa i mio-
ma provodi se UZ ili MR pregledom. Mada
se UZ prikazom može učinkovito prikazati
uvečanje uterusa i prisustvo mioma, on uve-
Slika 5. a). Sagitalna slika pokazuje uvečani heterogeni
fibroid uterusa dužeg promjera 13 cm; b). tri mjeseca
nakon embolizacije vidi se umjerena redukcija veličine
uterusa koji sada mjeri 9.9 cm i značajnim redukcijom
dva vidljiva fibroida.
like ovisi o uređaju kojim se pretraga izvodi,
habitusu bolesnice i iskustvu izvođaća. Iz tog
razloga u preembolizacijskoj obradi prednost
se daje MR pregledu koji ima znatno veće
mogučnosti u prikazu veličine, lokalizacije
i broja fibroida što je od velike vrijednosti u
prtedviđanju uspješnosti embolizacije . MR
pregledom dobiva se dobar uvid u karakter-
istike i vaskularizaciju fibroida. Zbog boljeg
odgovora na embolizaciju fibroida intermedi-
jalnog ili visokog inteziteta signala u T2 mjer-
nom vremenu preembolizacijski MR ima ve-
like prognostičke vrijednosti .
MR pregledom dobro se prikazuju i patološke
promjene koje uz miom postoje u uterusu. Na
primjer, menoragija koja je često prisutna u
bolesnica sa fibroidom uterusa može postoja-
ti u u bolesnica sa adenomijozom. Adenomi-
joza je benigna bolest uterusa karakterizirana
ektopičnim rastom endometrijalnih žlijezda i
Slika 6. Na angiografiji zdjeličnih
arterija vidi se obostrano
izdužene tortuozne uterine
arterije
19
 strome unutar miometrija . Na MR pregledu
fokalni adenomiomi imaju izgled tvorbi ni-
skog intenziteta signala koje su slabo diferen-
cirane od okolnog miometrija unutar kojih se
često vide fokusi visokog signala
MR je od velike vrijednosti u procjeni rezul-
tata embolizacije (Slika 5.). Iz preintervenci-
jskog MR pregleda dobiju se mjere uterusa
i svakog fibroida u tri dimenzije iz kojih se
može koristeći se formulom za izračunavanje
volumena kugle (dužina x širina x visina x
0.5233) izračunati volumen uterusa i volumen
svakog mioma. Usporedbom mjera prije i na-
kon embolizacije dobije se najbolji uvid u stu-
panj postembolizacijske redukcije volumena
uterusa i mijoma. Nakon embolizacije pada
intenzitet signala u T1 i T2 mjernom vremenu.
Za razliku od učinka na miome uterusa, em-
bolizacija nema učinka na karakteristike
intenziteta signala i volumena normalnog
miometrija i endometrija.
Slika 7. Na selektivnoj angiografiji
lijeve arterije uterine vide se
široke tortuozne arterije koje
opskrbljuju fibroid
U liječenju miome uterusa često se prije
miomektomije ili histerektomije koriste ago-
nisti gonadotropnog-releasing hormona
(GnRH) . Cilj ove terapije je smanjenje mor-
biditeta operacijskih postupaka. Davanje
agonista GnRH dovodi do konstrikcija arterija
koje opskrbljuju uterus što može uzrokovati
poteškoće pri embolizaciji mioma uterusa. Iz
tog razloga transkateterska embolizacija fi-
broida uterusa izvodi se najmanje 12 tjedana
nakon prestanka davanja agonista GnRH.
b.Tehnika embolizacije
Neposredno prije intervencije uspostavi se
venozna linija i u mokraćni mjehur uvede se
Folijev kateter. Još uvijek postoji podijeljeno
mišljenje o potrebi profilaktičke antibiotske
terapije. Siskin prije embolizacije bolesni-
cama daje gram cefazolina, a bolesnicama
alergičnim na penicilin ordinira 500 mg van-
comycina. Međutim, izbor antibiotika te i dru-
ga premedijacija, kao što je to primjena kor-
tikosteroida, antiemetika i analgetika ovisi o
protokolu kuće u kojoj se intervencija izvodi.
Transkateterska embolizacija mioma uterusa
započima preglednom zdjeličnom angio-
grafijom kojom se prikažu desna i lijeva uteri-
na arterija (Slika 6.).
20 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
Arterije uterine polaze iz unutrašnjih ili-
jakalnih arterija i odgovorne su za opskr-
bu največeg dijela uterusa. Preglednom
zdjeličnom angiografijom prikazuju se ovari-
jalne i lumbalne arterije koje također mogu
sudjelovati u kolateralnoj krvnoj opskrbi ve-
likih mioma uterusa .
Nakon pregledne angiografije zdjeličnih ar-
terija izvodi se superselektivna angiografija
lijeve i desne arterije uterine. U bolesnica
sa miomom uterusa ovim angiografijama
prikažu se spiralne arterije. To su dilatirani i
tortuozni terminalni ogranci uterinioh arterija
(Slika 7.).
Ramsey navodi kako je ovakav izgled termi-
nalnih ogranaka uterine arterije uzrokovan
hormonalnim promjenama i zadebljanjem
endometrija.
Pošto se prikaže hipervaskularizacija fibroida
pristupi se embolizaciji.
Kao embolizacijski materijal koristi se polivinil
alkohol i Embosphere. Pošto spiralne arterije
anastomozuraju u medijalnoj liniji potrebno
je embolizirati obje arterije uterine. Unilater-
alna okluzija uterine arterije izrok je neuspjele
embolizacije. Za dijagnostičku angiografiju
te embolizaciju u pravilu se koriste 4F ili
5F kateteri. U nekih bolesnica ovi kateteri
mogu uzrokovati spazam i okluziju uterinih
arterija što može dati lažnu sliku uspješne
embolizacije. U takvih bolesnica preporuča
se korištenje mikrokatetera koji se koaksi-
jalnom tehnikom kroz angiografski kateter
postavljen u hipogastzričnu arteriju preko
žice vodilje promjera 0.014” uvodi u arteriju
uterinu. Ukoliko se embolizacija provodi kroz
Slika 8. Postembolizacijska zdjelična
angiografija: neprikazuje se
vaskularizacija mioma uterusa
angiografski kateter promjera 4F ili 5F koriste
se čestice promjera 500 – 700 ili 700 – 900 mi-
krona. Međutiim, ukoliko se za embolizaciju
koristi mikrokateter nemogu se aplicirati ve-
like čestice. Pri upotrebi 3F mikrokatetera
poteškoće mogu psotojati več pri upotrebi
čestica veličine 500 – 700 mikrona. Kako bi se
minimalizirala mogučnost nastanka okluzije
mikrokatetera potrebno je jače razrijeđenje
embolizacijskog materijala te češće propiran-
je mikrokatetera .
Analizirajući histološki učinak čestica polivinil
alkohola nakon embolizacije mioma uterusa
Siskin je utvrdio kako čestice PVA postavljene
u limen uterine arterije izazivaju reakciju stra-
nog tijela koja dovodi do agregacije trom-
bocita i stvaranja tromba. Stvoreni tromb uz-
rokuje okluziju arterije koja dovodi do razvoja
intersticijalnog edema, nakon čega uslijedi
ishemična nekroza i hijalinizacija unutar fi-
broida. Miometrijum koji se nalazi u susjestvu
emboliziranog fibroida je održan ali edema-
tozan i unutar njega vide se znakovi krnične
upale.
Nakon embolizacije obje uterine arterije
napravi se postembolizacijska angiografija
zdjeličnih arterija. Ovom angiografijom
dokaže se okluzija obje uterine arterije te
nepostojanje kolateralnog krvotoka preko
ovarijalnih ili vaginalnih arterija koje mogu
značjno revaskularizirati fibroid uterusa
(Slika 8.).
Pod neuspjehom intervencije smatra se
izostanak kliničkog odgovora nakon uspješne
embolizacije obje utrine arterije. Neuspjeh
intervencije može biti posljedica nepot-
pune embolizacije jedne od uterinih arterija,
rekanalizacije lumena okludirane arterije,
velikog mioma, postojanja kolateralne arteri-
jalne opskrbe te postojanja leiomiosarkoma .
Kao što je već naglašeno, u svih bolesnica
napravi se preintervencijski MR pregled kojim
se određuje veličina uterusa i mioma te pri-
kazuje možebitna popratna bolest uterusa.
U bolesnica sa velikim miomom uterusa i
adenomiozom pozitivni klinički odgovor vidi
se kratko vrijeme nakon embolizacije uter-
inih arterija dok se u bolesnica sa suspekt-
nim leiomiosarkomom nakon embolizacije
neprimjećuje očekivano smanjenje volume-
na uterusa.
Postembolizacijski sindrom koji se javlja na-
kon embolizacije mioma uterusa jednak je
postembolizacijskom sindromu koji se javlja
pri embolizaciji bilo kojeg solidnog tumora.
Javlja se u svih bolesnica u kojih je naprav-
ljena embolizacija uterinih arterija i traje dva
do sedam dana. Karakteriziran je sa grčevima
i boli u zdjelici, mučninom i povraćanjem,
umjereno povišenom tjelesnom temperatru-
rom te općom slabošću. Simptomi postem-
bolizacijskog sindroma uspješno se kupiraju
per os i/ili intravenozno datim analgeticima u
antiemeticima.
Nakon intervencije bolesnica ostaje 24 sata u
krevetu uz ograničenu aktivnost. Slijedećeg
dana dopušta se ograničena aktivnost oko
kuće. Nakon dva dana dozvoli se normalna
aktivnost. Šesti postembolizaciijski dan bole-
nica je spremna za svakodnevni posao.
I.Komplikacije embolizacije mioma
Neposredne komplikacije jednake su kom-
plikacijama koje se događaju i pri svim dru-
gim embolizacijama. U tu grupu komplikacija
spadaju reakcije na jodno kontrastno sred-
stvo, komplikacije povezane sa punkcijom i
kateterizacijom femoralne arterije, postem-
bolizacijski sindrom te embolizacije na
neželjenom mjestu.
Pri embolizaciji mioma uvijek postoji po-
tencijalna opasnost neželjene embolizacije
ogranaka prednje skupine unutarnje ili-
jakalne arterije. Poseban oprez treba usmjer-
iti na vezikalne arterije koje ponekad mogu
polaziti iz zajedničkog trunkusa sa arterijom
uterinom. Embolizacija ovih arterija može
dovesti i do nekroze mokraćnog mjehura. Do-
bro poznavanje anatomije i anatomskih vari-
janti zdjeličnih arterije, te pozorno izvođenje
intrevencije najbolja su prevencija neželjenih
embolizacija. Kako bi se izbjegle neželjene
embolizacije pri embolizaciji mioma uterusa
kateter uvijek treba postaviti u descendentni
segment arterije uterine. Neposredno prije
embolizacije malim uštrcavanjem kontrast-
nog sredstva pod kontrolom dijaskopije
provjeri se njegov položaj. Kako bi se preve-
nirao refluks embolizacijskog materijala u
druge arterije njegovo injeciranje izvodi se
pod kontrolom dijaskopije. Prije svake kon-
trolne angiografije, kao i prije finalne postem-
bolizacijske angiografije, obvezatno treba iz
angiografskog katetera fiziološkom otopi-
nom isprati ostatni embolizacijski materijal.
Vashisht je opisao slučaj fatalne pulmonalne
embolije koja se dogodila 20 sati nakon em-
bolizacije mioma uterusa. Tromb koji je uz-
rokovao pulmonalnu emboliju najvjerojatije
je poticao iz dubokih vena zdjelice. Trombi
u dubokim venama zdjelice mogu nastati
uslijed kompresivnog učinka velikog mioma
uterusa ili smanjenog arterijalnog protoka
nakon embolizacije. Jedno i drugo stanje re-
zultira stazom koja dovodi do tromboze. Kako
bi se prevenirao nastanak tromboze vena
donjih ekstremiteta i na taj način smanjio
rizik od pulmonalne embolizacije, bolesnica
započinju s hodanjem 24 sata nakon embo-
lizacije. Osim toga svim bolesnicama u kojih
postoje anamnestički podaci o pušenju ili
uzimanju kontracepcijskih tableta preporuća
se nošenje kompresijskih čarapa. Uvijek treba
imati na umu da ova skupina bolesnica ima
povečanu sklonost trombozi. Sve ove mjere
od velike su koristi u prevenciji duboke ven-
ske tromboze donjih ekstremiteta, međutim,
neučinkovite su u spriječavanju plućne em-
bolije iz vena zdjelice.
Pri embolizaciji mioma uterusa može doći do
neželjenog oštećenja uterusa koje može biti
uzrokovano ishemijom organa ili infekcijom.
Piometrijum sa akutnim endometritisom jed-
na je od najranije opisanih komplikacija em-
bolizacije mioma uterusa. Prema podacima iz
literature infekcije se javljaju u 1 posto bole-
snica. Većina bolesnica sa postembolizacijs-
kim infekcijama uspješno se liječe antibiot-
icima, međutim, u bolesnica u kojih unatoč
antibiotske terapije i dalje perzistira visoka
temperature kao i bol u donjem dijelu abdo-
mena indicirana je histerektomija. Na skupu,
održanom 1999. godine u Bostonu, Lanocita
je prikazao slučaj bolesnice u koje je nakon
embolizacije velikog mioma uterusa došlo
do infekcije sa posljedičnom multiorgans-
kom insuficijencijom koja je dovela do smrti
bolesnice. U svih bolesnica sa prolongirano
povišenom temperaturom (> 7 – 10 dana)
mora se posumnjati na infekciju uterusa.
Dijagnoza se postavlja na temelju kliničkog
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
pregleda zdjelice, laboratorijskih nalaza i CT
pregleda zdjelice.
Ishemične povrede uterusa javljaju se u man-
je od 1 posto bolesnica. Klinička slika karak-
terizirana je sa boli u zdjelici koja perzistira
nekoliko tjedana nakon očekivanog postem-
bolizacijskog sindroma. Uobičajeno dvije
trečine krvne opskrbe uterusa dolazi uterinim
arterijama a jedna trećina ovarijalnim arteri-
jama koje polaze iz abdominalne aorte dis-
talno od renalnih arterija . Nastanak ishemije
uterusa može se objasniti neadekvatnim ko-
lateralnim protokom iz ovarijalne arterije .
Postembolizacijska amenoreja javlja se u 2 -
14 posto bolesnica . Tranzitorna amenoreja
nakon endometrijalne atrofije može se javiti
i u bolesnica s normalnom visinom hormona.
U većini slučajeva 3 – 6 mjeseci nakon embo-
liacije dolazi do spontanog povratka men-
struacije.
Kolaterale, koje normalno postoje između
uterusne i ovarijalne cirkulacije, dozvoljavaju
mogućnost ulaska embolizacijskog materi-
jala u ovarijalnu cirkulaciju. Patohistološkom
analizom preparta bolesnica u kojih je nakon
embolizacije napravljena histerektomija Aziz
je pronašao čestice polivinil alkohola u me-
zoavriju i mezosalpinksu. Smanjenje krvnog
protoka može biti uzrokom ovarijalne dis-
funkcije. Smanjeni krvni protok u adneksima
može uzrokovati trombozu ovarijalne arterije,
ovarijalnu ishemiju ili ovarijalnu infarkciju.
U submukoznih mioma uterusa, poglavito
pedunkularnih, nakon embolizacijom uter-
inih arterija postoji povećani rizik ekspulzije
iz uterusa. Ova komplikacija javlja se u 1 - 2
posto bolesnica. Ekspluzija mioma može se
javiti spontano bez klinički značajne simp-
tomatologije. U pojedinih bolesnica za
odstranjenje nekrotičnog miomskog tkiva iz
uterusa može biti potrebna i histeroskopska
resekcija.
Tehnički neuspjeh
Primarni, tehnički, neuspjeh embolizacije
mioma uterusa definira se kao nemogućnost
uspješne kateterizacije i embolizacije desne i
lijeve uterine arterije . Primarni neuspjeh jav-
lja se u 1 - 2 posto bolesnica.
Primarni neuspjeh može biti uzrokovan:
anatomskim varijacijama polazišta krvnih žila,
anatomskim promjenama nastalim učinom
potiskivanja velikim miomima uterusa, neis-
kustvu izvođača, te učinkom agonista gonad-
otropnog-releasing hormona ordiniranog ne-
dugo prije embolizacije uterinih arterija.
Hormonalne promjene
Rast mioma ovisi o ovarijalnim steroidima kao
što je to estrogen . Agonist gonadotropnog-
releasing hormona (GnRH) djeluje preko
hipofize na smanjenje GnRH receptora, što
rezultira smanjenjm razine luteinizirajučeg
hormona i folikul-stimulirajućeg hormona.
Manjak ovih hormona inducira hipoestro-
geno stanje. Nakon tromjesečne terapije
smanjenjem serumske visine esgtrogena
dovodi do hijalina degeneracija što uzrokuje
smanjenju uterusa za 52 - 77 posto . Uz to
agonisti gonadotropnog-releasing hormona
dovodi do smanjenje broja arterija te ubr-
zanih aterosklerotskih promjena na krvnim
žilama uterusa i mioma . Dopplerskom anal-
izom cirkulacije uterusa i mioma u bolesnica
koje su uzimale agoniste gonadotropnog-
releasing hormona prikazuje se smanjenje
arterijalnom protoku i povećanje arterijalnog
indeksa otpora .
U bolesnica liječenih agonistima gonado-
tropnog-releasing hormona zbog smanjenja
vaskularizacije u uterusu nemože se izvesti
okluzija distalnih arterija što može bitno
smanjiti učinkovitost embolizacije . Tri mjese-
ca nakon terapije agonistima gonadotrop-
nog-releasing hormona uterus se vraća na 88
posto preterapijske veličine.
Kako bi se izbjegao potencijalni neuspjeh
embolizacije u bolesnica koje su liječene ago-
nistima gonadotropnog-releasing hormona
embolizacija uterinih arterija izvodi se naj-
manje tri mjeseca nakon prestanka terapije.
Primjer iz prakse
Na ginekološkom pregledu bolesnica I.G. sta-
ra 45. godine dijagnosticiran je miom uterusa.
Bolesnica je anemična. Menstruacije su obilne
i bolne. Osjeća napetost u maloj zdjelici i ima
česti podražaj na mokrenje. UZ pregledom di-
jagnosticiraju se dva mioma uterusa.
U bolesnice se indicira MR zdjelice.
Na MR presjecima zdjelice (Slika 1.) vidi se
uvećani uterus unutar kojeg se vide tri veća
mioma (označeni strelicama) od kojih je
najveći promjera 7x 6 cm.
Nakon konzultacije ginekologa i interven-
cijskog radiologa odluči
Slika 1. se na embolizaciju
mioma.
Angiografski kateter se ipsilateralnim femo-
ralnim pristupom postavi se u vodoravni dio
desne uterine arterije. Na angiografiji prikaže
se vaskularizacija tipična za miom uterusa
(Slika 2. a).
Arterija se embolizira Biospherama veličine
700 – 900 μm.
Na postembolizacijskoj angiografiji više se ne
prikazuje vaskularizacija mioma (Slika 2. c).
Potom se kateter preko bifurkacije aorte post-
avi u vodoravni dio lijeve arterije uterine. I na
ovoj angiografiji prikaže se vaskularizacija
tipična za miom uterusa (Slika 2. b).
I ova arterija embolizira se česticama Bio-
spherama veličine 700 – 900 μm.
Na postembolizacijskoj angiografiji više se ne
prikazuje vaskularizacija mioma (Slika 2. d).
Nakon embolizacije bolesnica ima znakove
tipičnog postembolizacijskog sindroma kara-
kteriziran umjereno povišenom tempera-
turom, boli u maloj zdjelici i povraćanjem.
Simptomi postembolizacijskog sindroma
uspješno se kupiraju medikamentoznom ter-
apijom. I prestaju nakon 24 sata.
Kontrolni pregled šest mjeseci nakon embo-
lizacije:
21
 Bolesnica nema znakova anemije. Menstru-
acije nisu obilne. Ne osjeća pritisak u zdjelici
i nema nadražaj na mokrenje.
Na MR presjecima vidi se da je došlo do nek-
roze svih mioma. Na ovom MR pregledu jasno
se vidi da su postojala tri veća i nekoliko man-
jih mioma (Slika3.).
Alternativna terapija:
• Kiruška ekstipacija utera
• Kirurška miomektomija
Slika 2. a, b, c i d
• Laparoskopska miomektomija
• Terapija agonistima gonadotropnog-
releasing hormona
LITERATURA:
Cramer SF, Patel A: The frequency of uterine
leiomyomas. Am J Clin Pathol 1990; 94(4):
435-8
Cramer DW: Epidemiology of myomas. Se-
Slika 3.
min Reprod Endocrinol 1992; 10: 320-324.
O’Neill MJ, Fan C, Kaufman JA: MR imaging of
fibroid, myometrial, and endometrial volume
and perfusion characteristics in women with
symptomatic uterine fibroids: pre and post
22 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
transcatheter embolization of the uterine ar- Lanocita R, Frigerio LF, Patelli G: A fatal com-
teries [ab]. Radiology 1999; 213: 348. plication of percutaneous transcatheter em-
bolization for treatment of uterine fibroids.
Sauerbrel EE, Nguyen KT, Nolan RL: A Prac-
Paper presented at: Society of Minimally
tical Guide to Ultrasound in Obstetrics and
Invasive Therapy Meeting; September 1999;
Gynecology . 2nd ed. Lippincott-Raven; 1998:
Boston, MA
52-8.
Nikolic B, Spies JB, Abbara S: Ovarian artery
Jha RC, Imaoka I, Ascher SM: MR imaging of
supply of uterine fibroids as a cause of treat-
uterine artery embolization for leiomyomas:
ment failure after uterine artery emboliza-
morphological changes and features predic-
tion: a case report. J Vasc Interv Radiol 1999;
tive of response [ab]. Radiology 1999; 213(P):
10(9): 1167-70.
347-51.
Razavi MK, Sze DY, Slonim S: Prevalence of
Mizukami N, Yamashita Y, Matsukawa T: The
uterine to ovarian anastomoses in patients
value of MR imaging in predicting the treat-
with symptomatic uterine leiomyomas: to
ment effect of arterial embolization therapy
embolize or not to embolize [ab]. J Vasc Interv
for uterine leiomyomas [ab]. Radiology 1999;
Radiol 2000; 11(2 Pt 2): 304.
213(P): 348.
Spies JB, Ascher SA, Roth AR: Uterine artery
Ota H, Igarashi S, Tanaka T: Morphometric
embolization for leiomyomata. J. Obstet Gy-
evaluation of stromal vascularization in the
necol 2001; 98: 29-34.
endometrium in adenomyosis. Hum Reprod
1998; 13(3): 715-9. Aziz A, Petrucco OM, Makinoda S: Transarte-
rial embolization of the uterine arteries: pa-
Byun JY, Kim SE, Choi BG: Diffuse and focal
tient reactions and effects on uterine vascula-
adenomyosis: MR imaging findings. Radio-
ture. Acta Obstet Gynecol Scand 1998; 77(3):
graphics 1999; 19 Spec No: S161-70.
334-40.
Crosignani PG, Vercellini P, Meschia M: GnRH
Siskin GP, Tublin ME, Stainken BF: Bilateral
agonists before surgery for uterine leiomyo-
uterine artery embolization for the treatment
mas. A review. J Reprod Med 1996; 41(6): 415-
of menorrhagia due to adenomyosis. J Vasc
21
Interv Radiol 2000; 11(2 Pt 2): 191-2.
Cohen D, Mazur MT, Jozefczyk MA: Hyaliniza-
Chrisman HB, Saker MB, Ryu RK: The impact
tion and cellular changes in uterine leiomyo-
of uterine fibroid embolization on resump-
mata after gonadotropin releasing hormone
tion of menses and ovarian function. J Vasc
agonist therapy. J Reprod Med 1994; 39(5):
Interv Radiol 2000; 11(6): 699-703
377-80.
Gutmann JN, Thornton KL, Diamond MP:
Siskin GP, Stainken BF, Dowling K: Outpatient
Evaluation of leuprolide acetate treatment
uterine artery embolization for symptomatic
on histopathology of uterine myomata. Fertil
uterine fibroids: experience in 49 patients. J
Steril 1994; 61(4): 622-6
Vasc Interv Radiol 2000; 11(3): 305-11.
Sreenan JJ, Prayson RA, Biscotti CV: Histo-
Pelage JP, Le Dref O, Soyer P: Arterial anato-
pathologic findings in 107 uterine leiomyo-
my of the female genital tract: variations and
mas treated with leuprolide acetate com-
relevance to transcatheter embolization of
pared with 126 controls Am J Surg Pathol
the uterus. AJR Am J Roentgenol 1999; 172(4):
1996 Apr; 20(4): 427-32
989-94
Spong CY, Sinow R, Renslo R: Induced hy-
Ramsey EM: The story of the spiral arteries. J
poestrogenism increases the arterial resis-
Reprod Med 1981; 26(8): 393-9.
tance index of leiomyomata without affect-
Goodwin SC, McLucas B, Lee M: Uterine ar- ing uterine or carotid arteries. J Assist Reprod
tery embolization for the treatment of uterine Genet 1995 May; 12(5): 338-41
leiomyomata midterm results. J Vasc Interv
Friedman AJ, Harrison-Atlas D, Barbieri RL:
Radiol 1999 Oct; 10(9): 1159-65.
A randomized, placebo-controlled, double-
Siskin GP, Eaton LA Jr, Stainken BF: Patholog- blind study evaluating the efficacy of leupro-
ic findings in a uterine leiomyoma after bilat- lide acetate depot in the treatment of uterine
eral uterine artery embolization. J Vasc Interv leiomyomata. Fertil Steril 1989 Feb; 51(2):
Radiol 1999; 10(7): 891-4 . 251-6
Hutchins FL Jr, Worthington-Kirsch R,
Berkowitz RP: Selective uterine artery emboli-
zation as primary treatment for symptomatic
leiomyomata uteri. J Am Assoc Gynecol Lapa-
rosc 1999; 6(3): 279-84
Smith SJ, Sewall LE, Handelsman A: A clini-
cal failure of uterine fibroid embolization due
to adenomyosis. J Vasc Interv Radiol 1999;
10:1171-4.
Vashisht A, Studd J, Carey A: Fatal septicae-
mia after fibroid embolisation. Lancet 1999
Jul 24; 354(9175): 307-8
Latentna celijakija
Piše : Borko Rajič, dr. med.
Photo : Andrija Lončar
Celijakija je bolest karakterizirana imunološkim
odgovorom organizma na bjelančevinu
žitarica (gluten). Prvi pisani spomen celijakije
veže se uz radove Arateusa iz Kapadocije i seže
u prvo stoljeće poslije Krista. Kao bolest prvi
put ju je opisao engleski liječnik Samuel Gee
1888 godine u svom radu pod naslovom „On
the coeliac affection“ U novije vrijeme celijaki-
ja je povezana sa uzimanjem glutena u preh-
rani, u radu nizozemskog pedijatra Dicke-a.
On je 1940-ih, primijetio kako su djeca, koja su
imala gastrointestinalne tegobe, bila klinički
bolja u razdoblju gladi tijekom Drugoga sv-
jetskog rata, a ponovnom normalnom preh-
ranom njihovo stanje se pogoršalo. Celijakija
se ukratko može opisati kao neadekvatan
T-stanicama upravljani odgovor organizma
na ingestiju glutena u predisponiranih ljudi.
Karakterizirana je vanjskim trigerom gluten-
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
skim proteinima iz pšenice i srodnih žitarica,
pristunošću HLA-DQ2 (95%) ili HLA-DQ8(5
posto) antigena, i cirkulirajućim protutijelima
na tkivnu transglutaminazu. Klinička slika ove
Bolest se liječi uskraćivanjem
prehrane koja sadrži gluten.
bolesti poznata je svakome tko je proveo bar
kratko vrijeme na medicini. Sumnja na celijak-
iju se vrlo lako postavlja, jer se klinički mani-
festni oblici bolesti vrlo lako zapažaju. Klinička
slika se javlja par mjeseci nakon uvođenja u
prehranu žitarica koje sadrže gluten, odnos-
no njegovu komponentu glijadin. Za defini-
tivnu dijagnozu ipak je potrebno par stvari,
potrebno je uz dokaz protutijela u krvi ura-
diti i biopsiju crijeva. U bioptatu se mora naći
vilozna atrofija, aplazia kripti i prodor limfo-
cita u laminu propriju (Marsh kriteriji). Kliničko
poboljšanje na bezglutenskoj dijeti također je
patognomonično.
Što je novo?
Celijakija je dobro poznata, jasno definirana
bolest, i informacije koje sam iznio gore lako
je pronaći u bilo kojoj knjizi gastroenterologi-
je. Nova stvar je da od kada imamo brze tes-
tove na antitijela na tkivnu transglutaminazu,
imamo novu potpuno novu skupinu ljudi koji
imaju prisutna protutijela, ali bez kliničke slike.
Ovakvo stanje definira se kao latentna celi-
jakija. Ovakav vid celijakije stvara kontroverze,
kako nema kliničke slike postavlja se pitanje
trebamo li uopće obraćati pozornost na ovo
stanje. Međutim screening na latentnu celi-
jakiju pokazuje kako je celijakija znatno češća
nego što se prije mislilo, od prijašnjih 1:200
slučajeva do sadašnjih 1:80, pa čak i do 1: 30.
Uz povećanje prevalencije, novija istraživanja
pokazala su i komorbiditete. Latentna bolest
je povezana uz anemiju i osteoporozu te
često uz smanjenu kvalitetu života. Često
postoji i dokazana povezanost sa artritisom,
neplodnošću, povećanjem transaminaza u
krvi, pa i zatajenjem jetre.
Medicina je još jednom pobjegla
Postoje i istraživanja u kojima je glutenska
osjetljivost, ili antitijela na glijadin, povezana
sa nerazjašnjenim neurološkim ili psihijatri-
jskim poremećajima kao ataxia, periferna
neuropatija, shizofrenija ili autizam. Celijakija
se još povezuje i sa drugim bolestima koje u
svojoj pozadini imaju autoimunu komponen-
tu poput Diabetes mellitus tip I, autoimuni
thireoiditis, autoimuni hepatitis, alopecija. Du-
gotrajna i neliječena enteropatija povezana je
sa T staničnim limfomom, adenokarcinomom,
i ostalim malignomima gastrointestinalnog
trakta.
Mnoge nespecificirane gastrointstinalne
tegobe u starijoj dobi mogu se objasniti la-
tentnom celijakijom, čija prevalencija se sa go-
dinama povećava. Sva ova istraživanja bacaju
novo svijetlo na ovu bolest, za koju se nekada
mislilo da je istražena, a danas podiže nove
kontroverze. S toga se još jednom pokazalo
kako bolest, koja je specifična za pedijatrijsko
razdoblje, lagano izašla iz okvira pedijatrije
i odgovorna je za mnoge blage ali i neke
opasne tegobe i kod starijih… Medicina nam
je još jednom pobjegla iz okvira koje smo joj
nametnuli…
23
 Klinika za kirurgiju Kliničke bolnice Mostar
Razgovarali: Ivan Landeka, Mateo Perić
Photo: Pismohran Puls - a
Klinika za kirurgiju SKB Mostar se,
kao i većina ostalih, preselila u nove
i veće prostore, gdje im je sada puno
lakše obavljati ono po čemu je kirur-
gija poznata, a to su naravno kirurške
operacije. Nove operacijske dvorane,
puno suvremenija oprema, priklad-
niji prostori za oporavak pacijenata i
intenzivnu njegu. Sve su to osobine
koje krase sadašnju Kliniku za kirur-
giju.
Predstojnik Klinike za kirurgiju je prof.
dr. Branko Bakula. No, kako je bio
spriječen drugim poslovima, razgo-
varali smo s njegovim zamjenikom,
prim.dr. Zdrinkom Brekalom.
Što nam možete kazati o povijes-
ti ove Klinike. Kada i gdje je sve
počelo?
Klinika za kirurške bolesti i urologiju
je osnovana u sklopu KB-a Mostar
1994. godine, na temeljima Odjela za
kirurgiju i urologiju tadašnje Ratne
bolnice. 2009. godine KB Mostar
24 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
postaje Sveučilišna klinička bolnica
Mostar, a Klinika se dijeli na Kliniku
za kirurgiju i Kliniku za urologiju.
Predstojnik naše Klinike je prof.dr.sc.
Branko Bakula.
Poznato je da je Klinika za kirur-
giju najveća klinika u KB-u Mo-
star. S koliko kreveta raspolažete
u novim prostorima? Jeste li zado-
voljni postojećim kapacitetom?
Trenutačno bez JIL-a raspolažemo sa
127 kreveta. Uglavnom smo zado-
voljni, posebice ako se zna da smo u
staroj zgradu zajedno s urologijom i
JIL-om imali 99 kreveta.
Koji sve odjeli postoje na Klinici za
kirurgiju?
Odjel abdominalne kirurgije koji se
sastoji od odsjeka za gastrointestinal-
nu, koloproktološku, hepatobilijarnu,
endoskopsku, te endokrinu kirurgiju.
Tu su odjeli za traumatologiju, neu-
rokirurgiju, vaskularnu, plastičnu,
dječju kirurgiju i torakalnu kirurgiju.
Od ove godine osnovan je Odjel
kardiokirurgije, koji je već do sada
zbrinuo preko stotinu kardiokirurških
pacijenata. Ne treba zanemariti našu
polikliniku, koja tek sada može pružiti
prave usluge pacijentima. Moram
napomenuti da, iako su CUM i JIL
zasebne jedinice, mi funkcioniramo
zajedno i nas je gotovo nemoguće
razdvojiti, fizički i ljudski.
Još malo statistike. Koliko liječnika
specijalista radi na Klinici, je li nji-
hov broj dostatan ili će i za nas
mlađe biti mjesta?
Na našoj Klinici trenutačno radi 18
specijalista, a na specijalizaciji se na-
lazi još 17 liječnika. Naravno, treba
napomenuti da su vrhunski liječnici
iz cijelog svijeta gosti naše Klinike.
Nove operacijske dvorane, suvremenija
oprema i prikladniji prostori za oporavak
pacijenata i intenzivnu njegu
Koliko ste zadovoljni sadašnjim
uvjetima u operacijskim dvorana-
ma? Možemo li reći da u cijelosti
pratimo svjetske standarde kod
nas u Mostaru?
Uvjeti na Klinici su na razini, a u ne-
kim segmentima i iznad europskog
standarda.
Zadovoljava li oprema u dvorana-
ma, planira li se nabavka nekih
novih uređaja u skorije vrijeme?
Oprema je najmodernija i nova, sa
stalnom tendencijom nabavke još
modernije.
Sastavni dio operacija su i kom-
plikacije. Imate li podatke o tome,
te uklapaju li se oni u propisane
standarde u ostalim centrima?
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
Komplikacije su sastavni dio kirurškog
života i svi koji rade kirurgiju ih imaju.
Mi se uklapamo u svjetske standarde,
a to potvrđuju i neki Vaši diplomski
radovi.
Na predavanjima su nam stalno
spominjali da se kirurzi dijele na
one koji vole otvorene operacije i
one koji preferiraju endoskopske
i laparoskopske zahvate. Kakvo je
vaše stajalište o tomu?
Naravno, ja sam kirurg koji preferira
sve ono što je bolje za pacijenta, a
to je, apsolutno, endoskopska kirur-
gija. To je velika šansa za Vas, mlade
buduće liječnike. U ovom dijelu Eu-
rope mi trenutačno imamo dvije na-
jmodernije endoskopske operacijske
dvorane ENDO-alpha. Mislim da su
dvije od dvadeset u Europi.
Zašto je Vas privukla kirurgija kao
mladog liječnika? Biste li se sada,
kada biste bili u toj poziciji, odlučili
na nešto drugo?
Meni je rat odredio liječničku sud-
binu kirurga. Da sam ostao u mom
rodnom gradu, vjerojatno bih još
pisao recepte. Ja sam jako zadovoljna
osoba. Ovaj posao mi čini zadovoljst-
vo i kad je najteže i tjera me da i dalje
radim.
Koje su prednosti i nedostatci
kirurgije?
Kirurgija je, pored liječničkog dijela,
jedan veliki i teški manualni, fizički
rad, bez privatnog života, te u svako
doba dana i noći morate biti spremni.
25
 Zdravlje i vjera
Vjera i duhovnost mogu liječiti i izliječiti!
Autor: mr.sc. Zoran Zekić
Photo: Ivan Rozić
U prošlom broju stručnog časopisa KB Mostar
„Glas zdravlja“ objavljen je tekst o izgradnji i
opremanju bolničke kapelice kao i važnosti
bolničkog kapelana za rad ove medicinske
ustanove. Želja nam je nastaviti tu rubriku
i progovoriti više o važnosti vjere u zdrav-
lju čovjeka i religije u bolničkom sustavu. Iz
tog razloga želimo da se na stranicama ovog
časopisa iz broja u broj nađu tekstovi zdravlja i
vjere sa više aspekata, odnosno da se na inter-
disciplinaran način obradi tema kako s aspekta
religije, tako i sa aspekta medicine, odnosno
pojedinih njezinih disciplina.
O čvrstoj vezi i odnosu vjere i zdravlja govori
se u brojnim studijama, posebice u empirijskim
istraživanjima američkih psihologa i brojnih
drugih koji se bave graničnim pitanjima vjere
i suvremene znanosti. Mogu se naći i brojni
primjeri gdje pojedinci svjedoče o tomu kako
su imali teške i neizlječive bolesti i kada su ih
liječnici „otpisali“, posvetili su se vjeri i molitvi i
izliječili se. Kako se to dogodilo, znanost nema
odgovore ali i ne želi da prejudicira, jer znanst-
vena metodologija je precizna i svaka tvrdnja
se mora itekako dokazati i činjenično potvrditi.
Vjera i religija općenito, slažu se i znanstvenici
i ljudi iz religije, u formi duhovnosti je itekako
povezana s tjelesnim i mentalnim zdravljem.
Prije svega religija ima odgovore na pitanja što
i nakon smrti dok to znanost nema, pa će mno-
gi reći da je i tu ta snaga vjere u odnosu nad
medicinom. S druge,pak,strane, vjera pomaže i
ljudima tijekom samog života, posebice ako je
riječ o oboljenjima ili ozlijedama koje su dovele
do teške invalidnosti, kroničnih oboljenja i
narušavanja kvalitete zdravlja općenito. Suk-
ladno tomu religija ima svoje mjesto u rehabili-
taciji takvih bolesnika, ali to je jedna daleko šira
i stručnija tema o kojoj će liječnici ali i religi-
26 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
jski terapeuti reći daleko više. (O iscjeliteljskoj
snazi religije piše i naš Hercegovac prof.dr.sc.
fra Šimun Šito Ćorić „Psihologija religioznosti“).
Danas nije rijetkost, naprotiv se preporuča,
da liječnici, psiholozi i kapelani rade skupa
na ozdravljenju pacijenata. Liječnici i tera-
peuti moraju bolje upoznati religijske običaje
i uvažavati ih, te poticati a ne vrijeđati ili kao
nekada ismijavati im se. Prije svega tu mislimo
na molitvu, posjet kapelici i sudjelovanje na
sakramentima posebice Svetoj misi i Ispovijedi,
kao i Bolesničkom pomazanju. Kršćanstvo daje
veliku pozornost na zdravlje ljudi, s tim da ona
na zdravlje gleda kao jedinstvo duha i tijela.
U tom smislu zdravlje podrazumijeva oboje, a
i poznata je krilatica „u zdravom tijelu, zdrav
duh“.
Zdravlje je Božji dar kao što je primjerice i vjera.
Zbog toga nema sukoba između vjere i zdrav-
lja, naprotiv. Zdravlje i čovjek treba da bude u
službi drugoga i života i zbog toga je religija
apsolutno za zdravlje i protivi se uništavanju
zdravlja, i smatra to grijehom. Protiv je duhana,
alkoholizma, ovisnosti i svega što narušava
ljudsko zdravlje. S druge strane zagovara zdrav
život i dostojanstvo čovjeka kako bi ostvario
Kraljevstvo Božje već i ovdje na zemlji.
U Svetom pismu nalazimo Isusove riječi
„tvoja te vjera ozdravila“ (Mt 9, 22).
Čovjek je integralno biće, ali ga možemo pro-
matrati kroz četiri dimenzije: tjelesna, emocio-
nalna, društvena i duhovna. Bog nas je stvorio
kao psiho-somatsko biće, sazdano od duše i
tijela. Sv. Pavao primjerice naglašava da ono
što kroz tijelo zaradimo to nas čeka u nebu.
Kršćanstvo ne gleda na tijelo negativno. Isus je
se utjelovio i prošao zemaljski život. Možda je
u prošlosti postojala predrasuda da su kršćani
protiv tijela zbog užitaka i nagona, pa su neki
pogrješno i shvaćali post i pokoru kao nešto
protiv tijela, što ne odgovara istini i vrijednosti
tijela.
Emocionalni ili afektivni segment čovjeka je
također značajan i on se danas sve više dovodi
u vezu s uspjehom čovjeka. Nekada se samo
naglašavala racionalna inteligencija, a da-
nas sve više i emocionalna inteligencija kao
čimbenik uspjeha u ostvarenju ljudskog života.
Treća dimenzija čovjeka je društvenost, jer
čovjek je od samog početka i društveno biće
kao što je i duhovno biće. Kršćanska duhovnost
posebice naglašava odnos prema drugim lju-
dima, „služiti drugome“. Jedna od dvije Isusove
zapovjedi ljubavi i kaže „Ljubi svoga bližnjega
kao sebe samoga“.
Duhovnost je jedna otvorenost za Boga, za
nadnaravno i vječno. Nakon smrti tijelo nam se
vraća u zemlju i propada, dok je duša besmrt-
na. Liječnik psihijatar, može primjerice završiti
i specijalizirati psihijatriju a da ne pravi razliku
između psihičkog i duhovnog profila čovjeka,
ali može i praviti tu razliku pa pokušavati me-
dikamentima izliječiti ljudsku dušu, što sigurno
neće donijeti dobre rezultate. Dok bi primjerice
iniciranje njegovog duhovnog stanja, zajedno
sa svećenikom, bolje pomoglo bolesniku.
Bolesti tijela se utvrđuju suvremenom oprem-
om i dijagnostikom dok bolesti duše najbolje
prepoznaju duhovni psiholozi i svećenici. Bol
i patnja su često povezani i sa duševnim ne-
zadovoljstvom osobe i tu nam klasični lijekovi
neće puno pomoći. Za te bolesti Katolička
crkva ima lijekove u sakramentima. Bolesničko
pomazanje je sakrament za jačanje i ozdrav-
ljenje duše i tijela. Ispovijed je sakrament za
pročišćenje i ozdravljenje duše od grijeha. Sve-
ta misa ili Euharistija je najsvetiji sakrament i
zahvaća cjelokupnu dimenziju čovjeka i snagu
koja iznutra treba da ozdravi cijelo tijelo. Nije li
čovjek najviše bolestan kada je u grijehu? To ga
sprječava i zatvara u svim ostalim dimenzijama
ljudskog života.
Prevencija protiv bolesti i zauzimanje za zdrav-
lje, u smislu tijela, traži: redovit i zdrav život,
spavanje, kretanje, uzimanje raznovrsne i
potrebne količine hrane, više voća, povraća i
vode, a manje masnoga i slatkoga, itd,. Dok bi
savjet za dušu bio: moliti se, čitati Sveto pismo,
opraštati, biti miran i radostan, zagovarati is-
tinu, ljubav, slušati savjest, činiti dobra dijela,
vjerovati u dobro, ljude, Boga, itd.
Medicina i duhovnost ne smiju biti jed-
na prema drugoj negativno usmjereni
i kategorično isključivi „ili medicina“ „ili
duhovnost“. Naprotiv zajednički trebaju
surađivati na dobrobiti čovjeka i njego-
va zdravlja. Sakrament Bolesničkog
pomazanja nije zamjena za kirurški za-
hvat kao što i sakrament Ispovijedi nije
zamjena za psihoterapiju. Tu jednostav-
no nema riječi „ili“, nego zajednički
do zdravlja kao najvećeg dobitka za
čovjeka.
Svi bolesnici i liječnici trebaju biti sretni jer
KB Mostar ima bolničkog kapelana, svećenika
zaduženog za pastoral bolesnika. Tu je dvade-
set četiri sata na usluzi cjelokupnom bolničkom
sustavu, bolesnicima, medicinskom osoblju,
liječnicima i djelatnicima, voljan pomoći u
bolesti i moliti te zagovarati kod Boga ozdrav-
ljenje. Nedjeljom i blagdanima služi Sv. Misu
u bolničkoj kapelici na nakanu svih bolesnih
i unesrećenih, kao i druge sakramente. Sve
potrebne informacije o radu bolničkog kapela-
na se mogu pronaći na mrežnoj stranici http://
bolnickikapelan-mostar.webs.com/ Raspored
Sv. Misa: utorak u 14.00 sati, petak u 15.30 sati i
nedjelja u 11.00 sati
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010. 27
 Liječenje kolorektalnog karcinoma na
Klinici za kirurgiju KB Mostar
Piše: Martina Šoljić, dr.med.
Photo: Andrija Lončar i pismohran Pulsa
Kolorektalni karcinom je u znatnom poras-
tu posljednjih desetljeća pa zauzima prvo
mjesto u incidenciji svih malignih bolesti pro-
bavnog sustava. Ova bolest daleko je češća
u razvijenim zemljama pa je nazivaju „bolest
zapadnog svijeta“. Svake godine se otkrije
35000 novih slučajeva kolorektalnog karci-
noma, a godišnje od njega umire 17 000 bole-
snika. Nažalost, posljednjih 50 godina, unatoč
svim naporima ranog otkrivanja karcinoma,
sve boljoj kirurškoj tehnici i iskustvu, te adju-
vantnoj terapiji, mortalitet se nije smanjio.
U 95 posto slučajeva kolorektalni karcinom je
stečena bolest i zato treba ustrajati na preven-
ciji i ranom otkrivanju te maligne bolesti. Kako
obolijevaju uglavnom osobe starije od 50 go-
dina pa se u razvijenim zemljama sve rizične
skupine stanovništva (pozitivna obiteljska
anamneza, osobe sklone probavnim smetn-
jama, pogotovo one s polipima) redovito pod-
vrgavaju endoskopskim pretragama. Zato se
ne smije zanemariti prve znakove bolesti kao
što su anemija, poremećaji peristaltike (izm-
jena proljeva i opstipacija) i krv u stolici!
28 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
Važnost ranog otkrivanja bolesti
Važnost dobro uzete anamneze i digitorektal-
nog pregleda od velike je važnosti u ranom
otkrivanju bolesti, čija se vrijednost posljed-
njih godina, u poplavi tehničkih pomagala,
zanemaruje.
U dijagnostici malignih procesa debelog cri-
jeva endoskopska pretraga s biopsijom je
nezaobilazna. Svakako je treba nadopuniti
CT, MR ili intraoperacijskim UZV radi uvida
u proširenost bolesti. U posljednje vrijeme
sve se češće koristi pozitronska emisijska
tomografija (PET) u praćenju tijeka bolesti
te otkrivanju recidiva bolesti i metastaza.
Tumorski markeri (CEA i CA 19,9) korisni su
u poslijeoperacijskom tijeku gdje njihovo
povećanje može ukazati na pojavu recidiva ili
metastaza. Sve ove pretrage daju kirurgu uvid
u proširenost malignog procesa i pomažu
planiranje operacijskog zahvata. Međutim
operacijski nalaz i intraoperacijska biop-
sija te patohistološki nalaz su ti koji će sa
sigurnošću reći o stupnju proširenosti karci-
noma. To određuje opsežnost operacijskog
zahvata i vrstu adjuvantnog liječenja te
konačno, prognozu bolesti.
Brojne dugotrajne pretrage
Treba naglasiti važnost prijeoperacijske pri-
preme bolesnika za uspjeh kirurškog liječenja
jer se većinom radi o starijim osobama. Opće
pripreme podrazumijevaju poboljšanje
općeg stanja bolesnika, korekciju anemije,
poboljšanje općeg statusa drugih organskih
sustava (kardiovaskularnog i sl.), korekciju
hidroelektrolitskog statusa te posebno kore-
kciju hipoproteinemije koju nije lako korigi-
rati u kratkom vremenskom roku. Ne smijemo
zaboraviti da su ti bolesnici prije operacije
podvrgnuti brojnim dugotrajnim pretragama
bez adekvatne nutritivne potpore!
Lokalna priprema koja se još primjenjuje sas-
toji se mehaničkog čišćenja te bakteriostatsk-
og i baktericidnog djelovanja na crijevnu
floru. Lokalna priprema ima za cilj smanjenje
broja poslijeoperacijskih komplikacija (infek-
cija, dehiscijencija, itd). Mnogobrojne studije
posljednjih godina pokazuju da ne postoje
veće razlike u broju komplikacija u pacijenata
koji nisu imali lokalnu prijeoperacijsku pri-
premu u odnosu na one koji jesu, u što smo
se i sami uvjerili, te se izbjegavaju drastična
čišćenja.
Na našoj Klinici u posljednjih 5 godina operi-
rano je 364 bolesnika zbog kolorektalnog
karcinoma. Elektivnih zahvata bilo je 273 (65
posto), a hitno je operirano 91 (25 posto)
bolesnika zbog opstrukcije ili perforacije cri-
jeva. Ovako visok postotak hitno operiranih
moguće je objasniti jedino nedovoljno razvi-
jenoj prevenciji bolesti od strane zdravstvenih
službi te niskoj zdravstvenoj prosvijetljenosti
stanovništva jer svjetski statistički podaci po-
kazuju da se samo 10% pacijenata operira u
hitnoj službi.
Operacijski zahvati koji se uglavnom koriste
na našoj klinici su klasični: desna hemikole-
ktomija, lijeva hemikolektomija, segmen-
talne resekcije kolona, prednja resekcija rek-
tuma s uspostavom crijevnog kontinuiteta ili
privremene ili trajne kolostome.
U slučaju ograničenog malignog procesa
donje etaže rektuma radimo nisku anteriornu
resekciju s anastomozom uz pomoć cirku-
larnog staplera, dok se u slučaju uznapredo-
valog procesa odlučujemo na amputaciju
rektuma s formiranjem trajne kolostome uz
resekciju zahvaćenih organa ili radikalni zah-
vat egzenteracije zdjelice.
Minimalno invazivna kirurgija kolona
Kao dio naše sveobuhvatne skrbi, Klinika za
kirurgiju KB Mostar je također uvela mini-
malno invazivnu (laparoskopsku) kiruršku
metodu liječenja malignih bolesti kolona.
Laparoskopska kirurgija koristi posebnu ka-
meru - laparoskop koja prikazuje unutrašnjost
trbušne šupljine. Umjesto jednog velikog
trbušnog reza koji se koristi kod klasičnih ot-
vorenih operacija, ovdje se čini nekoliko sitnih
(5-10 mm) ureza kroz koje se umeću posebno
dizajnirani kirurški instrumenti. (slika 1) Kirurg
izvodi operaciju intraabdominalno koristeći
sliku iz unutrašnjosti trbuha koja se projecira
na zaslonu računala dok se vađenje preparata
i šivanje anastomoze vrši ekstraabdominalno
kroz minimalni rez. (slika 2, 2ipo i 3) U listo-
padu 2009.g. u operacijski blok KB Mostar in-
stalirane su dvije Olympusove „Endo Alpha“
operacijske dvorane koje pružaju najmod-
erniji pristup minimalno invazivnoj kirurgiji
po svjetskim standardima (slika 4,5,6).
Prednosti laparoskopske kirurgije u odnosu
na konvencionalnu kirurgiju su poznati. U us-
poredbi s tradicionalnim, otvorenim operaci-
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
jama, laparoskopske kirurške metode broje: Literatura:
- subjektivno manju postoperativnu bol
- manji postotak infekcije rane 1.Gellad ZF, Provenzale D: Colorectal cancer,
Gastroenterology 2010; 138(6):2177-90
- kraći boravak u bolnici
2. Hemandas AK et al Laparoscopic Colorectal
- manje postotak postoperacijskog adhe-
Surgery Produces Better Outcomes for High
zivnog ileusa
Risk Cancer Patients Compared to Open Sur-
Poseban oblik endoskopskih zahvata pred- gery. Annals of Surgery. 2010;252(1):84-89.
stavlja transanalna endoskopska mikrokirur-
3. Buunen M, Veldkamp R, Hop WC, et alfor the
gija (TEM) uz pomoć Wolfovog endoskopa
Colon Cancer Laparoscopic or Open Resec-
koja omogućava lokalno uklanjanje niskih
tion Study Group. Survival after laparoscopic
anorektalnih polipa i karcinoma in situ te pali-
surgery versus open surgery for colon cancer:
jativne zahvate uznapredovalih karcinoma.
long-term outcome of a randomised clinical
(slika 7)
trial. Lancet Oncol 2009; 10: 44-52
4. Jayne DG, Guillou PJ, Thorpe H, et alfor the
Poslijeoperacijske komplikacije svrstavamo UK MRC CLASICC Trial Group. Randomized
u rane i kasne. Rane komplikacije uključuju trial of laparoscopic-assisted resection of
infekcije rane i dehiscencije anastomoze, colorectal carcinoma: 3-year results of the UK
koje, ovisno o općem organskom statusu i MRC CLASICC Trial Group. J Clin Oncol 2007
opsegu dehiscencije, zahtijevaju reoperaciju
5. Savvas Papagrigoriadis: Transanal endo-
s izvođenjem privremene kolostome. Kasne
scopic micro-surgery (TEMS) for the manage-
komplikacije uključuju disfunkcije motiliteta
ment of large or sessile rectal adenomas: a
crijeva ili razvoj adhezivnog ileusa. Ukupni
review of the technique and indications. Int
mortalitet operiranih pacijenata je 7%. Posto-
Semin Surg Oncol. 2006; 3: 13.
tak ranih komplikacija se kreće, kao i u svjets-
koj literaturi, oko 8% dok je postotak kasnih
komplikacija zanemariv.
Veliki broj bolesnika javi se tek kad je bolest uznapredovala, u stanju
ileusa ili perforacije debelog crijeva.
29
 Klinička bolnica Mostar nabavila nove dijagnostičke uređaje
Piše: Marija Medić
Photo: Stojan Lasić
S ciljem pružanja što boljih i kvalitetni-
jih usluga Klinička bolnica Mostar je ti-
jekom 2010. godine nabavila dva nova
aparata.U Klinici za unutarnje bolesti s
Centrom za dijalizu KB Mostar kupljen je
novi suvremeni aparat za gastroskopiju,
dok je Odjel za radiologiju dobio najnovi-
ji digitalni mamograf marke Siemens.
Prim. prof. dr. sc. Monika Tomić, dr.med.,
predstojnica Klinike za unutarnje bolesti,
ističe da je nabavka novog aparata bila
neophodna jer je stari bio u kvaru po-
sljednja tri mjeseca.
Zahvala RMC-u
- Ovdje bih posebice željela zahvaliti
RMC-u „Dr.Safet Mujić“ koji su nam u
ovom razdoblju kad je naš aparat bio
u kvaru izišli u susret i primili sve naše
hitne pacijente - navodi dr.Tomić. Dodaje
da je suradnja bila jako dobra na čemu
im je ona duboko zahvalna. - Ovdje se
30 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
radilo o jako važnim stvarima i neopi-
sivo nam je bitno da su nam izišli u sus-
ret - kazala je dr.Tomić. Novi gastroskop
stoji oko 140.432 KM. Radi se o video
- ga stroskopu. Novac za kupnju osig-
urao je Zavod za zdravstveno osiguranje
Hercegovačko-neretvanske županije od
prikupljene participacije. Iako se radi o
suvremenom aparatu koji će omogućiti
mnogo brže preglede i točniju dijag-
nozu, kao i učinkovitije liječenje, metoda
pregleda je ista.Naime, gastroskopija je
za većinu ljudi jako neugodan pregled,
jer se mora progutati sonda. Međutim,dr.
Tomić tvrdi da je načelo pregleda isto
te da nema drugog način njegovog
obavljanja.-Pregledi će biti brži.Možda je
sonda nešto malo uža nego kod starijih
aparata,ali je nažalost načelo isto jer je
nemoguće na drukčiji način to napraviti.
Sreća je da su pregledi brzi i da zbilja ima-
mo jako dobro izvježban kadar - kazala
je dr.Tomić. Osim što se koristi za gas-
troskopiju, aparat ima i dodatne funkcije
poput odstranjivanja polipa, zaustavljan-
ja krvarenja…
Snimke se više ne nose od
liječnika do liječnika, a video -
gastroskop uklanja polipe
Novac za kupljene aparate
izdvojili su bolnica i Zavod
zdravstvenog osiguranja
Hercegovačko-neretvanske
županije od participacije
građana ove županije
I dok je aparat za gastroskopiju odmah
po nabavci stavljen u rad,za korištenje
digitalnog mamografa bilo je potreb-
no proći izobrazbu. Glavni medicinski
tehničar Odjela za radiologiju KB Mo-
star Predrag Pehar ističe da novi aparat
omogućava digitalnu sliku.
Bolja dijagnostika
Ima veći film, slika se može okretati,
odnosno novi aparat nudi mogućnost
manipulacije slikom što stariji aparat
nije omogućavao. Stariji aparati su davali
mogućnost dobivanja samo jedne dis-
pozicije. Ovaj aparat omogućava mno-
go bolju dijagnostiku - navodi Pehar.
Nabavku ovog aparata za digitalnu sliku
u cijelosti je, kako doznajemo, financirala
Klinička bolnica Mostar.
Umrežavanje bolnice
Osim mamografa za digitalnu sliku koji je
kupljen na Odjelu radiologije, KB Mostar
je nabavila još tri aparata koji su umreženi
s novim aparatom, a sve radi bržeg i jed-
nostavnijeg uspostavljanja dijagnoze.
- Bit će umrežena čitava bolnica.U sva-
kom trenutku,svaku sliku koju napravi-
mo na mamografu moći će vidjeti drugi
odjeli,odnosno liječnici u bolnici.Tako
da će se izbjegavati pravljenje filmova i
nošenje snimaka od liječnika do drugog
u KB Mostar - kazao je Pehar.
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010. 31
 Privatnost i tajna
Piše: Boris Kovač
Photo: Andrija Lončar
Privatnost
Često smo u prilici čuti kako su neki podaci
privatni ili povjerljivi. Privatnost (lat. privatus,
koji pripada jednoj osobi, osobni) upućuje na
pojedinačne značajke - ljudske osobine kao
što su privatnost misli, osjećaja, zatim na nu-
trinu ljudskog doživljavanja te na sve ono što
neka osoba želi u sebi zadržati kao skriveno
- izvan dosega javnosti. Zato se sve ono što
pripada jednoj osobi, u smislu osobnog i
vlastitog u njoj skrivenog može definirati kao
privatno. Upotreba riječi privatnost nosi u
sebi isključenje javnosti i poštivanje ljudske
intimnosti.
Privatnost ima vrlo važnu ulogu u životu svak-
og čovjeka, stoga zahtijeva stalnu procjenu
uvažavanja kod predstavnika profesija ko-
jima ljudi povjeravaju svoju privatnost. U sebi
sadrži tri značenja koja sebe međusobno do-
punjuju. To su: fizička privatnost, informativ-
na privatnost i privatnost odlučivanja. Sva tri
značenja imaju podjednaku ulogu u zdravst-
venoj službi i zdravstvenoj skrbi:
Fizička privatnost predstavlja potrebu
čovjeka da bude zaštićen, privatan, on i
njegovo tijelo od pogleda svih onih kojima
on nije dopustio da ga gledaju. Izlaganje os-
obe javnosti, primjerice u slučajevima prat-
nje pacijenata s odjela na odjel bez prikladne
odjeće, razgovor o bolesti i stanju tijela pred
trećom osobom ili razgovor o pacijentu i stan-
ju njegova tijela vođen na način da se pacijent
može prepoznati, obavljanje pregleda s paci-
jentom bez zaštitnog paravana, dodiri tijela
bez objašnjenja zašto su potrebni, uzimanje
krvi ili neke druge izlučevine s ciljem testi-
ranja neke bolesti i uključivanje pacijenta u
istraživanje bez njegove suglasnosti - početni
su oblici nebrige i neuvažavanja fizičke privat-
nosti pacijenata. Prepuštajući svoje tijelo
liječnicima, medicinskim sestrama, radiolozi-
ma, laborantima, fizioterapeutima i drugim
zdravstvenim djelatnicima pacijent prepušta
sebe u cjelini, svoju kompletnu osobnost.
Trebala bi to biti početna misao s kojom bi
zdravstveni djelatnici započinjali kontakt s
pacijentima.
Informativna privatnost svoje sinonime
ima u tajnosti i anonimnosti. Može se reći
ljudskoj potrebi za skrivanje podataka čije
bi odavanje upućivalo na otkrivanje osobe
koja se iza tih podataka “krije”. Smještena
u područje medicine informativna privat-
nost se tradicionalno veže uz podatke koje
liječnik ili neki drugi zdravstveni djelatnik
sazna ili “otkrije” u kontaktu s pacijentom.
Uz to, danas, ona obuhvaća svaki podatak i
informaciju o pacijentu u medicinskom tret-
manu, dijagnostičkom postupku i kliničkim
istraživanjima čijim bi se odavanjem dovela u
pitanje privatnost pacijenta. U tu skupinu po-
dataka spadaju svi oni podaci koji se unose u
32 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
“karton”, druge oblike medicinske dokumen-
tacije, kao i oni koji se koriste za predstavl-
janje slučajeva, objašnjenje tijeka i posljedica
bolesti u nastavi, stručnim i znanstvenim
skupovima te javnosti. Iznošenje bilo koje
informacije o pacijentovu stanju potpomog-
nuto audio i vizualnim sredstvima zahtijeva
zaštitu svakog podatka s kojim bi se mogla
prepoznati osoba čiji se slučaj predstavlja.
Privatnost odlučivanja proizlazi iz nave-
denih oblika privatnosti. Razumijeva se kao
slobodan odabir u svezi s osobnim i intimnim
konstitutivnim dijelovima svakog privatnog
života osobe. To je privatnost koja upućuje na
slobodu osobe da odluči u skladu s njezinim
vlastitim shvaćanjem sebe, oslobođene od
bilo kojeg oblika prisile ili utjecaja “sa strane”. U
zdravstvenoj skrbi izražava se kao dopuštenje
pacijentu da slobodno odluči o prihvaćanju
ili neprihvaćanju medicinskog tretmana,
intervencije, postupaka, te sudjelovanju u
istraživanju. Privatnost odlučivanja uvedena
je u javnu raspravu u povodu pravne regulaci-
je pitanja pobačaja, odnosa prema terminal-
nim bolesnicima, bolesnicima u trajnom veg-
etativnom stanju, zatim, problema surogat
majčinstva, prokreativnih tehnika, upotrebe
kontracepcije, malodobničkih trudnoća,
eksperimentalne upotrebe lijekova, prodaje
organa i tkiva za transplantaciju.
Tajna
Ako tajnu prihvaćamo kao sve ono što je
vezano uz čovjeka, njegov unutarnji svijet i
sve ono što čovjek ne želi da se bez njegova
dopuštenja o njemu zna onda tajna u sebi nosi
poruku nužne zaštite njenog neovlaštenog
otkrivanja. Prirodom posla ta zadaća pripada
pravu i sudskoj praksi.
Kontakti sa službama i profesijama nastalih
radi zadovoljavanja egzistencijalnih potre-
ba ljudi u velikom broju slučajeva dovode
čovjeka u situaciju nužnog odavanja tajnih
dijelova osobnosti. Doveden u položaj u ko-
jem ga životna potreba prisiljava odavati os-
obnu nutrinu, čovjek osjeća potrebu i očekuje
da bude zaštićeno ono što je prisiljen o sebi
odati. Koliko će se od očekivanoga ostvariti
ovisi, na jednoj strani o spremnosti profesion-
alca da znanje o privatnosti i tajnosti uvaži
i primjeni u profesionalnim kontaktima te
da u njima izgradi odnos poštovanja prema
čovjeku i njegovoj osobnosti.
Razlozi za odavanja privatnosti i zdravst-
vene tajne
Liječnička tajna je jedan od neophodnih uv-
jeta uspostavljanja odnosa između liječnika i
pacijenta. Iako se u modernom dobu tajnost
podataka promatra kao jedno od temeljnih
prava pacijenata, postoje životne situacije
koje liječnike i druge zdravstvene djelatnike
ne obvezuju apsolutno. Najčešće je riječ o
situacijama u kojima dolaze u sukob indi-
vidualna prava pacijenata s pravima drugih
osoba ili je riječ o sukobu prava pacijenta
i društvenog dobra. Za područje medicine
interesantna su tri razloga: pristanak osobe,
zajedničko dobro i šteta trećim osobama.
Liječnik ili drugi zdravstveni djelatnik
oslobođen je šutnje u svim slučajevima u ko-
jima pacijent pristaje na iznošenje njegovih
podataka privatne naravi. Temeljnu pret-
postavku za objavu podataka čini kompati-
bilnost pacijenta. Pod njom se podrazumi-
jeva da je pristanak za odavanje osobnih
podataka dao svjestan, punoljetan i duševno
zdrav pacijent. Ovaj vid odavanja tajne svo-
je uporište ima u pravu svakog čovjeka da
raspolaže svojim vlastitim dobrom.
Zajedničko dobro - odnosi se na situacije u
kojima šutnja i neodavanje podataka o po-
jedincima predstavlja opasnost i rizik za za-
jednicu. To su realni slučajevi u kojima zaštita
zajednice ima prednost pred privatnosti paci-
jenta. Međutim, važno je naglasiti da i u tim
slučajevima medicinski i zdravstveni djelat-
nici ne odaju podatke izravno u javnost nego
se obraćaju odgovarajućim institucijama i
službama koje mogu pomoći u rješavanju
određenog problema. Najčešće je riječ o so-
cijalnoj skrbi, policiji, odvjetništvu, sudovima-
institucijama i službama čije članove isto tako
obvezuje profesionalna tajna.
Treći razlog - šteta trećim osobama - pre-
poznajemo u slučajevima i situacijama u
kojima šutnja nanosi štetu nedužnim trećim
osobama. Najčešće je riječ o situacijama
koje su već riješene zakonom - prenošenje
spolnih i zaraznih bolesti, ukoliko je osoba
nasilna i predstavlja opasnost na radnom
mjestu i obitelji, ukoliko joj psihofizičke spo-
sobnosti ne dopuštaju dalje obavljanje javne
djelatnosti te dovodi u pitanje živote drugih
ljudi. I za te slučajeve važi isto profesionalno
pravilo odavanja privatnih podataka kao i u
slučajevima prijetnje zajedničkog dobra.
Na kraju valja istaknuti da postoji stajalište po
kojem obveza šutnje prestaje odlukama su-
dova ili javnim izjavama predstavnika službi
koje skrbe o javnoj sigurnosti zajednice.
Budući da navedene institucije iznose samo
jedan dio privatnosti i tajnosti pacijenata,
onaj najnužniji, vezan uz odgovarajuću od-
luku ili izjavu za očekivati je da će sve ono što
nije izrečeno, a ima razinu zaštite privatnosti
i neodavanja tajne ostati obvezom šutnje
medicinskih i zdravstvenih djelatnika.
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010. 33
 Premijerno ekipa mostarskoga CUM-a
na CroRescue u Šibeniku
Piše: Ana - Marija Dedić
Photo: Pismohran CUM-a KB Mostar
Zagreb- Šibenik - Po prvi puta ekipa
mostarskoga Hitnog bolničkog pri-
jama, popularnog CUM-a Kliničke
bolnice Mostar sudjelovala je na VIII.
Međunarodnom natjecanju CroRes-
cue 2010., ekipa Hitne medicinske
pomoći,koje se održavalo 15.,16. i
17.svibnja 2010.godine u Zagrebu(u
prostorima Zagrebačkog Velesajma) i u
drevnom Krešimirovom gradu Šibeniku,
na lokalitetima Solaris Hotels Resorta.
Zahvala ekipi iz Prištine na logističkoj
potpori
Kako saznajemo u sklopu
Međunarodnog Sajma medicine,farm
acije,rehabilitacije, analitike,optike i
dentala Medicina i tehnika Zagrebačkog
Velesajma održan je središnji događaj
34 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
projekta CroRescue 2010. U organizaciji
natjecanja, te ostalim događanjima u
sklopu projekta CroRescue, sudjelovale
su brojne ustanove čija je djelatnost
povezana s tematikom spašavanja.
Podsjetimo glavni organizator je bio
Zagreb Holding,a na premijernom
natjecanju u Šibeniku mostarsku ekipu
su predstavljali:Kristina Šimović,dr.
med.,Maja Lukenda,glavna sestra
CUM-a i medicinski tehničari:Zoran
Berić i Dario Jozić.U razgovoru i doj-
movima iz Lijepe naše ne kriju svoje
oduševljenje uspostavom suradnje
s kolegama,razmjenom iskustava,a s
obzirom kako je ovo šibensko bilo nji-
hovo prvo vatreno krštenje svojevrsnu
potporu im je pružila ekipa kolega
iz Prištine(Republika Kosovo),koji su
im posudili vozilo i torbe. - Bilo je
odlično,prezadovoljna sam,ističe Kris-
tina Šimović,dr.med,,koja je dio svoje
specijalizacije iz urgentne medicine
koncem godine odradila u dalekoj
Canadi. U Šibenik su stigle kolege iz
Rijeke,koji imaju dvadesetpetogodišnje
iskustvo iz pružanja hitne medicinske
pomoći, ekipa s KBC-a Rebro,potom iz
ustanove za hitnu medicinsku pomoć
iz Heinzlove,iznimno iskusne i dobro
opremljene kolege iz Prištine, te brojni
instruktori i edukatori koji tijekom go-
dine organiziraju tečajeve iz te oblasti,a
koji su,uz ostale,pohađali i Mostarci.
Šimović i Lukenda posebice zanimljivim
ističu iskustva iz Rumunjske,koja nije
tako davno zakoračila u elitno društvo
Europske unije(i dan - danas 30 posto
njezinog pučanstva je bez električne
energije), ali je uz potporu i projekte
dovedeno
do savršenstva i fantastičnih radnih uv-
jeta. Donosimo i popis najboljih.
ZAGREB, 15. svibnja 2010., Zagreb -
Zagrebački velesajam
1. mjesto USTANOVA ZA HMP ZAGREB
(dr. Mirna Kikec, Tomislav Radivoj, Stj-
epan Čerti)
2. mjesto USTANOVA ZA HMP SPLITSKO -
DALMATINSKE ŽUPANIJE
(dr. Toni Kljaković - Gašpić, Goran Karna,
Petar Marasović)
3. mjesto DOM ZDRAVLJA SLAVONSKI
BROD
(dr. Gorana Maljković, Krešimir Vučković,
Nino Čavčić)
ŠIBENIK, 16. i 17. svibnja 2010.,
Šibenik - Solaris
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
1. mjesto USTANOVA ZA HMP SPLITSKO - Istoga tjedna,dok je ekipa CUM-
DALMATINSKE ŽUPANIJE a sudjelovala na natjecanju u
Šibeniku,dvije naše liječnice prim.
(dr. Toni Kljaković - Gašpić, Goran Karna,
Ružica Biloš,dr.med. i v.d. voditeljice
Petar Marasović)
Hitnog bolničkog prijama i prim.Edita
2. mjesto USTANOVA ZA HMP ZAGREB Bjelanović,dr.med. sudjelovali su u Opatiji
(dr. Mirna Kikec, Tomislav Radivoj, Stj- bajnoj na Kongresu anesteziologa.
epan Čerti) Sve to,zajednički ističu i one i ekipa iz
CUM-a, zahvaljujući razumijevanju i
3. mjesto DOM ZDRAVLJA SLAVONSKI potpori ravnateljstva Kliničke bolnice
BROD Mostar na čelu s prof.dr.sc. Antom
(dr. Gorana Maljković, Krešimir Vučković, Kvesićem,dr,med.,ravnateljem.
Nino Čavčić)
UKUPNI POBJEDNIK:
USTANOVA ZA HMP ZAGREB
(dr. Mirna Kikec, Tomislav Radivoj, Stj-
epan Čerti)
Potpora ravnateljstva KB Mostar i
voditeljice Biloš
35
 Kina slikom i riječju našeg mladog liječnika
Autor i photo: Vladimir Jegdić. dr.med.
Jednog utorka na Kliniku za pedijatriju u
Mostaru stigla je obavijest da Vlada Narodne
Republike Kine poziva dva liječnika iz Bosne
i Hercegovine da sudjeluju na seminaru o
liječenju životno ugrožene djece. Prijavio sam
se, odabrali su me i avantura je počela.
U kineskom Veleposlanstvu tijekom postupka
izdavanja vize upoznao sam svoju suputnicu,
pedijatricu Indiru Delihasanović iz UKC Sara-
jevo.
Preko Sarajeva, Beča i Pekinga stigli smo u
Changsha glavni grad kineske pokrajine Hu-
36 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
nan jedne od 22 kineske pokrajine. Grad ima
sedam milijuna stanovnika, a pokrajina 69
milijuna. Dječja bolnica Hunan smještena u
samom središtu Changsha referentni je cen-
tar za liječenje dječjih bolesti ove pokrajine
i bila je mjesto održavanja tromjesečnog
seminara. Bolnica na svoja 22 odjela ima 1
800 kreveta od kojih 250 u jedinicama inten-
zivnog liječenja, upošljava 284 liječnika, oko
800 sestara i 300-tinjak ostalog osoblja na 14
katova na vrhu koje je bio i naš smještaj. Soba
dvokrevetna s toaletom, televizorom s 40
samo kineskih kanala, internetom sa zabran-
jenim facebookom i youtubeom odmah daju
jasnu sliku zemlje u koju sam došao. Dan
poslije mi se pridružio cimer Andrew liječnik s
Grenade, male države iz karibskog otočja čija
su mi iskustva s Kube, gdje je studirao medic-
inu, bila od velike pomoći u shvaćanju načina
razmišljanja u Kini. Bili smo dio tima od 33
liječnika iz 16 zemalja svijeta s pet kontinenata
koji su sudjelovali na seminaru.
Teorijski i praktični dio seminara
Teorijski dio seminara obuhvaćao je urgentna
stanja u pedijatriji, organizaciju zdravstvenog
sustava u Kini, organizaciju mreže transporta i
zbrinjavanja životno ugrožene dijece.
Tijekom praktičnog dijela nazočili smo op-
eracijama srčanih mana na otvorenom srcu,
interventom zatvaranju srčanih pogrješaka,
operacijama na ORL odjelu, biopsijama bu-
brega te aktivno sudjelovali u svakodnevnom
liječenju djece.
U sklopu edukacije posjetili smo ljetni kamp za
pretilu djecu, tvornicu lijekova za tradicional-
nu kinesku medicinu. Sudjelovali smo u siste-
matskom pregledu predškolske djece, posjetili
odjel tradicionalne kineske medicine te završili
APLS program.
Posao non - stop
Da je Ekrem Jevrić taksirao po Kini vjerojatno
bi mu pjesma išla poso, poso, poso, poso jer
Kinezi imaju deseto satno radno vrijeme na-
kon kojeg samo sretnici mogu ići kući a većina
ostaje još 3 - 4 sata zbog ogromnog broja paci-
jenata. Tamošnji pedijatri se susreću s istim
bolestima kao i naši izuzev epidemije hand
foot mouth bolesti izazvane virusom zbog
koje su ispunjeni svi kapaciteti infektološkog
odjela kao i jednog pedijatrijskog odjela inten-
zivne njege.
Osim zapadne medicine u bolnici postoji i
odjel tradicionalne kineske medicine koja se
tretira kao jedna vrsta specijalizacije što znači
da osoba koja se bavi tom vrstom liječenja
mora završiti Medicinski fakultet. Poznato
je da Kinezi jako puno drže do tradicije tako
da se rijetko dogodi da isti datum slave neki
praznik kao i zapadni svijet. Primjerice imali
su Valentinovo u kolovozu. Zanimljivo je da se
90 posto poroda dovrši carskim rezom, zbog
vjerovanja roditelja da će dijete biti uspješnije
u životu ako se rodi na određeni nadnevak.
Kineska populacija i dalje raste, iako je zakon o
pravu na jedno dijete na snazi od 1980.godine,
jer isti vrijedi samo za gradska područja.
Kako smršavjeti deset kilograma u tri mjeseca
postalo je jasno kad sam prvi put probao kinesku
hranu. Recept glasi:tri obroka dnevno, ne jesti kruh
niti slastice i puno se kretati. Uspjeh je zajamčen.
Riža i kukuruz su osnovne namirnice, hrana je pi-
kantna ,ljuta, a obroci mali (osim za Azijate).
Standard je sličan našem uz činjenicu da u svakoj
trgovini osim prehrane možete pregovarati o ci-
jeni proizvoda i na je taj način sniziti i do 70 posto
što smo na žalost doznali tek zadnji mjesec našeg
boravka.

Drug Mao kao božanstvo

Osim stručne izobrazbe imali smo malo vremena i

za turistički obilazak ove pokrajine. Posjet mjestu
Zhang jia je zasigurno nešto što se ne zaboravlja.
Donedavno slabo posjećeni nacionalni park preko
noći je postao najtraženije turističko odredište na-
kon što su snimljene slike prirode korištene u filmu
Avatar. U blizini se nalazi i južni kineski zid dug oko
300 kilometara.Posjetili smo Shao shan rodni grad
i kuću Mao Ce Tunga prema kojem se u Kini od-
nose kao prema božanstvu.
Kinezi su se predstavili kao jako dobri domaćini
koji poštuju tradiciju ali se velikim koracima
približavaju Zapadu.

glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010. 37
 Zdravstvo u očima medija
Piše: Ivana Brkić - Ćubela Bitno je i (za)voljeti medicinu.
Photo : Privatni pismohran Iako bi, kako i svi ljudi i ustanove, i bolnički
centri željeli da se o njima piše samo kada
Pratiti zdravstvo u medijima zahtjevno je i su u pitanju pozitivne stvari, u novinarstvu to
velik izazov. Ali to je i jedna od najosjetljivijihnije moguće. Upravo kada je o tome riječ, u
tematika, u što sam se i sama uvjerila u Kliničkoj bolnici Mostar uvijek su odgovarali
svome dugogodišnjem novinarskom iskust- na sva pitanja. Kada se nije uspjelo stupiti
vu. Nije isto pratiti sretne i tužne događaje u kontakt s nekim liječnikom, za odgovor
kojih, nažalost, mora biti. Treba znati ostati su uvijek bili spremni iz Ureda za odnose s
objektivan i u najtežim trenucima, premda javnošću KB-a. No i liječnici bi trebali znati
sam se i sama s tužnim životnim sudbinama
mogla poistovjetiti. No, najvažnije je - doći do
Zdravstvo je medijski zahtjevno za
prave istine i imati sve strane u svojoj priči, pratiti, ali čitatelji vole zdravstvene
kako to mi u novinarstvu nazivamo. Podjed- teme.
nako važno je i imati ‘izvore’ u zdravstvenim
ustanovama, ali i postići, što je danas vrlo da je puno bolje komunicirati s medijima i
teško, da liječnici i drugo medicinsko osoblje dati svoje viđenje stvari, jer u suprotnome,
zadobiju tvoje povjerenje. zbog pomanjkanja činjenica, može se do-
goditi i iskrivljivanje istine što, opet, može
No, s godinama rada, stalnim kontaktima i dovesti do dalekosežnih posljedica. Bitno je
susretima, strpljenjem te istinitim i objek- i da mediji pravodobno dobiju informaciju
tivnim izvješćivanjem, to mi je uspjelo (a jer primjerice kada radite za dnevne novine njihovih propusta... Sve u svemu, koliko je
bez toga se ne bi mogle napraviti mnoge odgovor ne možete čekati danima ako je god složen zdravstveni sustav, toliko je
priče). S druge strane, što i mlađim kole- u pitanju hitan događaj. Naravno, puno je složeno i njegovo medijsko praćenje. I opet
gama savjetujem, ako ste se odlučili pratiti lakše izvješćivati o pozitivnim stvarima u bih istaknula, istina i povjerenje su najvažniji
zdravstvo u medijima, onda morate puno zdravstvu, uspjesima. A čitatelji, pak, prema ako se upustite pratiti ovu tematiku...
učiti i puno čitati - o bolestima, simptom- svim istraživanjima, veoma vole zdravst-
ima, uzročnicima,posljedicama..., biti poput vene teme. I ne biste vjerovali koliko onda
nekog liječnika laika (kako se sa mnom često zovu u redakciju. Reagiraju na brojne napise.
znaju našaliti i moje redakcijske kolege). Hvale uspjehe liječnika, ogorčeni su zbog

Sestrinstvo

Još od malena sam znala da ću biti medicinska sestra

Autorica: Ivona Ljevak, dipl. med. sestra, Klinika za infektivne bolesti KB Mostar
Photo: Privatni pismohran
U životu smo,vjerujem, svi već
predodređeni za životni poziv i na nama
je da ga prepoznamo u sebi, prihvatimo
i dostojno provedemo. Tako sam i ja od
malena živeći u obitelji okružena medi-
cinskim osobljem znala da moj put vodi
upravo tim smjerom. Možda u početku nisam
bila ni svjesna ljudske i humane dimenzije
mog poziva, ali duboko u mojoj svijesti je
bila činjenica da je to jedan od načina da
dokažem i pokažem sebe, a ujedno ostvarim
taj minimum ljudskog življenja u kojem ne
živimo samo sebe.
Moje dosadašnje školovanje me dovelo do
mjesta glavne sestre u Klinici za infektivne
bolesti KB Mostar gdje se i danas trudim
ostvariti zadane zadaće u skladu s propisima
zvanja, te da se i dalje stručno usavršavam.
Uspješno raditi ovaj posao podrazumijeva
profesionalnost, stručnost, strpljivost, i dobru
komunikaciju. Naime, glavna sestra koordinira
sestrinsku aktivnost u bolničkom okruženju
i ocjenjuje proces provođenja zdravstvene
njege bolesnika.Također, glavna sestra vrši
nadzor prostora u ambulantnom i staciona-
rnom dijelu klinike kako bi bila sigurna da
su zadovoljeni svi propisani uvjeti, kako za
rad medicinskog osoblja tako i za udobnost
bolesnika. Ona ima značajnu ulogu u poduzi-
manju mjera za osiguranje pravilne prehrane
bolesnika. Nadalje, glavna sestra ima brojne
administrativne dužnosti, a to su orga-
nizacija radnog vremena medicinskih sestra,
arhiviranje službenih dokumenata, nadzi-
ranje potrošnje i nabave lijekova i potrošnog
materijala. Uz sve navedeno usklađuje rad u
prijamnoj ambulanti s radom u stacionarnom
dijelu klinike, organizira edukaciju sestara
te je mentor pripravnicima i studentima
Fakulteta zdravstvenih studija.
U našem svakodnevnom radu postoji visok
rizik profesionalne izloženosti zaraznim boles-
tima, stoga dosljedno provodimo standardne
mjere zaštite.
Glavna sestra je član Stručnog kolegija i
nazoči jutarnjim sastancima klinike, ak-
tivno sudjeluje u viziti. Budući da naš poziv
uključuje rad s ljudima postajemo neminovno
dio i njihovog cjelokupnog života. Nerijetko
se događa da pomažemo bolesnicima s
teškim socioekonomskim statusom te se
tako naše drage sestre: Slavica, Matija, Nada,
Jadranka, Zdravka, Ankica, Marina, Maja, Mari-
jana, Šejla, Zorana, Ivana, Maja, Inga brinu da
takvi bolesnici odu s naše klinike zadovoljni i
da dožive jedno lijepo iskustvo tople ljudske
riječi i nesebične pomoći. Naravno, sve to uz
potporu liječnika koji čine sve da ljudski život
bude na prvom mjestu.
Da nema te ljubavi i entuzijazma s kojim svak-
oga dana moje kolegice, kolege i ja ulazimo u
bolnicu ne bi bilo ni uspjeha koje bilježi naša
zdravstvena ustanova Klinička bolnica Mostar.

38 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
Članovi Udruge
Specijalne policije
HR HB darivali krv

Text i photo: Ana - Marija Dedić

Mostar-U organizaciji Udruge Specijalne policije HR HB u sri-

jedu,16.lipnja 2010. godine u prostorima Zavoda za transfuzi-
ologiju Kliničke bolnice Mostar organizirana je akcija darivanja
krvi.

Odaziv dobar-aktivnosti kontinuirane

Prema riječima Dalibora Babića,koordinatora za akcije
darivanja odaziv je bio dobar, a akcija je osim Kliničke bolnice
Mostar,organizirana i u : Županijskoj bolnici Livno, bolnici
u Novoj Biloj i Županijskoj bolnici u Orašju. Dr. Sanja Klarić,
specijalist transfuziolog i voditeljica Odsjeka za imunohema-
tologiju tom prigodom ukazala je na dobru suradnju članova
Udruge i Zavoda za transfuziologiju KB Mostar.

glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010. 39

U svim civiliziranim zemljama, posebice u
onim sa razvijenom industrijom, susrećemo
se sa začuđujućom pojavom: razvijena i
dobro organizirana zdravstvena zaštita
i visoko razvijena medicinska služba ne
mogu bitno smanjiti broj oboljenja. U nekim
industrijaliziranim zemljama stanje je upravo
obrnuto: broj oboljelih veći je danas nego
što je bio jučer. Kako objasniti tu paradok-
salnu okolnost? Odgovor je samo jedan
- stres. Stres postoji od postanka života ali
posljednjih desetljeća posebice dobiva svoje
značenje. Suvremeni tempo života tjera nas
da zapostavljamo naše tijelo, a s druge strane
da prekomjerno opterećujemo našu psihu.
Pojam stres je engleskog podrijetla i
označava napor, pritisak, povišenje tlaka
zbog duševne uzbuđenosti, duševno ili
tjelesno opterećenje organizma i odatle
iscrpljenost.
Stres je poremećaj homeostatske ravnoteže
organizma, koji teži da se adaptira na taj
način, da se poremećena ravnoteža us-
postavi. Stres je stanje akutne tenzije u ko-
jem se nalazi organizam i koje ga primorava
da sva obrambena sredstva stavi u pogon da
bi se suočio s nekom ozbiljnom situacijom.
Stresna situacija - pojava neočekivanog
događaja utiče na značajne promjene u
ravnoteži, te dovodi do bitnijih promjena u
strukturi funkcioniranja ličnosti. Za razliku od
mnogih drugih živih bića čovjek se ne rađa
dovoljno pripremljen za svijet u kojem će
živjeti.
Svaki vanjski događaj i situacija
koja djeluje na organizam i prijeti
poremećajem njegove tjelesne, duševne
40 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
i socijalne ravnoteže može se nazvati
stresorom. Prema jačini i posljedicama
koje ostavljaju stresori mogu biti: (1) mali ili
svakodnevni (svađe u obitelji ili na radnom
mjestu, gužva u prometu, nedostatak novca,
zagađenost zraka, zemlje, vode, “utrka sa
novcem i vremenom”, raskorak između želja
i mogućnosti i td.), (2) veliki životni (smrt
bliske osobe, razvod braka, gubitak posla
i td.) koji se ne događaju svakodnevno i
uzrokuju značajnu patnju ali se većina ljudi
ipak može nositi s njima i (3) psihotraumatski
životni-katastrofični (teško zlostavljanje,
otmica, silovanje, gladovanje, odvođenje na
lažno strijeljanje, potres, poplava i td.) koji
kod većine ljudi mogu uzrokovati dugotrajne
posljedice po zdravlje. Općenito govoreći
stresori mogu biti biološki, psihološki i soci-
jalni. Ukoliko je stres jak ili ako je djelovanje
stresora dugotrajno može doći do iscrpljenja
organizma i razvoja bolesti jer organizam
postaje neotporan. Prejak ili slab, odnosno
neprimjeren stresni odgovor može dovesti
do različitih tjelesnih bolesti i duševnih
poremećaja. Stres je interakcija između os-
obe i okoline i vrlo je važna individualna per-
cepcija i kognitivna procjena u određivanju
dugoročnog razrješenja posljedica stresa.
Svaki čovjek ima slabu točku tj. jedan
naročito osjetljiv organ. Nekom je to psiha,
nekom želudac, nekom pluća, nekom krvne
žile... Ti su organi najslabije karike u lancu
ljudskog organizma, pa se štetno djelovanje
stresa prije svega ogleda na njima. Koliko je
do danas poznato, to se odnosi na većinu
bolesti pa i na rak. Sve bolesti slabe otpor-
nost prema stresorima i uvjetuju jaču i sa
nepovoljnim ishodom stresnu reakciju.
Kako se
sačuvati od
stresa?
Piše: doc.dr.sc.Dragan Babić,
dr.med.
Photo: Andrija Lončar
Dobra socijalna potpora, sređena obiteljska
situacija, povoljno ekonomsko stanje štite
osobu u stresogenim uvjetima. I obratno. Do-
kazan je značajan utjecaj stresa na sljedeće
bolesti: visok krvni tlak, infarkt srca, bron-
hijalna astma, čir na želucu i dvanaestercu,
kožne alergije, prolivi, glavobolje, depresija,
anksiozni poremećaj, seksualni poremećaji,
nesanica, prehlada, probavne smetnje, bol u
leđima i vratu, artritis.
Stres je neotuđiv dio našeg života. Do bolesti
može dovesti dugotrajan i intenzivan stres.
Svaki stres ne dovodi do oboljenja. Količina
stresa koju čovjek može zdravo podnijeti zna
biti i korisna i zna mobilizirati čovjeka, učiniti
ga spremnijim za borbu i akciju. Napor i
“koristan stres” jačaju i čeliče čovjeka, ne daju
mu da se uspava postane trom i nemoćan.
Bez određene količine stresa ne možemo biti
zdravi i ne možemo se razvijati. Ta količina
je za svakog čovjeka drugačija i svatko mora
odrediti svoje granice.
Simptomi stresa se najčešće očituju
kroz pojačanu napetost, preosjetljivost,
razdražljivost, nesigurnost, umor, iscrpljen-
ost, a mogu biti prepoznati i kod česte
glavobolje, pojave podočnjaka, bolova
oko srca, višku kilograma, prekomjernom
pušenju i pijenju alkoholnih pića.
Kako ćemo se suprotstaviti stresu ovisi o
našoj ličnosti, temperamentu, sklonostima
i mogućnostima. Da bi smo se suprotstavili
stresorima svakodnevnog života i uspješno
nosili s njima moramo planirati svoj posao,
paziti na ishranu, odabrati neku metodu
ili način da se opustimo i oraspoložimo.
Ukoliko znamo što možemo i hoćemo i
prema tome realno isplaniramo dan možemo
izbjeći mnoge stresore. Jer, gdje je red tu
je i zadovoljstvo, a gdje je kaos, tu je i stes.
Sindrom sagorjelosti na poslu je posljedica
profesionalnog stresa, odnosno stresova na
radnom mjestu u osoba koje su se pretjerano
posvetile poslu s pretjerano nerealnim
očekivanjima. Ako se na vrijeme ne prepozna
posljedice za zdravlje i daljnju radnu sposob-
nost mogu biti katastrofalne. Ako želimo pre-
vladati stres i izbjeći put u bolest, valja nam
neprestano usklađivati vanjske i unutarnje
čimbenike, postizati sklad tijela i duše. Treba
svjesno planirati povremene odmore
od svakodnevnice i osigurati dobar san.
Tko stvaralački radi, morao bi se smisleno i
odmarati. Dok se odmaramo akumuliramo
pozitivnu energiju i poslije odmora lakše i
jednostavnije rješavamo uobičajene poslove.
Kvalitetan odmor može oslabiti reakciju na
svakodnevni stres, tako da nas on više ne
opterećuje nego čak pobuđuje na rad.
Prehrana. Tko je izložen prevelikom stresu,
sklon je da svoje frustracije potisne na
poguban način: poseže za jelima koja mu
naročito prijaju čime povećava tjelesnu
težinu koja djeluje dodatno stresogeno.
U prevenciji i suzbijanju kroničnog stresa
preporuča se nikada ne jesti u žurbi. Sav-
jetuje se jesti hranu bogatu vitaminima i
mineralima koji imaju veliku ulogu u zaštiti
od negativnih djelovanja stresora. Doka-
zano je da vitamin C tonizira, a vitamin B
ima neurozaštitno djelovanje. Također je
poznato da magnezij umiruje, litij stabilizira
raspoloženje, cink uravnotežuje.
Više tjelesnog kretanja. Kretanje je
najprirodnije, najdjelotvornije i najjeftinije
antistresno sredstvo, a pomanjkanje kretanja
je siguran put u različite bolesti. Čovjek
koji je pod stresom mora se kretati i to po
mogućnosti odmah. Tko želi biti zdrav, mora
se svakodnevno što više kretati da se tijelo
oslobodi nepoželjnih reakcija na stres. Poseb-
no je korisno kretanje u prirodi i na čistu zr-
aku (planinarenje i sl.). Stresa se možemo os-
loboditi i na jednostavniji način. Jednostavno
se popnemo brzo stepenicama do najvišeg
kata u zgradi i vratimo natrag ili napravimo
što više čučnjeva u svojoj sobi. Važno je da
udahnemo čist zrak punim plućima, da se
zdravo oznojimo, da se zarumenimo, da
izbacimo iz sebe negativnu energiju. Tko želi
zdrav dočekati starost mora se svakodnevno
kretati da bi se tijelo oslobodilo reakcija na
stres. A ni starost ga u tome ne bi smjela
sprečavati; ona bi trebala obvezivati za još
više kretnje. U kretnji i rekreativnom sportu
također treba imati mjeru jer jednostrani
tjelesni napori na koje nismo navikli - pa čak
i ako nas raduju - mogu poremetiti zdravst-
venu ravnotežu.
Psihohigijena. Osim što u svladavanju stresa
koristimo tzv. “materijalne metode” (više
kretanja, zdrava ishrana) psihohigijena nas
uči kako da napeto tijelo opustimo, čime
se brojni psihosomatski poremećaji mogu
ukloniti ili barem značajno smanjiti. Vrlo
korisne tehnike u otklanjanju svakodnevnih
stresora su vježbe disanja, autogeni trening,
progresivna mišićna relaksacija, transceden-
talna meditacija. U prevenciji i svladavanju
svakodnevne tjeskobe i straha nastalih aku-
mulacijom psihostresora kao samopomoć
svatko može pokušati primijeniti tehniku
smirenog disanja koja može biti jako
djelotvorna u otklanjanju tjeskobe i straha.
Vježba se može izvoditi u sjedećem, ležećem
ili stojećem položaju. Treba, u sebi, brojiti
do sedam pri dubokom udisaju, a potom
brojiti do sedam pri izdisaju. Treba duboko
disati pomoću dijafragme. Vježbati sva-
kodnevno da bi to postala praksa i korisna
navika. Vježbu treba modificirati da bude
što prikladnija za vas. (Ako u početku teško
uspijevati duboko disati brojeći do sedam,
brojite do šest ili do pet, a tijekom vremena
će te uspjeti brojati do sedam). Dok radite
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
ovu vježbu, mogu biti korisne pozitivne
fantazije, primjerice zamišljanje lijepog
okoliša. Za ambicioznije i uporne preporuča
se za vježbe opuštanja naučiti autogeni
trening, transcedentalnu meditaciju ili
jogu. Vježbe je teško svladati sam, a puno
lakše uz pomoć educiranih osoba. Redovitim
prakticiranjem lakše se podnose svakodnev-
ni stresovi, a opuštenost postaje stil života.
Ako se potpuno isključimo iz vanjskog svijeta
i prepustimo našoj duhovnosti, autonomne
živčane funkcije se počinu drugačije odvijati.
Disanje postaje mirnije, puls sporiji, manje
se znojimo, mišići su opušteniji i postaju
teški, a krvne žile nisu više zgrčene, čini se
da tijelo postaje toplije, trbušni organi se
smiruju, moždane stanice rade smirenije -
najkraće rečeno dovedeno u ovakvo stanje
tijelo se odmara. Fazu rada zamijenila je
faza prikupljanja novih snaga. Znanstveno
je nedvojbeno dokazano da se regeneracija
odvija četiri puta brže u tijeku meditacije
nego za vrijeme običnog odmaranja. Pri
tomu je važno da se čovjek koji meditira vre-
menom sve više raduje životu. Prava radost
mora poticati iz dubine našeg bića. Ona je
najbolja zaštita protiv stresa. Opće stanje
našeg uma uvijek ima određeni «tonalitet»,
odnosno «boju» koji su uvelike određeni
vrstom misli koje mislimo. Ako mislimo
negativno, tjeskobne misli slijede jednu za
drugom. Ako su negativne misli usmjerene
na prošlost, povezane su sa žaljenjem; a
ako su usmjerene na budućnost, vezane su
za tjeskobu i pesimizam. U sadašnjosti pak
uvijek upućuju na nešto nezadovoljavajuće.
Osobe koje negativno misle kao da gledaju
kroz zatamnjene naočale kroz koje vide sebe,
druge i svijet. I svaki put kad vam se javi ljuta
misao, neljubazna misao, tužna misao ili
«šašava» misao, vaš mozak otpušta kemijske
tvari zbog kojih se vaše tijelo osjeća loše.
U većine ljudi kada ih obuzmu negativne
misli mišići se napnu, srce počne brže kucati,
ruke se počnu znojiti, a može se javiti lakša
omaglica. Vaše tijelo reagira nepovoljno na
svaku vašu negativnu misao. Razvijanje sus-
tava pozitivnog mišljenja je važno za vaš
mozak i vaše zdravlje. Kada mislite pozitivno,
vaš mozak se odmara i svaki put kad imate
dobru misao, sretnu misao, misao punu nade
ili ljubaznu misao, vaš mozak luči kemijske
tvari zahvaljujući kojima se vaše tijelo dobro
osjeća. Ako se prisjetite kad ste posljednji
put imali uistinu sretnu misao, sjetit ćete se
da ste bili opušteni, da vam je srce sporije
kucalo, da ste sporije disali, da su vam dla-
novi bili suhi. Vaše tijelo pozitivno reagira
na vaše pozitivne misli. I zato se usprotivite
negativnim mislima, shvatite da one nisu
uvijek istinite – borite se protiv njih – mislite
pozitivno, koristite vaš mozak i ne dajte da
emocije nadvladaju.
Smijeh kao lijek. Duhovitost i humor su
vrlo važni za duševno zdravlje. Tko se često i
rado smije, obično ima pozitivan stav prema
životu, zna se radovati u uživati u malim
stvarima, druželjubiv je i ugodan u društvu.
Takve su osobe obično otpornije na stres.
Smijanjem se oslobađamo stresne napetosti
i preventivno djelujemo na gomilanje bijesa
i agresivnosti.
Glazbom protiv tjeskobe i depresije.
Glazba je jedno od najmoćnijih sredstava za
mijenjanje kemizma mozga. Dobro odab-
rana glazba lijek je za um i dušu. Na osobe u
stresu vrlo blagotvorno djeluje glazba Bacha,
Bethovena, Mozarta, Vivaldija, Čajkovskog i
td. I svaka druga glazba uz koju se osjećamo
ugodno i lagodno i koja nam čini zadovoljst-
vo pomaže u prevenciji i svladavanju stresa.
Masaža. Ublažava napetost u mišićima,
stvara osjećaj opuštenosti i odmora, ublažava
i otklanja eventualne bolove. Postoje različite
tehnike masaže od kojih mnoge možete sami
naučiti. Masaža mješavinom ulja lavande,
ružmarina i slatkog badema, vrlo brzo ot-
klanja napetost.
Ljekovite kupke. U kadu napunjenu
vodom stavite malo morske soli ili ekstrakte
ljekovitih biljaka koje djeluju opuštajuće
ili poboljšavaju cirkulaciju. Činite to barem
jedanput tjedno.
Vježbe u kadi tijekom kupanja. Voda
umiruje i opušta, a vježbe mogu dodatno
povećati ugodu i antistresni učinak. Dok se
kada puni vodom izvedite sljedeću vježbu:
U stojećem položaju prste ruku stavite na
ramena, a laktove povucite prema naprijed
dok duboko udišete. Dok izdišete ramenima
učinite nekoliko krugova i prislonite laktove
uz tijelo. Ponovite vježbu nekoliko puta.
Kada se kada napuni vodom, spustite se u
ležeći položaj, smireno udahnite, a potom
se zagnjurite u vodu tako da vam dođe do
nosa, a potom zrak ispustite kroz nos pod
vodom. Malo se podignite, ponovo udahnite
i ponovite vježbu.
Čeličenjem do veće otpornosti protiv
stresa. U zdrav način življenja ubrajamo
i čovjekovu svjesnu aktivnost na jačanju
svog tijela. I od toga ovisi njegova otpor-
nost prema stresu i raznim bolestima.
Čeličenje podrazumijeva prilagodbu tijela
blagim ili snažnim podražajima koji djeluju
poput slabih stresora. Njihova je namjena
poboljšavanje mehanizama adaptacije.
Tako tijelo postane otpornije na stresore
poput infekcija, poremećaja cirkulacije i sl.
Tko stalno pobolijeva, trebao bi pokušati da
raznim terapijama očvrsne svoje tijelo. U tu
svrhu pomaže kretanje, pažljiva ishrana, a
terapija u užem smislu sastoji se u određenoj
primjeni vode i zraka. Kao i u ostalim meto-
dama za borbu protiv stresa i sa čeličenjem
treba početi postupno, raditi sustavno i ne
prekidati terapiju.
Pravilno koristiti slobodno vrijeme. Slo-
bodno vrijeme ne služi samo za obnavljanje
radne energije, nego i za oplemenjivanje
života. Odlasci u prirodu, posjeti i zajednički
obiteljski sastanci s prijateljima, druženje s
bliskim osobama, bavljenje sportom, hobi-
jem, posjeti kazalištu, koncertima, gledanje
dobrih filmova, čitanje lijepe knjige ne smiju
biti podređeni radnim obvezama
41
 Razgovor s povodom: doc. dr. sc. Edita Černi Obrdalj, specijalist obiteljske medicine Doma zdravlja Mostar
Zajedničkim snagama za život bez nasilja
Razgovarala: Ana - Marija Dedić
Photo: Marko Jurica
Nema dana da u tisku i novim medijima
ne pročitamo kako je osamnaestogodišnji
mladić,inače vrhunski košarkaš, napadnut
od strane huligana ispred diskoteke i kako
je dobio bocu u glavu, kako su tinejdžera
dok se vraćao doma napali kod Gradskog
parka,da su mladića upitali za ime pa ga
istukli,da je, pak, drugi tinejdžer napad-
nut iza škole od strane školskih kolega,
da je dječak u trećem razredu Osnovne
škole dobio potres mozga,jer je bio žrtva
nasilja kolega koji su ga tukli pa mu iz-
makli stolicu. Podsjećamo i na nedavne
nemile izgrede kada su u Mostaru fizički
napadnuti maturanti gimnazije dok su
bili na velikom odmoru, potom tinejdžer
jer je nosio dres omiljenog nogomet-
nog kluba, na YouTube-u svakodnevno
možemo pogledati pravu makljažu djevo-
jaka u školi koje do krvi premlaćuju svoju
42 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
školsku kolegicu i pritom se odlično zabav-
ljaju, a najdrastičniji primjeri su onaj iz sara-
jevskog tramvaja(ubojstvo mladića Denisa
Mrnjavca,koji je zboden nožem od strane
dvojice maloljetnika) i ubojstvo Luke Ritza
(prekrasnog mladog čovjeka i glazbenika) u
Zagrebu u susjednoj Hrvatskoj. Ima li nade
za Mostar i mostarsku mladež? Može li se
boljom suradnjom roditelja,prosvjetara,
liječnika, gradskih vlasti i županijskoga
MUP-a smanjiti stopa nasilja među mlad-
ima na mostarskim ulicama, a Mostar
postati ugodnije i poželjno mjesto za život
mladeži set je upita koje smo s povodom
postavili dr.sc.Editi Černi Obrdalj,specijalisti
obiteljske medicine Doma zdravlja Mostar
koja se već dulje razdoblje stručno i s ve-
likim entuzijazmom bavi ovom problema-
tikom.
O doc.dr.sc.Edita Černi Obrdalj:
Zaposlena je u mostarskom Domu zdravlja
u ambulanti “Stjepan Radić” kao specijal-
ist obiteljske medicine i kao docentica na
Katedri za obiteljsku medicinu Medicin-
skog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Bavi
se ,kako ističe, obiteljskom medicinom koja
je vrlo široko područje, a uži interesi dotiču
se oblasti psihosocijalnih problema djece
i mladeži. Autorica je istraživanja o nasilju
među djecom na području Zapadne Herce-
govine i Mostara, edukacijsko-promocijski
projekt u osnovnim školama Mostara, a na
pomolu je istraživački projekt slične tema-
tike koji će obuhvatiti učenike osnovnih
škola s područja Federacije BiH. Prema
njezinim riječima oni koji je stalno nadahn-
juju u njezinim istraživanjima su tolerantni
suprug, osjećajne kćerke i vitalni i radišni
roditelji.
Docentice Černi Obrdalj koliko nam je
poznato vi ste voditeljica projekta „Za
život bez nasilja“, programa promo-
cije i prevencija zdravlja. Kada je pro-
jekt pokrenut, s kojim ciljem i kakve je
polučio rezultate?
Program je pokrenut početkom 2010. go-
dine s ciljem edukacije učenika od V-VIII
razreda osnovnih škola. Učenici su upozna-
ti s vrstama nasilja koje ih mogu zadesiti,
štetnosti nasilnog ponašanja, te izvorima
pomoći u zajednici. Edukaciju su provodili
obiteljski liječnici i medicinske sestre suk-
ladno načelu ambulanta – najbliža škola.
Prvi ciklus programa je završen, no bilo bi
poželjno nastaviti ga u mlađim dobnim
skupinama, a također ga konkretizirati ra-
dionicama i vršnjačkom edukacijom koje
su se pokazale najučinkovitijim kod pre-
vencije i rješavanja problema nasilja među
djecom.
Program sam osmislila na temelju rezultata
istraživanja o traumatiziranosti djece koja
doživljavju nasilje u školi i obitelji, no bez
aktivne suradnje kolega zasigurno ne bi bio
i dovršen. O rezultatima je rano govoriti.
Trebalo bi provoditi programe prevencije
nasilja dulje razdoblje i ponovno ispitati
stopu nasilja. Zahvaljujući projektu danas
nam se obraćaju djeca s problemom nasil-
ja, a još čeće njihovi roditelji, za savjet o
rješenju problema. Drugo što smo doznali
je da su učenici zainteresirani za ovakav
vid edukacije što obećava nastavak surad-
nje zdravstvene službe i škola i nameće
potrebu zajedničkog ulaganja napora u
rješavanju ovog važnog socijalnog i javnoz-
dravstvenog problema.
Vi ste o toj temi branili i doktorsku dis-
ertaciju. Do kakvih ste saznanja došli,
je li je naša svakodnevnica jednostavno
nametnula i što kažu statistički pokaza-
telji?
Kroz svoje pacijente, ali i vlastitu djecu
postala sam svjesna nasilja među djecom
i shvatila njegovu ozbiljnost. Počela sam
istraživati problem najprije kroz literatu-
ru, a kasnije i kroz osobna istraživanja na
području Zapadne Hercegovine i Mostara.
Iz dva sustavna istraživanja, koja su uključila
2 000 učenika proizašlo je nekoliko pub-
liciranih radova, a i moj magistarski rad i
doktorska disertacija. Zanimala me prisut-
nost nasilja, ali i uzrok i same posljedice.
Zabrinjavajuće je saznanje do kojeg sam
došla da djeca u Mostaru u visokom post-
otku od 27 posto sudjeluju u nasilju u
školi gotovo svakodnevno, te da djeca i
adolescenti koja doživljavaju nasilje , ali i
oni koji su nasilni prema drugima znatno
čeće imaju simptome anksioznosti, depre-
sije i samoubilačka razmišljanja nego os-
tali učenici. Ovo su zastrašujuće činjenice,
a površno znamo reći kako je djetinjstvo
najbezbrižnije životno razdoblje.
Kakvo je stanje u Mostaru, HNŽ-u , BiH
kada se radi o problemu maloljetničke
delikvencije. Je li toj problematici
neophodno pristupati na jedan mul-
tidisciplinarni način? Kakva je surad-
nja s ostalim strukama,predstavnicima
vlasti,školama, prosvjetarima, psi-
holozima, roditeljima?
Uistinu nemam te podatke. To bi trebalo
pitati predstavnike policije, ali sigurna
sam da nije obećavajuće, jer nema tjedna
da ne čujemo neku šokantnu vijest poput
premlaćivanja mladića u parku, demoliran-
ja dijela škole, silovanja maloljetnika. Djeca
su nasilna, ali i žrtve nasilja.
Problematici se, dakako, mora pristupiti
na multidisciplinaran način jer je iznimno
složena. Složen je njezin uzrok, a i po-
sljedice. Zdravstveni djelatnici obično
nasilje prepoznaju kad je u poodmakloj
fazi i kad je već ostavilo trag na psihičkom
i fizičkom zdravlju djece i mladeži. No
ako rješenju problema aktivno pristupe
roditelji, nastavnici i školski psiholozi prob-
lem će se zasigurno rješavati u samom
začetku. Danas postoje iskušani programi
koji uspješno smanjuju stopu nasilja među
djecom poput učeničkih radionica, postav-
ljanja video nadzora u školama i školskim
dvorištima, uvođenja dežurnih roditelja,
ophodnje “školskih” policajaca.
Najvažnije u svemu je biti svjestan da se
problem nasilja među djecom može riješiti.
Svaki pokušaj pomoći treba podržati.
Uvijek će biti dostupni oni koji će pružiti
stručnu, tehničku, financijsku pomoć.
Nasilnik, huligan, agresivac. Rađa
li se on docentice Černi Obrdalj
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
(prirodne,nasljedne predispozicije,opas. su govorili o problemima nasilja među
aut.) ili postaje? mladeži, Federalno ministarstvo zdravst-
va je organiziralo tečajeve u Domovima
Ima nešto u genetici, primjerice dječaci
zdravlja u kojima su zdravstveni djelatnici
su po prirodi agresivniji od djevojčica, no
educirani o načinima prepoznavanja nasil-
mnogo više je u odgoju. U mlađoj dobi pre-
ja i prijavljivanju istog. Sve su to pozitivni
sudni su roditelji. Dijete koje ima za primjer
primjeri, no našem je gradu potreban je-
agresivnog roditelja i kojeg roditelji nisu
dan ozbiljan program koji bi obuhvatio
učili socijalno prihvatljivom ponašanju ima
različne strukture. Pri tome mislim na škole,
veliku vjerojatnost da će postati nasilnik. U
zdravstvo, policiju, socijalnu službu i da-
adolescenciji slabi utjecaj roditelja, djevo-
kako roditelje. U protivnom se plašim da
jke i mladići traže uzor među vršnjacima,
mostarski učenici uskoro ne će moći ni do
medijskim zvijezdama. I upravo u tom
škole bez pratnje odraslih.
razdoblju kada mediji preuzimaju ulogu
odgajatelja, primaju nezamislive, neprofil-
trirane sadržaje pune agresije. Vrlo je važno
Što je najpogubnije za djecu i mladež
djeci u tom razdoblju pružiti i zaokupiti
kad je u pitanju nasilje?
korisnim i sadržajnim aktivnostima. Tu je
naglasak na roditeljima i na školskim pro- Osim očiglednih fizičkih napada, djeca
gramima. doživljavaju puno manje uočljive, naizgled
suptilne oblike nasilja poput emociona-
lnog. Nerijetko smatramo bezopasnom
Lijepo je to čuti. Ali znamo da su roditelji dječjom životnom epizodom ako je dijete
ili prezaposleni ili frustrirani, neprav- ogovarano, omalovažavano, izbjegavano
dom i nezaposlenoću, a školstvo u stal- od strane vršnjaka. Ipak ovakav vid nasilja
nom nedostatku materijalnih sredstava? ostavlja najveće posljedice na psihički
razvoj djece i mladeži. Razbijeni prozor
Slažem se. Ali u uvjetima kakve imamo tre-
i posječenu ruku je lako primijetiti, do-
bamo se truditi od djece učiniti tolerantne,
nekle i zbrinuti.No, ranjenu dušu rijetko
suosjećajne i nadasve razumne odrasle
tko vidi i pruži joj pomoć. Upravo tu leži
ljude. Veliki je dar biti roditelj, ali i ogromna
najveći problem zlostavljanja. Razvijemo
odgovornost. Roditeljstvo se uči, razvija,
li „sluh” za ljudsku patnju i naučimo djecu
usavršava. Osim toga odgoj djece je i kole-
suosjećajnosti i milosrđu bit ćemo na pra-
ktivna odgovornost i ne smijemo zatvarati
vom putu do društva bez nasilja.
oči pred problemima djece i mladeži samo
zato što nemamo djecu ili se ne radi o našoj
djeci. Sve što može štetiti djetetu treba biti
Na koncu, promatrajući iskustva drugih
cenzurirano, zabranjeno, kažnjeno. Postoje
može li se problem nasilja među djecom
ljudi koji mogu doprinijeti malo, ali i oni
i mladeži u našem gradu riješiti?
koji svojim položajem i statusom uz pomoć
„malih” mnogo toga mogu promijeniti. Problem je složen. Da bi se nasilje spriječilo
mora se djelovati na razini škole i obitelji, a
da bi se rješavao uključiti i zdravstvenu, sig-
Kada smo postali svjesni da imamo urnosnu i socijalnu službu. Mnogo će truda
problem? trebati uložiti da se stanje popravi. Ono što
nas treba motivirati jesu saznanja iz razvi-
Moram priznati da je problematika nasilja
jenih zemalja, da uz određene iskušane
među djecom dobila na važnosti u zadn-
programe i dobru suradnju šire zajednice,
jih dvije godine, točnije od monstruoznog
problem nasilja uistinu možemo smanjiti.
ubojstva mladića Denisa Mrnjavca u sa-
rajevskom tramvaju. Kao da su tek tada
bosanskohercegovačka javnost i odgovo-
Što bi bilo vašom porukom svima onima
rne strukture postale svjesne sveprisutnos-
koji se susreću s problemom nasilja u
ti nasilja među mladeži i opasnostima koje
obitelji, školi i svakodnevnom životu?
ono nosi.
Danas pri Domu zdravlja Mostar imamo
razvijenu mrežu ambulanti obiteljske med-
Jesu li u posljednje vrijeme na icine, Centar mentalnog zdravlja, a za stu-
ovim našim svehercegovačkim dente ambulantu u sklopu koje radi i psi-
prostorima organizirani okrugli holog. Na web stranici mostarskoga Doma
stolovi,predavanja,stručni simpoziji zdravlja moguće je potražiti savjet liječnika
o maloljetničkoj delikvenciji,nasilju i i psihologa. www.dzmostar.com
agresiji među mladeži,nultoj toleran-
Sva ova mjesta uvijek su otvorena za one
ciji na nasilje,kampanje i slično. Kolika je
koji doživljavaju nasilje ili ne mogu nadzi-
potreba za njima?
rati svoje agresivno ponašanje.
Nakon sarajevskog događaja počele su se
Postoj i SOS telefon za žrtve nasilja 1265.
organizirati javne tribine, seminari, radi-
onice, ali još uvijek nedostatno. Mostarski
psihijatri održali su brojne tribine u kojima
43
 Klinički Zavod za patologiju, citologiju i sudsku medicinu
Piše: dr. Dragana Karan, specijalizant patološke anatomije
Photo: Andrija Lončar
Patologija, citologija i sudska me-
dicina su oduvijek u ljudima budile
poseban interes i misterij, a ljudi
koji su se time bavili smatrani su
čudacima. Većina nemedicinara, ali
i medicinara još uvijek zaziru od tih
grana medicine. Obično se zavodi za
patologiju, citologiju i sudsku medic-
inu smještaju u neke rubne, mračne,
podrumske prostorije, pa se tako i
mi nalazimo na -1 etaži nove bolnice
na Bijelom Brijegu, ali nipošto nis-
mo rubni ni u mraku nego jedna od
važnijih dijagnostičkih grana medi-
cine koja novim i sofisticiranim meto-
dama dolazi do rezultata (dijagnoza)
koji kliničarima značajno pomažu u
dijagnosticiranju i liječenju raznih
oboljenja.
Začeci mostarke Patologije
Patologija u Mostaru osnovana
je davne 1973. godine, a bila je
smještena je u tadašnjem Dispanze-
ru. U ratnim godinama (1992.-1996.)
materijal se nosio u Split na obradu,
a neizostavno je, osim splitskih, spo-
menuti i sarajevske patologe koji su
nekoliko godina nakon rata radili u
Mostaru. 2002.godine Zavod za pa-
tologiju, citologiju i sudsku medic-
inu je izmješten u novu, nedovršenu
bolnicu na Bijelom Brijegu gdje se i
danas nalazi, u ne baš uvjetne pros-
tore .Tek useljenjem i drugih Klinika u
novu bolnicu patologija dobiva svoj
pravi smisao. To se osobito odnosi
na takozvane ex tempore ili intraop-
erativne biopsije kada mi za vrijeme
operacije iz materijala koji nam kirurg
pošalje, na smrznutom rezu, kod
većine promjena možemo vidjeti je li
neka promjena maligna ili benigna i
ovisno od toga kirurg odluči o daljn-
jem tijeku operacije, odnosno treba
li operirati dublje i šire ili poštedno.
Ne moram naglašavati koliko je takva
analiza tkiva bitna za pacijenta, a isto
tako i da je za vrijeme kad su opera-
tivne Klinike bile izmještene na neko-
liko lokaliteta u Mostaru ovo bilo
nemoguće napraviti.
44 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
Vedra lica uposlenika Zavoda
Kad dođete na naš Zavod nećete
naići na tamne prostorije s hladnjac-
ima , ni labirinte nego na vedra lica
uposlenika koji vrijedno obavljaju
svoj svakodnevni posao. Tako gov-
ore i podaci iz prethodnih godina,
pa smo tako primjerice 2009.godine
pripremili i pregledali 25 264 stakal-
ca od oko 6 000 pacijenata od čega
je bilo oko 20 000 patoloških, a oko
5000 citoloških. Slična statistika je i iz
nekoliko prethodnih godina. Kako se
KB razvija i prati najnovije trendove,
gravitira joj sve veći broj pacijenata
iz nekoliko županija, očekujemo da
ćemo ove godine, a i ubuduće, imati
blizu 29 000 odrađenih stakalaca.
Današnji patolozi nisu liječnici koji
samo obduciraju, nego su neizostav-
ni dio multidisciplinarnog tima koji
čine internist, kirurg, onkolog, često
i citolog i svi ravnopravno sudjeluju
u liječenju pacijenta. Tako će primjer-
ice gastroenterolog ukloniti polip iz
debelog crijeva pacijenta, poslati ga
na PHD analizu, i tek kad se patolog
očituje o nalazu, proces ide dalje, ako
je polip maligan, pacijenta operira
kirurg i dalje ide kod onkologa. Zbog
sve boljih dijagnostičkih mogućnosti
radi se sve manje kliničkih obdukcija,
u svijetu i kod nas, dok je za sudsko
medicinske obdukcije zadužena sud-
ska medicina.
Na redu je sudska medicina
Naš Zavod i bolnica je proljetos dobila
prvog specijalistu sudske medicine,
dr. Peru Bubala koji je diplomirao na
Medicinskom fakultetu Sveučilišta u
Mostaru, a čijim se dolaskom očekuje
da zaživi i jedina grana medicine
koja u SKB Mostar dosad nije posto-
jala, a bitna je, ne samo zbog finan-
cijske dobiti, nego i zbog kvalitetnije
edukacije studenata, zapošljavanja
novih ljudi, razvoja u smislu osnutka
toksikološkog laboratorija, ekshu-
macije žrtava rata, te općenito zbog
razvoja sudske medicine na ovim
prostorima. Koliko je široka i opsežna
današnja patologija govori i činjenica
da se isprofilirala sasvim nova grana
medicine - citologija koja se bavi
stanicama (dok se patologija bavi
tkivima!). Citolozi rješavaju papa-na-
laze, aspirate, punktate, rade punkci-
je koštane srži, limfnih čvorova, cisti,
promjena na dojkama i dr.
Za pripremu tkiva, da bi bila prih-
vatljiva za mikroskopiranje, potrebni
su posebno educirani laboranti (na
našem Zavodu ih radi 6) koji osim
mehaničkih (uklapanje, rezanje, bo-
jenje i dr.) rade i određene specijalne
metode pripreme materijala kao što
su citokemija, histokemija, imunoci-
tokemijska i imunohistokemijska
bojenja koja zahtijevaju posebnu
tehniku rada i supstance kao što su
visokospecifična protutijela. Možemo
se pohvaliti da u tom segmentu pra-
timo svjetske standarde. U procesu
smo nabavke protočnog citometra
koji će znakovito poboljšati i olakšati
kvalitetu dijagnosticiranja, osobito
hematoloških bolesti i svrstati nas u
vodeće centre u regiji.
Za uspješno obavljanje posla nisu
dostatni samo najnoviji aparati i
metode nego su potrebni i ljudi.
Klinički zavod za patologiju, ci-
tologiju i sudsku medicinu ima 19
zaposlenih od kojih su: 4 liječnika
specijalista (patolog, dva citologa i
specijalist sudske medicine), 4 speci-
jalizanta (troje za patologiju, jedna za
citologiju), 6 spomenutih laboranata,
2 administrativna djelatnika, 2 dak-
tilografkinje i spremačica, a vodi nas
dr. Darko Alfirević koji je od siječnja
2010. predstojnik Zavoda. Važno je
napomenuti da djelatnici Zavoda
sudjeluju u izvođenju nastave Medi-
cinskog fakulteta Sveučilišta u Mosta-
ru, na Katedri za patologiju i Katedri
za sudsku medicinu.
Djelatnici Zavoda za patologiju, citologiju i sudsku medicinu :
Dr. Darko Alfirević - specijalist patološke anatomije, Predstojnik zavoda
Mr.sc.dr. Violeta Šoljić – specijalist kliničke citologije
Dr. Đani Godler – specijalist kliničke citologije
Dr. Pero Bubalo – specijalist sudske medicine
Dr. Sanja Draganović – specijalizant kliničke citologije
Dr. Joško Petričević – specijalizant patološke anatomije
Dr. Dragana Karan – specijalizant patološke anatomije
Dr. Jelena Todorović – specijalizant patološke anatomije
Ing. Josip Masatović – glavni tehničar Zavoda
Vinka Livančić – laboratorijski tehničar
Adina Feuče – medicinska sestra
Zrinka Miletić – laboratorijski tehničar
Žana Božić – laboratorijski tehničar
Andrija Jakovljević – laboratorijski tehničar
Nada Kreso – administrativni djelatnik
Branka Karačić – administrativni djelatnik
Miroslava Kožul – administrativni djelatnik
Mira Drežnjak – administrativni djelatnik
Monika Čuljak - spremačica

glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010. 45
 Predstavljamo Službu za medicinsku opskrbu
Piše: prim. Vesna Fideršek, mr. ph.
Photo: Andrija Lončar
Služba za medicinsku opskrbu,Bolnička
ljekarna,smještena je na Bijelom
Brijegu,na starom lokalitetu,u prostoru
naslovljenom „topla veza“.Tu smo se
uselili 16.ožujka 2009.godine.Prostor-
no smo obogatili jer je riječ o površini
većoj od 500 metara četvornih. Dobili
smo veliki skladišni prostor,solidan lab
oratorij,ured,oficina,skladište zapaljivih
materijala,mjesto za destiliranje vode
i autoklaviranje,garderobu i slično.
Svakako se nadamo nabavci suvremene
laboratorijske opreme koja će omogućiti
izradu galenskih i magistralnih pripra-
vaka koje zasada još ne izrađujemo(kapi
i masti za oči).
Nova dimenzija posla
U Službi za medicinsku opskrbu up-
osleno je osam djelatnika: jedan
magistar farmacije,pet farmaceu-
tskih tehničara,jedan zdravstveni
tehničar,jedan administrativni djelat-
nik i spremačica. Na novom lokalitetu
došlo je do potpunog uvezivanja svih u
novi informacijski sustav i međusobnu
komunikaciju programom koji se
stalno dorađuje. Sva trebovanja idu
elektronski,iz najmanje organizacijske
jedinice. Naš posao je dobio novu di-
menziju. Postao je frekventniji,s velikim
brojem ulaza i još više dnevnih izdavanja.
Primjerice,tijekom proteklih jedanaest
mjeseci,bilo je 2 500 ulaza lijekova i
materijala,te oko 7 500 izlaza. Poseban dio
predstavlja opskrba onkologije,dijalize i
dijela Klinike za unutarnje bolesti s Cen-
trom za dijalizu, Klinike za infektivne
bolesti,lijekovima iz programa koji fi-
nancira federalni Zavod osiguranja i reo-
siguranja. To je dio koji zahtijeva dodatni
angažman uposlenih,zbog posebnih li-
jekova i iznimno visokih cijena terapije.
Bolnička ljekarna je mjesto iz kojeg po-
laze sva potraživanja za nabavu i gdje
se većina i zaprimi,a onda distribuira po
punktovima. Jedan dio isporuke se obav-
lja izravno od dobavljača na odjele. Od
16.studenoga 2009.godine postignut
je sporazum sa Zavodom zdravstvenog
osiguranja Hercegovačko-neretvanske
županije,o financiranju terapije predijal-
iznim pacijentima,lijekom epoetin-beta.
Pojedinačna cijena jedne ampule, je oko
40 KM.Individualno doziranje pacijenta
zahtijeva od tri do dvanaest ampula,a
46 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
pacijenti su ga i osobno nabavljali.
Manjak magistara farmacije i speci-
jalista
Iznimno smo ponosni na ovaj oblik su-
radnje s našim županijskim Zavodom
zdravstvenog osiguranja i ona se stalno
proširuje. Bolnička ljekarna je mjesto
gdje se prikupljaju sve informacije o
lijekovima,materijalima i novim zah-
vatima u ljekarništvu i medicini. U pri-
godi smo te informacije i dalje pružati.
U jednom razdoblju odvijala se i nastava
za studente Medicinskog fakulteta za
izborni predmet „Liječenje infuzijama i
transfuzijom“.
Kao i većina bolnica ili klinika i
naša ima potrebu za magistrima
farmacije,posebice specijalistima. Speci-
jalisti ljekarničke tehnologije,nadzora
lijekova,ljekarničke informatike,kliničke
farmacije, su usmjerenja koja se očekuju
u kliničkim sveučilišnim centrima. Razvi-
dan je manjak stručnog kadra,magistara
farmacije,specijalista. To je konstantna
pojava na području cijele Bosne i Herce-
govine.
Sastanak sekcije bolničkih ljekarnika
BiH u Mostaru
Grad na Neretvi bio je domaćin 29. i 30.lis-
topada 2010.godine sastanka članova
Sekcije bolničkih ljekarnika BiH. Sekcija
je zajednička za oba entiteta i kao takva
je postala članicom Europske asocijacije
bolničkih/kliničkih ljekarnika. Mostar-
skom zasjedanju nazočili su magistri
iz:Sarajeva,Tuzle,Zenice,Banja Luke. Uz
izradu poslovnika o radu,plana za iduće
jednogodišnje razdoblje detektirani su
i problemi. Jedan od njih je nedostatak
stručnoga kadra,nepostojanje cjenika u
pružanju ljekarničkih usluga,poput iz-
rade magistralnih,galenskih pripravaka
i dr. Poseban izazov predstavlja razvoj
onkološke terapije i procedure pripreme
terapije za onkološke pacijente. U Eu-
ropi je prihvaćena središnja priprema
onkološke terapije za pacijente. Znači iz-
rada na jednom mjestu za sve pacijente.
Tu terapiju priprema isključivo magi-
star farmacije. Na takav način se radi u
nekim klinikama u susjednoj Republici
Hrvatskoj,Sloveniji,Srbiji.
Problem kadrovi i opskrba
Za sada kadrovski nismo spremni,ali
iduće razdoblje obilježit će aktivnos-
ti usmjerene na pripremu uvjeta za
uvođenje središnje izrade onkološke
terapije.Na koncu,cijela ova godina
prolazi u znaku iznimno otežane op-
skrbe naše službe i KB Mostar. Uzroci
su različni,poput djelomice loše op-
skrbe tenderskih dobavljača i teškog
stanja na tržištu lijekova. Neki od njih
su se prestali distribuirati za područje
BiH,poput:Adrenalin amp.Glukoza 25
posto,37 posto,50 posto amp. Solu-
dex 40 posto, 1 posto metilergometrin
amp. i sl.Čini se da razvoj KB Mostar ide
brže nego što mi možemo pratiti no-
vonastale potrebe. Širi se asortiman
lijekova,materijala koji se potražuje,a i
količine su veće od tenderom planiranih.
Bilo kako bilo,prolazimo kroz komplek-
sno i izazovno razdoblje,ali očekujemo
razumijevanje svih sudionika u pružanju
zdravstvene skrbi.
Predstavljamo Službu zaštite KB Mostar
Piše: Ana-Marija Dedić
Photo: Andrija Lončar
Tijekom posjeta ili boravka u novoj zgra-
di bolnice na Bijelom Brijegu ili cijelog
bolničkog kompleksa svoj prvi kontakt
pacijenti,građani i svi korisnici usluga os-
tvaruju s djelatnicima Unutarnje službe
za zaštitu ljudi i imovine(Zaštitarska
služba) KB Mostar.
Bio je to i povod za predstavljanje ove
službe na čijem je čelu Gordan Soldo
dipl.ing. Služba je osnovana početkom
2010 godine s ciljem preventivnog i in-
terventnog djelovanja u KB Mostar, zbog
velikog broja ljudi u objektima (djelatnici
,pacijenti, posjetitelji),te zbog veličine
objekata(visina i površina) i veličine par-
tera- krug Bijeli Brijeg.
Poslovi Službe
Zaštita ljudi i imovine osnovana
početkom 2010. godine od bivših portira,
radi u četiri turnusa sa osam djelatnika u
turnusu predvođena voditeljem smjene.
Unutarnja služba zaštite (zaštitarska
služba ) štiti tri lokaliteta od 00.00. do
Služba nabave
KB Mostar
Piše: Ana - Marija Dedić
Photo: Andrija Lončar
Služba nabave KB Mostar spada u kat-
egoriju nemedicinskih službi u sustavu
naše zdravstvene ustanove. U današnjem
sastavu i opsegu utemeljena je tijekom
ratnog razdoblja zbog stalne potrebe za
opskrbom tadašnje Ratne bolnice Mo-
star, koja je radila u sklopu Hrvatskoga
vijeća obrane (HVO).
Opskrba je vršena na način da se odlazilo
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
24.00 sata na Bijelom Brijegu,u ulici Kralja
Tvrtka gdje je smješteno Ravnateljstvo i
Klinika za kožne i infektivne bolesti KB
Mostar, te Klinika za Psihijatriju koja se
nalazi u ulici Višeslava Humskog.
Zaštita od požara organizirana preventiv-
no preko djelatnika službe Martina Čule
i interventno preko djelatnika zaštitarske
službe i službe održavanja –dežurnih
električara .
Zaštita na radu organizirana preventivno
preko djelatnika službe Branko Kraljević
ing.
Zaštita od ionizirajućeg zračenja i radi-
jacijske sigurnosti organizirana preko
djelatnika Ljiljanke Zadro, ing.med.rad.
Tijekom protekle 2010.godine najveći
izazovi bili su vezani za ustroj i strukturu Prema riječima voditelja Službe Gordana
kadra u Zaštitarskoj službi s posebnim Solde u idućem razdoblju potrebno je
naglaskom da se unutar bolničkog kruga uložiti dosta truda i sredstava za osigu-
na Bijelom Brijegu osigura nesmetan ranje parkinga na lokalitetu Bijelog Brije-
protok ljudi i vozila. Uvedeno je i akred- ga, kao i u sustav video nadzora,alarma i
itiranje posjetitelja, kako bi se u svakom vatrodojave kako bi se stvorili svi potreb-
trenutku znao broj ljudi na pojedinim ni uvjeti za sigurnost ljudi i imovine KB
odjelima i u cijelom objektu bolnice. Mostar.
u Grude u središnji centar za distribu-
ciju hrane,repromaterijala i slično. Hra-
tih. Na taj način skladište KB Mostar
koje zaprimi robu vrši njezinu distribu-
na je pristizala iz konvoja humanitarne
pomoći ,a skladištena je u prostoru bol-
ciju sukladno nalogu i zahtjevu odjela.
S obzirom na dislociranost pojedinih
nice na Bijelom Brijegu. U najtežim rat- odjela KB Mostar kao i na činjenicu da
nim vremenima ni dana se nije prestalo s je na Bijelom Brijegu izgrađena zgrada
opskrbom bolnice i skrbi za njezine paci- nove bolnice uvelike je povećan obu-
jente. S prestankom ratnih djelovanja saz- jam rada Službe nabave čiji djelatnici
rijevali su uvjeti da se i Služba nabave KB svojim pojačanim angažmanom nastoje
Mostar organizira sukladno mirnodop- udovoljiti svim potrebama i izazovima.
skim uvjetima što na svojevrstan način Podsjetimo,voditelj Službe nabave je Ma-
traje do današnjih dana. rio Boban,a djelatnici su:Nedjeljko Medić
i Ladislav Jurić. Sjedište službe je u pros-
Služba nabave osigurava KB Mostar
torijama Ravnateljstva u Ulici Kralja Tvrt-
pravodobne i sukcesivne isporuke
ka bb.,a njezini djelatnici za sebe ističu
preko dobavljača koji su odabrani na
kako im pravodobno obavljen posao
natječajima,potom dostavu prehram-
predstavlja najveće zadovoljstvo.
benih proizvoda za potrebe kuhinje KB
Mostar,repromaterijala,lož-ulja i kisika
za potrebe Tehničke službe kao i ostale
potrebe odjela (tiskarski i uredski materi-
jal). Agilnost ove službe i njezinih djelat-
nika omogućava nesmetan i kontinuiran
rad cijelog sustava Kliničke bolnice Mo-
star.
Svakodnevni rad ove Službe utemeljen
je na izvršenju naloga i potreba bro-
jnih odjela,Klinika,Zavoda i službi KB
Mostar te pravodobnoj realizaciji is-
47
 IV.Kongres pedijatara u Neumu
Piše: dr. sc .Željko Rončević, dr. med.
Photo: Andrija Lončar
U neumskom Hotelu „Sunce“ je od
30. rujna do 2. listopada održan IV.
Kongres pedijatara u Bosni i Herce-
govini s međunarodnim sudjelovan-
jem. Organizirali su ga Udruga
pedijatara u BiH i putnička agencija
„Comoder“ iz Mostara. Kongres je
bio dobro posjećen, a sudjelovalo
je oko 190 pedijatara iz zemlje i
inozemstva. Pozivni predavači iz
inozemstva su bili: Chok wan Chan
iz Hong Konga, predsjednik Inter-
national Pediatric Association (IPA),
Enver Hasanoglu iz Turske, glavni
tajnik UMEMPS-a (Mediteranske
udruge pedijatara), Peter Belamar-
ich iz New Yorka, Alida Midro iz
Poljske, Laszlo Szabo iz Mađarske,
Andreja Borinc Bedena iz Ljubljane,
Mira Samardžić iz Podgorice, Pre-
drag Minić iz Beograda, Aleksandar
Sajkovski iz Skopja, Vjekoslav Krželj
iz Splita, Vladimir Ahel iz Rijeke,
Danijela Petković - Ramadža iz
48 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
Zagreba. Kongres je održan pod
visokim pokroviteljstvom Borjane
Krišto, predsjednice Federacije BiH. U
ime Hrvatskog pedijatrijskog društva
sudionike IV. kongresa je pozdravio
Julije Meštrović, ispred Klinike za
dječje bolesti KB Mostar, Milivoj
Boranić, ispred UMEMPSA Enver
Hasanoglu, ispred Mađarske Udruge
pedijatara Lazlo Szabo i ispred Udru-
ge pedijatara u Bosni i Hercegovini
predsjednik Udruge Željko Rončević.
U programu otvaranja sudjelovala je
ženska klapa „Neum“ .
Glavne teme kongresa :
1.Infekcije novorođenčeta i njihovo
liječenje
2.Prekomjerna tjelesna težina u
djece
3.Uloga i značaj pedijatra primarne
zdravstvene zaštite u sustavu
zdravstvene zaštite djece
4.Palijativno liječenje djece.
Uvodničari za središnje teme su
bili: Senka Dinarević - Mesihović
iz Sarajeva, Fahrija Skokić iz Tuzle i
Željko Rončević iz Mostara. Četvrti
uvodničar Jelica Predojević -
Samardžić iz Banja Luke zbog oprav-
danih razloga nije mogla sudjelovati.
Na kongresu je predstavljeno preko
stotinu usmenih priopćenja i postera
pedijatara iz Bosne i Hercegovine,
Makedonije, Srbije, Crne Gore i
Italije. Radovi su objavljeni na CD - u
koji se dobili svi sudionici Kongresa.
Na svečanoj večeri koja je protekla
u opuštenom i veselom ozračju
nazočne je zabavljala vokalno instru-
mentalna skupina „Sunce“ iz Neuma i
mlada Mostarka Sanda Pandža.
Znanstveno - stručni putopis
Na Europskom oftalmološkom kongresu i liječnici iz
Kliničke bolnice Mostar
Autorica i photo: dr.Irena Sesar, zamjenica predstojnika Klinike za očne bolesti KB Mostar
U Parizu je od 3. do 8. rujna 2010. godine
održan 28. Congres of the ESCRS(Europski
oftalmološki kongres ). Priliku da sudjelu-
jemo na kongresu imalo je petoro kolega s
područja Federacije Bosne i Hercegovine.
Mostar smo predstavljale dr. Željka Tomić i ja.
U Sarajevu smo se sreli sa kolegama iz Tuzle
i Sarajeva, dr.Ibrahimom Pačom, dr. Vahidom
Jusufovićem i dr. Melihom Halilbašić.
Ako je suditi po onoj pučkoj kako se po jutru
dan poznaje, nije nam dobro krenulo. Već iz
Sarajeva je zrakoplov kasnio za Munchen.
Trčanje po zračnoj luci da stignemo zrakoplov
za Paris bilo je bez uspjeha. Strogi nadzor
putnika i prtljage nekako su još više pogoršali
dojmove, ali smo imali sreću da se vrlo brzo
ukrcamo na sljedeći let. Nakon 45 minuta
vožnje taksijem stigli smo do našeg hotela.
Pogled kroz prozor je izbrisao sve negativno
što se događalo taj dan la Tour d’ Eiffel u
punom sjaju.
Iduće jutro smo svi zajedno krenuli laganom
šetnjom prema Kongresnoj palači udaljenoj
oko tri kilometra od našeg hotela jer nismo
željeli propustiti niti jedan trenutak za razgle-
danje grada. Predavanja su se održavala u
nekoliko kongresnih dvorana, a odlučivala
sam se za ona koja bi nam mogla koristiti
u Mostaru. Svaki dan smo po nekoliko sati
proveli na predavanjima , a potom odlazili u
razgledanje francuske metropole.
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
U izložbenom prostoru smo razgledali sve
suvremene aparate, a svake godine ih je sve
više na tržištu. I tu se samo razočarate jer
postanete svjesni da nećete imati prigodu
raditi na tim aparatima. Preskupi su, a mi smo
ipak siromašna zemlja u tranziciji. Možda, ako
budemo imali sreće, idućih godina se nabavi i
u našoj bolnici bar neki od tih aparata.
Ipak sam na nekim predavanjima bila zado-
voljna jer mi se činilo da smo tu negdje u
korak s ostalima. Ono što je bilo interesantno
za mene osobno bile su refrakcije, operacije
i komplikacije operacija katarakte, operacije
glaukoma i prevencija upale oka nakon
operacije.
Naravno, svaki dan smo koristili i za susrete
i prijateljevanja s kolegama i prijateljima iz
susjedne Hrvatske uz kavu ili ručak nakon
predavanja.
Biti u Parizu, a ne razgledati grad svjetlosti bio
bi totalni promašaj.No, tih pet - šest dana je divili se mostovima, svi su različni i predstav-
ljaju prava mala remek - djela. Uspjeli smo
ipak bilo malo. Jedan dan smo imali orga-
posjetiti i Montmartre, umjetničko središte
nizirano razgledanje grada sa svojim hrvats-
slikara boema, šetati njegovim uličicama,
kim kolegama, a ostale dane u osobnom
kupiti neki zgodan autohtoni suvenir.
aranžmanu. Popularni toranj smo viđali svaki
dan jer smo bili u hotelu udaljenom stotinjak Toliko građevina koje sam morala fotografira-
metara. Posjetili smo i Katedralu Notre-Dame, ti, svaka ima neki povijesni značaj, a mnoštvo
Trijumfalnu kapiju(fr.Arc de Triomphe), Jelise- toga se nije stiglo vidjeti pa se nadam da
jska polja (fr. La plus belle avenue du monde, će biti opet neka prilika jer to je metropola
ili, najljepšu aveniju na svijetu,opas.aut.). koja te uvijek iznova zove svojom ljepotom i
Vozili smo se brodom prometnom Seine-om , sjajem.
49
 Transplatacija
organa
Piše: mr. sc. Slavica Ćorić, dr. med.
Photo: Andrija Lončar

Transplatacija je metoda liječenja u kojoj

se koristi organ kao lijek. To je neopho-
dan i nezaobilazan vid liječenja ireverzi-
bilnog progresivnog oboljenja organa.
Presađivanjem organa i tkiva danas se
diljem svijeta uspješno liječe mnogi teški
bolesnici. Presađivanjem samo od živih
davatelja ne mogu se ni izbliza zado-
voljiti potrebe osoba čiji život ovisi o
darivanom bubregu,jetri,plućima,srcu…
Darivanje organa i tkiva u svrhu liječenja
oboljelih u BiH je zakonski reguli-
rano/Zakon o uvjetima za uzimanje i
presađivanje dijelova ljudskog tijela
„Službeni list BiH 2/02 i 13/ 94“; Pravilnik
o uvjetima za rad zdravstvenih orga-
nizacija koje obavljaju poslove uzimanja
,presađivanja,obrade,tipizacije i čuvanja
ljudskog tijela „Službeni list BiH 2/ 92 i
13/ 94“/.
Dokazano je da obitelj nalazi utjehu kada doniranjem organa
Donatorska mreža BiH
može sačuvati život drugim ljudima.
Ovo je stoljeće sve uspješnije transplat-
acije organa,no transplatacijska me- društva u svakoj zemlji. plemenito. Razlog odbijanja je uvjerenje
dicina postaje žrtva vlastitog uspjeha Dobivanje organa od umrlih osoba da transplatacija nije uspješna,obitelj
zbog stalnog nedostatka organa. Podaci je područje koje najviše objedinjuje nema povjerenja u zdravstveni sustav
govore da oko 35 posto bolesnika s liste sve svjetske religije. Upravo otvoreni ili postoji sumnja u sustav distribu-
čekanja u Europi umire čekajući organ, doprinos i eksplicitna potpora svjetskih cije organa,kao i zbog nepoznavanja
35 posto ostaje na listi čekanja,a samo religija u tom području presudna je i religijske strane presađivanja. Osim
njih 30 posto dobije presadak. zahvaljujući tomu danas u svijetu žive svega,od obitelji se zahtijeva odluka o
milijuni ljudi koji su ovim medicinskim i darivanju organa u najtežem trenutku.
Donatorska mreža BiH je Osjećaj nevjerice,bespomoćnosti,tuge i
nevladina,neprofitabilna organizacija jasnim etičkim i civilizacijskim pomaci-
ma sačuvali zdravlje i život. krivnje otežavaju odluku. Zato je dobro
koja se bavi promicanjem post- da se svaka osoba za života obavijesti
mortalnog darivanja organa radi Opća načela koja definiraju moralni o sustavu i cilju doniranja organa i da o
presađivanja,edukacijom zdravstvenih problem presađivanja organa su obrana tomu donese odluku u okvirima svoje
profesionalaca i bolničkog osoblja na života davatelja i primatelja,zaštita osob- okoline,posebice svoje obitelji. Tako će
području eksplantacije,poznavanja nog identiteta i informirani pristanak,no obitelj u danom trenutku donijeti od-
dijagnostike moždane smrti,tretmana ograničeni broj organa na raspolaganju luku bez većeg opterećenja. Potpisujući
donatora organa,edukacijom transplat- mogao bi smanjiti želju za pravednom i noseći donatorsku karticu izražavamo
acijskih koordinatora,organizacijom distribucijom. svoju volju i želju da budemo davalac
prikupljanja organa i promidžbom trans- organa nakon smrti. Darivajući jedan
platacijske medicine općenito. Potrebno je što je više moguće izb-
jegavati dobivanje organa od živih ili više organa nakon smrti možemo
Utemeljena je 2002.godine, a 9. svibnja davatelja,jer to najprije dovodi u rizik po spasiti najmanje jedan ljudski život.
2003.godine upisana u Registar Udruge život i zdravlje same davatelje. Kod presađivanja organa poziv na
kod Ministarstva pravde Vijeća ministara altruizam ulazi u oblast solidarnosti
BiH. Nema transplatacije bez doniranja među nepoznatima kao najviši stupanj
organa ljudske solidarnosti. Čovjekov život, pa i
Uspješan ustroj polja transplatacije
Transplatacija je nepojmljiva bez njegovo zdravlje u službi su drugih ljudi.
organa od umrlih osoba upravo je
donacije organa. Unatoč poboljšanju,još Solidarnost,u etičkom smislu postaje
plod usporednog rada biomedicinskih
uvijek postoji značajna stopa odbijanja. dužnost. Zadaća prikupljanja organa
znanosti i etike,pa je uspješnost priku-
Obitelj u pravilu donosi odluku na je obveza čitavog društva,a ne samo
pljanja organa od umrlih osoba radi
temelju stajališta pokojnika za života,kao zdravstvene službe.
presađivanja mjerilo civilizacijske razine
i na temelju njihovog uvjerenja da
će doniranje donijeti nešto vrijedno i

50 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
Mostarsko predavanje prof. dr. sc. Josipa Paladina
Text i photo: Ana - Marija Dedić

Mostar - U velikoj dvorani Medicin-

skog fakulteta Sveučilišta u Mostaru u
petak, 2.srpnja 2010.godine prof. dr. sc.
Josip Paladino,predstojnik Klinike za
neurokirurgiju KBC-a Zagreb, najveće
bolničke ustanove u susjednoj Republi-
ci Hrvatskoj i najveće baze kliničke nas-
tave Medicinskog fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu održao je predavanje o
temi Akutni spontani SAH, suvremene
tehnike i mogućnosti liječenja. Jednog
od vodećih hrvatskih neurokirurga i
velikog prijatelja Mostara, Hercegov-
ine i Kliničke bolnice Mostar u ime
domaćina pozdravio je prof. dr. sc.
Branko Bakula,dr.med., predstojnik
Klinike za kirurške bolesti KB Mostar,
a tom prigodom prof. dr. sc. Paladino
je želio ukazati na činjenicu od kakve
je važnosti što je prije recesije Mostar
dobio suvremeno opremljenu zgradu
bolnice zahvaljujući viziji i maru neko-
licine ljudi na čelu s prof. dr. sc.Antom
Kvesićem,dr.med., ravnateljem KB Mo-
star.

Sarajevo - U organizaciji Centra Skend-

erija od 8. do 10. lipnja 2010. godine u Promocija KB Mostar na Danima
Sarajevu je održano premijerno izdanje
manifestacije Dani zdravstva Federacije zdravstva u Sarajevu
BiH. Pokrovitelj je bilo Ministarstvo
zdravstva Federacije BiH. U izložbenom Piše: Ana - Marija Dedić
dijelu manifestacije predstavilo se više Photo: Andrijana Mandarić
od 40 sudionika (zdravstvenih ustano-
va i institucija), proizvođača medicinske
opreme, farmaceutskih tvrtki i NVO-a. U
sklopu stručnoga dijela upriličeno je 30
promocija, te predavanja okruglih sto-
lova ministara zdravstva i direktora za-
voda zdravstvenog osiguranja. Prvi dan
manifestacije bio je posvećen aktualnim
reformskim procesima u zdravstvu, dru-
gi dan se raspravljalo o informatizaciji
zdravstvenog sustava u Federaciji BiH,
dok je treći dan bio posvećen medi-
cinskim temama s posebnim osvrtom
na rani rast i razvoj djeteta. Kliničku
bolnicu Mostar, najveću zdravstvenu
instituciju na području Hercegovine,
dostojno su na sarajevskoj manifestaci-
ji predstavila gospoda: prim. Vesna
Fideršek, mr ph., Ante Bošnjak, dr.med.
Andrija Lončar, dipl.ing, informatičari
Marin Jurica i Marko Jurica i sestra An-
drijana Mandarić.

glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010. 51
 Razvoj Katedre za fiziologiju Medicinskog fakulteta
Piše: Ana - Marija Dedić
Photo: Andrija Lončar
Katedru za fiziologiju Medicinskog
fakulteta Sveučilišta u Mostaru od
njezinog osnutka 1997. godine kontinu-
irano vodi prof. dr. Filip Čulo. Katedru
danas sačinjavaju tri domaća nastavni-
ka: prof. dr. Filip Čulo, doc. dr. Danijel
Pravdić i dr. sc. Ivan Ćavar, te nekoliko
gostujućih predavača. U 2011. godini
katedri će se kao gostujući nastavnik
pridružiti prof. dr. Hubert V. Forster,
predavač i voditelj doktorskog studija
na Department of Physiology Medi-
cal College of Wisconsin. S obzirom da
su na Katedri za fiziologiju dva mlada
nastavnika s doktoratima znanosti
iz temeljnih disciplina, što je za sada
jedini primjer na Medicinskom fakulte-
tu, djelatnici Katedre za fiziologiju su
iznimno ponosni zbog tih postignuća.
Rezultat je to predanog dugogodišnjeg
rada i vizije pročelnika katedre prof.
dr. Filipa Čule te razumijevanja uprave
Fakulteta na čelu s prof. dr. Ljerkom
Ostojić i ravnatelja Kliničke bolnice
Mostar, prof. dr. Ante Kvesića.
Najbolji studenti i novaci
Naime, dr. Pravdić i dr. Ćavar su nakon
završenog studija kao najbolji studenti
u svojim generacijama postali novaci
na Katedri za fiziologiju, a po završetku
doktorskih studija dobili su mogućnost
52 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
dobivanja specijalizacije u KB Mostar, te
su danas specijalizanti interne medicine
odnosno oftalmologije, a istodobno i
nastavnici na Medicinskom fakultetu.
Osim obrazovanja vlastitih kadrova,
takav model je od iznimne važnosti i za
razvoj translacijske medicine, odnosno
primijenjenih istraživanja. Nažalost,
nakon 2005. godine kada je diplomirao
dr. Ćavar nije više bilo studenata koji
su krenuli istim putem. Za postizanje
potrebnih znanja i vještina za samosta-
lan znanstveni rad potrebno je mini-
malno tri do četiri godine (koliko traje
i prosječna specijalizacija), pa studenti
uglavnom odlaze u kliničkom smjeru.
Osim toga, s obzirom na lakše i bolje
organizirane uvjete rada u inozem-
stvu određeni broj mladih nastavnika
i znanstvenika se odlučuje na trajno
napuštanje naših matičnih institucija.
Wisconsin - Split - Mostar
Nakon trogodišnjeg znanstveno-
istraživačkog usavršavanja na Medical
College of Wisconsin, na Medicinski
fakultet u Mostaru 2009. godine vratio
se dr. Danijel Pravdić. Odmah potom je
doktorirao na Medicinskom fakultetu
u Splitu s temom: Uloga mitohon-
drija u anesteticima potaknutom pre- i
postkondicioniranju u oksidacijskom
stresu pod mentorstvom prof. dr. Željka
Bošnjaka, jednim od najuspješnijih
hrvatskih znanstvenika u inozemstvu.
Radi se o studiji o mehanizmima zaštite
srčanog mišića tijekom ishemije i re-
perfuzije, što se događa npr. u infarktu
miokarda, tako da sama studija ima i
veliku kliničku važnost. Rezultati rada
dr. Pravdića najbolje se vide u dese-
tak objavljenih znanstvenih radova u
prestižnim međunarodnim časopisima
od kojih su tri sastavni dio njegove dok-
torske disertacije. Osim što sudjeluje u
izvođenju nastave iz fiziologije na Medi-
cinskom fakultetu Mostar, dr. Pravdić
je i znanstveni suradnik na Zavodu
za fiziologiju Medicinskog fakulteta u
Splitu.
Mostar-Zagreb
Dr. Ivan Ćavar je pohađao doktorski
studij i znanstveno se usavršavao na
Medicinskom fakultetu u Zagrebu,
gdje je 1. rujna 2010. godine obranio
doktorsku disertaciju pod nazivom:
Uloga prostanoida u mehanizmima
akutnog toksičnog oštećenja jetre.
Mentor rada bio je prof. dr. Filip Čulo.
Budući da je kronična uporaba ili
predoziranje jednokratnim uzimanjem
paracetamola najčešći uzrok akutnog
zatajenja jetre u zapadnom dijelu
svijeta i da je N-acetilcistein u zadnjih
30 godina još uvijek jedini registrirani
antidot u kliničkoj praksi, istraživanja dr.
Ćavara su pridonijela boljem razumi-
jevanju protektivnog/toksičnog učinka
pojedinih prostanoida (prvenstveno
prostaglandina E2 i tromboksana A2)
u modelu hepatotoksičnosti uzrokova-
nom paracetamolom. Sve to je rezulti-
ralo s četiri znanstvene publikacije (i još
dvije u fazi prihvaćanja) u renomiranim
znanstvenim časopisima.
Intezivan rad
Danas se na Katedri za fiziologiju
obavlja nastavna djelatnost i inten-
zivno radi na uspostavi temeljnih
uvjeta za početak znanstvenog rada.
Veliku pomoć u tomu pruža prof. dr.
Filip Čulo te suradnja i razumijevanje
ljudi sa Zavoda za fiziologiju na Medi-
cinskom fakultetu u Splitu s kojima
je uspostavljena suradnja i gdje se
provode istraživanja srčanog zata-
jenja. U planu su,kako doznajemo, i
druge aktivnosti vezane za istraživanja
iz stanične fiziologije te aplikaciju
međunarodnih projekata bez kojih se
ne mogu realizirati znanstveni poten-
cijali i postići međunarodni ugled i
prepoznatljivost. Također se u suradnji
s prof. dr. Željkom Bošnjakom s Medical
College of Wisconsin u različnim fazama
izrade nalazi nekoliko znanstvenih
studija iz područja kardiovaskularne
fiziologije i anesteziologije. Djelatnici
Katedre za fiziologiju su uvjereni da će i
nove generacije Medicinskog fakulteta
Sveučilišta u Mostaru biti svjesne
važnosti dobre edukacije i unatoč
velikim odricanjima imati motivacije za
znanstveni rad.
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010. 53
 Služba Centralne sterilizacije KB Mostar
Radimo mjesečno 650 sterilizacija što nas je svrstalo uz bok najvećim u BiH i susjednoj Hrvatskoj
Piše: Mile Maslać
Photo: Andrija Lončar
Mostar - Služba Centralne sterilizacije KB
Mostar sa radom je počela je u travnju
2004.godine.Od tog nadnevka do 1.
kolovoza. 2009.godine služba je bila u
sastavu Kirurgije, a onda je zaživjela kao
samostalna služba na čelu s glavnom
sestrom Slavicom Mandić. U počecima
djelovanja na sterilizaciji su radila tri
medicinska djelatnika i još jedna djelatni-
ca. Kako se povećavao obim posla tako je
rastao i broj uposlenih u našoj sterilizaci-
ji, sada u ovoj službi imamo glavnu ses-
tru Slavicu Mandić, dva voditelja smjene
Tatjanu Jonjić i Sandru Bošnjak, šest
medicinskih djelatnika, dva pomoćna
djelatnika i dvije djelatnice. U Centralnoj
sterilizaciji KB Mostar raspolažemo sa 3
autoklava Getinge 3000, koji spadaju u
red najmodernijih autoklava svoje vrste,
te sa 2 plazma sterilizatora Sterrad 100S,
koji su također među najmodernijim što
se tiče sterilizacije plazmom. Važnost
ove službe za svaku bolnicu pa tako i
za našu, nažalost, ne shvaćaju ni mnogi
naše kolege medicinski djelatnici. Da po-
54 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
jasnimo, sterilizacija surađuje sa otprilike 47
odjela, ambulanti i poliklinika, cijelim opera-
tivnim traktom koji obuhvaća 14 operativnih
dvorana. Sam taj podatak sa koliko službi
surađujemo i zaprimamo materijal govori
o obimu našeg posla, a da ne govorimo o
odgovornosti jer u pojedinim trenutcima u
našim prostorijama nalazi se instrumentarij
vrlo velike vrijednosti gdje se samo sa jed-
nim nepromišljenim potezom može uraditi
velika šteta.
Predstavljajući našu Službu u „Glasu zdravlja“
želimo se osvrnuti i na ovaj dio jer nas sve
skupa žaloste komentari pojedinih kolega
da se sterilizacija svodi na “ motanje gaze”.
Nadamo se da će bar dio njih nakon izne-
senih saznanja promijeniti svoje mišljenje
i predrasude o ovoj službi. Koliko ona na-
predovala tijekom proteklih šest godina
zorno govori podatak da je u 2010. godini na
stručno usavršavanje dolazila Suzana Grk iz
Centralne sterilizacije iz Malmo u Švedskoj,
te predstavnici Sterilizacije Opće bolnice
Čakovec u Hrvatskoj. Iz naših kontakata
sa kolegama iz drugih bolničkih centara
dolazimo do zaključka da radimo sa na-
jsuvremenijom opremom što se tiče ove
grane zdravstva. Mnogi od naših gos-
tiju ostali su oduševljeni podatkom da
prosječno radimo oko 650 sterilizacija
mjesečno, čime se svrstavamo uz bok
najvećim sterilizacijama u Hrvatskoj i BiH.
Raduje nas činjenica, da ako se uzme u
obzir vrijeme postojanja službe, polako
ali sigurno postajemo primjer organizaci-
je i učinkovitosti ostalim sterilizacijama
na ovim prostorima.
Iz naših kontakata sa kolegama iz drugih
bolničkih centara dolazimo do zaključka
da radimo sa najsuvremenijom oprem-
om što se tiče ove grane zdravstva. Mno-
gi od naših gostiju ostali su oduševljeni
podatkom da prosječno radimo oko 650
sterilizacija mjesečno, čime se svrstava-
mo uz bok najvećim sterilizacijama u BiH
i susjednoj Hrvatskoj.
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010. 55
 Predstavljamo Centralni prijam-Recepciju KB Mostar
Piše: Valentina Pindžo,voditeljica Recepcije
Photo: Andrija Lončar
Pri ulasku u glavnu zgradu Kliničke bol-
nice Mostar na Bijelom Brijegu prvi dojam
pacijenata i posjetitelja stječe se tijekom
susreta i kontakta s osobljem Centralnog
prijama - Recepcije. Jedanaest djelatnika
raspoređenih u tri smjene, uz brojne in-
formacije i tehnički dio posla,koji se mora
žurno završiti,nastoje uvijek pružiti osmi-
jeh i biti što ljubazniji prema građanima
koji su često zbunjeni i u stanju stresa
zbog činjenice da trebaju zdravstvenu
njegu i da im je narušeno zdravlje.
Najvažniji je tim
Valentina Pindžo, Martina Dragoje, Marija
Udovičić, Marijana Škutor , Dinka Džidić,
Jasna Drocić, Ileana Ljoljo, Ivica Knezović,
Dražan Šunjić, Darko Soldo, Marsel Pušić
i Silva Šunjić čine tim djelatnika koji je
u službi građana od 0 do 24.00 sata.
No, kao i u svakom poslu s ljudima naši
djelatnici se nerijetko nađu u neugodnim
situacijama, jer se susretnu s pacijentima
56 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
koji na specijalistički pregled uz uputnicu
predoče zdravstvenu iskaznicu kojoj je
istekao nadnevak ovjere. Treba nagla-
siti da je u takvim slučajevima djelatnik
Recepcije obvezan vratiti pacijenta da
ovjeri zdravstvenu iskaznicu,a druga
mogućnost je izdavanje interne uput-
nice za plaćanje specijalističkog pregleda
u ambulanti. Koliko god je takva situ-
acija osjetljiva jer se radi o ljudskom
zdravlju,uredna ovjera zdravstvene iska-
znice jedini je valjan dokaz o postojanju
važećeg zdravstvenog osiguranja našeg
pacijenta. Kontakt - telefon informacija
036/ 336 100 je također dostupan od
0-24 sata, a mogu se dobiti informacije
o dežurnim liječnicima, rasporedu njiho-
vog rada u ambulanti, kontakt-telefoni
ambulanti za predbilježbe pecijalističkih
pregleda,djelatnom vremenu klinika
i odjela i ostale informacije sukladno
Pravilniku o informiranju.
Obveze pacijenata
Također je važno istaknuti kako su paci-
jenti tijekom preuzimanja otpusnog
pisma s Recepcije obvezni predočiti
uredno ovjerenu zdravstvenu iskaznicu
jer u protivnom naš djelatnik nije ob-
vezan tom istom pacijentu izdati ot-
pusno pismo. Iz oblasti rada Centralnog
prijama - Recepcije još izdvajamo i po-
slove evidentiranja pošte u urudžbenim
knjigama, upis umrlih u prijavu o smrti
i protokol. Na koncu ove kratke osobne
iskaznice, koristeći se medicinskom ter-
minologijom, za Centralni prijam KB
Mostar možemo slobodno kazati kako
je on krvotok bolnice, koji osigurava
uspješnu komunikaciju i protok internih
i eksternih informacija između dijelova
Kliničke bolnice i izvanjskih instituci-
ja, te osoblja bolnice i korisnika naših
usluga. Iskreno se trudimo i nadamo na
obostrano zadovoljstvo.
Jeste li oprali ruke ?
Piše: Marija Veraja Dadić
Photo: Andrija Lončar
Pravilna i redovita higijena ruku jed-
nostavan je i jeftin način sprečavanja
širenja mnogih zaraznih bolesti koje se
mogu prenijeti nečistim rukama.
Brojna istraživanja su pokazala da se
bakterije koje uzrokuju bolnički stečene
infekcije najčešće prenose s jednog
bolesnika na drugog preko ruku zdravst-
venih djelatnika. Higijena ruku je od-
govornost svake individue koja sudjeluje
u procesu zdravstvene njege i standard
kvalitete svake zdravstvene ustanove.
I zdravstveni djelatnici ne peru ruke ono-
liko koliko bi trebali, a neki od razloga
koje oni navode su: prezaposlenost,
nedostatak umivaonika, iritacija kože,
pranje ruku traje predugo, ruke ne
izgledaju prljavo i sl.
Prema SZO postoje pravila „Mojih
pet trenutaka za higijenu ruku“ koja
su primijenjena u više od 400 bolnica
diljem svijeta u razdoblju od 2006. do
2008. godine.
Sukladno njima „pet trenutaka“ kada
moramo oprati ruke su:
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
1. Prije kontakta sa pacijentom
2.Prije aseptičkih procedura
3.Nakon izlaganja riziku tjelesnim
tekućinama
4.Nakon kontakta sa pacijentom
5.Nakon kontakta sa pacijentovom
okolinom
Većina zdravstvenih djelatnika nije
svjesna da na svojim rukama mogu imati
stotine bakterija radeći jednostavne
zadaće kao što su: podizanje pacijenta u
krevetu, mjerenje krvnog tlaka ili pulsa,
dodir pacijentove ruke, dodirivanje paci-
jentove posteljine i sl. Pitamo se kako se
to može desiti? Pacijenti sa rezistentnom
bakterijom kao što je methicilin-resistant
S. aureus (MRSA) ili vancomycin-resistant
enterococci (VRE) često nose organizme
na mnogim područjima njihove kože,
čak i kada nemaju ranu.
U bolnicama najvažniji rezervoar MRSA
- e su inficirani i kolonizirani pacijenti.
Bolničko osoblje je identificirano kao
link za prijenos između koloniziranih
ili inficiranih pacijenata. Glavni način
prijenosa MRSA-e je putem ruku. Prema
PHLS-u (Public Health Lidership Society)
pranje ruku zdravstvenih djelatnika prije
i poslije procedura bliskog kontakta je
najvažnija mjera za nadzor i prevenciju
širenja hospitalnih infekcija.
Kako možemo prevladati problem?
S obzirom da za većinu zdravstvenih
djelatnika učestalo pranje ruku sa-
punom i vodom predstavlja problem
zbog već navedenih razloga predloženo
je utrljavanje alkoholom. Mnoga
istraživanja su dokazala da je utrljavanje
alkohola mnogo učinkovitije u sman-
jenju broja bakterija na rukama nego
pranje ruku sapunom ili antibakterijskim
sapunima.
Prednosti održavanja higijene ruku
utrljavanjem alkohola:
-potrebno je manje vremena
-brže djeluje
-veća dostupnost nego umivaonici
-uzrokuje manje iritacije i suhoće
-mnogo je učinkovitiji u reduciranju
bakterija na rukama
Kada trebamo primijeniti alkohol:
-prije izravnog kontakta sa pacijentom
-poslije izravnog kontakta sa pacijento-
vom kožom
-nakon kontakta sa tjelesnim
tekućinama, ranama ili ozlijeđenom
kožom
-nakon diranja opreme ili namještaja u
pacijentovoj okolini
-nakon skidanja rukavica
Kada trebamo prati ruke sapunom i
vodom:
-ako su ruke vidljivo zaprljane
-ako su vidljivo kontaminirane krvlju ili
tjelesnim tekućinama
-prije jela
-prije i poslije uporabe toaleta
-nakon skidanja rukavica
-na kraju radne smjene
-nakon diranja kontaminirane opreme
Osim higijene ruku veliku ulogu u
sprječavanju širenja infekcije ima i
uporaba medicinskih rukavica. Važno
je znati da nošenje rukavica ni u kojem
slučaju ne zamjenjuje pranje ruku.
Rukavice su kao zapreka koja štiti ruke
od kontaminacije ili preveniraju prijenos
mikroorganizama koji se već nalaze na
koži. Rukavice se moraju nositi na obje
ruke i u situacijama kada je zdravstveni
djelatnik potencijalno izložen krvi ili
drugim tjelesnim tekućinama .
Važno je zapamtiti…
-rukavice ne smiju biti zamjena za pranje
ruku
-ruke se moraju nakon skidanja rukavica
oprati sapunom i vodom
-rukavice za jednokratnu uporabu ni-
kada se ne smiju ponovno upotrijebiti.
57
 Sedma Mostarska psihijatrijska subota
Autor: doc. dr. sc. Dragan Babić
Photo: privatni pismohran
Mostarska psihijatrijska subota je
jednodnevni međunarodni simpozij
koji organizira Katedra za psihijatriju
Medicinskog fakulteta Sveučilišta
u Mostaru u suradnji s Klinikom za
psihijatriju Sveučilišne kliničke bolnice
Mostar i Udruge psihijatara u Bosni i
Hercegovini. Održava se svake godine
u šestom mjesecu (u to vrijeme je
nastava iz psihijatrije na Medicinskom
fakultetu Sveučilišta u Mostaru). Do
sada su svake godine obrađivane vrlo
aktualne teme (anksiozni i depresivni
poremećaji; agresivnost; metabolički
sindrom; novi trendovi i koncepti
u suvremenoj medicini i psihijatriji;
duhovnost u suvremenoj psihijatriji;
komorbiditeti duševnih i tjelesnih
poremećaja. Ove godine obrađena je
tema: PSIHOSOMATSKI POREMEĆAJI:
Kad duša kroz tijelo govori.
Unazad nekoliko desetljeća u svi-
jetu je došlo do intenzivnog razvoja
psihosomatske medicine. Upravo zato
što povezuje dvije velike discipline,
različne specijaliste i terapijske opcije,
psihosomatska je medicina povezana s
brojnim dijagnostičkim izazovima kao
i starim dvojbama o tome jesu li neki
simptomi tjelesni, psihički, zajednički
ili je novi entitet nastao zbog interak-
cije duše i tijela.
Predavači su ugledni profesori i
stručnjaci iz Bosne i Hercegovine
i susjednih zemalja (ali i iz drugih
zemalja). Uključujući i ovogodišnju
subotu održano je oko 100 različnih
predavanja na temelju kojih su do sada
tiskane tri knjige. U planu je i tiskanje i
drugih knjiga (agresivnost, metabolički
sindrom...).

Slušatelji su psihijatri, psiholozi,

Posljednjih desetljeća svjedoci smo
velikog napretka medicine. Međutim,
nakon „desetljeća mozga“ i sada u
„stoljeću uma“ imamo situaciju da je
suvremena medicina previše frag-
mentirana i nerijetko nije dostatno
uspješna u liječenju raznih zdravst-
venih poteškoća koje se vrlo često
raznoliko isprepliću. Više je nego
razvidna česta povezanost tjelesnih
i duševnih poremećaja kao i veliki
utjecaj psihe na razvoj tjelesnih
poremećaja.
liječnici obiteljske medicine ali i drugi
stručnjaci iz oblasti mentalnog zdrav-
lja. Do sada je prosječno bilo između
100 i 150 slušatelja, a ove godine
našem simpoziju je prisustvovalo 25
psihijatara iz Slovenije.
Cilj simpozija je, kroz obradu vrlo
aktualnih psihijatrijskih tema, obnova
suradnje i kreativnosti u razmjeni i
nadopuni znanja okupljanjem istaknu-
tih stručnjaka i znanstvenika iz Bosne i
Hercegovine i susjednih zemalja.
Simpozij se održava uz pomoć i u
suradnji s farmeceutskim kompani-
jama. Za sudjelovanje na mostarskom
simpoziju se ne plaća kotizacija, svi
sudionici budu počašćeni predavan-
jima, domjenkom i dobiju Certifikat
o sudjelovanju. Na koncu podsjetimo
iduće, osmo izdanje Mostarske psi-
hijatrijske subote najavljeno je za
25.lipnja 2011.godine,a temom će
biti:Moral i poremećaji moralnosti u
suvremenoj medicini i psihijatriji.

58 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
Dr. sc. Ćavaru i njegovom mentoru
prof. dr. sc. Čuli, dodijeljena nagrada na zagrebačkoj Medicini
Piše: Ana - Marija Dedić
Photo: Andrija Lončar
U disertaciji dr. Ćavara su istraživani akutnom trovanju paracetamolom.
mehanizmi akutnog oštećenja jetre Opaženi protektivni učinci prostaglandi-
uzrokovanog djelovanjem visoke doze na E2 i I2 sugeriraju mogućnost njihove
paracetamola u laboratorijskih životinja, primjene u medicinskoj praksi u slučaju
s posebnim naglaskom na ulogu trovanja paracetamolom i drugim
proupalnih i vazoaktivnih prostanoida kemijskim toksičnim agensima. Zbog
(prostaglandina i tromboksana). Tro- uspješno obrađene složene tematike i
vanje visokim dozama paracetamola je originalnog doprinosa znanosti, disert-
najčešći uzrok akutnog zatajenja jetre u acija dr. Ćavara i njegovog mentora, prof.
ljudi u zapadnom svijetu, a N-acetilcis- dr.sc. Filipa Čule, dr.med. je proglašena
tein je u zadnjih tridesetak godina još najboljom na Medicinskom fakultetu
uvijek jedini antidot u kliničkoj primjeni. Sveučilišta u Zagrebu za akademsku
Disertacija predstavlja vrijedan doprinos 2009./2010. godinu.
napretku znanstvenog područja, jer
prikazuje originalne rezultate kojima je
izravno dokazano da prostaglandin E2 Iz životopisa
i prostaglandin I2 imaju snažan hepa-
toprotektivni učinak, dok tromboksan
A2 ima najvjerojatnije patogenetski Ivan Ćavar je rođen 6. travnja 1981.go-
dine. 1999. godine je upisao Medicinski veni poslijediplomski studij na Medicin-
učinak. Istraživanja u ovoj disertaciji su
fakultet Sveučilišta u Mostaru. Tijekom skom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu,
omogućila s jedne strane definiranje
studija tri puta je nagrađivan rektoro- kojeg je uspješno završio u rujnu 2010.
eksperimentalnog modela in vivo, što
vom nagradom za najboljeg studenta. godine obranom doktorske disertacije
omogućuje ispitivanje učinaka brojnih
2005. godine je diplomirao, a godinu naslovljene „Uloga prostanoida u meha-
agonista i antagonista prostanoida,
dana kasnije izabran je za znanstvenog nizmima akutnog toksičnog oštećenja
a s druge strane bolje razumijevanje
novaka za predmet Fiziologija na istom jetre“, pod mentorskim vodstvom prof.
patofizioloških procesa koji su odgovo-
fakultetu. 2007. godine upisuje znanst- dr. sc. Filipa Čule,dr.med
rni za teška oštećenja jetre nastala pri

Promocija osme generacije studenata MFM-a

Piše: Ante Mandić
Photo: Stojan Lasić

U subotu 13. studenoga 2010.

godine, pred prepunom dvoranom
Hrvatskog doma hercega Stjepana
Kosače, održana je promocija osme
generacije studenata Medicinskog
fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Pro-
movirana su 33 mlada liječnika. Na
promociji je nastupio novoosnovani
Zbor liječnika i studenata medicine,
pod vodstvom maestra don Dragana
Filipovića. Najboljim studentom
generacije proglašen je Benjamin
Palić. Ovom prigodom dekanica
Medicinskog fakulteta, prof. dr. sc.
Ljerka Ostojić, dr. med. dodijelila
je i Dekanovu nagradu najboljim
studentima.

glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010. 59
 Uspješan nastup Medicinara KB Mostar na igrama u Neumu
Piše : Miljenko Džidić
Photo : Pismohran društva
Neum - Od 26. do 30.svibnja 2010.godine
u Neumu je održano peto državno prven-
stvo kliničkih centara i bolnica - medicina-
ra u BiH. Domaćin ove godine bila je Opća
bolnica Brčko-Distrikta.
Natjecalo se 600 sudionika(sportaša-
medicinara) iz 20 kliničkih centara i bolnica u je-
danaest športskih disciplina(muškarci/žene):
malom nogometu, košarci,odbojci,stolnom
tenisu, šahu i streljaštvu. Mostarska ekipa i
ove godine bila je oduševljena dobrom at-
mosferom na svim borilištima, kvalitetnim i
plodonosnim susretima s kolegama iz cijele
BiH i poslovičnim gostoprimstvom turističkih
djelatnika Neuma. Domaćin slijedeće godine
je Univerzitetski klinički centar Sarajevo, a
igre će se održati u Neumu od 25. do 29. svib-
nja 2011. godine.
Odlični rezultati i ove godine
1.mjesto/Košarka(žene).
Postignut je veliki športski uspjeh. U
konkurenciji 20 momčadi-pet pobjeda.Za
ekipu Športskog društva Medicinar KB Mo-
star nastupile su: Andrijana Prskalo(kapetan),
Nina Kačavenda, Badema Kovač, Diana Zele-
nika i Anita Tomić. U poluzavršnici ekipa KB
Mostar pobijedila je ekipu bolnice Gradiška
s 15:4, a u završnici bili su uvjerljivo bolji
od ekipe UKC Tuzla pobijedivši s 15:2. Za
najuspješniju košarkašicu proglašena je An-
drijana Prskalo (KB Mostar), naj - koš Nina
Kačavenda (31 poen), a najbolji pojedinci na
košarkaškom turniru nagrađeni su pokalima,
60 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
diplomama i odličjima. medicinara iz 20 momčadi. Za KB Mostar su
nastupili:Božidar Cvitanović(kapetan),Antonio
2.mjesto/Rukomet(žene).
Čule,Igor Križanović i Vedran Zubac.U
Ekipa Medicinara nastupila je u sas- pojedinačnoj konkurenciji Božidar Cvitanović s
tavu: Badema Kovač(kapetan),Vera 47 krugova zauzeo je 11.mjesto.
Jerković(vratarka),Vera Marić,Andrijana
Na športskim igrama u Neumu održano je
Prskalo,Diana Zelenika,Biljana
zanimljivo natjecanje u izboru Miss i Mistera
Anić,Slavica Mandić,Anita Tomić,Martina
igara.U žestokoj konkurenciji 50 športašica
Dragoje,Gabrijela Alerić,Silvija Benedeti,Nina
pobijedila je Anita Tomić, članica ekipe
Kačavenda i Selma Jakupović(vratarka).
Športskoga društva Medicinar KB Mostar, za
Također izniman uspjeh naše ekipe, u
Mistera je izabran, u konkurenciji od 20 nomi-
konkurenciji 20 ekipa - srebro.Evo rezultata
niranih, Nihad Izmirlić iz UKC Sarajevo. Mosta-
: Pobjede u četvrtzavršnici KB Mostar - RMC
rac Damir Puljić (član Medicinara ) osvojio je
Mostar 15:12:Poluzavršnica-KB Mostar-Banja
odlično drugo mjesto.
Luka-10:8 i poraz u završnici-KB Mostar - UKC
Tuzla 9:10.
Zahvala na potpori
6.mjesto/momčad-Šah Iz Športskog društva Medicinar KB Mostar
uputili su zahvalu svima onima koji su im i ove
Medicinari su nastupili u sastavu: Mladen
godine omogućili sudjelovanje na igrama u
Džidić(kapetan), Dražen Šunjić,Siniša Tomić,
Neumu,a posebice: ravnateljstvu KB Mostar na
Kahro Tanović, Mladen Orlović i Vedran Tomić.
čelu s ravnateljem prof.dr.sc. Antom Kvesićem,
Na turniru je sudjelovalo 20 ekipa. Evo i re-
dr.med., Nezavisnom sindikatu zaposlenika KB
zultata : KB Mostar-Bolnica Gračanica-4:0KB
Mostar, Aluminiju d.d. Mostar,Športskom sav-
Mostar-Bolnica Zenica-4:0,KB Mostar-UKC
ezu Grada Mostara,Gradskoj mrtvačnici,Foto
Sarajevo-4:0,KB Mostar-RMC Mostar-2:2,KB
Peharu,Video Clubu Oscar,Klubu Koš,PR –ure-
Mostar-Banja Luka-1:3,KB Mostar-Bolnica
du KB Mostar,Centru za informatiku KB Mostar,
Brčko-1:3 i KB Mostar-Abdulah Nakaš Sara-
Tehničkoj službi KB Mostar, HVIDR-i Mostar, te
jevo-1:3. Najuspješniji pojedinac u momčadi
medijskim pokroviteljima: Radiopostaji Mostar,
Medicinara bio je: prva ploča-Siniša Tomić
Hercegovačkoj televiziji Mostar, Večernjem lis-
5/2,druga ploča Mladen Džidić 4/2,Kahro
tu BiH,Dnevnom listu Mostar i svim prijateljima
Tanović 4/2.
koji prepoznaju rad i ulogu Športskoga društva
Medicinar KB Mostar.
11.mjesto/Streljaštvo
U natjecanju je sudjelovalo 50 športaša-
Športski vremeplov
Piše: Miljenko Džidić
Photo: Andrija Lončar

U Vremeplovu Medicinara darivamo

nekoliko redaka laganijeg športskog
štiva kao povijesno podsjećanje kako
je došlo do uspostave i održavanja
modernih Olimpijskih igara. Kon-
cem XIX. stoljeća, točnije 1892.
godine,obilježavanje pete obljetnice
Saveza francuskih športskih društava
za atletiku,podnesen je prijedlog da
se obnove Olimpijske igre,koje su se
održavale u antičkoj Grčkoj u Olimpiji,
svake četiri godine.

Citius, Altius, Fortius

Velike zasluge za obnovu Olimpi-
jskih igara ima francuski peda-
gog i povjesničar barun Pierre de
Coubertin,autor prijedloga. Znakovita
je 1893.godina,kada je De Coubertin
izradio nacrt mogućnosti uspostave
i održavanja modernih Olimpijskih
igara,koji je na posebno sazvanom
Međunarodnom športskom kon-
gresu,23.lipnja 1894.godine u Parizu
prihvaćen. Kongres je trajao osam
dana,u njegovom radu sudjelovalo je
2 000 osoba,79 izaslanika,49 različnih
nacionalnih športskih saveza iz trinaest
zemalja. Svoje članove predstavnike
i pisma potpore uputila je 21 država.
Zaključak je bio jednoglasan. Igre
je potrebno obnoviti,a prvo izdanje
će se održati 1896.godine u Ateni u
Grčkoj,Domovini antičkih Olimpijskih
igara,a potom svake četiri godine u
nekoj drugoj zemlji. Izabran je i prvi
Međunarodni olimpijski komitet od
15 članova u koji su ušli predstavnici
dvanaest zemalja. Pisani tragovi nalaze
u jednom od prvih športskih magazina
„Gimnastika“(Hrvatska),koji u kolo-
vozu 1896.godine objavljuje vijest o
osnutku Međunarodnog olimpijskog
komiteta.“Gimnastika“ je počela izla-
ziti u Zagrebu,prije jednog stoljeća.
Olimpijski kongres održan je 1897.
godine u Le Havreu. Druge Olimpijske
igre održane su u francuskoj metropoli
Parizu daleke 1900. Godine,a Saint
Louis bio je domaćin trećih OI,1904.
godine.
Olimpijski komitet BiH
Komitet je utemeljen 4.lipnja
1992.godine, a njegov prvi pred-
sjednik bio je Stjepan Kljujić. Te
ratne 1992.godine na Olimpijskim
igrama u Barceloni, u Španjolskoj
bosanskohercegovački športaši po
prvi puta su nazočili i predstavljali
svoju zemlju na najvećem športskom
natjecanju. Još dva nadnevka su
povijesno znakoviti.24.rujna 1993.
godine kada je u Monacu,na za-
sjedanju Izvršnog komiteta MOK
- a donesena odluka o službenom
priznanju bosanskohercegovačkih
športaša i pristupu u članstvo Olimpi-
jskog komiteta BiH,te 8.prosinca 2002.
godine kada je službeno krovna insti-
tucija športa registrirana u Ministarstvu
pravde BiH-pri Vijeću ministara BiH,u
koju se udružuju nacionalni športski
savezi.
Kako je bilo u susjedstvu?
Nekako istodobno s osnutkom MOK-
a,23.lipnja 1894.godine u susjednoj
Hrvatskoj bilježimo začetke olimpi-
jskog pokreta. Dr.Franjo Bučar(1886-
1946),idejni tvorac hrvatskoga
športa u svojoj 28 godini života
inicirao je nastup Hrvatske na Prvim
Olimpijskih igrama,1896.godine u
Ateni,no,nažalost, nije uspio u tom
naumu,pa je u ožujku iste godine u
hrvatskoj metropoli Zagrebu orga-
nizirao Športske igre,sukladno pro-
gramu Olimpijskih igara. Naglasak
je dakako na nadnevku i jubilarnoj
godini 1906-toj i obilježavanju de-
sete obljetnice prvih igara,održanim
u Ateni. Predstavnici športaša
Hrvatske(dr.Franjo Bučar,Josip Prikril
i Ivan Trstenjak,nastavnici tjelesnog
odgoja) u organizaciji Zemaljske
vlade Hrvatske i Slavonije odlaze u
Atenu,gdje su ih organizatori prihvatili
kao službeno izaslanstvo,a po prvi puta
na jednom tako velikom natjecanju
zavijorio se hrvatski stijeg. Početkom
prvoga svjetskog rata,1914.godine
zabranjen je rad svim udrugama
građana uključujući i Hrvatski športski
savez. Prošlo je skoro osam desetljeća
do ponovnog osnutka Hrvatskoga
olimpijskog odbora,10.rujna 1992.go-
dine u Zagrebu,a za prvog predsjedni-
ka bio je izabran Antun Vrdoljak,koji je
tu dužnost obnašao od 1991. do 2 000
godine,a HOO članom Međunarodnog
olimpijskog odbora podsjetimo postao
je 1995.godine.Prestižno priznanje
Hrvatskom olimpijskom odboru stiglo
je od strane Izvršnog odbora MOO-a
i pokojnog predsjednika gospodina
Juana Antonia Samarana. Hrvatski
športaši po prvi puta na Olimpijskim
igrama nastupili su u Barceloni,1992.
godine,a Hrvatski olimpijski odbor je
krovna institucija športa u susjednoj
Hrvatskoj

glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010. 61
 Juraj Knezović pobjednik 4.Doc’s Opena
Text i photo: Ana - Marija Dedić
Mostar - Juraj Knezović pobjednik je četvrtog
izdanja tradicionalnog teniskog turnira Doc’s
Open 2010., koji je 3. i 4. srpnja 2010. godine
održan na terenima Teniskog centra Mostar
pod geslom-Tenisom do zdravlja.
On je u dvoboju završnice uvjerljivo svladao
prošlogodišnjeg pobjednika Božu Šuška 2:0 u
setovima(6:1,6:4), nakon sata i petnaest minu-
ta igre. Njima su u ime Organizacijskoga od-
bora turnira Josip Lesko, Renato Pejić i Vedran
Markotić uručili prigodne nagrade, a pored
16 sudionika-liječnika Doma zdravlja Mostar
i Kliničke bolnice Mostar i studenata Medi-
cinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru bio je
i 23-godišnji liječnik iz Hong Konga Francis
Chan.

Športske ozlijede
Piše: Miljenko Džidić
Športska ozljeda je ozljeda nastala ti-
jekom športske aktivnosti. Razlikujemo:
ozljedu i oštećenje. Anamnestički proma-
trano oštećenje je dosta upitno. Pacijent
je nesiguran u samom nastanku,ne sjeća
se ni načina ni vremena. Forma ozlijede
je akutnog karaktera,dok je oštećenje
kronično. Čovječanstvo s pravom očekuje
veće pomake u napretku življenja s više
osjećaja sreće i ugode u svakodnevnici.
Uloga športa u navedenom je velika
i nezaobilazna,ali treba uzeti u obzir i
činjenicu kako je šport često na granica-
ma rizika i narušavanja ljudskoga zdrav-
lja. Baviti se športom ne znači samo zdrav
život i športski laifestyle. On ima i svoju
drugu stranu. Neželjene športske ozli-
jede koje športaša udaljavaju ,povreme-
no ili trajno od natjecanja. Uzevši u obzir
izazov pristupa dugoročnih športskih
projekata od iznimne je važnosti educi-
ranje športaša kako da izbjegnu ozlijede
i kad se one dogode kako ih pravilno
liječiti. Najveći broj športskih ozljeda
nastaje kod prekomjernih naprezanja(30
do 50 posto).Za žrtvu prevencije ozljeda
primjenjuju se sve širi spektar športskih
aktivnosti usmjeren na razvoj jakosti
ravnoteže,agilnosti i poželjnoj tehnici
izvođenja vježbi. Ozlijede u športu po-
sljedica su nesrazmjera između individ-
ualno mogućeg opterećenja vezivno-
potpornog tkiva,te opterećenja tijekom
treninga i natjecanja. Poveznica su i
neodgovarajuća oprema,nepažnja,te
nepovoljne klimatske promjene. U
novije vrijeme tretman športskih ozlje-
da evoluirao je u sofisticiranu znanost.
Ozlijede od ranije,s posljedicom trajne
onesposobljenosti,sada se uspješno
rehabilitiraju,omogućujući športašima
žurni povratak intezivnim športskim ak-
tivnostima. Športske ozlijede pogađaju
meka i potporna tkiva,rjeđe kosti. Odgov-
or tkiva na ozljedu je upalna reakcija,a u
kretnji raspadnih produkata ozlijeđenog
tkiva. Ne smije se dopustiti da proces od
akutnog prijeđe u kronični. Ozljedu treba
liječiti terapijski,dok je akutna. Šport i
rekreacija fenomeni su današnjeg vi-
soko civiliziranog društva,a njihov razvoj
prati športska medicina i u sklopu toga
posebno područje patologije športa.
U sklopu patologije športa važno je
djelovanje mehaničke traume,koja dovo-
di do ozljeda. Športska ozljeda u širem
smislu je svaka ozljeda nastala tijekom
športskih aktivnosti. U užem smislu to je
ozljeda tipična po nastanku u određenoj
športskoj disciplini(primjerice teni-
ski lakat,rvačko uho,skijaški prijelom).
Posebice je važno razlikovati športsku
ozljedu i športsko oštećenje,koje nas-
taje djelovanjem mikrotrauma ti-
jekom duljeg vremenskog razdoblja. U
parametru i športske ozlijede(oštećenja)
obvezno je zahvaćen lokomotorni sus-
tav športaša. Nakon liječenja uspješan
povratak športu je moguć,kad više ne
postoji bolest i postoji psihofizička spo-
sobnost športaša.

62 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
Odigrana prijateljska malonogometna utakmica
ekipa Nove Bile i Mostara
Piše: Miljenko Džidić
Photo: Srećko Stipović
Od 26. do 28.studenoga 2010.godine
malonogometna ekipa Kliničke bolnice
Mostar boravila je u posjetu Središnjoj
Bosni gdje je s kolegama iz Hrvatske
bolnice “Dr. fra Mato Nikolić” u
tamošnjem športskom centru odigrala
dvije prijateljske nogometne utakmice.
Poziv je stigao od dr. Velimira Valjana,
ravnatelja novobiljanske bolnice
koja obilježava jedanaestu obljetnicu
osnutka, a s radošću mu se odazvalo
izaslanstvo mostarske bolnice
predvođeno v. d. ravnateljem prof.dr.sc.
Antom
Kvesićem, dr.med. U izaslanstvu su bili i
: prim. Zdravko Pandža, mr. sc. Vjekoslav
Mandić,dr.med.,prim.Zdrinko
Brekalo,dr.med.,prim.Zoran Karlović,dr.
med.,te predsjednik Športskoga
društva Medicinar KB Mostar Miljenko
Džidić. Pred oko 200 gledatelja u sus-
retima koji su sudili Šafradin iz Nove
Bile i Džidić iz Mostara postignuti su
slijedeći rezultati:
Liječnici Nova Bila-Liječnici KB Mostar
7:5 (2:2) i
Liječnici Nova Bila-Liječnici KB Mostar
4:4 (1:2).
Za mostarsku ekipu nastupili
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
su:Kvesić(kapetan)-2 Treće poluvrijeme
gola,Biokšić(vratar),Mišković-2
gola,Ivanković-jedan
Tijekom večeri ili “trećeg poluvremena”
pogodak,Vukoja-jedan,Zubac- nastavljeno je ugodno
jedan,Galić,Šarić-jedan i Rafaeli-jedan.
prijateljevanje gdje je istaknuta velika
Voditelj
potpora i uloga uprave i djelatnika
ekipe bio je Zdrinko Brekalo,a trener
KB Mostar u radu i opstojnosti Hrvatske
Miljenko Džidić.
bolnice “Dr.fra Mato Nikolić” u
Novoj Biloj. Dogovorena je buduća su-
Za novobiljansku ekipu nastupili radnja športskih ekipa dvaju bolnica i
su:Voditelj/E.Vuković,Izbornik/Velimir
njihovih voditelja gospode Draške
Valjan,Trener/Draško Šafradin(kapetan), Šafradina i Miljenka Džidića,a upućena je
Valjan,(Vratar)
i zahvala gospodinu Željku Gilji na ugod-
Grebenar, Šafradin, Vuković, noj vožnji i prim.Zdrinku
Džambas,Kolenda,Pušić, Gogić, Figurek,
Brekalu, dr. med., koji je tijekom boravka
Androšević.
naših medicinara u Središnjoj Bosni
svojim fotoaparatom ovjekovječio tre-
Kako doznajemo i pored učinkovito nutke susreta i prijateljavanja.
dobre igre Kvesića(dva gola) i
Miškovića(dva gola),te dobrih obrana
Bedija,borbenog Ivankovića Mostarci
nisu mogli izbjeći poraz jer je momčad
Liječnika iz Nove Bile bila i
tjelesno jača i pokazala izraženu
učinkovitost postigavši u dvije utakmice
jedanaest golova.
63
 U galeriji kraljice Katarine Kosača otvorena
Izložba fotografija Zdrinka Brekala
Piše: Ana - Marija Dedić
Photo: Zdrinko Brekalo

Mostar - U četvrtak, 21. listopada

2010. godine u galeriji kraljice
Katarina Kosača otvorena je Izložba
umjetničkih fotografija zamjenika
predstojnika Klinike za kirurgiju KB
Mostar i jednoga od najpoznati-
jih kirurga na području BiH prim.
Zdrinka Brekala, dr.med. Nije rijet-
kost da ljudi koji rade u stresnim
zanimanjima poput liječničkog, a
posebice kirurškog pronalaze ispušni
ventil u nekom hobiju i umjetnosti,
no za ovaj prim. Brekala samo rijetki
su znali. Izložba je bila uistinu veliko
i ugodno iznenađenje na radost,uz
ostalo, i njegovih kolega s Klinike
za kirurgiju i cijele Kliničke bolnice
Mostar. Ljubav prema umjetničkoj naišli su i na odlične ocjene ovdašnje uglednika i građana Mostara i
fotografiji prim. Brekalo gaji još od kritike. Otvorenju izložbenog post- Hercegovine.
gimnazijskih dana, a njegovi radovi ava nazočilo je mnoštvo kolega,

64 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010. 65
 In the Croatian South (Utorak) , dr. Darke Alfirevića
Piše: Ana - Marija Dedić
Photo: Darko Alfirević
photo by Jelena Popić
Split - U galeriji fotografije Fotokluba
Split u Marmontovoj u petak,19.
studenoga 2010.godine otvorena je
Izložba fotografija In the Croatian South
(Utorak)poznatog i priznatog hrvatskoga
i splitskog fotografa dr.Darke Alfirevića.
Predstavlja nam iznimnu čast i zado-
voljstvo istaknuti i ukazati na činjenicu
kako jedna osebujna i svestrana os-
obnost poput dr. Darke Alfirevića od
siječnja 2010. godine obnaša dužnost
predstojnika Kliničkog Zavoda za
photo by Leo Nikolic
66 glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
patologiju,citologiju i sudsku medicinu nazivu izložbe. Crno - bijele fotografije
Kliničke bolnice Mostar. velikog formata (preko metra) izrađene
su u atelieru Peristil Perajica pod nad-
Dr. Alfirević svojim portretima
zorom dr.sc. Ane Perajice,koja je prva
splitskih utorkaša: Renata Baretića,
u susjednoj Hrvatskoj doktorirala iz
Milorada Bibića-Mosora,Zlatka Galla,
područja fotografije. U katalogu izložbe
Lepe Smoje,Ivice Ivaniševića,Živka
pisac,novinar i kolumnist Ante Tomić
Skračića,Jurice Pavičića,Gorana
ističe kako bez studijskih trikova,bez
Zloića,Ante Tomića i ostalih parafrazira
kompjuterskih cifranja,slike Darke
portretni projekt Richarda Avedona „In
Alfirevića zrače jednostavnom čvrstom
the American West“ kako u fotografs-
snagom ljudskosti.
kom koncepcijskom pristupu,tako i u
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010. 67
 - ,
Radostan Bozic
i
sretna Nova 2011.