1085278.primjeri Detaljnih Izvjetaja Kolskih Praksi

Zoran Hercigonja, prof.
PRIMJERI DETALJNIH
IZVJEŠTAJA SA ŠKOLSKIH
PRAKSI
ISBN 978-953-8200-20-5
Primjeri detaljnih izvještaja sa školskih praksi 2020.
Sadržaj
1.Izvještaj školske prakse-Osnovne škole(4)
1.1.Druga osnovna škola Varaždin (5)
1.2.Šesta osnovna škola Varaždin (19)
2.Izvještaj školske prakse-Srednje škole (32)

2.1. Elektrostrojarska škola Varaždin (33)
2.1.Prva gimnazija Varaždin (81)
3.Izvještaj školske prakse-Centar za odgoj i obrazovanje djece s

posebnim potrebama „Tomislav Špoljar“ (139)
4.Izvještaj školske prakse-Varaždinska škola animiranog filma
VANIMA (156)
ISBN 978-953-8200-20-5
Zoran Hercigonja, mag.edu.inf. Page 2

Predgovor
Primjeri detaljnih izvještaja školskih praksi, stručna je knjiga s mnoštvom primjera kvalitetnih
izvještaja sa školskih praksi u osnovnoj i srednjoj školi. U izvještajima se nalazi konkretan
opis tijeka samog nastavnog sata s metodičko-didaktičkom raščlambom elemenata nastave.
Također u izvještaje je uključena psihološka analiza tijeka sata te sugestije i promišljanja na
nastavu pojedinih predmeta. Analize nastavnih sati provedene su u razrednoj i predmetnoj
nastavi osnovnih škola iz različitih predmeta te u predmetnoj nastavi srednjih škola
gimnazijskog usmjerenja te tehničkog usmjerenja. Provedene analize nastavnih sati
obuhvaćaju široki repertoar nastavnih predmeta. Dakle izvještaji ne obuhvaćaju nastavni
predmet iz samo jednog predmetnog područja nego iz različitih područja. Također uvrštena je
i nastava na instituciji za odgoj i obrazovanje djece s posebnim potrebama kao i škola
animiranog filma. Izvještaji su rezultat odslušanih i pomno promišljenih te proanaliziranih sati
te imaju dodanu vrijednost za čitatelja. Iz dočaranog konteksta sata, tijeka nastave te analize i
promišljanja u okvirima pedagoško-psihološko-metodičkog, čitatelj može naučiti pomno
analizirati sat i uočiti specifičnosti u njegovom izvođenju. Izvještaji su nastali na sljedećim
institucijama: Druga osnovna škola Varaždin, Šesta osnovna škola Varaždin, Prva gimnazija
Varaždin, Elektrostrojarska škola Varaždin, Centar za odgoj i obrazovanje djece s posebnim
potrebama „Tomislav Špoljar“ te Varaždinska škola animiranog filma VANIMA.
Knjiga „Primjeri detaljnih izvještaja školskih praksi“, namijenjena je prvenstveno studentima

nastavničkih usmjerenja predmetne i razredne nastave koji pohađaju i odrađuju školsku
praksu te polaznicima pedagoško-psihološko-metodičkog osposobljavanja.

Impressum
Naslov: Primjeri detaljnih izvještaja sa školskih praksi

Autor: Zoran Hercigonja, mag.edu.inf.
Lektorica: Adela Brozd, prof. hrvatskog jezika

Nakladnik: Vlastita naklada autora
Mjesto i godina izdavanja: Imbriovec Jalžabetski 45c, 2020. godine
Vrsta publikacije: Stručna elektronička knjiga
Izdanje: Drugo poboljšano i dopunjeno izdanje
Format: A4
Br. stranica:
Područje: Metodika nastave informatike
ISBN 978-953-8200-20-5

1. IZVJEŠTAJ ŠKOLSKE PRAKSE –Osnovne škole
U narednim stranicama će biti prikazani izvještaji s nastavnih sati u razrednoj i predmetnoj

nastavi na Drugoj osnovnoj školi Varaždin. Izvještaji su podijeljeni na stupac s osnovnim
podacima te metodičko-pedagoškim elementima nastave. Ostatak izvještaja se sastoji od opisa
tijeka sata, isticanje interesantnih elemenata te osobnog promišljanja tog nastavnog sata. U
tekstu deblje otisnuta slova predstavljaju vlastito promišljanje nastavnog sata. Prilikom
analiziranja nastavnog sata treba uzeti u obzir i dob učenika, kognitivnu opterećenosti učenika
nastavnim sadržajima, vrstu nastave i ono najbitnije redoslijed nastavnog sata. Na primjer nije
isto održati sat matematike odmah ujutro kada su učenici još odmorni i koncentrirani ili peti
sat kada su učenici već na izmaku snaga. U izvještajima je promišljana i ta komponenta
nastave.

1.1. Druga osnovna škola Varaždin
1.sat
Predmet: Vjeronauk
Vrsta sata: Ponavljanje
Socijalni oblici rada: direktno poučavanje frontalnim radom, individualni rad
(samostalni rad) Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje, pisanje, crtanje
Razred: 2d
Broj učenika: 27
Cijeli sat vlada blagi žamor. Primijetio sam da u osnovnoj školi pogotovo u drugom
razredu postoji jako puno odgojnih elemenata čak više nego obrazovnih. Više od 30
minuta sata se potroši na primjenjivanje odgojnih mjera nego na obrazovanje. Mislim
da je to sasvim u redu jer se ipak radi o djeci od 8 ili 9 godina kojima je potrebna jaka
odgojna angažiranost. Nastavnica provodi dosljedno primjenjivanje pravila rada i discipline.
Radi se o mladoj nastavnici koja je na zamjeni i radi tek dvije godine. (to sam saznao iz
razgovora s njome). Cijelo vrijeme sam imao osjećaj da nastavnica previše razmišlja o
tome kako će postupiti pred učenicima, da je mori neprestan strah od nepogrešivosti. To
se dalo naslutiti u tom dosljednom pretjerivanju provođenja discipline. Učenici nisu
smjeli reći ništa drugo osim nastavnog gradiva i kad se dogodio bilo kakav izgred
(npr. učenik je pitao nešto što nema veze s nastavnim satom i nastavnica je odmah pojurila
prema učeniku i vrlo oštro mu dobacila da ovo što govori nema veze s
ovim nastavnim satom). Mislim da se tu radilo o pretjeranoj zaokupljenosti sobom u
nastavnom procesu te prema tome što će učenici misliti o meni ako postupim ovako ili
onako... Atmosfera je bila dosta formalna. Tu sam dijagnosticirao neformalnog vođu razreda.
Primjerice učenici kada su odgovarali na postavljeno pitanje od strane
nastavnice, pogledali su prvo u tog formalnog vođu, a tek onda bi odgovarali. Smatram da je
do toga došlo zbog nastavničinog nastupa to jest zbog njezine prevelike formalnosti pristupa.
Kasnije na drugim satima te pojave da se učenici okrenu neformalnom vođi radi nekakvog
odobravanja u potpunosti je istisnuto. Isto tako neformalni vođa ima dosta veliku socijalnu
moć i osjeća se nekako odgovornim za razred pogotovo u trenutku kada je priskočio jednom

učeniku pomoći pronaći odgovarajuću stranicu u udžbeniku koji se nalazio dvije klupe iza
njega. Iz toga sam iščitao i obilježja grupe to jest to okrenutost jednih prema drugima
kada jedna učenik osjeti potrebu pomoći drugim učenicima, a ne samo onom učeniku do
sebe s kojim sjedi u klupi. Isto tako identificirao sam i razrednu kohezivnost i iznimno
dobru komunikaciju. Primjerice u jednom trenutku je neformalni vođa izrekao
jednu neprofinjenu frazu i odmah su ga drugi učenici upozorili. Izniman primjer kako
su učenici prihvatili svojeg neformalnog vođu, a kako mu se ne boje suprotstaviti s
druge strane. S metodičke strane, nastavnica provodi jako dobro nastavni sat koji je prepun i
krcat pitanjima, asocijacijama i potpitanjima. Smatram to iznimno poželjnim budući da
mnoštvo potpitanja potiče kreativno i kritičko mišljenje. Primijetio sam i dobru
strukturiranost nastavne jedinice to jest cjepkanje kratke priče na manje dijelove
i analiza tih pojedinih dijelova. S druge strane primijetio sam i vrlo jaku privrženost
autoritetu to jest formalnom vođi. Naime učenici kako su završavali svoje kratke uratke
u bilježnici, nosili su nastavnici na uvid iako to nije trebalo, iako to nije bilo uobičajeni
način rada kako je i sama nastavnica kasnije spomenula. Mislim da se tu radilo o
„pokušaju dodvoravanja“. Nastavnica je inače provodila dosta autoritarni stil vođenja
što u nedostatku iskustva što u svjetlu potrebitosti. Budući da se radi o drugom razredu
osnovne škole, te budući da se primjenjuje jako puno odgojnih elemenata, mislim da je
djelomično opravdano koristiti autoritarni stil čisto iz odgojnih aspekata, ali ne
pretjerivati s njime, jer se javlja suprotan efekt. Nastavnica na kraju sata zadaje učenicima
zadatak da nacrtaju priču koju su analizirali cijeli te za koju su u bilježnice napisali kratke
rečenice radi orijentacije. Crtanje smatram u ovo slučaju vrlo pozitivnom komponentom
jer to učenike potiče da promišljaju o priči koju su pročitali te da naprave subjektivne
crteže koji će im služiti kao mnemotehnika prilikom učenja ili podsjećanja na nastavni
sat.

2.sat
Predmet: Hrvatski jezik
obrada novog gradiva
(samostalni rad)
Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje, pisanje,
Razred: 2d
Broj učenika: 27
Radi se o nastavnom satu kojeg drži nastavnica razredne nastave. Nastavnica je

podosta ležerna i sama razredna atmosfera je toplo emocionalno ozračje neformalnog
karaktera. Primijetio sam odmah u prvih nekoliko minuta da učenici više nisu imali
potrebu posezati za potvrđivanjem od strane neformalnog vođe, zbog toga što je
nastavnica (njihova razrednica) imala puno ležerniji pristup, demokratskiji pristup koji
se nije temeljio na tome što će učenici misliti o meni ako ja napravim neku pogrešku.
Nije se opterećivala time pa niti učenici nisu osjetili tu napetost koja se osjećala na
nastavi vjeronauka zbog čega su učenici radi osjećaja sigurnosti posegnuli za
neformalnim vođom. Nastavnica često koristi fraze „otvori uši“ što nije baš prikladno.
To ne izgleda prikladno s metodičke strane; bolje bi bilo da je nastavnica bila
konkretnija i rekla „slušajte“ jer bi tako učenici dobili jasnu direkciju što raditi, a što
ne. Ova metafora „otvori uši“ bi mogla biti zbunjujuća i učenici kojima buja mašta bi to
mogli koristiti kao predmet provokacije ili bi se s tim mogli zabavljati ostatak sata.
Naravno treba uvažiti činjenicu da nastavnica poznaje dobro učenike i oni nju te da je
to već neki dogovoreni način. No kada bi to čuo prvi puta bilo tko vjerujem da bi imao
jednake primisli. Provodi ponavljanje gradiva na način da prvo prozove učenika, a tek
onda postavlja pitanje. Ovo je metodički didaktički i pedagoški opravdano jer se ne
dovodi učenika u situaciju da da se zatekne nego se učenicima daje mogućnost da prvo
promisle o pitanju, da stvore u glavama odgovore te da promišljaju o tome što je
nastavnik rekao. U suprotnom učenika se podosta frustrira i dovodi do mentalne
blokade. Sat je i dalje prožet pitanjima i potpitanjima ali se često javlja pitanje

zašto. Pitanje zašto je dobrodošlo iz konteksta da učenici na neki način uče vlastitu
odgovornost. Ako nešto kažem, moram biti odgovoran to podržati i argumentirati, a ne
samo izbaciti ili natuknuti odgovor i nikome ništa. Korištenje pitanja zašto je dobar put
prema razvoju osobne odgovornosti prema izrečenome i stvaranje kasnije osjećaja za
druge i za odgovornost prema drugima. Nastavnica čita štivo o koljem se kasnije
raspravlja. Iznimno puno se trudi približiti i usmjeriti učenike koji su iznimno motivirani za
rad. Daje poticajne poruke: „Možeš ti to...“ što služi za izgradnju osobnog
samopouzdanja i osjećaja zaštićenosti „jer netko o meni vodi brigu i osjećam se
prihvaćenim“. Atmosfera je iznimno radna i učenici su motivirani i puni energije.

3.sat
Predmet: Tjelesna i zdravstvena kultura
Vrsta sata: Vježbanje
(samostalni rad)
Nastavne metode: razgovor, praktične aktivnosti
Razred: 2d
Broj učenika: 27
U nastavi tjelesne i zdravstvene kulture, bile su prisutne vježbe razgibavanja koje su

učenici provodili uz demonstraciju nastavnika. Te vježbe razgibavanja ili zagrijavanja vodila
je nastavnica ne samo uz demonstraciju nego i uz davanje narativnih
poticaja. Poslije vođene vježbe, učenici su se bavili slobodnom aktivnošću, igrom koju je
isto tako pratila i koordinirala nastavnica. Ono što sam primijetio u ovom satu, jest
prelazak demokratskog stila u autoritarni. Naravno to opravdavam jer ipak se radi o
tjelesnom odgoju, gdje su moguće i ozlijede ukoliko djeca ne slušaju to jest ukoliko
se autoritarnim načinom ne kaže „zapovijed“ kojom se izbjegava mogućnost povrede
učenika. Učenici su to prihvatili sasvim dobro; nije bilo nikakvih intervencija ili upućenih
pogleda neformalnom vođi. Očito je nastavnica ulijevala dovoljno povjerenja tako da su
joj učenici vjerovali i osjećali se zaštićeno, a ne ugnjetavano iako su bili pod utjecajem
autoritarnog vodstva. Nastavnica je izgradila jako socijalnu moć ne na temelju strogog
autoriteta ili kontrole već na temelju stvaranja povjerenja i osjećaja zaštićenosti. Nastavnica
se ni u jednom satu nije nametala razredu, nego je u dostatnoj i dobro procijenjenoj mjeri
posvećivala pozornost učenicima.

4.sat
Predmet: Priroda i društvo
Vrsta sata: Obrada novog gradiva
(samostalni rad)
Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje, demonstracija
Razred: 2d
Broj učenika: 27
Nastavnica dosljedno primjenjuje principe primjerenosti i napora za ovu učeničku dob;

pristupom globalno prema lokalnom, obrađuje novo gradivo. Primjerice postepeno dolazi do
naslova teme „Stambeni objekti“ na način da potpitanjima i smjernicama navodi učenike da
od općeg dođu prema konkretnom. Daje općenite primjere, bogate asocijacije, rabi princip
bližeg i daljeg čime poziva u sjećanje i misli praktične aktivnosti i iskustva učenika da bi
došla do naziva teme. Takav pristup ima vrlo velike koristi jer kao prvo učenika se
potiče da na temelju vlastitih iskustava, nekih prethodnih znanja ili asocijacija može
lakše i kvalitetnije razumjeti naziv teme koji bi bio previše apstraktan kada bi ga se
samo napisalo na ploču. Kao na primjer nastavnica je s učenicima razgovarala o
kućama i stanovima, a onda kad je napisala naslov „Stambeni objekti“ na ploču,
nekoliko učenika je reklo : „pa ja živim u kući, a ne stanu zašto moram pisati
stambeni?“ Mislim da nastavnica nije rabila taj princip od globalnog prema lokalnog
od daljeg prema bližem, bio bi veći broj učenika koji bi postavili isto pitanje. Zato je
važno da se u svrhu približavanja sadržaja nastavne jedinice učenicima prvo
daju konkretni primjeri koji ujedno služe kao motivacija, a kao drugo služe kao
temeljac na kojem će graditi razumijevanje i povezivanje. Cijeli razred je uključen
interakciju. Da se razbije razredna monotonija, nastavnica igranjem uloga potiče učenike na
interes. Dok su i dvoje učenika igranjem uloga stana i kuće govorili svoje prednosti i
nedostatke, ostatak razreda se uključivao i dopunjavao. Nastavnica je prozivala i one koji na
tom satu nisu bili baš aktivni. Prozivanjem učenika koji nije aktivna na satu, daje se
prvo učeniku do znanja da ga smatram djelom cjeline, da ga uočavam, da brinem o
njemu, da želim da osjeća kako je uključen u zajednicu te da mu omogućim da
pobijedi strah od javljanja. Nastavnica se stvarno trudi učenicima što više približiti sadržaj

nastavnog sata. Koristi sva raspoloživa nastavna sredstva koja uključuju i računalo i
projektor preko kojeg daje primjere stana i kuće koje zajedno s učenicima analizira i
utvrđuje. Nastavnica pravovremeno intervenira na pojavu nediscipline koja
se javlja zbog pada koncentracije učenika. Na kraju sata daje motivirajuću i vrlo jednostavnu
zadaću da učenici doma pronađu sličice kuća ili stanova. Zadaća je zanimljiva zato što
učenici neće morati uložiti preveliko opterećenje, a traženje kuća i stanova, radit će
kategorizaciju raznih stambenih objekata pozivajući se na naučene elemente
i karakteristike stana i kuće. Neprestano će vrtjeti u glavi te glavne sastavnice i bolje ih
upamtiti. Zadaća je „fantomska“ zato što neposredno potiče učenika na pamćenje
činjeničnog znanja. Da je recimo zadana zadaća naučite osnovne karakteristike stana i
kuće, učenicima bi bilo teško zapamtiti činjenice ili bi ih naučili napamet. A ovako oni
neće to naučiti napamet nego će pretraživanjem i kategorizacijom prepoznavati
elemente stanova i kuća na slikama to jest sličicama i na taj način stvoriti vizualizaciju
tih karakteristika. Dakle oni će prepoznati u slikama karakteristike stana i kuće, a da
ih ne uče napamet što predstavlja pamćenje na temelju iskustva i dugotrajno
pamćenje.

5.sat
Predmet: DOD iz Matematike
(samostalni rad)
Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje
Razred: 2d
Broj učenika: 11
Učenici sjedaju u krug na jastuke i nastavnica rabi princip ponavljanja

i majeutičkog dovođenja do teme današnjeg sata. Ispisuje zadatak na ploču i sistematski
provodi interpretaciju i objašnjavanje. Poziva učenika pred ploču i dopunjuje njegovo
rješavanje zadatka. Nakon toga nastavnica daje pojedinačne zadatke učenicima i svaki učenik
te zadatke rješava na ploči uz nastavničinu pomoć. Nastava se pretvara u mentorsku
nastavu jer nastavnica pušta učenike da sami pokušaju naći način, ali ih
povremeno usmjerava .što je iznimno korisno jer se radi o dodatnoj nastavi za napredne
učenike. Isto tako ta sustavnost prvo demonstracija pa onda zajednička vježba prati
načelo sistematizma i približavanja gradiva učeniku. Nastavnica zatim formira timove po
dvoje u kojima svaki tim treba sastaviti zadatak za drugi tim. Daje uputu da odaberu mjesto u
učionici gdje će sastaviti zadatak kao bi ih zaštitila od prepisivanja. Vrlo dosljedan način u
kojem se djeluje već u startu to jest već u startu se presijeca pojava nediscipline zbog
prepisivanja i ne potiče se učenike da prepisuju te da prepisivanju dodjeljuju pozitivne
konotacije smatrajući ih poželjnom aktivnosti. Mjesta na kojima se sastavljaju zadaci
nastavnica obilazi i provjerava dovršenost. Timskim radom se aktiviraju
na nesvjesnoj razini osjećaj za drugoga, odgovornost prema drugome, ali i poštovanje
individualnog doprinosa iako se to kod djece događa na intuitivnoj razini. Učenici
razmjenjuju zadatke i uz pomoć nastavnice rješavaju na ploči. Nastavnica koristiti iznimno
jasne upute i objašnjenja. Nastavnica na svim satima pokušava motivirati učenike na sve
načine pozivajući se na njihova osobna iskustva ili na nešto što im je iznimno blisko.

1.sat
Predmet: Geografija
Vrsta sata: Ispitivanje i vježbanje
(samostalni rad)
Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje, pisanje, crtanje
Razred: 5c
Broj učenika: 24
Razred ima autističnog učenika (iznimno jak autizam) koji čak ima svojeg osobnog
pomoćnika ili asistenta koji vodi brigu o njemu kada je na nastavi. Nastavnica koja predaje
geografiju ujedno i razrednica tom razredu. Sat se sastoji od ispitivanja autističnog učenika i
vježbanja putem rješavanja zadataka iz radne bilježnice. Nastavnica me upoznaje s pitanjima
koja postavlja autističnom učeniku. Pitanja se temelje na čistom prepoznavanju pojmova na
temelju pregledavanja fotografija pojedinih geografskih područja u udžbeniku te nabrajanje
osnovnih pojmova. Nastavnica prije nego ispituje autističnog učenika koji ide u školu po
posebnom programu, mora sastaviti pitanja i točne reference stranica u udžbeniku koje
prosljeđuje roditeljima koji bi trebali učeniku pomoći učeniku u usvajanju tih činjenica i
prepoznavanju bitnih pojmova. Kao prvo smatram da bi za taj posao nastavnica trebala
biti dodatno educirana jer to predstavlja određeni napor i prema riječima nastavnice
to „blokira razred“ u njegovom napredovanju. Naravno s riječima „blokirati razred“
se ne bi složio, jer autističnom učeniku iznimno puno pomaže boravak u okruženju
vršnjaka to jest prema njegovim reakcijama, vidio sam da mu je iznimno drago kada
se vršnjaci okupljaju oko njega. Prema tome smatram korisnim što je taj učenik u
razredu s regularnom djecom jer se na taj način postiže koliko-toliko socijalizacija i
osjećaj ugode u određenom okruženju. Ako je učenik svjestan da se nalazi u
određenom okruženju, onda shvaća da je i dio grupe kada je izložen sličnim
aktivnostima i zadacima. I tako bi ga trebalo tretirati. Naravno dodatni napori
nastavnika bi trebali biti propitani na način da se postavi pitanje da li je nastavnik
doista i sposoban obavljati te dužnosti, da li je upoznat s autizmom i da li može voditi
takav razred. Ni u jednom trenutku nisam primijetio da bi autističan učenik na bilo
koji način ometao rad druge djece jer ima svojeg osobnog skrbnika koji o njemu za

vrijeme nastave brine. Nije bilo ni pokušaja privlačenja pažnje na sebe ispuštanjem
bilo kakvih neartikuliranih zvukova na koje bi ostatak razreda reagirao. Tako da
smatram da se učenik jako dobro osjeća u ovakvom okruženju i da je našao svoje
„mjestu“ unutar grupe. Smatram da učenik ni na koji način ne blokira nastavu i
napredovanje ostalih učenika; mislim da je stvar u nastavnici kojoj je teško prihvatiti
brigu i rad s ovakvim učenikom, jer to iziskuje dodatne napore. Mislim da se treba
javiti pretpostavljenima i razriješiti pitanje toga. Razredna klima je ugodna i radna,
učenici su komunikativni i odražavaju brigu jedni za druge. Međusobno si pomažu i
brinu na način da jedni drugim i posuđuju udžbenike, zatim učenik koji nije imao
udžbenik, učenica je samoinicijativno sjela do njega sa svojim udžbenikom bez da je
nastavnica intervenirala. Smatram da vlada jaka kohezivnost i osjećaj odgovornosti i
empatije te upućenosti na druge. Nastavnica primjenjuje jako puno odgojnih mjera (kada
učenici nisu znali pokazati na karti područje Mezopotamije, nastavnica im kaže: „do sada ste
to već trebali naučiti pa već ste peti razred“). Odgojne mjere su uvijek korisne i dobre jer
se njima oblikuje ličnost odgajanika. U svakom pogledu, odgojne metode su od velike
važnosti, a pogotovo u osnovnim školama, gdje je začetka formiranja ličnosti čovjeka.
Nisam uočio neformalnog vođu unutar razrednog odjeljenja, ali uočio sam da svi nastavnici,
počevši od razrednice imaju naviku razred voditi dosta autoritarno. Pretpostavljam da
je razred očito na „lošem glasu“ iako to ne bih mogao zaključiti iz privremenog
boravljenja u tom razredu. Sam pogleda nastavnice na učenike, smiruje situaciju i
pojavu nediscipline. Primijetio sam da razrednica na nastavi geografije dok želi nešto
raditi s ostalim učenicima zapošljava autističnog učenika, a to se preslikava na ostale
nastavnike. Uočavam dosljednost rada nastavnika, ali i dobru međusobnu suradnju
između nastavnika. U cijelom razredu primjećujem izrazitu dominaciju ugode jer su
učenici i motivirani za rad zbog toga jer ih nastavnica stalno sve uključuje u
odgovaranja na pitanje i potiče ih na razumijevanje. Smatram da je emocionalno
okruženje iznimno ugodno.

2.sat
Predmet: Povijest
Vrsta sata: Analiza testova
obrada novog gradiva
(samostalni rad)
Razred: 5c
Broj učenika: 24
Nakon podjele testova, u razredu vlada opći metež; svi učenici su jako znatiželjni i
međusobno komuniciraju i radoznalo propitkuju tko je dobio koju ocjenu. Iz toga mogu opet
izvući zaključak o obilježju grupe i njezinoj kohezivnosti. Uočavam i dijagnostičku te
prognostičku i društvenu vrijednost ocjena. Slušao sam dvije učenice kako su
prognozirale što još sve moraju naučiti da bi imale odličan iz povijesti. Društvena uloga
ocjena, vidljiva je u tom međusobnom uspoređivanju učenika i njihovih uspjeha.
Učenici su bili izloženi zajedničkoj aktivnosti, zajedničkoj komunikaciji i znatiželji; sve
su to obilježja koja pretvaraju skupinu u grupu. Učenici na analizi testova, provjeravaju
svoje testove, rezultate i točne odgovore, koje prije svega ponavljaju to jest odgovaraju na
pitanja iz testa uz nastavničinu intervenciju. Smatram svaku analizu testa korisnom, jer
ona omogućava da učenik izrazi svoje nezadovoljstvo ili zadovoljstvo dobivenom
ocjenom. Isto tako ako je nezadovoljan uspjehom, nastavnik ga može na temelju upita
učenika uputiti i pomoći mu da to ispravi to jest da pravilno nauči. Nastavnica pritom
jako dobro zapaža neverbalne znakove učenika. Smatram to iznimnom vještinom i
prednošću nastavnika i naglašavam da uz to nije potrebno ulaziti u autoritarno vođenje.

3.sat
(samostalni rad)
Nastavne metode: razgovor, rad na tekstu
Razred: 5c
Broj učenika: 24
Na samom početku sata nastavnica komentira rezultate testova i javno pohvaljuje

razred uspoređujući ga s 5d razredom koji je ostvario lošije rezultate. Smatram tu primjedbu
nepotrebnom jer se time može aktivirati određena predrasuda prema 5d razredu i
indirektno izazvati određena doza negativnih konotacija prema tom razredu što
rezultira najčešće provociranjem ili izrugivanjem tog razreda te stvaranja lošeg glasa
razreda. Disciplina je na razini, ali primjećujem opet poznati način vođenja autokratski
stil koji je viđen kod razrednice na satu geografije i povijesti. Isto tako postoji jako puno
odgojnih mjera gdje nastavnica stalno podsjeća učenike na to da su 5 razred i da ih
može biti sramota što ne znaju pravopis. Malo grube odgojne mjere, ali dosta poticajne
da se pokrene negativan impuls kojim će učenik iz prkosa htjeti dokazati nastavniku da
može naučiti pravopis, ali to ujedno može izazvati i neprijateljstvo prema njemu koje bi
se moglo potencirati ovim autoritarnim stilom vođenja. No primjećujem puno
samoinicijative kod učenika tako da smatram da ih ovaj autokratski stil vođenja od
strane nastavnika previše ne sputava, jer nastavnik provodi samo odgojne mjere izrazito
autokratski, a ne pokušava dominirati razredom. Svi učenici su uključeni u analizu;
nastavnica sama kaže: „koga još danas nismo čuli...„.Nastavnica ima nadzor nad cijelim
razredom i uvažava sve primjedbe učenika glasno ih naglašavajući svima u razredu. Želio
bih naglasiti i situaciju gdje učenik dolazi prijaviti da mu je dato više bodova o kojima
ovisi promjena njegove ocjene. Sad to sam protumačio na dva načina. Prvo objašnjenje
je da je učenik odista podložan autoritetu nastavnice zbog autokratskog vođenja pa je
da se „umiljava“ došao prijaviti višak bodova, a drugo objašnjenje je da je učenik

iskren i savjestan i prije svega odgovoran te da poštuje nastavnicu i ostale učenike u

razredu te da je zbog te odgovornosti i pravednosti prema drugima odlučio prijaviti taj
višak bodova. To je opet obilježje ugodne socijalne atmosfere i dobre razredne
komunikacije. Naravno drugi učenici su odmah molili nastavnicu da mu ne skida ocjenu
zbog toga i pozivali se na to da je pravedan; tu je upravo vidljiv taj osjećaj za druge i
kohezivnost razrednog odjeljenja. Ta briga jednih o drugima i svjesnost jednih o
drugima je obilježje dominacije ugodnog boravak u razredu. Jedino što me začudilo jest
da je i autističan učenik pisao isti test kao i ostali učenici. Nije bilo vremena da bih propitao
nastavnicu o načinu ocjenjivanja prema tom posebnom programu.

4.sat
Predmet: Matematika
Vrsta sata: Ponavljanje pred ispit
(samostalni rad)
Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje, demonstracija, praktični rad
Razred: 5c
Broj učenika: 24
Nastavnik daje autističnom učeniku posebne materijale po kojima će raditi sa svojom

asistenticom. Prilikom vježbanja uoči ispita znanja, nastavnik se vodi sistematizmom
rješavanja zadataka od težih prema jednostavnijim zadacima. Vlada radno ozračje; učenici
se međusobno ispravljaju i nadopunjuju to jest učenici vode brigu jedni o drugima. Vidljiva
je opet kohezivnost razrednog okruženja i iznimna motivacija za rad. Učenici slušaju i
postavljaju puno pitanja kojima izražavaju zanimanje za nastavni predmet. Nastavnik
dosljedno proziva učenika po učenika pred ploču i svakome učeniku individualizirano
kaže na čemu treba još malo poraditi. Vidi se da nastavnik dobro poznaje svojeg
učenika i to individualiziranje i poticanje učenika da sam shvati svoju razinu znanja i
razinu do koje još treba doći da bi mogao proći ispit. Daje dodatne napomene i upute za
ispit. Primjećujem da se učenici došaptavaju ali u pozitivnom smislu; primjerice
učenici pred pločom dobivaju upute o rješavanju od učenika koji sjede u klupama.
Iako nastaje privremena buka i komešanje, mislim da je to korisno, jer na taj način svi
učenici uključuju maksimalno svoje kognitivne procese u nastavni proces. Time se
potiče suradnja i timski duh kojim učenici dobivaju osjećaj za druge i za stanje tih
drugih osoba.

1.2. Šesta osnovna škola Varaždin
5.sat
Predmet: Njemački jezik
(samostalni rad)
Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje, pisanje, čitanje, rad na tekstu
Razred: 5c
Broj učenika: 24
Na početku sata nastavnica provodi kratki diktat. Zanimljivo je kod tog diktata da nastavnica
prvo čita tekst dok učenici samo slušaju, zatim nastavnica ponovno čita tekst, a učenici
pišu diktat. Mislim da je to iznimno dobro jer se prvim čitanjem učenici privikavaju na
tekst; postaju ga svjesni i on zaokuplja njihovu svijest pa drugim čitanjem kada su
osviješteni tog teksta, mogu lakše reproducirati to što su čuli. Nakon toga provjerava se
zadaća. Neki učenici nemaju zadaću no nastavnica prvo provodi sasvim opravdavajuće
odgojne mjere podsjećajući učenika na to da češće treba otvoriti udžbenik i pogledati što
ej bilo za zadaću te što se taj dan radilo. Nakon toga traži od tih učenika da prilikom
ponavljanja nadopunjuju svoj propust. Smatram to iznimno vrijednim jer se tako
učenika nije isključilo učenika iz nastave zato jer nema napisanu zadaću, već ga se
potiče da se osjeća prihvaćenim u radnom okruženju. Nastavnica provodi dosljedne i
dosta stroge odgojne mjere i dosta je usmjerena prema autokratskom stilu vođenja.
Poticanje na komunikaciju i dimenziju komunikacije nastavnika i učenika. Smatram
iznimno vrijednom pogotovo kada se uči strani jezik, jer se jezik osvaja kao razgovor, a
ugodna atmosfera u kojoj učeniku slobodno govori bez straha da će ga netko kazniti
zbog toga jer je nešto krivo rekao je poticajna da učenik usvoji i nauči gradivo. Nakon
provjera zadaće prelazi se na obradu novog gradiva.

Nastavnica rabi puno konkretnih primjera motivacije koji su bliski učenicima i

time potiče interakciju i komunikaciju koje su iznimno bitne pri učenju jezika. Ni na
jednom satu pa tako ni ovom nisam uočio pojavu bilo kakve formacije neformalnih
vođa ili neformalne uprave. Smatram da vođenje nastavnika koje je ovdje provođeno
ima iznimno jaku važnu vrijednost da se ne pojavljuje bilo kakva potreba za
neformalnog vođu i eventualno buntovništvo.

1. i 2.sat
Predmet: Matematika
Vrsta sata: Analiza testova i obrada novog gradiva
(samostalni rad)
Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje, rad na tekstu, praktičan rad
Razred: 3d
Broj učenika: 22
Prije svega učionica je razmještena an način da učenici sjede u grupama oko formacija
klupa u pravokutnik. Nastavnica prije analize zadataka testova iz matematike rabi niz
odgojnih metoda verbalnom komunikacijom. Vrlo je grubo prekoravala učenike zbog
nepažnje zbog koje su ocjene bile vrlo slabe. Nastavnica je rabila jezične konstrukte primjera:
„Treći ste razred i ne pazite; puno ste bolje pazili i rješavali testove kada ste bili prvi
razred“. Mislim da je to bio dobar način da se učenike malo „probudi“ i potakne na
razmišljanje te na vlastitu odgovornost. Time se učenika potiče da promisli o svojim
postupcima te da počinje shvaćati da je odgovoran za svoje propuste koje je do sada
nastavnik tolerirao. Analiza testova se provodi na način da nastavnica zadatak po zadatak
rješava na ploču, učenici prate, a nastavnica pritom obrazlaže i ukazuje što i kako su učenici
griješili nad tim zadacima. Nakon kratke analize testova, kreće se s novim gradivom. U
trenutku kako je krenula obrada, jedna je učenica bila jako emocionalno uznemirena zbog
loše ocjene na testu. Počela je plakati. Tu sam uvidio kako su učenici opterećeni
ocjenama koje previše uzimaju k srcu. Učenica se teško nosila s neuspjehom. Sama je
nastavnica naglasila da je to prvi puta da učenici dobivaju slabe ocjene, pretežito
jedinice te da nisu „navikli“. Očito je to bilo prvo suočavanje s neuspjehom. Zato je
krenula i takva reakcija. Tu se može uočiti da učenica pati od straha od neuspjeha.
Loša ocjena postala je pokazateljem osobnog neuspjeha. Reagiranje nastavnice je bilo
iznimno kvalitetno. Nije prilazila učenici niti je tješila dodirom ili bilo kakvim fizičkim
kontaktom, već je verbalnim konstrukcijama, prihvatila i razjasnila emocije i svima
približila okolnosti zbog kojih je to nastalo. Ubrzo se učenica smirila. Smatram da je

nastavnica jako dobro procijenila reakciju učenice. Da je u tom trenutku pokušala

utješiti učenicu dodirom ili bilo kakvim fizičkim kontaktom, mislim da bi ta učenica
briznula u još veći plač i bila još više emocionalno uzrujana. Daljnja obrada gradiva je
tekla na način da nastavnica zadaje zadatak u radnoj bilježnici, učenici rješavaju; ona obilazi
i onda proziva učenika jednog po jednog da rješenje napišu na ploči. Dok je obilazila
učenike, intervenirala je kod svakog pojedinačno. Svaka intervencija je uključivala i
dodir, milovanje po kosi, tapšanje po ramenu. Svaka blizina i dodir su dodatno
uznemirili učenike u pozitivnom smislu, jer su nakon nastavničine intervencije učenici
puno produktivnije radili. Svaka blizina i dodir vrlo pozitivno djeluje na učenike.
Primijetio sam i koliko učenicima trećeg razreda znači kada ga nastavnica prozove. Dok
je postavila pitanje vezano uz neki zadatak, učenici su vrlo živo i radosno podizali ruke i
propinjali se na prste. Tu sam utvrdio i značaj same aktivnosti koja djeluje na učenika.
Sama aktivnost kada nastavnik prozove učenika koji se propinje na prste od želje da
odgovori na pitanje ili obznani neku ideju, daje tom učeniku do znanja da ga nastavnik
vidi i uvažava, da ga poštuje. Naravno učeniku ide u prilog i njegov ugled koji pritom
dobiva pred očima ostalih učenika. Nakon riješenih zadataka, nastavnica zadaje zadatke za
domaću zadaću.

3.sat
Vrsta sata: ponavljanje
(samostalni rad)
Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje, rad na tekstu
Razred: 3d
Broj učenika: 22
Sat hrvatskog jezika, bio je sasvim fluidan. Nastavnica rabi isti princip rada kao i na
matematici. Radi se po grupama i rješavaju se zadaci. Nakon riješenih zadataka, provodi se
zajednička analiza i utvrđivanje točnih odgovora. No analiza točnog odgovora uključuje i
obrazlaganje od strane učenika što smatram korisnim za postizanje atmosfere
interakcije i komunikacije nastavnika i učenika. Na taj način učenik obrazlaže zašto je
nešto odgovorio, odnosno zašto je baš taj odgovor zapisao u radni listić. Nastavnica rabi
jako puno pohvala i ohrabrenja i poneku šalu za netočan odgovor, ali ga učenika koji je
napisao pogrešan odgovor, nikada ne prepušta izrugivanju razreda. Nastavnica je u
svom vođenju učenika vrlo autoritarna, ali ta autokracija nikad ne prelazi u sferu
agresivne ili apatične autokracije. Ovo je dosljedna autokracija sa svrhom jačanja
odgojnih mjera. Prilikom rješavanja zadataka ponavljaju se definicije imenica, glagola... Tu
je uključeno i razumijevanje i primjena pravila nad konkretnim primjerom. Takav način rada,
provodi se do zvona.

4. i 5.sat
Predmet: Priroda i društvo
Vrsta sata: Ponavljanje i obrada novog gradiva
(samostalni rad)
Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje, rad na tekstu
Razred: 3d
Broj učenika: 22
Kroz ponavljanje nastavnica postavlja mnoštvo potpitanja i ilustrativnih primjera, te

primjera iz svakodnevnog života kako bi učenike navela na odgovore. Kao i na prethodnom
satu, zamjećujem izuzetno reakciju učenika koji podižu ruke i s nestrpljenjem iščekuju
da ih nastavnica prozove. Smatram da učenici time uživaju pažnju nastavnice i ugled
koji je dat svaki puta kad ga nastavnica prozove, te kada može pred ostalim učenicima
iznijeti svoje ideje i odgovore. Prelaskom na obradu gradiva, nastavnica se intenzivno vodi
principom sistematičnosti, postepenosti i konkretnosti. Kod obrade, nastavnica daje
učenicima zadatak u grupama. Prvi zadatak je bio odabrati vođu tima odnosno radne grupe.
Nakon toga svaka grupa je dobila jedan manji odjeljak teksta kojeg je trebalo u grupi
pročitati, odgovoriti na pitanja, da bi onda vođa mogao prezentirati točne odgovore auditoriju
uz intervenciju nastavnice. Provodi se praktički analiza teksta i reprodukcija sadržaja.
Grupni rad je iznimno koristan, jer mladi ljudi već u ovim godinama, uče odgovornosti i
biti odgovornim. Primjerice kod odabira samoga vođe nastavnica je naglasila da se
striktno međusobno dogovore te da nju ne pitaju za savjet oko toga. Na taj način
učenici će upotrijebiti razinu poznavanja pregovaranja kako bi prije svega njihova ideja
to jest njihov glas u grupi „zaživio“. Učenici tako uče podjeli dužnosti i uvažavanju
želja i potreba drugih. Nastavnica jako puno ulaže u vođenje i individualizirano
posvećivanje svakom od učenika. To se moglo vidjeti po pomoći koju je pružala prilikom
oblikovanja odgovora kada su vođe timova iznosili odgovore. Svakom učeniku je
pojedinačnim pristupom pomogla oblikovati odgovor. Upravo ta pravilna i
pravovremena intervencija ohrabruje učenika i potiče ga da nastavi odgovarati i
reproducirati sadržaj.

1. i 2.sat
Predmet: Vjeronauk
(samostalni rad)
Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje,
Razred: 5c
Broj učenika: 14
Učionica za vjeronauk ima razmještaj klupa formiran u obliku velikog pravokutnika.

Nastavnica potencira dosljednost primjene dogovorenih pravila podizanja ruku. Na početku
sata provodi molitvu ali prije molitve upućuje poruku koju će učenici konzumirati kod
molitve. Smatram takav način vrlo korisnim jer se molitvom i ovom tvrdnjom koja se
daje učenicima prije početka molitve, aktivira učenikove mentalne funkcije sabranog i
koncentriranog promišljanja kroz molitvu. Na samome početku sata sam primjetio po
prvi puta Laises faire stil vođenja razreda. Nastavnica djeluje dosta plaho i inferiorno
pred učenicima te se javlja i prvi neformalni vođa (učenik) koji doslovno nastavnicu
vodi kroz sat. Neformalnog vođu slijedi i većina učenika u „naređivanju nastavniku“.
Najjači utjecaj ovakvog vođenja primijetio sam u drugom satu vjeronauka gdje je
nastavnica htjela raditi obradu novog gradiva i započela s obradom, ali su je učenici
pod utjecajem neformalnog vođe ponukali u tome i nagovorili („naredili“) da pjevaju
Božićne pjesme velik dio sata. Zamijetio sam i prvi otpor koji je pružan neformalnom
vođi, učenicu koja je pokušavala podilaziti nastavnici iz samilosti ili nekog sličnog
razloga. Nju nisam identificirao kao drugog neformalnog vođu, jer nije imala dovoljno
veliku socijalnu moć koja bi utjecala na ponašanje ostatka razreda. Prije mislim da je
to bilo nekakvo suosjećanje i pokušaj da se zaštiti nastavnika. Disciplina je na razini
unatoč situaciji i stilu vođenja. Nastavnica provodi analizu testa na način da svako od
učenika odgovara na jedno pitanje. Pritom nastavnica daje i dodatna objašnjenja i komentira
točnost ili netočnost tvrdnje.

Tu sam zamijetio jaku dominaciju neformalnog vođe koji je za pogrešne odgovore

učenika dobacivao tim učenicima neprikladne riječi. Nastavnica je pokušala intervenirati,
ali nije bila uspješna. Primijetio sam u odnosu na druge nastavne sate, da na stil vođenja
jako utječe i spol nastavnika. Primjerice na satu matematike i satu razrednog odjela,
nastavnici su postizali puno bolje rezultate vođenja nego na ovom satu. Nastavnica mije
prišla s opravdanjem da je bolje da učenici pjevaju Božićne pjesme nego da prave nered i
kaos u razredu.

3 .sat
Predmet: Matematika
Vrsta sata: Ponavljanje pred test i usmeno ispitivanje
(samostalni rad)
Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje, pisanje
Razred: 5c
Broj učenika: 24
Nastavnik zadaje zadatke na ploču te daje uputu o rješavanju istih. Odmah kako sam
ušao u razred, zamijetio sam naglo opadanje socijalne moći neformalnog vođe.
Nastavnik je djelovao vrlo autoritarno i svojom fizionomijom i vođenjem sata.
Vjerujem da je to bio tek jedna faktor opadanja socijalne moći neformalnog vođe.
Drugi faktor je bio i usmeno ispitivanje. Nastavnik paralelno provodi usmeno ispitivanje
i zadavanje zadataka na ploču za ostale učenike. Disciplina je na razini i vlada radna
atmosfera. Verbalna komunikacija savršeno dominira prilikom usmenog ispitivanja,
ali i prilikom usmjeravanja učenika koje zadatke da rješavaju. U samom glasu
nastavnika, osjetio se ton autoritarnosti. Zamijetio sam kod neformalnog vođe
pokušaje kompenziranja opadajuće razine socijalne moći. Budući da nije uspio nad
nastavnikom zauzeti odgovarajuću dominaciju, učenik, je pokušao na druge načine
pokazati razredu da je on i dalje njihov „vođa“. Primjerice pripremio mi je mjesto u
klupi gdje sam sjedio tokom sata te pokušavao povlađivati i dodvoravati se, zatim
cijelo vrijeme je htio zadobiti moju pažnju nervoznim listanjem po udžbenikom,
mrmorenjem sebi o bradu vezano za rješavanje zadataka; htio je pokazati cijelom
razredu kako ga ja novo lice u razredu, i izvor interesa i znatiželje favoriziram njegovu
pojavu. Pokušavao je pokazati razredu da on sjedi pored nekoga „važnog“ i time
kompenzirati srozanu socijalnu moć. Ostali učenici svako malo zirkaju na mene i
neformalnog vođu i predasima između rješavanja zadataka za ponavljanje su bili zaokupljeni
mislima o neformalnome vođi i meni; barem sa stekao takav dojam. Na satu matematike
nisam zamijetio postojanje određenih uloga koje bi nastavnik dodijelio.

Čak nije potencirao da redari brišu ploču što je bio slučaj na kasnijim satima.
Nastavnik je na neki način stvarao dojam dominacije nad učenicima (npr. ja sam
nastavnik i mogu zlorabiti svoj položaj). Radna atmosfera se sastoji od međusobnog
pomaganja prilikom rješavanja zadataka. Nastavnik dosljedno primjenjuje ispitivanje bez
iznimaka ne prilagođavajući se pojedinim učenikovim mogućnostima. Mislim da
nastavnik ima previše visoko mišljenje o sebi.

Ponedjeljak, 08.12.2014.
4 .sat
Predmet: Sat razrednog odjeljenja
(samostalni rad)
Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje, pisanje, demonstracije
Razred: 5c
Broj učenika: 24
Nastavnik donosi materijale na temu društvene predrasude koje prezentira učenicima u

obliku video materijala uspoređujući tako odnose nastavnika i učenika nekad i sad.
Kvalitetno iskorištava sat za upoznavanje učenika s nečim s čim će se sresti svakako u
životu, s čim se susreću svakodnevno te kako to prepoznati. Učenicima daje list s nekoliko
jednostavnih pitanja s kratkim odgovorima da odgovore kakav bi trebao biti nastavnik, a
kakav učenik po njihovom mišljenju u školi. Smatram ta pitanja dobrodošlim, jer time
učenici promišljaju o aktualnoj temi s dva aspekta (s aspekta nastavnika i aspekta
učenika). Prisjećaju se određenih situacija koje su prošli u interakciji s nastavnicima,
koje praktično mogu povezati sa svojim osobnim mišljenjem, ali isto tako postaju
empatični prema figuri nastavnika jer promišljaju o njegovim i vlastitim aktivnostima.
Mislim da je taj papir s pitanjima savršeni oblik „medijatora“ koji potiče da se
„problem“ pokuša jasno izraziti sa vlastitog stajališta i stajališta nastavnika. Sat je
vođen demokratskim integrativnim stilom vođenja što sam, prepoznao po
samoinicijativnom javljanju učenika i raspravljanju te po spontanosti reakcija.
Nastavnik nije gušio oduševljenje učenika ili razočaranje, već je dao mogućnost da
učenici bez ustručavanja izraze svoje misli i osjećaje. Socijalna moć prvog
neformalnog vođe bila je na minimumu i nije se javljala potreba za njenom
kompenzacijom. Ali sam primijetio učenicu koja je bila drugi neformalni vođa koja je
htjela potvrditi svoju socijalnu moć nad učenicima, stalnim dodvoravanjem nastavniku
(razredniku) i stalnim zapitkivanjem i obraćanjem nastavniku što je nalikovalo na

prenemaganje. Iz konkretnog se dalo vidjeti pretjerivanje, ali smatram da je to očito

jedini sat gdje se ta učenica može „iživjeti“ u ulozi neformalnog vođe. Samo da nije
došlo do toga da učenica počinje nastavnika ispitivati „jel' da da sam u pravu, da sam
dobro rekla....“. Nastavnik pokreće video materijale koje kasnije s učenicima komentira.
Tokom komentiranja sam zamijetio da se učenici ponašaju vrlo odgovorno. Primjerice
kada kažu nešto uvredljivo odmah se ispravljaju i argumentiraju da nisu htjeli baš to
reći. To znači da postoji jasno izoštrena svijest jednih o drugima, svijest o
povređivanju i oštećivanju. U pokušaju učenika da se isprave i argumentiraju svoje
tvrdnje koje su vrlo spontano iznijeli prepoznajem naznake restitucije koju učenici
provode na nesvjesnoj razini.

5 .sat
Predmet: Geografija
Vrsta sata: Neidentificirani sat
Socijalni oblici rada:
Nastavne metode: razgovor pisanje
Razred: 5c
Broj učenika: 24
Nastavnica kasni 25 minuta na sat. Nastavničino kašnjenje mi je dalo priliku da

vidim reakcije i ponašanje učenika za vrijeme kada nastavnik nije s njima, a kada su
učenici svjesni da je sat počeo i da bi svaki čas nastavnik mogao ući u razred. Vladao je
metež i opći kaos. Učenici su bučili, galamili, ali su se na trenutke stišavali i svako malo je
jedan do njih otišao na hodnik pogledati da li ide nastavnica. Prema ovome bih mogao
zaključiti da se radi o jasnoj podjeli uloga koje su si sami učenici odredili te o razrednoj
koheziji i sili kohezije koja se organizirala kroz opreznost nastavnikova dolaska. Po
prvi puta u tom danu sam vidio pokušaj sukobljavanja dvoje neformalnih voditelja na
način da su pokušali potkupit moju pažnju preko koje bi se oni onda mogli etablirati i
objaviti razredu kao jaka socijalna moć. I jedna i drugi neformalni vođa su se nadmetali
u tome da ih razred više puta vidi kako mi postavljaju pitanja i zaokupljaju moju
pažnju. Postavljali su mi pitanja koja su se ponavljala i tada sam shvatio da je cilj tih
pitanja da pokažu razredu tko je više od njih razgovarao sa mnom kao novim licem i
nekim oblikom izvora okupacije njihove znatiželje i ujedno izvora vrijednosti jačanja
individualne socijalne moći. Nakon 25 minuta ulazi nastavnica koja se ispričava da je bila na
nekom sastanku; zadaje zadatke u radnoj bilježnici i ponovno ostavlja razred sam i bez
nadzora. U tom razredu sam mogao biti svjedokom snažnog utjecaja blizine. U jednom
slučaju blizine sam i sam sudjelovao kada su neformalni vođe razreda pokušali utvrditi
svoju moć mojom blizinom, a s druge strane blizina pojedinih učenika i učenika je imala
snažan utjecaj da se potenciraju aktivnosti poput vikanja i drečanja koje se u
okolnostima prisutnosti nekih drugih učenika ne bi pojavile i potencirale. Nastavnica
dolazi dvije minute prije završetka sata i daje uputu učenicima da se spreme da će zvoniti.

2. IZVJEŠTAJ ŠKOLSKE PRAKSE –Srednje škole
Izvještaji školske prakse za srednje škole donose samo analize i promišljanja predmetne
nastave. Nastava nije bila samo nastava organizirana kroz obradu novog gradiva već i kroz
usmena i pismena ispitivanja. U izvještajima je moguće naći različite vrste nastave i oblike
rada. Za razliku od osnovnih škola kod kojih je naglasak bio na odgojnoj komponenti što je
vidljivo iz samih analiza izvještaja, u srednjoj školi nastava je više usmjerena obrazovanju i
proširivanju znanja. Izvještaji su nastali na temelju prisustvovanja predavanjima u dvije škole:
Elektrostrojarska škola Varaždin te Prva gimnazija Varaždin. U izvještajima je također
istaknuta analiza nastave kroz metodičko-pedagoško-didaktički pristup, a ostali sadržaj prati
tijek nastavnog sata.

2.1. Elektrostrojarska škola Varaždin
1.sat
Predmet: Upotreba IT-a u uredskom poslovanju
(samostalan rad) Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje, praktičan rad,
demonstracija
Razred: 1h
Usmjerenje: Tehničar za računalstvo
Učiona, računalni praktikum gdje su klupe poredane jedna za drugom kao za

održavanje tipične frontalne nastave. To je prvi nastavni sat u blok satu istog predmeta.
Nastavnik po ulasku učenika u razred, otvara prozore i brine o mikroklimatski uvjetima.
Provodi sustavno ponavljanje gradiva kroz rješavanje primjera gradirajući zadatke po težini te
koristeći princip sistematičnosti (nastavnik prvo objašnjava, zatim demonstrira i onda traži od
učenika da riješe zadatak.). Ponavljanje provodi na način da na ploču nacrta relaciju (tablicu) i
upisuje atribute te ispituje učenike koji su osnovni i dijelovi svake tablice u aplikaciji MS
Access. Učenici odgovaraju zborno na što nastavnik ne reagira. Nema ustaljenih rituala
podizanja ruke. Nastavnik koristi blagi oblik majeutičke metode gdje doslovno tjera učenike
da zaključuju. Razredno ozračje je mirno i radno bez ometanja ili nediscipline. Nastavnik
koristi dijalektizme što smatram opravdanim jer se radi o razredu tehničke škole gdje je
učenicima lakše usvajati poneke sadržaje kada ih nastavnik približi njihovom dijalektu kojim
se svakodnevno služe. Pri ponavljanju postavlja pitanja i potpitanja te žive primjere iz
svakodnevnog života. Uključuje učenike u nastavni sat ponavljanja na način da iz njihovih
života izvodi odgovarajuće primjere za baze podataka i tablice primjerice pitanje primarnog
ključa je objasnio na temelju osobne iskaznice i osobe. Svaka osoba ima
jednu osobnu iskaznicu. Proziva učenike i daje im zadatak da na ploči docrtaju na
postojeće tablice veze odnosno uvjetovanja. Učenici to rade
pod nastavnikovim usmjeravanjem koje se svodi na to da nakon svakog koraka kada učenik
nešto nacrta, nastavnik komentira i objašnjava zašto je to baš tako nacrtano. Nastavnik
uključuje projektor i učenicima pokazuje još neke primjere tablica i veza preko PowerPoint

prezentacije upotrebljavajući animacije. Buka ni brbljanje nisu prisutni na satu jer nastavnik
vodi brigu o cijelom razredu. No budući da se radi o grupi od 15 ljudi, nastavnik ima punu
kontrolu nad razredom. Prolazi prezentacijom; neke slajdove preskače, ali izrazito
naglašava učenici mada to doma sami pročitaju. Inače sve prezentacije se nalaze
na Moodle sustavu ESŠ-a. No mislim da je nastavnik pogrešno postupio i podcijenio učenike.
Ipak to su učenici prve godine i ne vjerujem da će ići na ustav i tamo tražiti prezentaciju te
pregledati te slajdove. Mislim da je trebao s njima proći to svejedno jer je još bilo par minuta
do zvona. Nastavnik je inače vrlo otvoren prema učenicima i kad pristupa svakom učeniku pri
pogrešnom odgovoru, rabi humor kako bi izbjegao napetu situaciju i opustio atmosferu,
te kako bi se ublažila kritika učeniku koji je dao pogrešan odgovor. Nastavnik jasno
napominje da će sad ti primjeri biti razrađeni pomoću aplikacije MS Access.

2.sat
Predmet: Upotreba IT-a u uredskom poslovanju
(samostalni rad)
Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje, praktičan rad, demonstracija
Razred: 1h
Učionica je ista, dakle računalni praktikum. Radi se o drugom satu gdje nastavnik
sve dosadašnje ponavljanje konkretizira na rješavanju primjera na aplikaciji MS Access.
Daje uputu o pokretanju MS Access-a te eksplicitnu putanju što je jako dobro jer time štedi
vrijeme i stvara ekonomičnost rada jer ne mora kod svakog učenika zasebno
intervenirati ukoliko dođe do problema s pokretanjem ili nalaženjem aplikacije. Na početku
demonstrira rješavanje zadatka koji je prethodno bio napisan na ploči kao tablice. Radi na
način da daje obavijest svima učenicima da će taj zadatak zajednički rješavati. Radi
postepeno korak po korak i u svakom koraku zastane te pita da li su svi uspješno riješili.
Ponekad radi i provjere razredom. Pri rješavanju zadatka ponavlja i povezuje sadržaj
prethodnog sata te dodatno razjašnjava upotpunjujući ponavljanje primjerima iz stvarnosti.
Namjerno radi i pogreške kako bi učenici na svojoj koži isprobali što se dogodi kada unesu
pojedini podatak. Misli daj eto jako dobro jer samo tako učenici mogu zapamtiti kako
pravilno treba raditi jer prilikom rada kada se susretnu s greškom onda ti sliku greške nose u
podsvijesti svaki puta kada ponavljaju postupak izrade tablice te unosa podataka u nju. Kada
je prošao sve funkcionalnosti zajedno s učenicima, nastavnik zadaje zadatak na kojem je
trebalo primijeniti sve dosadašnje znanje iz ponavljanja. Za vrijem rješavanja nastavnik
prolazi razredom i provjerava rad učenika. Inače zadatak je samo nadogradnja prethodećeg
zadatka koja uključuje sve one funkcionalnosti koje je nastavnik demonstrirao. Provjerava
pojedinačno rad svakog učenika. Ukoliko uoči istu grešku kod više učenika, nastavnik javno
obznanjuje i upozorava ostale učenike. Daje dodatne napomene; daje individualne pozitivne
kritike i uputstva. Sviđa mi se taj način pojedinačnog provjeravanja i savjetovanja jer to jača
i samopouzdanje učenika i daje mu se na važnosti. Nastavnik je jako opušten i vrlo vedar te
pojavu greške naglašava kao negativan koncept vježbe, već upotrebom humora kaže: „opet

te je hitilo van; daj da sad to popravimo“. Mislim vrlo korektan i pohvalan način u kojem
se učinku daje do znanja: radio si i pogriješio no pogreška nije ograničenje; na greškama se
uči; samo tako naprijed. Dakle, nastavnik ne naglašava grešku kao nešto negativno, već kao
poželjno jer time se dokazuje učenikova upornost i ustrajnost u radu.
Kada su većina učenika gotovi, nastavnik sam demonstrira rješenje i ponavlja gdje su
se javljale eventualne greške te na kojim mjestima treba paziti da bi se izbjegle takve
situacije. Pred sam kraj sata nastavnik još jedanput pita: „ima li kakvih pitanja?“. Budući da
nije bilo pitanja nastavnik pušta učenike.

3.sat
Predmet: Algoritmi i programiranje
(samostalni rad)
Nastavne metode: razgovor, usmeno praktičan rad, demonstracija
Razred: 1h
Učiona je računalni praktikum gdje su učenici okrenuti licima jedni prema drugima.
Na početku sata nastavnik proziva dvoje učenika koji dobivaju zadatke za ispravak ocjena iz
izrade programa. Test se sastoji od četiri programska zadatka graduirani po težini. Dok to
dvoje učenika rješava zadatke, nastavnik preko projektora zadaje ostalim
učenicima zadatak za ponavljanje gradiva. Nakon što su učenici riješili testne zadatke,
nastavnik provjerava rješenja, ocjenjuje te upisuje ocjene u e-imenik. No e-imenik je
uključen na projektoru kako bi svi učenici mogli sudjelovati u
ocjenjivanju učenika odnosno suučenika. Daljnji dio sata je osmišljen kao ponavljanje kroz
mnoštvo zadataka različitih težina. Nastavnik naizmjence odabire zadatke i tekst prikazuje
preko projektora. Dok učenici rješavaju nastavnik provjerava i intervenira. Nastavnik je
razvio sistem vrednovanja učenika kroz bodovanje, gdje se bodovi kreću od 1-5. Što znači
da ukoliko je učenika barem nešto napisao ili pokušao napisati, dobiva bod ili dva.
Prikupljanje bodova se proteže kroz razdoblje od mjesec dana. Nakon toga zbrajaju se svi
bodovi individualno i računa se aritmetička sredina. Aritmetička sredina je najčešće ocjena
koja se zapisuje pod usmene odgovore. Vrlo dosjetljiv način, koji bih pohvalio, jer učenik
time dobiva mogućnost zarađivanja dodatne ocjene koja mu može samo povisiti prosjek
ocjena. Zanimljivo je isto tako da nastavnik zadaje zadatke različite težine što osigurava i
onim prosječnim učenicima da ubiru dobre bodove. No ukoliko su zadaci teži, onda učenici
s više potencijala, mogu izmjeriti svoju kvalitetu rada, a prosječni učenici mogu
istovremeno ostvariti bod ili dva.

Zanimljiv sustav u kojem su svi uvijek na gubitku. Razredna disciplina je na razini.

Pripisujem to kao prvo maloj grupi kojom lakše koordinira jedna nastavim, a kao drugo
pripisujem to stalnoj zaposlenosti učenika gdje nema vremena za nestašluk te
nema mogućnosti pojave dosade. Nastavnik povremeno intervenira te eventualno po potrebi
daje dodatna uputstva ili usmjerava učenike u rješavanju zadataka. Taj princip rada provodi
sve do zvona. Nakon što zvoni, učenici već prema ustaljenom ritualu isključuju računala i
pospremaju radna mjesta.

1.sat
Predmet: Geografija
Vrsta sata: Pismena provjera znanja
Socijalni oblici rada: samostalan rad učenika (individualni rad)
Nastavne metode: pisani radovi, razgovor
Razred: 1c
Učiona je tipična učiona za izvođenje frontalnog rada s uključenim projektorom i računalom.

Nastavnica pušta učenike u razred i upisuje sat. Provodi prozivku i za to vrijeme daje
učenicima desetak minuta da ponavljaju gradivo prije testa. Mislim da je to potpuni promašaj.
Učenici su trebali doma naučiti, a ne ponavljati na nastavi. To izgleda kao da nastavnik potiče
kampanjski oblik učenja. Tih desetak minuta rada na satu zapravo je samo nespretni pokušaj
nastavnika da zaposli učenike dok on priprema testove i upisuje nastavni sat. Mislim da i to
nije dobro i s psihološkog gledišta. Učenik sav strepi pred testom i sad nastavnik namjerno
navodi učenika na pomisao da je test stvarno težak kada nastavnik od njega traži da još na
satu ponavlja. Time se pojačava intenzitet napetosti i anksioznosti. Učenik isto tako ništa nije
postigao time što je još ponovio desetak minuta prije testa, ali se u suprotnom mogla ostvariti
vrlo nepovoljna situacija za učenika. U razredu vlada blagi žamor i uzbuđenje za vrijeme
ponavljanja. Nakon deset minuta nastavnica daje osnovne informacije o testu, težini zadataka,
vrsti i tipu zadataka te informaciju što se dogodi kada netko prepisuje. Radilo se o testu koji
se sastoji od 18 pitanja, tipa zaokruživanje, uparivanje, nadopunjavanje i nabrajanje. Radi se o
testu s jednom grupom pitanja. Usput nastavnica daje zastrašujuću informaciju da ukoliko
primijeti meškoljenje, pisanje testa će se smanjiti za 5 minuta i tako svaki puta kada primijeti
meškoljenje. Mislim da je time samo stvorila dodatni pritisak u kojem su učenici bili
vrlo napeti jer su se bojali da netko od njihovih kolega učenika ne stvori kakav izgred koji bi
doveo do smanjenja broja minuta u rješavanju testa. Pisanje testa traje svega 20 minuta .
Nastavnica vrlo ekonomično dijeli testove učenicima na način da ih daje u prve klupe
i onda učenici diseminiraju dalje u sljedeće redove. Nastavnica daje znak kada svi kreću pisati
testove. Stoji pred pločom, jer je to mjesto s kojeg ima jako dobru vidljivost nad učenicima.
Radi i povremene provjere šećući razredom. Poneki učenici su nakon 15 minuta gotovi s
testovima no nastavnica im daje upute da još jedanput provjere testove.

Mislim da nastavnica jako dobro poznaje razred te da je vrlo dobro tempirala vrijeme
rješavanja testa. Nakon 15 minuta velik dio učenika je bio gotov. Nakon 20 minuta rješavanja
testa nastavnica moli učenike da odlože olovke i testove pošalju u prve klupe što i čine. Zatim
prolazi svim pitanjima testa i međusobno s učenicima u buci i žamoru izriče točne odgovore.
Time se učenika oslobađa napetosti i daje mogućnost da već sada učenik može zaključiti koju
je ocjenu ostvario. Pet minuta prije kraja nastavnica pušta učenike

2.sat
Predmet: Fizika
Vrsta sata: Ponavljanje gradiva
Socijalni oblici rada: samostalan rad učenika (individualni rad)
Nastavne metode: pisani radovi, razgovor
Razred: 1c
Učionica je tipični oblik učione za frontalnu nastavu. Sadržava projektor i računalo

kao pomagalo. Nastavnica upisuje sat i radi prozivku. Inače nastavnica ima jedan vrlo
otvoren i pristupačan odnos s učenicima. Vrlo je otvorena kod izražavanja emocija što s
jedne strane i nije baš profesionalno. Učenicima zadaje zadatke u knjizi. Učenici koji
nemaju knjige, nastavnica diktira tekst zadatka i učenici zapisuju. Koristi sustav
nagrađivanja s dodatnim bodovima. Primjerice kada učenik točno riješi zadatak, dobiva bod;
kada se nakupi određen broj bodova, dobiva ocjenu. Disciplina je na razini i atmosfera je
radna s povremenim nestašlukom.Za to vrijeme dok učenici rješavaju zadatke, nastavnica
sjedi za e-imenikom i pregledava stanje ocjena i obveza učenika. Prolazi svakog
pojedinačno i savjetuje ga što učiniti da povisi ocjenu te da li ima sve kriterije ispunjene.
Nastavnica nakon određenog vremena proziva 5 učenika koji donose na uvid bilježnice i
daje im bodove za ispravnost rješenja. Zatim odabire od tih petero učenika dvoje koji će ta
dva zadatka riješiti na ploči i svima prikazati rješenje. Nakon što su riješili zadatak,
pohvaljuje učenike i daje dodatna objašnjenja o rješenjima zadataka. Zadaje sljedeće zadatke
u knjizi po istom principu kao i prethodne zadatke. Nastavlja dalje prolaziti imenikom.
Razred se sastoji od 28 učenika pa ta „analiza stanja“ traje malo duže.
Poneki učenici prozvani i otvoreni u imeniku donose bilježnice na pregleda za koje dobivaju
ocjenu kao jedna od elemenata praćenja. Isto tako učenicima koji su bili na pragu s ocjenom,
zadaje još pokoji zadatak na ploči ili postavlja dodatna pitanja. Ukoliko učenici zadovolje,
dobivaju višu ocjenu. Oni koji ne uspijevaju, dobivaju priliku sljedeći puta Mislim da je ta
metoda ili kako bih već to nazvao vrlo nekorektna jer se sve svodi na veliku brzinu i što
prije rješavanje velikog broja učenika u jednom satu. Mislim sablažnjava me to što se u
jednom satu ocjenjuju svi elementi i oblici ocjenjivanja. Nastavnica neprestano preskače s
jednog elementa praćenja na drugi.

Mislim da je i za nju to vrlo zbunjujuće iskustvo. Ponovno proziva učenike koji donose
zadatke na pregled to jest rješenja i netko od njih zadataka realizira na ploči. Pri kraju sata daje
informaciju da se sljedeći puta usmeno jave oni koji ili ispravljaju ocjenu ili imaju kakav zaostatak.

3.sat
Predmet: Matematika
Socijalni oblici rada: samostalan rad učenika (individualni rad), direktno poučavanje
nastavnika
Nastavne metode: pisani radovi (vezani-prepisivanje s ploče), razgovor, izlaganje
Razred: 1c
Učionica je namijenjena za frontalni oblik rada. Sadržava projektor i računalo kao

dodatno pomagalo. Nastavnik nakon upisanog sata i obavljene prozivke prelazi na
ponavljanje gradiva. Disciplina je izvan kontrole; učenici se nadglasavaju. Nastavnik je čak
primoran udaljiti učenika sa sata na nekoliko minuta. No kada započinje ponavljanje razred
se smiruje i atmosfera se pretvara u blagi žamor, uzbuđenje i rad. Nastavnik zadaje
zadatke za vježbu iz radnog listića. Radni listić se sastoji od 16 pitanja od kojih su
10 teorijskog tipa koje odmah preskače iako mi nije jasno zašto jer se matematika uči i
ponavlja ne samo isključivo na rješavanju zadataka nego i na povezivanju teorije sa
zadacima. Ostalih 6 zadataka su praktičnog tipa graduirani prema težini. Težina je
određena podkategorijama zadatka (a,b,c,d,e,f). Provodi se ponavljanje prije testa. Nastavnik
prvo sam rješava zadatak iz prve grupe zadataka i objašnjava korake rješavanja te poneke
napomene. Učenici prepisuju i prate. Zatim nastavnik zadaje isti tip zadatka samo s drugim
brojkama za samostalan rad učenicima. Dok učenici rade, nastavnik radi provjere razredom.
Iako je razred na samom početku bio vrlo nediscipliniran, situacija se kod rada na zadacima
popravila. To znači da su učenici počeli živo raspravljati međusobno se potpomagati. Nakon
izvjesnog vremena kojeg je nastavnik procijenio kao potrebnog za rješavanje tog tipa
zadatka, proziva jednog od učenika koji realizira zadatak na ploči. Nakon toga zadaje
zadatak istog tipa iz udžbenika vrlo sličan prethodnim zadacima. Mislim da iako nastavnik
ne primjenjuje povezivanje teorije i zadataka ima dobar pristup. Radi trostruku vježbu.

Prvo on sam riječi i objasni postupak rješavanja, zatim daje jednaki tip zadataka s
drugim brojevima učenicima na rješavanje kojim učenici projiciraju princip rješavanja na
vlastitom primjeru; onda učenik ponovno demonstrira rješavanje zadatka na ploči čime se
omogućava ostalim učenicima da prate i u sebi ponavljaju korake to jest dodatno utvrđuju i
korigiraju ukoliko je došlo do pogrešnog tumačenja te naposljetku dobivaju još jedna zadatak
kojim potvrđuju tu vještinu rješavanja. Isti princip tijekom ovog sata nastavnik provodi nad
drugim grupama zadataka. Samo što se taj princip ne temelji na razumijevanju nego na
mehanicističkom usvajanju i uvježbavanju.

4.sat
Predmet: Matematika
nastavnika
Nastavne metode: pisani radovi (vezani-prepisivanje s ploče), razgovor, izlaganje
Razred: 1c
Princip rada je isto kao i u prvom satu to jest 3. Satu. Provodi se ponavljanje gradiva
matematike kroz rješavanja zadataka. Zamijetio sam da nastavnik primjenjuje isticanje
pozitivnih komponenata rada kod učenika. Primjerice kada je prozvao jednog učenika da
izvede zaključak o zadatku, a učenik nije znao; nastavnik proziva učenika do njega i
jednostavno kaže: pomogni kolegi nadopuniti odgovor. Tu se jasno vidi da
je nastavnik namjerno izbjegao eventualne frustracije ili izrugivanja učenika kada prozvani
učenik nije znao dati odgovor na traženo pitanje. Tako je preusmjerio tu negativu komponentu
na nešto pozitivno. Kada je drugi učenik odnosno učenik do kojeg je sjedio prozvani učenik
dao odgovor, prozvani učenik se nije osjećao toliko frustrirano kao primjerice u slučaju da je
nastavnik krenuo isticati neznanje učenika jer bi to povuklo i poruge od strane ostalih učenika.
Polagano prelazi na drugu grupu zadataka radeći na potpuno jednak način. Učenici su već
stekli podosta samopouzdanja u rješavanju zadataka te se sada već međusobno ispravljaju i
diskutiraju oko točnog rješenja. Primjerice kada učenik na ploči rješava zadatak, svi sudjeluju
i svako malo se netko uključuje te ispravlja eventualne greške koje učenik radi rješavajući
zadatak na ploči. Vidi se da unatoč buci i žamoru, učenici rade i motivirani su na rad.
Nastavnik inače ne reagira burno na pojavu nediscipline što je zapravo jako dobro. On je
smiren i vrlo tolerantan na frustracije. To je odličan pristup, jer tako učenici uviđaju da ne
mogu ni na koji način provocirati nastavnika i tom provokacijom se zabavljati. Pri
svakoj grupi zadataka, nastavnik, naglašava što bi moglo biti u testu te na što je potrebno više
usredotočiti pažnju. Pri kraju sata nastavnik naglašava još pojedine stranice knjige na kojima
s e nalaze zadaci slični ovim na nastavnim listićima. Mislim da je ovo sasvim korektna uputa
jer nastavnik upravo koncentrira pažnju učenika na ono bitno.

5.sat
Predmet: Multimedija
nastavnika
Nastavne metode: demonstracija, praktični rad, razgovor, izlaganje
Razred: 2f
Usmjerenje: Multimedijalni tehničar
Učionica je računalni praktikum s 16 računala koja su poredana u dva reda jedno iza
drugoga. Nastavnica upisuje sat, radi prozivku i počinje s obradom novog gradiva. Prije
svega radi kratko ponavljanje i podsjeća učenike što se radilo na prethodnim satima,
ali samo usmeno u razgovoru, bez demonstracija. Učenici spontano odgovaraju na
nastavničina pitanja bez podizanja ruku. Nastavnica radi kratak uvod u temu povezujući
njezin značaj sa svakodnevnim životom. Preko projektora i platna te računala otvara
aplikaciju pri čemu je prate učenici. Nastavni sat je organiziran da nastavnica prvo kaže što
će učiniti, zatim demonstrira, pa provjerava da li su svi uspjeli te nakon toga daje samostalan
zadatak. Koristi se principom sistematičnosti u nastavi. Nakon svakog koraka povezuje
teoriju s praktičnim radom. Dok učenici rade zadatak, nastavnica radi provjere i kada uoči
grešku ili pogrešan način rada, to obznanjuje svima na način da ih upozorava što će se
dogoditi ako netko napravi tim načinom zadatak. Zanimljivo je da u svakom
koraku nastavnica daje mali odsječak zadatka kojem je smisao da ono što
je onda demonstrirano učenici doslovno ponove i uvježbaju, a onda slijedi zadatak za
vježbu. Osim toga, nastavnica svaki primjer demonstrira to jest rješenje svakog zadatka tako
da daje dodatnu vrijednost savladavanju sadržaja. To znači da postoji višestupanjsko
uvježbavanja i savladavanje gdje prvo učenici zajedno s nastavnicom prolaze funkcionalnost
aplikacije, zatim učenici ponavljaju u malom koraku to isto čime se jača utvrđuje i jača
vještina, zatim učenici rade samostalan zadatak većeg obujma te naposljetku nastavnica
sama još jedanput demonstrira rješenje zadatka, čime se dodatno korigira eventualno neka
pogreška kod utvrđivanja uvježbavanja. Takav princip nastavnica provodi kroz
cijeli nastavni sat. No u svakom koraku pita da li su svi uspjeli napraviti.

Ukoliko netko nije intervenira na to mjesto. Deset minuta pred kraj sata radi kratki
rezime i zadaje kratak zadatak u kojem je obuhvaćeno sve što je do sad nastavnica
demonstrirala. Dok učenici rješavaju zadatak nastavnica vrši provjere i eventualne korekcije
ovisno o potrebi. Na kraju sata daje obavijest o isključivanju računala.

1.sat
Predmet: Vjeronauk
Vrsta sata: Usmeno ispitivanje
Socijalni oblici rada: samostalan rad učenika (individualni rad )
Nastavne metode: razgovor
Razred: 1c
Učionica je namijenjena isključivo za frontalni rad i uključuje od pomoćnih sadržaja

projektor i računalo. Nastavnik upisuje sat i nakon prozivke učenika započinje usmeno
ispitivanje. Ispitivanje provodi na način da proziva učenike poimence, idući po redu, po
abecedi u e-imeniku. Prozvani učenik s bilježnicom dolazi pred nastavnika i odgovara na
pitanja. Provjerava se znanje na razini prisjećanja, prepoznavanja i reprodukcijsko znanje.
Zanimljivo je da nastavnik svakom učeniku postavi prvo pitanje: koju bi učenik
ocjenu želio. Malo smiješno i neprofesionalno. Većina bi željela dobiti visoke ocjene, ali
pitanje je da li su u stanju ostvariti tu visoku ocjenu. Mislim da se time nastavnik poigrava
učenikovim samopouzdanjem. Prvo učenik osjeti zadovoljstvo, da može birati ocjenu, a
onda doživi razočaranje ukoliko ne uspije ostvariti željenu ocjenu. Mislim pitanje je
krajnje neozbiljno u svakom pogledu. U razredu vlada buka i graja; teško je čuti kakve točno
odgovore učenik daje. Nastavnik ne zapošljava učenike kako bi na taj način smanjio pojavu
razredne nediscipline niti uopće reagira. No kada učenici stvarno počinju bučiti do krajnjih
granica, onda nastavnik podiže glas i viče: „Tiše malo.“ čime ne postiže ništa. Zanimljiva je
činjenica da je nastavnik u deset minuta kojih je odmaklo od sata uspio ispitati tri učenika.
Ne vjerujem da je za kvalitetnu ocjenu moguće provjeriti znanje tri učenika u roku od 10
minuta. Nastavnik ima vrlo otvoreni pristupačan stav učenicima ponekad i malo preotvoren
jer u jednom trenutku počinje šovinistički prikazivati netočne odgovore učenika. Tu treba
staviti malo pod povećalo nastavnikovu profesionalnost. Odmaklo je 20 minuta od sata
i nastavnik je ispitao već petoricu učenika. U razredu, učenici međusobno razgovaraju preko
klupa i naginju se jedni prema drugima. Nastavnik čisto „reda-radi“ ponavlja istu frazu
:“Malo se stišajte“. Nastavnik je u roku od jednog školskog sata uspio ispitati 12 učenika.
Iako se radi o vjeronauku čija doktrina sadrži mnoštvo faktografije, mislim da bi
trebalo poraditi malo i na senzibilitetu razumijevanja gradiva te povezivanja, a ne samo čiste

reprodukcije. Cijelo vrijeme u učionici je bilo užasno zagušljivo, a nastavnik je bio toliko
zaokupljen ispitivanjem da nije otvorio ni jedan prozor. Dobivene ocjene nisu javno
objavljene čime se zapravo krši učenikovo osobno pravo da izrazi zadovoljstvo ili
nezadovoljstvo dobivenom ocjenom.

2.sat
Predmet: Povijest
Socijalni oblici rada: direktno poučavanje frontalnim radom, samostalni rad učenika
(individualni rad)
Nastavne metode: razgovor, demonstriranje, pisani radovi (vezani radovi-prepisivanje
s ploče i slajdova), usmeno izlaganje
Razred: 1c

projektor i računalo. Nastavnik po ulasku u razred upisuje sat, traži od redara povratnu
informaciju o neprisutnim učenicima na nastavi. Nakon toga daje direkciju učenicima da
otvore bilježnice i stave ih na kraj klupe da može provjeriti zadaće koje je prošli puta zadao.
Prolazi razredom, provjerava zadaće i daje popratne komentare vezane uz urednost zadaća.
Nakon toga postavlja pitanja vezana uz gradivo istraženo za domaću zadaću. Vrlo strogo
prakticira ritual podizanja ruku. Učenici koji govore, a ne podižu ruku, ignorira. Nakon toga
proziva učenicu koja je napravila referat za današnji sat. Moli redare da uključe projektor i
spuste platno za projekciju. Daje izrazito jasnu uputu učenicima da napišu naslov bilježnice,
da otvore udžbenike na određenoj strani te da prepisuju natuknice s prezentacije. Učenica
sjedi za nastavničkim računalom te prezentira; točnije čita sa slajdova. Nastavnik se
zaustavlja slajd za slajdom te dodaje dodatna objašnjenja. Poneke stvari pokušava
demonstrirati jednostavnim primjerima specifičnim za trenutačnu dob učenika što smatram
vrlo pohvalnim. Isto tako na ploču nadopisuje natuknice koje nadopunjavaju prezentaciju
učenice. Rabi vrlo zanimljivu metodu uključivanja cijelog razrednog kolektiva. Prvo učenica
prezentira, nastavnik dodatno objašnjava, postavlja pitanja ili odgovara na pitanja učenika.
Time su svi aktivirani u nastavni sat. Vrlo često se služi žargonom i šatrovačkim što iskreno
zamjeram i prigovaram. Mislim da bez obzira na sve, na situaciju, nastavnik bi trebao voditi
računa da se radi o odgojno-obrazovnoj instituciji koja i odgaja i obrazuje, a u odgoju i
obrazovanju se koristi standardni književni jezik. Imao sam osjećaj da je nastavnik svojim
vrlo otvorenim stavom te teatralnim nastupom i šatrovačkim izrazima, želio stvoriti
popularnost među učenicima.

Dakle nastavnik je jako dobro osmislio tijek svojeg sata. Velik dio sata se svodi na
razgovor i nastavnikovo izravno izlaganje koje je potpomognuto prezentacijom učenice.
Ponekad kada postoji potreba za tim, nastavnik daje javnu pohvalu učeniku koji je dao
kvalitetan odgovor na pitanje. U jednom trenutku sata, nastavnik se koristi kaverznim
pitanjem kojim na žalost zbunjuje učenika. Učenik je bio vrlo zbunjen i nastavnik ga je
doslovno jedva ponovno „doveo na pravi put“ po pitanju nastavnog sadržaja. Nastavnik nije
dobro procijenio situaciju za postavljanje kaverznih pitanja. Ipak radi se o prvoj godini
srednje škole. I vrlo intenzivno ističe „mi“ pa „vi“ što ne odjekuje baš ugodno učionicom. Uz
izlaganje i prezentaciju učenice, radi i povremena ponavljanja i povezivanja s prethodnim
gradivom. Razredna disciplina je na razini jer su svi učenici uključeni i zaposleni. Nastavnik
daje i dodatne izvore informacija za dodatna istraživanja i nadopunu sadržaja predavanja.
Učenica završava prezentaciju; nastavnik je zamolio ostale učenike da je nagrade
pljeskom. Nakon toga nastavnik je ocjenjuje i javno ističe njezinu ocjenu te daje dodatne
pohvale i ističe elemente koje je učenica jako dobro napravila. Pri kraju sata; nastavnik poziva
redare na njihovu odgovornost brisanja ploče i isključivanja projektora.

3.sat
Predmet: Geografija
Socijalni oblici rada: samostalni rad učenika (individualni rad)
Nastavne metode: razgovor, demonstriranje, čitanje i pisanje
Razred: 1c

projektor i računalo. Nastavnica nakon upisivanja nastavnog sata i prozivke učenika zadaje
redarima dužnost da podijele testove razredu. Ispisuje bodovni prag na ploči i daje javnu
pohvalu dvoje učenika koji su dobili ocjenu odličan. Analiza testova s sastoji u tome da
nastavnica prvo radi usmenu analizu testova koja se svodi na način da prolazi pitanje po
pitanje i proziva učenika koji odgovara na to pitanje. Nastavnica se
koristi generatorom slučajnih brojeva u e-imeniku kako bi prozvala pojedinog učenika.
Glasno naglašava svim učenicima da to radi zbog toga kako bi svi bili uključeni u analize te
da se ne javljaju samo jedni te isti učenici. Smatram ovaj način sasvim korektnim i vrlo
korisnim. Naravno kada učenik odgovori na pitanje, nastavnica daje
dodatna objašnjenja zbog eventualnih nejasnoća. U razredu vlada blagi žamor i radna
atmosfera. Kada takvim načinom analize dolazi do kraja, provodi pismenu analizu gdje
učenici u svoje bilježnice prepisuju pitanja i odgovaraju samo na pitanja gdje su imali
pogreške u testu. Smatram takav način rada vrlo korisnim, jer je učenik u stanju tako naučiti
na svojim greškama što je vrlo korisna metoda učenja i dugoročnog pamćenja. Učenik kada
piše ili prepisuje u bilježnicu, aktivno razmišlja o tome što će napisati te upravo to napisano
ostaje u njegovoj podsvijesti za neki drugi puta, kada će mu ta informacija biti od značaja.
Nastavnica za vrijeme pismene analize prolazi razredom i provjerava rad učenika. Nakon što
su svi učenici napisali pismene analize, nastavnica proziva jednog po jednog učenika koji
prvo kažu broj bodova i ocjenu te nakon toga odnose testove profesorici na klupu.
Nastavnica ne prikazuje na projektoru upis ocjena što zapravo isključuje učenikovu
mogućnost da do samog završetka sudjeluje u procesu vrednovanja.

4.sat
Predmet: tjelesna i zdravstvena kultura
Vrsta sata: Vježbanje i rekreacija
Socijalni oblici rada: samostalni rad učenika (rad u grupama)
Nastavne metode: razgovor, demonstriranje, praktične aktivnosti
Razred: 1c
Prostor za održavanje tog nastavnog sata je tjelesno sportska dvorana sa svim uključenim
resursima i pomagalima potrebnim za izvođenje nastavnog sata. Nastavnik po ulasku
učenika u dvoranu, postavlja u vrstu. Radi prozivku. Određuje jednog učenik, a koji će
voditi vježbe razgibavanja i time demonstrirati tu aktivnost. Nakon uvodne vježbe za
razgibavanjem koja je iznimno važna da bi se zagrijali mišići i istegnule tetive, nastavnik
podjeljuje učenike u tri grupe. Svaka grupa radi svoje aktivnosti. Vlada pluralizam
aktivnosti. Nema nikakve usmjerene aktivnosti ili uvježbavanja novih aktivnosti. Jedna
grupa igra košarku, druga odbojku, a treća stolni tenis. Mislim da je cilj ovog sata
oslobađanje stresa učenika, a ne uvježbavanje neke specifične aktivnosti. Disciplina je na
razini; nastavnik neprestano nadgledava što i kako učenici rade. Nastavnik pušta učenike 10
minuta prije završetka sata da se stignu presvući i pripremiti za novi nastavni sat.
Zviždaljkom daje znak da je sat završio. Učenici odlaze u svlačione. Redari za to vrijeme
pospremaju opremu (lopte i slično tome).

5.sat
Predmet:Fizika
Socijalni oblici rada: individualni rad učenika
Razred: 1c
Učionica je tipičan primjerak učione za provođenje frontalne nastave. Učiona sadrži

projektor i računalo. Nastavnica nakon ulaska u razred, upisivanja nastavnog sata i
pozivanja redara na njihovu obvezu prijavljivanja učenika koji nedostaju na satu, radi
analizu i pregled ocjena učenicima svakom pojedinačno. U razredu vlada blagi žamor i
mrmorenje, ali ne i nedisciplina. Nastavnica prolazi imenikom i svakom učeniku po abecedi
pregledava ocjene i analizira njegovu dosadašnju situaciju temeljem svih elemenata
ocjenjivanja. U razredu je 28 učenika pa se akva vrsta analize proteže na cijeli nastavni sat.
Povremeno po potrebi, nastavnica učenicima koji imaju ocjene na granici ili moraju ispraviti
negativnu ocjenu, postavlja jedno pitanje i na temelju toga odlučuje da li će učenik ispraviti
ocjenu ili neće to jest je li uspio povisiti ocjenu ili ne. Ne razumijem kuda vodi ta metoda i
takav način da si nastavnica uzima za pravo da temeljem jednog pitanja određuje sudbinu
visine ocjene pojedinog učenika. Da i koliko je zapravo pošteno prema ostalim učenicima
koji marljivo rade cijele godine da učenik koji cijelog polugodišta nije radio ništa može
temeljem jednog pitanja ispraviti negativnu ocjenu? Tako bi mogli svi učenici.
Cijelo polugodište ništa i onda na kraju položiti predmet. Mislim da se tu radi o vrlo
velikoj devijaciju profesionalnosti ove osobe, ali imam i osjećaj da ta osoba (nastavnik) ne
želi imati probleme s produljenim i popravnim rokovima. Ista je situacija na
satu kadanastavnica dodatno izmišlja dodatne elemente ocjenjivanja kako bi se riješila
obaveze prema učenicima. Ponekim učenicima daje ocjenu iz bilježnice iz urednosti
bilježaka, a nigdje to do sada nije spominjala tijekom cijele školske godine. Barem su tako
učenici potvrdili. Praktički cijeli nastavni sat se temeljio na „natezanju ocjena“ i izmišljanju
dodatnih kriterija u hodu kojima se nastavnica oslobađa obveze prema svojim učenicima i
vlastite obveze prisustvovanja popravnim ispitima.

6.sat
Predmet: Matematika
Vrsta sata: Pismeno ispitvanje
Nastavne metode: razgovor, pisani radovi
Razred: 1c
Učiona je tipična za izvođenje frontalnog oblika nastave s uključenim dodatnim

sadržajima računalom i projektorom. Nastavnik nakon upisanog sata postavlja pravila
pisanja testa naglašavajući što sve smije pojedini učenik imati na stolu prilikom pisanja.
Prolazi razredom i pojedinačno dijeli testove iako je to mogao učiniti puno ekonomičnije.
Neki učenici su već počeli pisati dok je nastavnik svima podijelio što smatram nepravednim
jer nisu svi imali jednako vrijeme pisanja testa. Točnije jednak početak pisanja. Nastavnik
najavljuje početak pisanja testa. U razredu vlada tišina i disciplina je na razini. Učenici su
jako usredotočeni na testove. Test se sastoji od dvije grupe (A i B), od po 5 zadataka
matematičkog tipa s potkategorijama (a,b,c,d). Prva dva zadatka su teorijskog karaktera, a
ostali matematički račun. Nastavnik prolazi razredom, povremeno provjerava kako i što
učenici rade da se slučajno ne bave kakvim drugim sadržajima ili prepisivanjem. Jedan od
učenika ima nejasnoće sa zadatkom i zove nastavnika. Nastavnik dolazi do tog učenika i u
tišini razrješava nedoumicu. Ponekad nastanvik naglašava i uočene pogreške i nedoumice
koje je uočio kod više učenika pa na javnoj razini upozorava sav preostali kolektiv da obrati
pažnju na taj dio zadatka. Jedan od učenika se vrlo uzvrpoljio. Nastavnik ga javno ne
upozorava, nego mu se približava i na taj način neverbalnim znakom daje do znanja da pazi
na njega. Ponekad kada malo učenicima popušta pažnja nastavnik naglašava: „Gledajte u
svoje testove i radite“. Time je učeniku data uputa što raditi u trenutku kada malo popusti
koncentracija. Inače test se piše cijeli školski sat. Pet minuta prije kraja nastavnik naglašava
da polako privode rješavanje testa kraju. Nastavnik je jako dobro tempirao vrijeme i
težinsku vrijednost pojedinog zadatka tako da je učenicima bilo dovoljno vremena za
rješavanje zadataka. Posljednjih pet minuta velika većina ih je bila gotova. Zvoni i nastavnik
daje uputu učenicima da testove pošalju u prve klupe da ih može sakupiti. Nije bilo
prepisivanja ni izgrednih situacija na testu.

7.sat
Predmet: Matematika
Vrsta sata: Osvrt na zadatke testa
(individualni rad)
s ploče), praktični rad
Razred: 1c
Učiona je tipična za izvođenje frontalnog oblika nastave s uključenim dodatnim

sadržajima računalom i projektorom. Nastavnik provodi analizu zadatak testova nakon što
su učenici prethodni (6) nastavni sat učenici napisali testove. Moje je mišljenje da je ovo
bilo uzaludno traćenje nastavnog sata jer su se učenici previše opustili nakon što su napisali
test te više nisu bili dovoljno koncentrirani da bi mogli aktivno sudjelovati u analizi
zadataka. Nastavnik na ploči rješava pojedine grupe zadataka za koje su učenici potvrdili da
su bili vrlo teški. Vjerujem da je nastavnik imao dobre namjere, rasterećenja učenika
napetosti i iščekivanja rezultata testa, ali su učenici bili isuviše opušteni i nezainteresirani.
Test je prošao i nitko se više nije previše trudio. Disciplina je bila vrlo narušena. Učenici su
glasno govorili, brbljali i nadvikivali. Nastavnik traži od pojedinih učenika da riješe zadani
zadatak na ploči i u procesurješavanja daje dodatne napomene i
rješenja. Nastavnik pokušava zaposliti učenike da prepisuju zadatke s ploče, ali učenici sui
bili isuviše nezainteresirani. Učenici su se vrlo protivili da tu vrstu zadatak anisu radili na
satu. Nastavnik rješava i neke sliče zadatke iz knjige kako bi pokazao da su svi ti zadaci bili
u udžbeniku te ukazao na učenikov propust jer nije vježbao zadatke iz udžbenika. Sat se
sastojao od međusobnih nadvikivanja te neuspjelih pokušaja uspostavljanja ravnoteže. Cijeli
nastavni sat je bio totalni promašaj. Petnaestak minuta prije kraja sata, nastavnikpušta
učenike, jer nije mogao uspostaviti konstruktivan odnos i radnu atmosferu. Mislim da se
pogreška krije u samoj zamisli nastavnog sata. Nakon što su učenici utrošili gotovo sve
snage i koncentraciju na rješavanje testa, više nisu bili sposobni raditi ni koncentrirati se na
zadatke. Nastavnik nije predvidio tu bitnu komponentu u psihologiji učenika.

1.sat
Predmet: Fizika
(grupni rad)
s ploče), praktični rad
Razred: 2b
Usmjerenje: Elektrotehničar
Učionica ima razmještene klupe na način da formiraju pravilni kvadrat za kojim sjedi
po četvero učenika. Od ostalih sadržaja u učioni , nalazi se projektor i računalo te pult za
provođenje pokusa iz fizike. Nastavnik ulazi na sat i nosi sredstva za izvođenje pokusa iz
fizike. Upisuje sat i radi prozivku učenika. Nakon toga provjerava zadaće učenika i provodi
kratko ponavljanje prozivajući učenika po imenu i uz to koristi vrlo neumjesnu gestu
pucketanja prstima. Mislim da se time depersonalizira svakog prozvanog učenika na takav
neprimjeren način. Nastavnik ima vrlo otvoren i pristupačan pristup učenicima što dovodi do
toga da ih naziva „dječacima i djevojčicama“ što je isto vrlo neumjesno u
odgojno obrazovnoj instituciji. Nastavnik bi trebao imati profesionalnu distancu prema
učeniku i ne pretjerivati u izgradnji takvih blisko-prijateljskih odnosa. Nastavnik učeniku
nije prijatelj već učitelj, odgajatelj. Vrlo strogo prakticira ritual podizanja ruku unatoč
svemu ostalome ponašanju. Provodi ponavljanje gradiva na način da proziva nasumice
učenike i tako ih uključuje u aktivnosti nastavnog sata. Nakon kratkog ponavljanja provodi
obrađivanje novog gradiva na način da provodi pokus uz kojeg povezuje gradivo prethodnog
sata kojeg su učenici maloprije ponovili te povremeno uključuje učenike u tu vrstu
povezivanja. Cijelo vrijeme dok provodi eksperiment postavlja učenicima pitanja i sami
učenici ponekad samoinicijativno postavljaju dodatna pitanja nastavniku. Razred je vrlo
miran; vlada disciplina i nastavnik ima kontrolu nad razredom jer cijelo vrijeme privlači
njihovu pažnju. Nakon pokusa nastavnik skicira ponovljen pokus na ploči izvodeći
zaključke koji su vezani uz njega. Zahtijeva da učenici prepisuju i rade bilješke. Provjerava
razredom kakve su bilješke učenici napravili te proziva jednog od njih da pročita svoje
zaključke. Nakon toga nastavnik piše naslov na ploču ove nastavne jedinice.

Nastavnik je provodio neku heurističku metodu poučavanja gdje su učenici velikim

dijelom sami došli do spoznaje i do naslova nastavne jedinice. Nastavnik nastavlja s obradom
gradiva i izlaganjem, ali učenike uključuje u svakom koraku svojeg izlaganja kroz
postavljanje pitanja te odgovaranje na njih. Nastavni sat je pun aktivnosti; vlada pluralizam
aktivnosti. Sat je jako fluidan i protjecanje aktivnosti prolazi vrlo dobro i povezujuće to jest
nadopunjujuće. Cijeli razred je aktivno uključen u nastavni sat; nema učenika koji bi se
osjećao na bilo koji način isključeno ili manje vrijedno. Inače nastavnik nagrađuje bodovima
učenikov trud na nastavi što je dodatni motivirajući faktor za rad. Nastavnik dalje nastavlja s
obradom gradiva i diktira učenicima što da zapisuju. U jednom trenutku provodi paralelnu
poveznicu s realnošću i daje primjere iz svakodnevnog života na koje primjenjuje teoriju
što smatram vrlo pohvalnim i motivirajućim za samog učenika. Zadaje zadatak na ploči kako
bi sada praktičnost i teoriju primijenio na rješavanje i razumijevanje zadataka. Zadatak
rješava na način da samostalno uz intervencije učenika i povremeno uključivanje njihovih
zaključaka riješi na ploči, a onda zadaje svakoj grupi učenika po jedan sličan zadatak. Daje
učenicima vremena da riješe u grupi te zadatke, a povremeno radi i provjere u kojima ili
dodatno upućuje na bitne elemente. Iz svake grupe izlazi pred ploču po jedan učenik i rješava
zadatak na ploči. Naravno nastavnik dodatno pojašnjava zadatak i daje poneko
objašnjenje ukoliko zaključi da je to odista potrebno. Za svaku aktivnost učenika daje bodove.
Nastavnik ima jako dobro sistematiziranu nastavu. Kao prvo provodi kratko ponavljanje,
zatim provodi pokus u kojem ostvaruje sve ono što je bilo ponovljeno, zatim uvodi i
usmjerava te vodi prema novom gradivu. Obrađuje novo gradivo, povezujući praktično i
teorijsko te sve to koncentrira na realnost i svakodnevni život. Nakon toga se usredotočuje na
zadatke kako bi potvrdio teoriju koju je postavio na samom početku. Učenik je u cijelom
nastavnom procesu vođen i usmjeravan; tu se potiče kreativno razmišljanje i timski rad.
Pohvalio bih način rada nastavnika jer smatram ovaj način vrlo kvalitetnim usvajanjem
nastavnog sadržaja. Isto tako sat pun aktivnosti zaokuplja učenika i ne stvara prostora za
iniciranje nediscipline.

2.sat
Predmet: Osnove elektrotehnike
Vrsta sata: Vježbanje računskih zadataka
(individualni rad)
s ploče), crtanje
Razred: 2b
Učionica je tipičan oblik učione za provođenje frontalnog oblika nastave. Ostali

sadržaja učione ubraja projektor i računalo. Nastavnik nakon upisanog sata i kratke
prozivke, provodi ponavljanje gradiva koje se temelji na rješavanju velikog broja zadataka.
Nastavnik kao prvo zadaje svaki zadatak na ploču ispisujući poznate vrijednosti i tražene
vrijednosti. Nakon toga crta shematizirani prikaz zadatka da bi prije rješavanja objasnio tu
istu shemu; točnije objasnio primjenu traženih i poznatih vrijednosti nad tom shemom te
stvorio svojevrsnu analogiju. Nastavnik prvi zadatak riješi sam na ploči dok učenici
prepisuju i usput provodi demonstracije i obrazlaganje. Razredna atmosfera je vrlo radna i
učenici su jako zainteresirani što je vidljivo po broju pitanja koje postavljaju nastavniku.
Nakon što je nastavnik riješio zadatak na ploči, zadaje novi istog tipa i proziva učenika koji
rješava na ploči. Nastavnik gotov svaki korak učenika argumentira i objašnjava. Sljedeći
korak u rješavanju je da nastavnik zadaje treći zadatak iz iste grupe zadataka te ostavlja
učenicima da riješe na satu. Dok učenici rješavaju, nastavnik radi povremen provjere i
intervenira na mjesta gdje je potrebno te na mjesta poziva samog učenika. Mislim da je
ovakva princip rada vrlo koristan, jer nastavnik ne rješava zadatak samo mehanički, već
obrazlaže svaki korak. Zatim rješavanje prelazi na višu razinu u kojoj nastavnik daje
mogućnost da učenik na svojoj “koži“ iskusi težinu rješavanja zadataka. Jedno je vidjeti
postupak rješavanja zadatka, a drugo to raditi i probati riješiti. Kad učenik rješava i suočava
se s težinom rješavanja zadatka, nastavnik ga usmjerava te na taj način pomaže u
razumijevanju i načinu razmišljanja te promišljanja kada rješava zadatak. Ostali učenici na
taj način ostvaruju ponovnu vježbu i ponavljanje i koraka i obnavljanje načina razmišljanja
prilikom rješavanja zadatka.

Naposlijetku kao posljednji korak je da učenici rješavaju individualno zadatak u

bilježnice s naglaskom da se mogu zajednički konzultirati i potpomagati. Time se potiče i
timski rad, ali i međusobna pomoć učenika. Poneke stvari učenik učeniku puno bolje objasni
i približi od samog nastavnika. Smatram ovu metodu rada vrlo korisnom za savladavanje i
učenje računskih zadataka. Nastavnik prelazi na rješavanje druge grupe zadataka istim
principom skroz do kraja sata. Atmosfera je vrlo radna i podosta napeta. Može se vidjeti
kolika je pažnja učenik usredotočen upravo na usvajanje znanja iz njihovog nestrpljivog
postavljanja pitanja i iščekivanja odgovora. Nastavnik provodi tu metodu rješavanja do
zvona.

3.sat
Predmet: Mjerenja u elektrotehnici
Vrsta sata: Vježbanje računskih zadataka
(individualni rad)
Nastavne metode: razgovor, demonstriranje, pisani radovi (vezani radovi-prepisivanje s
ploče), crtanje
Razred: 2b
Nastava se provodi u istoj učionici pod vodstvom istog nastavnika. To znači

da nastavnik koristi i ovaj nastavni sat za rješavanje i uvježbavanje zadataka iz predmeta
„Osnove elektrotehnike“. Principi rada i metode su potpuno iste samo što je nastavnik prešao
na rješavanje preostalih zadataka iz drugih grupa. U ovom satu bih dodao to da je nastavnik
dosljedno primjenjivao jednaki način rješavanja zadataka na koji su učenici navikli. Time je
data mogućnost da na testu primjene takvu dosljednost rješavanja. Valja i naglasiti da se ovdje
ne radi samo o uvježbavanju mehaničkog rješavanja nego o razumijevanju kojem nastavnik
teži na svakom koraku pri rješavanju zadataka. Isto tako brojnost zadatak doprinosi vježbi i
razvijanju razumijevanja.

4.sat
Predmet: Geografija
Vrsta sata: Analize testova
Nastavne metode: razgovor, demonstriranje, pisani radovi
Razred: 2b
Učiona je namijenjena za izvođenje frontalnog oblika nastave. Od sadržaja i pomagala

sadržava projektor i računalo. Nastavnica nakon upisanog sata i prozivke daje redarima
zadatak da podijele testove po razredu da ostali učenici mogu vidjeti rezultate te prebrojiti
bodove. Mislim da je to prebrojavanje bodova vrlo korisno jer u tome učenik može doslovno
umiriti svoju savjest kada vidi bodove i još provjerava da li su dobro pobrojeni. Time učenik
oslobađa svoju napetost. Mislim da je to vrlo korisno i relaksirajuće. Ovako bi učenici bili u
vječitoj nedoumici i napetosti te sumnji da nastavnik nije dobro pobrojao
bodove. Nastavnica ispisuje bodovnu skalu na ploču i prvo radi usmenu analizu testa na
način da prolazi pitanjima i preko aplikacije e-imenik generatorom slučajnih brojeva odabire
učenika koji će dati odgovor. Nastavnica nadopunjava učenikov odgovor te u ponekim
trenucima daje pojašnjenja o tome što se od učenika tražilo u zadatku, a što su učenici radili.
Nakon usmene analize, provodi pismenu analizu da učenici prepišu pogrešne dogovore iz
testa te da na njih odgovore točno u svoje bilježnice. Upisuje ocjene na način da abecedno
proziva učenike koji jedna po jedan donosi test, izriče ocjenu i broj bodova. Ostatak sata
nastavnica provodi ispitivanje nad učenicima koji još nisu zadovoljili taj kriterij u
polugodištu. Učenici odgovaraju uz pomoć bilježnice. Provjerava se reprodukcijska razina
znanja. Vrlo zanimljivo da učenik uz pomoć svojih bilježaka iz bilježnice prezentira svoje
reprodukcijsko znanje koje nastavnica onda ocjenjuje. Razred je discipliniran; postoji blagi
žamor, koji ne ometa nastavni proces pa nastavnica ne mari o tome. Nastavnica
javno obznanjuje ocjenu koju je dobio učenik. Svakom učeniku argumentirano i jasno
saopćava dobivenu ocjenu što je doista bitno da bi učenik i sam bio suglasan sa samim
sobom po pitanju ocjene i znanja. Ispitivanje se provodi do kraja nastavnog sata.

5.sat
Predmet: Matematika
Vrsta sata: Uvježbavanje zadataka
Nastavne metode: razgovor, demonstriranje, pisani radovi, usmeno izlaganje
Razred: 2b
Učiona je namijenjena za izvođenje frontalnog oblika nastave. Od sadržaja i pomagala

sadržava projektor i računalo. Nastavnica nakon upisanog sata i prozivke daje važnu
informaciju da su učenici vrlo loše napisali kratku provjeru koju će na uvid dobiti na kraju
sata. Nastavnica radi ponavljanje gradiva i vježbanje zadataka koji su bili u kratkoj provjeri,
a koje učenici nisu znali riješiti. Pomoću projektora i računala, nastavnica demonstrira
nastavni sadržaja preko portala „Tesla“ kojeg inače informatičari koriste u školi
za edukaciju učenika. Uz pomoć tog portala zadaje grafički zadatak, nad kojim
primjenjuje ponavljanje gradiva. Proziva učenika koji rješava zadatak za računalom na
portalu Tesla. Radi se u uparivanju pojmova na način da treba nazive povezati s bridovima i
katetama trokuta. Nadalje nastavnica vodi demonstracije i objašnjenja na ploči uspoređujući
to gradivo s onim zadacima iz kratke provjere. Disciplina je na razini što znači da nema
žamora niti buke. Atmosfera je radna. Pomoću portala Tesla, nastavnica demonstrira jednu
apstrakciju način d a učenici gledajući animaciju te apstrakcije shvaćaju o čemu je
riječ. Nastavnica s učenicima vodi razgovor i povremeno izlaganje. Smatram ovaj portal
„Tesla“ vrlo korisnim jer se pomoću njega postiže načelo apstraktnosti i konkretnosti.
Nastavnica pušta i audio materijal koji dopunjuje demonstriranu animaciju. Zatim poziva
učenika da na ploči rješava zadani zadatak. Naravno učenik rješava uz pomoć nastavnice i
njezinog usmjeravanja. Zadaje i individualni zadatak kojeg učenici rješavaju u bilježnice.
Radi provjere po razredu. Kada su učenici gotovi proziva jednog od njih koji rješava zadatak
na ploči. Posljednjih pet minuta prije završetka sata, nastavnica dijeli kratke provjere.
Zajedno analiziraju pogreške koje su učenici radili. Jasno se vidjelo da se učenici cijeli sat
trude shvatiti. Prije samog zvona, nastavnica zadaje da za domaću zadaću učenici riješe
kratke provjere.

6.sat
Predmet: Računalstvo i programiranje
Vrsta sata: Usmeno i pismeno ispitivanje
Nastavne metode: razgovor, demonstriranje, pisani radovi,
Razred: 2b
Mjesto izvođenja nastave je računalni praktikum. Nakon što je nastavnica upisala sat i
provela prozivku, raspoređuje četiri učenika u prve redove te im daje ispitni zadatak koji se
sastoji od 4 pitanja podjednake težine u jednakom broju bodova. Svaki zadatak je iznosio 10
bodova. Zadaci su bili pisani na papiru, a trebalo ih je realizirati na računalu u programskom
okruženju kao programsko rješenje. Primjerice bile su dvije vrste zadataka. U jednoj vrsti
zadataka nalazilo se zahtjev zadatka i finalno rješenje. Dakle trebalo je samo napisati
postupak programa. Početak i kraj su postojali, samo je trebalo urediti središnji dio. Zadaci
su vrlo jednostavni i primjereni ovoj dobi i populaciji učenika. Druga vrsta zadatka je bila
gotov programski kod u kojem je trebalo napraviti poneke preinake i osposobiti program za
rad. U isto vrijeme, nastavnica u e-imeniku po redu provodi usmeno ispitivanje. Jedan od
učenika koji su poslali test je uhvaćen u prepisivanju. Nastavnica automatski upisuje u
imenik ocjenu negativan uz opasku i obrazloženje. Možda je trebala tog učenika i udaljiti s
nastave ili ga uputiti voditelju nastave jer je taj učenik kasnije u nekim razmacima ometao
sat opterećen upravo tom frustracijom što je jasno utjecalo na pojavu nediscipline.
Usmeno ispitivanje je protjecalo na način da je nastavnica postavljala pitanja za provjeru
reproduktivnog znanja. Zanimljivo je i to da je svakom prozvanom i ispitivanom učeniku
postavljala ista pitanja. No učenici nisu bili u stanju zapamtiti odgovore niti nakon što su
slušali nekoliko puta što njihovi kolege učenici odgovaraju. Vrlo zanimljiva situacija. Na
ostalim satima učenici su bili vrlo marljivi i vrlo mirni no na ovom satu su se odali
nedisciplini. Zanimljivo je da nastavnica provjerava znanje postavljajući ista pitanja svim
učenicima koja je ujedno paralelno s učenikovim odgovorom zapisivala u e-imenik. Kakva
je to bila provjera znanja nad potpuno identičnim pitanjima? Nastavnica nije reagirala na
pojavu nediscipline ni na koji način. Bavila se samo usmenim ispitivanjem. Ponekad bi
intervenirala i provjeravala učenike koji pišu pismenu provjeru znanja. Mislim da je to

nastavnica izvodila vrlo nespretno. Bila je previše pod pritiskom i nije mogla raditi na više
kanala. Mislim da je nastavnica sama izazvala takvu situaciju. Koliko
sam uspio primijetiti nastavnica je vrlo popustljiva u nekim stvarima. Učenici su to dobrano
koristili tu njezinu takozvanu „dobrotu“. Učenik koji je negativno ocijenjen zbog izgreda s
prepisivanjem, neprestano je na glas gotovo cijeli sat izgovarao: „Zašto sam diobi jedan ?“
Inače usmeno ispitivanje uz pismeni test nije dobra ni podržavajuća varijanta, jer usmeni
odgovori učenika ometaju koncentraciju učenika koji pišu pismene testove. Zvoni za kraj
sata.

7.sat
Predmet: Računalstvo i programiranje
Vrsta sata: Usmeno i pismeno ispitivanje
Nastavne metode: razgovor, demonstriranje, pisani radovi,
Razred: 2b
Princip je gotovo isti kao i prethodni sat. Nastavnica dalje nastavlja usmeno ispitivati.
Cilj joj je bio riješiti sve učenike jer je i sama napomenula da imaju nastavu samo još jedan
puta. Mislim da je nastavnica bila vrlo neobjektivna i nerealna u ocjenjivanju i vrednovanju
znanja te se cijeli sustav ocjenjivanja sveo na puko rješavanje slučaja i brže bolje
popunjavanja svih kriterija na kraju godine. Upravo je bila usredotočena i vodila
se principom jednim udarcem dvije muhe što se pokazalo neuspješnim. U jednom
trenutku nastavnica provjerava kako učenici rješavaju zadatke na računalima te daje usputne
upute da bi učenici lakše riješili. Tu se jasno vidjelo da je nastavnici samo cilj da se riješi
učenika te da nema nikog tko bi išao na popravni. Disciplina se sve više pogoršavala, no
nastavnica je nastavila raditi pod tom pritiskom ne upotrebljavajući nikakve disciplinske
mjere. Sat se pretvorio u pravi promašaj. Nastavnica je uspjela ispitati sve učenike koji nisu
imali zadovoljen kriterij usmenog ocjenjivanja. Već je zvonilo i nastavnica je pod odmorom
još ocjenjivala pismene radove učenika na računalima. Sat je bio pravi promašaj i odrađen je
pod golemim pritiskom i vremenskom stiskom isključujući svako profesionalno djelovanje i
organiziranje nastavnice u ovakvim kriznim situacijama.

1.sat
Predmet: Etika
Nastavne metode: razgovor, pisani radovi,
Razred: 2g
Usmjerenje: Medijski tehničar
Učionica je tipična učiona za provođenje frontalnog oblika nastave. Od pomagala

sadrži projektor i računalo. Nastavnik nakon što upisuje sat i radi prozivku daje informaciju
učenicima da otvore knjige na određenoj stranici. Zadaje ima nekoliko zadataka za rad.
Nakon toga proziva učenike koji trebaju usmeno odgovarati. Svaki od učenika dolazi
nastavniku s bilježnicom. Nastavnik provjerava isključivo reproduktivno znanje.
Pomaže potpitanjima. Učenika ispituje iz bilježnice iz njegovih bilješki. Disciplina u razredu
je na razini; atmosfera je radna; učenici rade i rješavaju zadatke. U razredu je prisutan blagi
žamor na kojeg profesor ne reagira jer žamor ne ometa učenike niti utječe na radnu
učinkovitost nastavnika. Ispitivanje učenika prolazi relativno brzo; prosječno oko 4 minute.
Nastavnik uz ocjenu iz usmenog ispitivanja, daje i ocjenu iz bilježnice pod kriterij
ocjenjivanja aktivnosti. Ocjenu javno obznanjuje svima na satu. Prolazi dalje imenikom i
gleda situaciju ocjena drugih učenika. Proziva sljedećeg i provodi ispitivanje putem istog
principa. Nastavnik postavlja pitanja dovoljno jasno i razgovijetno, precizno i
nedvosmisleno. Smatram da učeniku ne bi smio biti problem razumjeti pitanje nastavnika, a
još k tome učenik letimičan uvid u svoje bilješke. To znači da nastavnik postavlja pitanja iz
učenikove bilježnice to jest iz njegovih bilježaka kojima je opisano nastavnog gradivo. Time
se učeniku daje pomoć to jest podsjećanje na sadržaj tog predavanja i lako može dati točan
odgovor. Nastavnik drži bilježnicu otvorenu na stolu pored sebe i lista. Učenik stojeći pred
nastavnikom ima uvid u svoje bilješke iako nedovoljno izoštren uvid, ali dovoljan da se
podsjeti detalja i koncepata tog gradiva koje je obavijeno njegovim vlastitim bilješkama.
Smatram da je takav način vrlo pogodan za podsjećanje učenika i pomoć u ispitivanju.
Nastavnik i povremeno između ispitivanja proziva učenike koji rade zadatke da mu pokažu
što su napravili.

Smatram da tim načinom daje do znanja ostalim učenicima da nije zaboravio na njih
nego da i njih ima u svojem vidokrugu te da dobivaju i dostatnu pažnju. Sat je vrlo fluidan i
ima odmjeren ritam. Ispituje dvoje učenika, zatim pregledava rada jednog učenika na
zadacima pa onda ponovno prelazi na ispitivanje. Isti princip ispitivanja primjenjuje skroz do
oglašavanja zvona.

2.sat
Predmet: Povijest
(individualni rad)
Nastavne metode: razgovor, pisani radovi, izlaganje
Razred: 2g

sadrži projektor i računalo. Nastavnik nakon upisanog sata radi prozivku učenika. Prvih pet
minuta provodi slobodan oblik razgovora s učenicima. Smatram takav način vrlo
opravdanim jer se time rasterećuje učenika od osjećaja skučenosti i pritiska u ustanovi i za
učenika vrlo neprirodnom okruženju te se pokazuje ujedno time da je učenik osoba (time se
gradi učenikovo dostojanstvo), a ne samo broj kako se to u mnogome vodi. Učenika se tako
uvažava kao osobu i daje se poštovanje njegovom dostojanstvu. Nakon pet minuta takvog
razgovora, nastavnik prelazi na ponavljanje gradiva postavljanjem pitanja na kojeg učenici
odgovaraju podizanjem ruku. Ponavljanjem navodi na novu nastavnu temu. Piše naslov na
ploču i učenici rade bilješke. Provodi usmeno izlaganje koje povremeno prelazi u razgovor.
Daje napomenu na početku sata da o sljedećim povijesnim događajima učenici sude
razumom, a ne emocijama. Mislim da je takva pristup odnosno ta napomena vrlo važna, jer
se radi o vrlo osjetljivoj dobi (adolescentskoj dobi) u kojoj su mogući takvi emocionalni
ispadi. Smatram korisnim što je nastavnik upozorio učenika i dao mu smjernicu prije nego je
krenuo na izlaganje vrlo osjetljivih povijesnih događaja. Ispisuje natuknice na ploču i
dodatna pojašnjenja; zatim navodi učenike na određenu stranicu udžbenika u kojoj
ilustrativnim primjerom pokušava približiti povijesnu temu. Smatram da je takav princip
paralelizma vrlo važan za ilustriranje cjelovite slike povijesnih događaja i događanja jer se
time uključuje i pluralizam perciptivnih sposobnosti učenika. U izlaganju daje i dodatne
izvore koje učenici mogu istražiti. Uz svaki od povijesnih događaja, nastavnik priča neku
upadljivu priču ili zgodu po kojoj će učenici puno bolje i lakše moći zapamtiti određeni
događaj i kronologiju odvijanja. Neprestano vodi diskusije s učenicima zanimajući se za
njihovo mišljenje što povremeno pohvaljuje.

U nastavnikovo izlaganju ima vrlo puno pozitivnih elemenata izlaganja. Kao prvo
uključuje učenika u nastavni sat na više načina; radi paralelizam i uključivanje više osjetila
kod percipiranja stvarnosti; koristi neku vrstu mnemotehnika pomoć koje će učeniku biti puno
lakše savladati gradivo. Sat je vrlo fluidan, a pažnja učenika je svo vrijeme usmjerena na
nastavnikovo izlaganje. Nema nediscipline niti žamora u razredu. Nastavnik u jednom
trenutku traži od učenika da mu iščita iz knjige jedan fragment na glas. Taj fragment
nastavnik dodatno objašnjava i obrazlaže. Kod izlaganja rabi dinamičnu intonaciju glasa svaki
puta kada želi nešto važno naglasiti. Na kraju sata zadaje učenicima da za domaću zadaću
pročitaju jedan fragment teksta te naprave kratke bilješke u bilježnicu.

3.sat
Vrsta sata: Pismena provjera
Razred: 2g

sadrži projektor i računalo. Nastavnica nakon što upisuje nastavi sat i provodi prozivku,
razmješta učenike po razredu i daje informacije o pisanju zadaćnica. Daje informaciju da na
klupi učenici imaju samo zadaćnice i kemijske olovke za pisanje. Na ploču ispisuje šest
tema te dvije dopunske teme za slučaj da učenicima neće biti dobra neka od šest navedenih
tema. Svaku pojedinu temu dodatno objašnjava i savjetuje oko čega bi se moglo pisati ako
učenik ima tu temu. Najzanimljiviji mi je dio što nastavnica tih šest tema dijeli po klupama u
razredu, a onda kaže da ukoliko na tu temu učenik nema nikakvih asocijacija za pisanje,
neka odabere jednu od izborni tema. Pomalo apsurdan pristup ili propust nastavnika. Čemu
onda dodjeljivati teme učenicima po klupama, ako se daje učeniku mogućnost da sam
odabere jednu od dvije izbornih tema ukoliko nema inspiracije pisati na zadanu temu. Zar ne
bi bilo bolje onda na početku da je svaki od učenika odabrao sam temu. Malo konfuzna
situacija. Dakle učeniku je striktno zadana tema, ali ako nema inspiracije pisati na tu temu,
onda može odabrati jednu od dvije ponuđene. Potpuno besmisleno. Takva koncepcija mi
govori da nastavnik nije dovoljno dobro promišljao u osmišljavanju i
planiranju pisanja zadaćnice. Nastavnica daje učenicima poticajnu poruku: „...znam da vi to
možete jako dobro napisati“. Vrlo me se dojmila ta koncepcija kojom se doslovno probio led
i dao se poticaj, ali i podrška u pisanju zadaćnice. Čim je nastavnik to izrekao, dao je do
znanja učenicima da brine o njima i o tome što će i kako pisati te da vjeruje u njih, u njihovo
samopouzdanje i dostojanstvo učenika. Trebalo bi malo više i češće upotrebljavati takve
fraze u radu s učenicima. Nastavnica najavljuje početak pisanja. Tokom pisanja zadaćnice
dvije učenice dolaze nastavnici za njezin stol s pitanjem i nejasnoćama.

Nastavnica vrlo otvoreno i pristupačno te primireno odgovara na pitanja učenica.

Mislim da su te upute i razjašnjenja nejasnoća vrlo dobro koristile jer su učenice kasnije cijeli
sat pažljivo pisale. Disciplina na satu je bila radna. Nastavnica je rijetko provjeravala kako
učenici pišu jer nije bilo ni potrebe. Dvije minute prije kraja nastavnica obavještava da se
pisanje zadaćnice privodi kraju. Kada je zvonilo nastavnica skuplja zadaćnice.

4.sat
Predmet: Likovna umjetnost
Razred: 2g

sadrži projektor i računalo. Nastavnica nakon upisanog sata radi prozivku i prelazi na
ponavljanje gradiva. Ponavljanje vrši na način da učenicima prvo podijeli tlocrt zgrade iz
20.stoljeća, zatim im dijeli svakome pojedinačno dva lista papira na kojima se nalaze
fotografije zgrade iz različitih kadrova i kutova snimanja. Svaka slika je bila označena
brojem kojeg je trebalo upariti s jednim odjeljkom tlocrta. Dakle slikovne priloge je trebalo
usporediti s tlocrtom te odrediti koji od njih odgovara kojem dijelu tlocrta. Zadatak je bio
vrlo motivirajući čemu govori u prilog mirno i radno razredno ozračje. Dakle primjenjuje se
znanje stečeno na prethodnim satima na praktičnom primjeru. Radi se zapravo o praktičnoj
primjeni teoretskog znanja važnih opisa i bitnih elemenata arhitekture dvadesetog stoljeća.
Isto tako za tu vrstu predmeta smatram vrlo pohvalnim za ovakav kreativna način rada i vrlo
promišljen plan nastavnika u ostvarenju učenikovog razumijevanja i stjecanja znanja.
Nastavnica povremeno obilazi učenike te ih usmjerava ili savjetuje. Učenici se međusobno
potpomažu i razredna atmosfera je vrlo uzbudljiva. Vidjelo se da su učenici svu pažnju
usmjerili upravo na rješavanje zadataka. Nastavnica radi povremene intervencije. Nakon što
je većina bila gotova, nastavnica proziva pojedince pred ploču da malo pojasne koncepcije
kojima su rješavali zadatke. Nastavnica se uključuje u njihovo objašnjavanje i dodaje
dodatne napomene. Nakon toga nastavnica ocjenjuje učenike javno obznanjujući ocjenu. Na
kraju sata skuplja ostale radove učenika koji će biti ocijenjeni.

5.sat
Predmet: Fizika
Vrsta sata: Ponavljanje i pismeno ispitivanje
Nastavne metode: razgovor, pisani radovi, izlaganje, crtanje
Razred: 2g

sadrži projektor i računalo. Nastavnica odmah na početku sata nakon što je upisala sat i
napravila prozivku učenika, razmješta četiri učenika u prve klupe koji moraju pisati pismeni
ispravak testa. Dijeli im zadatke i daje vremena za rješavanje. S ostalim učenicima provodi
ponavljanje na način da preko projektora i računala pušta spektra zvučnog zračenja. Nakon
toga učenici moraju u svoje bilježnice skicirati taj spektra. Nastavnica proziva jednog od
učenika da taj spektar skicira na ploči. Dok je učenik skicirao, nastavnica je prozivala druge
učenike uključujući ih u raspravu i svrhu provođenja zaključaka. Smatram d a je na satu
fizike ovakav način rada vrlo dobar, jer spaja i teorijske i konkretne koncepcije znanja i
spoznaje. Ovaj pokušaj s prikazom spektra signala kada se pušta zvuk je
jako dobra inovacija koja pomaže učenicima da znanje primjene na razini konkretnosti.
Time je ostvareno i načelo konkretnosti i apstraktnosti. Takav način ponavljanja je puno
bolji i kvalitetniji od običnog usmenog ponavljanja gradiva. Isto tako učenike se uključuje u
aktivnosti, samo što je problem bio taj što je rad učenika ometao učenike koji pišu test to jest
ispravak testa. Nastavnica pušta jednu animiranu prezentaciju učenicima koja isto tako
opisuje signale i spektre zračenja. Za to vrijeme učenici koji pišu ispravak uspijevaju završiti
test. Ostalim učenicima nastavnica zadaje zadatak koji rješavaju u svoje bilježnice. Učenike
koji su napisali test, nastavnica poziva da zajedno s njom individualno provedu analizu testa
i ispravak. Nastavnica brine o cijelom razredu i disciplini koju održava stalnom
zaposlenošću učenika. Nastavnica je jako dobro organizirala sat tako da je vladala radna i
mirna atmosfera. Ocjene učenika nije javno obznanila razrednom kolektivu što smatram za
propust u ovom slučaju.

Princip da učenik zajedno s nastavnikom prolazi kroz ispravak testa je vrlo

pohvalan princip jer učenik ima udjela sudjelovati u ispravljanju i utvrđivanju točnosti i
rješava se pritisaka i neizvjesnosti. Smatram takvu metodu vrlo korisnom samo što je
primjenjiva na malom broju učenika.

6.sat
Predmet: Tjelesna i zdravstvena kultura
Vrsta sata: Vježbanje i rekreacija
Socijalni oblici rada: samostalni rad učenika (rad u grupama)
Nastavne metode: razgovor, demonstriranje, praktične aktivnosti
Razred: 2g
Prostor za održavanje tog nastavnog sata je tjelesno sportska dvorana sa svim

uključenim resursima i pomagalima potrebnim za izvođenje nastavnog sata. Nastavnik po
ulasku učenika u dvoranu, postavlja u vrstu. Radi prozivku. Određuje jednog učenika koji će
voditi vježbe razgibavanja i time demonstrirati tu aktivnost. Nakon uvodne vježbe za
razgibavanjem koja je iznimno važna da bi se zagrijali mišići i istegnule tetive, nastavnik
podjeljuje učenike u tri grupe. Svaka grupa radi svoje aktivnosti. Vlada pluralizam
aktivnosti. Nema nikakve usmjerene aktivnosti ili uvježbavanja novih aktivnosti. Jedna
grupa igra košarku, druga odbojku, a treća stolni tenis. Mislim da je cilj ovog sata
oslobađanje stresa učenika, a ne uvježbavanje neke specifične aktivnosti. Disciplina je na
razini; nastavnik neprestano nadgledava što i kako učenici
rade. Nastavnik pušta učenike 10 minuta prije završetka sata da se stignu presvući i
pripremiti za novi nastavni sat. Zviždaljkom daje znak da je sat završio. Učenici odlaze
u svlačionice. Redari za to vrijeme pospremaju opremu (lopte i slično tome).

1.sat
Vrsta sata: Pismeno ispitivanje
Nastavne metode: razgovor, pisani rad
Razred: 2e
Učiona je tipičan primjerak učione za izvođenje frontalnog oblika nastave. Sadrži

projektor i računalo. Učiona ima vrlo nezgodne klupe. Naime klupe su vrlo visoke pa učenik
koji sjedi za njima, mora držati ruke visoko iznad sebe skoro u visini ramena. Sjedalice su
fiksirane za pod pa se ne mogu premještati. Nastavnica po ulasku u razred, upisuje sat te radi
prozivku. Provodi se pismeno ispitivanje. Na početku sata nastavnica daje učenicima
mogućnost od 5 minuta da „ponove gradivo“ što je sasvim besmisleno. Kako će učenik u tih 5
minuta naučiti i ponoviti, ako doma uopće nije pregledao gradivo i proučio sadržaj? Time se
samo stvara dodatni pritisak na učenika i odlaže se ona pred ispitna anksioznost. Mislim da
nije dobro prakticirati ovakve metode u nastavnom radu. Ako su učenici došli pisati test,
dajmo im da pišu, razriješimo ih te tjeskobe i neizvjesnosti. Nemojmo im stvarati dodatne
tegobe. Nastavnica raspoređuje učenike za pisanje testa na vrlo neobičan način. Jedan dio
grupe od 12 učenika šalje van iz razreda, dok drugi pišu test. Malo neobično. Učenici koji su
razredu, dobivaju test na nadopunjavanje rečenica. Test se sastoji od svega 2 zadatka s
podgrupama (a,b,c,d). Test sadržava rečenice koje su učenici radili u radnim bilježnicama.
Tako da test ne bi smio predstavljati nikakav problem u rješavanju. Nastavnica daje osnovne
informacije o testu i pravilima pisanja. Dijeli testove i zadaje vrijeme pisanja testa. Test se
piše svega 15 minuta. Dok učenici pišu, nastavnica sjedi za svojim stolom, a izvana se čuje
buka učenika po hodniku koji čekaju dok njihovi kolege učenici ne napišu test. Nastavnica je
zapravo tim svojim razdvajanjem učenika stvorila na hodniku nekontroliranu situaciju u kojoj
je cijeli hodnik, a time i nastava ostalih učenika patila zbog grupe učenika koji nisu znali što
sa sobom 15 minuta. Nakon 15 minuta nastavnica ubire testove bez da je pitala da li su
učenici završili ili treba li im još malo vremena. Radi promjenu učenika. Oni koji su vani sad
dolaze pisati i obrnuto. Ponavlja pravila pisanja i daje učenicima testove. Za to vrijeme ona
ispravlja testove prethodne grupe učenika. Nakon isteka 15 minuta nastavnica sabire testove i

poziva ostatak učenika u razred. Ispravlja testove, dijeli ih učenicima i odmah provodi
analize. Analizu provodi na način da jednostavno čita točna rješenja testa. Provodi upisivanje
ocjena na način da prozvani učenik čita ocjenu i broj bodova. Sat pisanja testa je prošao vrlo
brzo i sve se svelo na neku komprimiranu i nespretnu verziju pisanja testa. Najviše me
zapanjilo to što nastavnica ostavlja učenike vani da bez nadzora galame po hodniku i ometaju
ostalu nastavu. Mislim da je nastavnica trebala osmisliti neki bolji način ili pronaći bolju
učionicu gdje bi svi imali više mjesta i prostora za pisanje, jer je u ovoj učioni bio problem
prostor za pisanje. Mali broj klupa je ograničio prostor, a budući da je test bio sa samo jednom
grupom pitanja, bio bi problem posjesti učenika do učenika.

2.sat
Socijalni oblici rada: samostalni rad učenika (individualni rad), direktno poučavanje uz
frontalan rad
Nastavne metode: razgovor, pisani rad, rad na tekstu
Razred: 2e
Nastavni sat se provodi u istoj učioni odmah nakon pisanja testa. Nastavnica na ploču
ispisuje naslov nove jedinice. Radi ponavljanje i povezivanje s prethodnim gradivom. Ne
prakticira ritual podizanja ruku; iako je to mala grupa od samo 12 učenika, mislim da je
trebalo uvesti taj ritual, jer su učenici upadali u riječ jedni drugima. Zanimljivo je da se čitava
nastava njemačkog jezika provodi na hrvatskom jeziku. Smisao sata njemačkog jezika je
svakako usvojiti i savladati jezik, odnosno uvježbavati jezik. Ispisuje rečenice na ploču i
demonstrira . Diktira definicije te ih povezuje s trenutnim rečenicama. Ispisuje par novih
primjera na ploču i zajedno s učenicima rješava te rečenice. Daje dodatna pojašnjenja i
napomene uz primjere rečenica. Koristi vrlo jednostavne rečenice kako bi učenicima što više
približila trenutačno gradivo te gramatiku. Atmosfera je radna i mirna s povremenim
upadanjima u riječ što nastavnica rješava vrlo neefikasnom metodom to jest povikom:
„Tišina!“. Prelazi na rješavanje primjera iz vježbenice. Daje jasne upute o stranici gdje će se
raditi vježba te kako i koje zadatke treba riješiti. Daje učenicima vremena od 5 minuta po
zadatku. Radi povremene provjere da se uvjeri kako učenici rade. Nakon isteka pet minuta,
nastavnica poimence proziva učenike koji čitaju svoja rješenje s rečenicama. Atmosfera se
malo opustila i vlada radno ozračje s trunkom humora. Nastavnica komentira primjere i
rješenja učenika te ponekad uključuje kakvu šalu. Smatram to dobrim i zadovoljavajućim jer
se na taj način ne samo stvara opuštena atmosfera, nego se i daje mogućnost da učenik
gramatičku tvorevinu lakše zapamti uz neki ilustrativni primjer. Svi učenici su uključeni u
nastavu.

Nastavnica proziva po nekom svojem unutarnjem algoritmu, ali svi učenici dolaze na red.
Daje povremene intervencije ukoliko rješenje učenička nije dobro. Na ploču ispisuje pravilno
rješenje i daje dodatna objašnjenja. Na isti način rješava i sljedeći zadatak u vježbenici sve do
zvona. Minutu prije zvona nastavnica zadaje zadaću učenicima.

2.2. Prva gimnazija Varaždin
1.sat
Predmet: Informatika
Socijalni oblici rada: direktno poučavanje frontalnim radom, individualni rad (samostalni
rad)
Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje, praktičan rad, demonstracija
Razred: 2f
Usmjerenje: Opća gimnazija
Učionica je informatički opremljena i sadržava računala, projektor i svu potrebnu

računalnu opremu. Stolovi s računalima su formirani u dva stupca gdje učenici sjede jedan
nasuprot drugome gledajući se licem u lice. Nastavnik kasni na sat negdje oko 4 minute iz
nepoznatih razloga. Ulazi u učionicu, zapisuje sat i pokreće PowerPoint prezentaciju.
Provodi nekoliko motivacijskih pitanja te prelazi na obradu novog gradiva.
Rabi posebne efekte na prezentaciji kako bi što bolje dočarao funkcionalnosti algoritama
sortiranja. Svako malo se obraća učenicima postavljajući pitanja te tražeći od pojedinog
učenika da ponovi maloprije demonstrirano logiku rada algoritma. Nakon svakog koraka
algoritma, nastavnik traži povratnu informaciju od učenika. Disciplina je na razini s
manjim ispadima koje nastavnik uspješno savladava na način da učenika koji je žarište
nediscipline, proziva i traži da ponovi izvođenje algoritma. Nakon što je demonstrirao
izvođenje i funkcionalnost algoritma, nastavnik zadaje učenicima zadatak na računalima.
Zadatak je u formi teksta naveden na jednom slajdu prezentacije što je jako dobro jer
programske zadatke nije mogu riješiti na način da se samo jednom pročita tekst nego je
potrebno više puta, vraćati se na isti tekst zadatka da bi odgonetnuli rušenje. Dok učenici
rješavaju zadatak, nastavnik prolazi razredom i provjerava rad učenika s povremenim
intervencijama na mjesta gdje je to doista potrebno. Kada je zamijeti da većina učenika
pravi istu grešku prilikom rješavanja zadatka, nastavnik javno obznanjuje tu pogrešku i
upozorava ostale učenike. Nakon određenog vremena, kada nastavnik odredi da
je dovoljno prošlo za rješavanje zadatka, nastavnik proziva učenika da demonstrira
zadatak za njegovim računalom tako da se na platnu može vidjeti rješenje. Naravno kada
učenik demonstrira rješenje zadatka, nastavnik daje dodatne zaključke i objašnjenja. Tu

istu metodu provodi nad svih pet zadataka. Misli da je ta metoda vrlo dobra, jer cilj
informatike nije samo naučiti napamet, već i to isprobati na vlastitoj koži,
odnosno razumjeti primijeniti i realizirati. Tri minute do kraja sata, nastavnik zadaje
zadatak da učenici istraže za sljedeći nastavni sat drugu inačicu istog spomenutog
algoritma. Mislim da je zadatak primjeren, jer je nastavnik uvažio činjenicu da svi kod
kuće nemaju računalo i programsko okruženje da bi mogli rješavati programski zadatak.
No istražiti neki pojam, učenici mogu koristeći računala u knjižnici gimnazije pronaći sve
relevantne podatke. Kada je zvonilo nastavnik daje uputu da svi učenici isključe računala
te pospreme radna mjesta.

2.sat
Predmet: Sociologija
Socijalni oblici rada: individualni rad (rad u parovima)
Razred: 3b
Učionica je tipična učionica za provođenje frontalne nastave, s projektorom i

računalom. Razred je mješovite populacije. Na početku sata nastavnica me predstavlja
razredu te me upoznaje s izgledom i funkcionalnostima e-dnevnika na računalu. Provjerava
prisutnost i proziva dežurnog učenika od kojeg dobiva povratnu informaciju o tome tko
nedostaje. Dežurni učenik je prijavio samo jednog učenika koji nedostaje. Nastavnica
dogovara izvođenje nastave s učenicima povodom izmjena u rasporedu zbog održavanja.
Odmah zadaje obavezu učenicima i zadaje zadatak na stranici 196. Udžbenika „Društvene
funkcije religije“ da za sljedeći nastavni sat netko od njih napravi kratak referat o toj temi.
Dobrovoljno se javlja više učenika pa nastavnica tu temu razlama na nekoliko dijelova na
četiri djela jer se javilo četiri učenika. Na satu nastavnica provodi analizu testova na način
da individualno proziva učenike koji dolaze do nastavnice i onda zajedno prolaze kroz test te
utvrđuju točne i netočne odgovore. Ostalim učenicima zadaje zadatak da s powerpoint
prezentacije „Religijska raznolikost“ odaberu neku od religija te da u parovima
prokomentiraju i porazgovaraju o odabranoj liniji. Vrlo me se dojmio i ovaj način
zajedničke analize testa (individualna analiza kada nastavnik zajedno s učenikom analizira)
te povremenim uključivanjem ostalog razrednog kolektiva u analizu i provjeravanje
ispravnosti pitanja testa. Nastavnica je postupila vrlo profesionalno jer je zapošljavanjem
učenika osigurala da se ne pojavljuje nedisciplina zbog dosade učenika. Ponekad nastavnica
zna postaviti pitanje iz testa cijelom razrednom kolektivu u svrhu dobivanja točnog
odgovora te uključivanja cijelog razrednog kolektiva u ocjenjivanje i vrednovanje. Za to
vrijeme nastavnica mi daje testove da ih proučim i pokušam riješiti. Testovi su izgledali
ovako: testovi su podijeljeni u dvije grupe (a i b), sastoje se od 16 pitanja, a pitanja su bila
pretežito na zaokruživanje i dopunjavanje. U analizi testova jasno ističe i točne i krive
odgovore. Vrlo mi je drago i osjećao sam se stvarno dio tog nastavnog procesa da je

nastavnica željela vidjeti moje mišljenje u vezi testova. Dok ostali učenici počinju stvarati
buku, nastavnica ih dalje zapošljava novim slajdom i zadatkom gdje je bilo potrebno
napraviti kratak sažetak i pismen opis neke od religije s naglaskom da religija može biti isto
tako: „...težnja prema moralnoj izvrsnosti...“. Razredno ozračje je disciplinirano, ugodno i
radno. Učenici rade i ne ometaju analizu testova i povremeno reagiraju odgovaranjem an
pitanja koja postavlja nastavnica. Na kraju sata nastavnica izražava sumnju da su učenici
prepisali točne odgovore testa od razreda koji je prije njih pisao test. Reakcija učenika je
popraćena smijehom. Na kraju sata zahvaljujem nastavnici što sam mogao
slušati njezin nastavni sat.

3.sat
Predmet: Biologija
Socijalni oblici rada: individualni rad (rad u parovima, grupni rad)
Nastavne metode: razgovor, demonstracije, praktičnih aktivnosti
Razred: 1b
Učionica je namještena za frontalni rad, ali za praktični rad sa stolovima za izvođenje

istraživanja, pokusa. Učiona je opremljena projektorom i Smartboardom (pametna ploča
)Učenici kasne na nastavni sat 10 minuta zbog toga što se pisanje testa iz latinskoga
oduljilo. Kada su svi učenici došli u učionicu nastavnica radi prozivku tko nedostaje. Zatim
me predstavlja svim učenicima prisutnim u razredu. U razredu prevladava ženska
populacija. U međuvremenu profesor latinskog posjećuje razred i ispričava se profesorici
zbog produljenog pisanja testa. Učenici poštuju ustaljen ritual škole: ustaju kada ulazi
nastavnik. Nastavnica zapošljava nekolicinu učenika da mi demonstriraju i pokazuju
pojedine uzorke bakterija i upoznaju me s raznim preparatima. Za to vrijeme nastavnica je
provodila ponavljanje gradiva s učenicima. Naglasila je da je ovo trebao biti sat obrade
novog gradiva, ali da zbog spomenute situacije mora improvizirati i provoditi ponavljanje
gradiva. Nastavnica tokom ponavljanja uključuje sve učenike u ponavljanje svojevoljni
prozivanjem učenika. Uključuje i ostale učenike da nadopune odgovore ukoliko se iskaže da
neki do učenika nije sročio dobar odgovor. Smatram ovakav način vrlo opravdanim jer
nastavnica ne naglašava negativnu komponentu učenikovog odgovora; ne kaže učeniku
odgovor nije dobar, već daje mogućnost da učenik sam preko odgovora suučenika dođe do
spoznaje što je točno, a što krivo. Nastavnica uz ponavljanje demonstrira neke odgovore
preko slajdova na prezentaciji i time dodatno pomaže učenicima u razumijevanju.
Provjeravanje gradiva, povremeno prerasta u diskusiju i razgovor otvorenog
tipa. Nastavnica rabi vrlo živopisne primjere iz stvarnog života čime se pojačava i
motivacija pa se učenici vise javljaju i sudjeluju u ponavljanju gradiva pogotovo oko djela
hormona i hormonskog rasta gdje uspoređuje trenutačno stanje hormona kod tinejdžera.
Smatram vrlo korisnim kada nastavnik pokušava i uspijeva približiti sadržaj učeniku
pomoću jednostavnih primjera. Iako su učenici kasnili na sat, nastavnica ih na vrijeme pušta

po završetku nastavnog sata. Razredna disciplina je besprijekorna. Nastavnica provodi ritual

da učenik kada daje odgovor ili razgovara s njome mora ustati.

4.sat
Predmet: Engleski jezik
Vrsta sata: Ponavljanje i obrada novog gradiva Socijalni oblici rada: Frontalni rad i
individualni rad (samostalan rad)
Nastavne metode: izlaganje i razgovor, rad na tekstu
Razred: 2b
Učionica je namijenjena isključivo za frontalni oblik nastave. Nije prisutna

polarizacija učenika po spolu. Prvo se predstavljam razredu i sjedam u klupu s učenicima.
Nastavnica provjerava prisutnost učenika u razredu. Nakon toga prelazi na prezentaciju
učeničkih radova točnije učenikovog projekta odnosno prezentacije kojom
je istražio određeni pojma na engleskom jeziku. Nastavnica vodi nastavu na engleskom
jeziku uz povremene intervencije na hrvatskom jeziku. Nakon završene prezentacije
nastavnica započinje diskusiju na temu koju je učenik upravo prezentirao. Učenici počinju
odgovarati zborno i javlja se nedisciplina. Nastavnica pravilno reagira na pojavu
nediscipline na način da staje s izvođenjem nastavnog sata. Kada je nastavnica prestala
govoriti, i učenici su odjednom stali brbljati. Zatim je dala opomenu i nastavila dalje s
radom. Provodi ocjenjivanje učenika i vrednovanje njihovog znanja na način da svojevoljno
ne proziva učenike i ne ispituje uobičajenim pristupom ispitivanja, već kroz diskusiju i malo
duži razgovor s pojedinim učenicima. Ka završi takav oblik razgovora, daje učeniku jasno
do znanja koju je ocjenu dobio. Ova metoda me se vrlo dojmila jer se u njoj smanjuje ispitna
anksioznost. Disciplina u daljnjem dijelu sata je na razini. Smatram da je tome doprinijela
pravilna i pravovremena intervencija nastavnice. Nastavnica kroz tu diskusiju vrlo vješto
radi i ponavljanje gradiva obrađenog na prethodno nastavnom satu.
U drugom djelu nastavnog sata nastavnica obrađuje novo nastavno gradivo, ali postavlja
vrlo zanimljivo pitanje: Što očekujete da ćete naučiti od sljedeće nastavne jedinice? Učenici
letimice prođu kroz gradivo u udžbeniku i odgovaraju na pitanje nastavnice. U daljnjem satu
rade gradivo vezano za umjetnike točnije slikare i nastavnica postavlja pitanje dali
učenici prepoznaju neka umjetnička djela iz udžbenika. Učenici analiziraju radove i naravno
odgovaraju povezujući umjetničko djelo s autorom te otkrivajući poneke zanimljivosti o
tim umjetnicima. Ujedno nastavnica daje poveznicu s drugim predmetima (likovna kultura)

pitanje: „prepoznajete li ove radove umjetnika možda iz predmeta Likovne umjetnosti?

Učenici odgovaraju s velikim entuzijazmom. Iako je sat engleskog jezika koncipiran tako da
se razvija tečnost kroz neprestane razgovore i služenje jezikom i svim njegovim oblicima,
ima zanimljivih dijelova poput onog usmenog ocjenjivanja i onog pitanja: Što očekujete da
ćete naučiti od ove nastavne jedinice? Smatram da se time direktno potiče učenikovu svijest
o tome što želi te koje su njegove aspiracije od ovog nastavnog sata i gradiva. Kada se
učenik počinje baviti ovakvim pitanjem, počinje razvijati razmišljanje i razumijevanje.
Nastavnica daje zadatak učenicima da pročitaju tekst te provodi analizu teksta. Rad na tekstu
je proveden na način da jedan od učenika kojeg je nastavnica odredila čita naglas a
drugi prate i analiziraju. Pomoću čitanja teksta i sadržaja nastavnica dovodi vrlo spretno
učenike uz dodatna potpitanja do „spoznaje“ čime se uključuje i didaktički princip
sistematičnosti. Upravo ovakvi načinom je navela učenike da sami shvate da se u tekstu
nalaze participativne rečenice. Ispisuje ujedno nekoliko takvih rečenica na ploču i
objašnjava specifičnost takvih rečenica. Nadalje zadaje zadatak učenicima da u tekstu
pronađu samostalno svaki za sebe još takvih rečenica. Daje ujedno upute na što je potrebno
usredotočiti pažnju. Dok učenici rješavaju zadatak, nastavnica zapisuje ocjenu u e-dnevnik
učeniku koji je sudjelovao u diskusiji odnosno nekom obliku usmenog ispitivanja.
Provjerava riješen zadatak pozivajući nekog od učenika. Potvrđuje ispravnost i točnost
odgovora. Na kraju sata zadaje zadaću u udžbeniku. Mogu reći da mi se kao budućem
nastavniku informatike ova metoda vrlo sviđa zapravo vrlo me se dojmio taj princip
sistematičnosti i postepenog približavanja učenika prema spoznaji. Nije bilo onog
uobičajenog načina da se učeniku sve odmah prikaže i daje, već se radilo o principu
otkrivanja.

5.sat
Vrsta sata: Ponavljanje gradiva i obrada novog gradiva
Socijalni oblici rada: Frontalni rad
Nastavne metode: izlaganje i razgovor, pisani radovi, demonstracije
Razred: 2b
Na početku nastavnica traži povratnu informaciju od redara da prijave učenike koji

nedostaju. Isto tako traži redara da obriše i uredi ploču. Učionica je tipičan primjerak
učionice za frontalni oblik nastave. Razred je mješovit. Nastavnica na početku obavještava
razred o testu koji će se uskoro pisati. Nastavnica unosi potrebne informacije u e-dnevnik i
generatorom slučajnih brojeva odabire broj učenika koji će pred razredom ponoviti gradivo
„Ranokršćanska umjetnost“ Ponavljanje provodi na način da na powerpoint prezentaciji
otvara sliku na kojoj će učenik demonstrirati svoje znanje i provoditi ponavljanje.
U jednom trenutku učenik daje pogrešan odgovor i ostatak razreda prasne u smijeh.
Nastavnica ne reagira. Smatram taj nedostatak reakcije vrlo
negativnim utjecajem na učenikovo samopoštovanje i samopouzdanje. Učenik je bio
praktički izložen pred cijelim razredom i nitko ga nije „zaštitio“ u trenutku kada se osjećao
vrlo bespomoćno (u trenutku kada su mu se svi smijali).Nastavnica preferira vrlo strogi
ritual podizanja ruke ukoliko učenici odgovaraju na pitanja ili žele nešto pitati. To je
provodila vrlo dosljedno tokom cijelog sata. Učenik koji je demonstrirao svoje znanje pred
pločom, odlazi na mjesto. Nastavnica provodi obradu novog gradiva na način da prolazi
kroz prezentaciju zaustavljajući se na pojedinim slikama naglašavajući pritom elemente koji
su najbitniji. Isključivo traži od učenika da ove naglašene dijelove bilježe u bilježnice te da
prepišu neke retke sa slajdova. Nastava je uglavnom prožeta brojnim vizualnim primjerima.
Nastavnica uz komentare uključuje učenike povezujući njihova prethodna znanja sa
sadašnjim primjerima arhitekture i umjetnosti. Upoznaje učenike s novim stilovima u
povijesti arhitekture rabeći neke od poznatih primjer građevina u Hrvatskoj kako bi sadržaj
više približila učenicima. U međuvremenu na sat dolazi čistačica s obavijesti o izvanrednom

rasporedu za sljedeći tjedna nastave zbog održavana državne mature. Nastavnica obavijest
ukomponira u nastavni sat i čita učenicima te potpisuje oglasnu knjigu. Deset minuta prije
kraja sata nastavnica radi kratak rezime i najednom od slajdova učenicima daje sažetak
bitnih dijelova koje su danas na satu prošli. Posljednji pet minuta zadaje zadaću učenicima te
ujedno daje upute o izvorima literature i načinu na koji će zadaća biti napravljena te ističe
bitne elemente na koje će učenici svrnuti pogled prilikom pisanja zadaće. Zadaća se sastoji u
tome da učenik treba analizirati dotični stil u arhitekturi i napisati kratki referat o svojim
zapažanjima. Razredno ozračje je radno i disciplinirano.

6.sat
Predmet: Glazbena umjetnost
Vrsta sata: Ponavljanje gradiva obrada novog gradiva
Socijalni oblici rada: Frontalni rad
Nastavne metode: izlaganje i razgovor, pisani radovi, demonstracije
Razred: 2b
Učionica je tipične frontalne nastave s projektorom i računalom. Učiona je oblijepljen

a s plakatima glazbenika. Isto tako budući da se radi o učionici glazbene umjetnosti , nalaze
se zvučnici visoke kvalitete kako bi se mogao što kvalitetnije reproducirat sadržaj.
Nastavnica proziva učenike na samom početku sata. Disciplina se pojavljuje odmah u
samom početku. Nastavnica pokušava riješiti problem nediscipline povisivanjem glasa
nadvikujući se tako s učenicima. Nastavnica provjerava znanje učenika i daje mogućnost
dobrovoljnog javljanja. Kada se nitko ne javlja proziva učenika i zadaje mu pitanje.
Nastavnica zahtijeva jasne, precizne i glasne odgovore. Učenik sjedi na svojem mjestu kada
odgovara. Ispitivanje se svelo na „znaš-ne-znaš“ pitanja nakon čega je učenik dobio
nedovoljan. Dok nastavnica ispituje ostali listaju bilježnicu i prate ispitivanje. Proziva i
učenicu te provjerava u e- dnevniku da li je učenica danas već ispitivana i na taj
način poštuje pravilo škole da ukoliko je učenik u jednom danu već odgovarao, daje
oslobođen usmenog odgovaranja. No učenica nije bila oslobođena jer nije ispunjeno to
pravilo. Učenica dolazi odgovarati pred nastavnicu.
Na nastavi se provjeravalo doslovno samo reproduktivna razina znanja samo iznošenje
činjenica. Nastavnica je učenicu ocijenila s odličan. Nastavnica u pojedino trenutku
postavlja potpitanja i time usmjerava učenicu u odgovaranju ili je podsjeća na napamet
naučene činjenice. Nastavnica nakon usmenog ispitivanja provodi ponavljanje
gradiva pokrećući YouTube video s operom.
Traži od učenika da naučene činjenice prepoznaju kao elemente opere. Traži od učenika da
rade poveznicu sadržaja opere Orfej i Euridika s mitologijom. Veći zahtjev se stavlja
na uočavanje različitosti između sadržaja i radnje opere i mitologijske priče. Prelazi na
obradu novog gradiva opera „Don Giovanny“. Pokreće powerpoint prezentaciju i nastavu
vodi ex catedra. Neprestano povezuje naučeno i novo gradivo koje je trenutačno u obradi.

Uključuje i dodatni medij praćenja opere: udžbenike te traži od učenika u prvoj klupi da
pročita sadržaj te opere. Isto tako nastavnica daje i meni udžbenik kako bih i ja mogao pratiti
nastavu. Radi se o udžbeniku „Glazbeni susret 2“ koji je prilagođen kognitivnim
mogućnostima učenika druge godine srednje škole. Nastavnica dodatno ističe neke
zanimljivosti u udžbeniku, koristi povremeno humor i vrlo uspješno privlači pažnju bez
obzira na početnu nedisciplinu. Na kraju sata zadaje zadaću učenicima da kod
kuće pogledaju ponovno operu „“Don Giovanny“ te da napišu ukratko elaborat uvažavajući
sve naučene elemente o operi.

1.sat
Predmet: Povijest
Socijalni oblici rada: Direktno poučavanje frontalnim radom
Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje, metoda rada na tekstu (vezani radovi
prepisivanje teksta s ploče)
Razred: 1g
Učionica je tipična učionica za frontalnu nastavu. Sadržava od pomagala projektor,

računalo i ploču. Na početku zbog nemogućnosti spajanja na internet, nastavnik ne može
upisati nastavni sat niti izvoditi planirano ispitivanje učenika. Nastavnik vodi
improvizacijski sat obrade novog gradiva. Jedan učenik kasni na sat; nastavnik ne reagira na
njegovo kašnjenje. Stoga pretpostavljam da je to „običaj“ na tom nastavnom satu. Nastavnik
ponavlja gradivo pišući po ploči kratke natuknice, potičući učenike na diskusiju.
Diskusijom započinje i obradu novog gradiva na temu: „II. trijumvirat“. Prolazi učionicom i
svojevoljno proziva učenika da odgovori na pitanje. Prozvani učenik odgovara na pitanje
nastavnikovom intervencijom i pomoći. U razredu nije ustaljen ritual podizanja ruku
prilikom od strane učenika. Nastavnik ne brine o vidljivosti natuknica koje su zapisane na
ploči. Učenik priupita nastavnika što piše na ploči jer zbog smanjene vidljivosti. Nastavnik
tada na glas čita natuknice i redove koje učenici i u zadnjim redovima ne vide prepisati.
Nastavnik radi poveznice s nekoliko predmeta što je vrlo pohvalno za povezivanje
gradiva između predmeta. Primjerice upita učenike kako se na latinskom kaže „zar i ti
sine...“. Učenici zborno, bez podizanja ruku odgovaraju na to pitanje. Iako je radna
atmosfera mirna, konstantno se kroz cijeli sat čuje mrmorenje učenika na koje nastavnik ne
djeluje. Povremeno kada se intenzitet brbljanja pojačava, nastavnik reagira na način da staje
s obradom gradiva i mimikom daje do znanja učenicima da se stišaju. Učenici prepoznaju tu
gestu pa se međusobno stišavaju. Nastavnik u daljnjoj obradi teme radi poveznice i s
filmovima (primjerice s filmom „Ben Hur“ ). Nastavnik rabi vrlo zanimljiv pristup izlaganja
takozvani stupnjevit pristup s kojim postepeno putem povijesnih priča i značajnim
podacima o povijesnim ličnostima dovodi do značenja pojma II. trijumvirat. Rabi neku
varijantu sokratovske majeutike. Dio predavanja koji mi se nije isuviše dojmio je bio kada

je profesor rabio mnoštvo retoričkih pitanja. U nekom trenutku nije se moglo razlikovati što
su retorička pitanja, a što pitanja postavljena učenicima. Vjerujem da su učenici navikli
razlikovati, ali ja koji sam prvi puta prisustvovao predavanju tog profesora, imao sam
problema s razlikovanjem tih pitanja. Nastavnik vrlo tečno, jasno s naglašavanjem pojedinih
dijelova govori i izlaže sadržaj nastavnog sata. Najbitnije zapisuje na ploču i
dodatno podcrtava. Nastavnik tokom nastave nije ni jednom koristio projektorski
prikaz iako smatram da je neke dijelove bilo potrebno vizualno dočarati, a ne samo
verbalno. Nastavnik ujedno radi poveznicu s geografijom i objašnjava destinaciju
povijesnog mjesta „Akcija“. Smatram da je kod ovog dijela trebalo putem projektora
pokazati kartu starog svijeta ili sadašnju kartu svijeta te na tome obrazložiti destinaciju
Akcije. Inače na internetu ima korisnih aplikacija s povijesnim kartama. Na kraju sata
učenik upozorava nastavnika da je već zvonilo.

2.sat
Predmet: Fizika
Socijalni oblici rada: Direktno poučavanje frontalnim radom i samostalan rad učenika
(individualan rad učenika)
Nastavne metode: razgovor,usmeno izlaganje, pisani radovi (veznai pisani radovi),
demonstracija, razgovor
Razred: 1g
Učionica je tipična učionica za frontalni rad s uključenim pultom za izvođenje pokusa iz

fizike. Sadrži projektor, računalo, ali i Smartboard. Nastavnica je ušla u učionicu i prije predviđenog
vremena za početak nastavnog sata. U učionici joj je prišao učenik i postavljao pitanja vezano za sat
fizike, točnije za jednadžbu e=m c2 .Nastavnica je povela razgovor samo s njim do početka nastavnog
sata. Mislim da se radi o darovitom učeniku za područje fizike jer u ostali područjima nisam uočio
njegovu darovitost, a s tim razredom sam bio prva četiri sata na nastavi. To sam utvrdio promatrajući
tog učenika tokom cijelog nastavnog sata. Bio je smještenu prvu klupu, davao vrlo često točne
odgovore na postavljena pitanja te vodio često diskusije s profesoricom za vrijeme sata vezano za
nastavnu temu. Nastavnica ne provodi prozivku .
Kad je započeo nastavni sat te tijekom cijelog nastavnog sata imao sam osjećaj da je nastavnica
isuviše napeta zbog moje prisutnosti. Vrlo često mi se znala obraćati na jedna humorističan način tipa:
„...joj vidite kak su zločesti“ ili „... čudo da i oni nekaj znaju“. Vrlo često prilikom predavanja rabi
deminutive, dijalektizme i žargon. Pokušava stvoriti jedna vrlo ležeran i prijateljski odnos s učenicima,
ali mislim da to daleko odstupa od njezine profesionalnosti. Početkom sata nastavnica prikuplja
ispričnice učenica koje nisu prošli puta bile na nastavi. Zbog moje prisutnosti nastavnica odgađa
usmeno ispitivanje pod izlikom: „...bolje da ih pitam drugi put da se ne brukaju pred vama“. Mislim da
je nastavnica krivo protumačila moju ulogu na nastavi i nakon što sam joj objasnio da sam ja ovdje da
bih bilježio nastavni sat iz kojeg ću ponešto i naučiti, a ne da ocjenjujem nečiji rad. Nastavnica
provodi ponavljanje gradiva na način da proizvoljno odabire učenike prozivajući ih imenima. Rabi
vrlo često humoristične i ilustrativne primjere koji ponekad malo šovinistički prikazuju učenike tipa
„..Damir s tom raketom budeš odletel daleko u svemir“ što mi se činilo malo
neumjesno. Prilikom ponavljanja gradiva rabi i konkretne primjere iz svakodnevnog života. Jako često
vodi diskusiju s nadareni učenikom prilikom ponavljanja. U učionici vlada nemir i žamor ali se učenici
međusobno stišavaju i brinu o disciplini. Nastavnica ponekad zna stati s izvođenjem nastavnog sata
nakon čega se učenici stišavaju i prestaju s mrmorenjem. Prelazi na obradu novog gradiva, ali u toj

obradi neprestano radi poveznice s prethodnim gradivom koje je s učenicima ponavljala i uključuje
gotovo sve učenike u razgovor. Naglašava i daje dodatne izvore s kojih bi učenici mogli učiti i
produbljivati svoje znanje što smatram vrlo opravdanim i poželjnim. Kada je nastavnica navodila
izvore i pokazivala neke zanimljivosti preko projektora, pažnja učenika je iznimno porasla
pa sam stoga zaključio da je ovakav način vrlo poželjan i koristan za učenika. Prilikom obrade novog
gradiva, nastavnica kada dođe do ključnih osoba značajnih za fiziku, daje i dodatne informacije o
fizičarima. Ima vrlo dobar pristup a to je da odmah na ploču ne servira formule učenicima, već
postepeno vodi učenike od sveopćeg prema onom bitnom, od svakodnevnih primjera, preko teorije do
konkretnih konstrukata formule. Daljnje izvođenje nastavnog sata provodi prema prezentaciji na
računalu. Kreće se samo uz ploču i ne prolazi razredom. Nastavnica upućuje učenike koje je dijelove
bitno prepisati iz prezentacije i zapamtiti. Nakon što su učenici prepisali, nastavnica analizira formulu
i uključuje učenike zahtijevajući od njih razumijevanje. Učenike proziva po imenima. Nakon svakog
slajda postavlja pitanje „Ima li kakvih pitanja?“ Naravno nije bilo nikakvih pitanja pa je nastavnica
nastavila dalje. Nastavnica ima vrlo specifičan odnos s učenicima. Taj odnos je vrlo otvoren, ali bojim
se d au takvom odnosu može doći i do prelaska granica profesionalnosti. Nastavnik bi trebao zadržati
profesionalnu distancu i ne prijeći te granice. Neke dijelove prilikom obrade nastavnog sadržaja,
demonstrira crtajući po ploči. U svakom koraku predavanja radi poveznicu s prethodim gradivom. Na
taj način mogu i povezivati, a ujedno i ponavljati usvojeno ili se barem podsjetiti. Vrlo je pohvalno što
navodi svrhu i primjenu ovog nastavnog gradiva te utjecaj na kasnije gradivo tokom idućih nastavnih
sati. Smatram to poželjnom komponentom jer na taj način učenik uočava smisao i privlačnost ovakvog
gradiva, a ne besmisao i neprivlačnost. Učenik uočava pogrešku u formuli koju je nastavnica napisala.
Nastavnica obznanjuje svoju grešku te javnu pohvalu i obraća se meni kao da se opravdava riječima:
„...vidite kako su pažljivi“ Ja na to potvrdno klimam glavom. Imao sam osjećaj da je nastavnica doista
previše okupirana mojim prisustvom te da me smatra komisijskim ocjenjivačem rada.
Tijekom daljnjeg predavanja traži od učenika da iz bilježnice pročitaju bilješke vezane uz konstantnu
vrijednost. Na taj način radi provjeru da li su učenici zapisali ono što im je prije zadala, a ujedno
uključuje i učenika u nastavni sat. Deset minuta prije kraja razrednica dolazi po jednog od učenika s
izlikom da ga nešto treba oko fotografija za ljetopis. Nastavnica pušta učenika koji se vraća za negdje
oko 5 minuta. U posljednjih pet minuta nastavnica zadaje zadatak učenicima da ga samostalno riješe.
Budući da se rješavanje zadatka oduljilo, nastavnica zadaje taj zadatak za domaću zadaću.

3.sat
Predmet: Informatika
Vrsta sata: Ponavljanje pred test
Nastavne metode: metoda praktičnih aktivnosti i demonstracije
Razred: 1g
Učionica je informatički praktikum s 26 računala. Računala su smještena u dva reda na

način da su učenici licem o lice okrenuti jedni o druge. Nastavnik je radio ponavljanje gradiva
kroz izradu zadatka kakav će se pojaviti na testu što je izrazito naglasio s nekim manjim
izmjenama. Nakon zvona učenica zatvara vrata i počinje sat. Mislim da je dužnost nastavnika
bila da on zatvori vrata i kaže da počinje sat, a ne da to čini učenica. Nastavnik na početku
sata zadaje tekst zadatka. Javljaju se problemi s internetom. Nastavnik ima u pripravi dva usb-
a koja šalje po razredu da oni koji imaju problema internetom preuzmu sadržaje na svoja
računala. Radilo se o tekstu kojeg je trebalo uređivati prema zadacima prikazanim
na projektoru. Dok su učenici rješavali zadatak, nastavnik sjeda za svoje računalo, radi
prozivku i provjerava prisutnost učenika. Povremeno prolazi razredom i intervenira na mjesta
gdje je za to bilo potrebe. Kada uočava probleme kod nekoliko učenika s rješavanjem
pojedinih dijelova zadatka, daje dodatne upute koje javno obznanjuje. Ravnomjerno prolazi
razredom i posjećuje sve učenike. Ozračje je radno i disciplinirano; učenici
međusobno pomažu jedno drugome kod realizacije rješenja zadataka. Da bi pojasnio određene
nejasnoće, nastavnik sam demonstrira na svojem računalo preko projektora rješenja i dodatno
naglašava na što učenici trebaju paziti kada rješavaju zadatak. Kada je prikazao i
demonstrirao rješenje, nastavnik prolazi razredom i provjerava da li su učenici usvojili i
i primijenili način koji im je bio demonstriran. Praktički cijeli nastavni sat se sve upravo na
nastavnikove provjere, intervencije te demonstracije. U nekom trenutku učenici koja je
bila gotova s povećim dijelom zadatka, odlazi drugoj učenici s namjerom da joj pomogne.
Petnaest minuta prije kraja sata nastavnik naglašava svim učenicima da zadatak rade predugo
i time im daje povratnu informaciju da će morati malo više poraditi na tome gradivo inače
neće stići riješiti test. Smatram da je to bila vrlo jasna i poželjna povratna
informacija učenicima kako bi mogli utvrditi gdje se trenutačno nalaze sa svojim znanjima i

vještinama. Budući da je ostalo još 12 minuta do kraja sata, nastavnik onim učenicima koji su
gotovi sa zadatkom, zadaje „improvizirajući zadatak“. Učenici prelaze na rješavanje tog
zadatka. Pri samom kraju nastavnik postavlja pitanje: „Ima li tko kakvo pitanje?“ Smatram
ovo pitanje zakašnjelom reakcijom nastavnika. To pitanje se trebalo postaviti u glavnom
dijelu sata. Daje upute da učenici isključe računala i tada zvoni.

4.sat
Socijalni oblici rada: direktno poučavanje frontalnim radom i samostalni rad
(individualni rad učenika prilikom slušne analize opere)
Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje, pisani radovi, praktične aktivnosti.
Razred: 1g
Učiona je tipična učiona za frontalni oblik nastave, ali je instalirana zvučnicima visoke
kvalitete. Nastavnica provodi prozivku učenika na početku sata. Učenik kasni i nastavnik
reagira na vrijeme. Provodi ponavljanje i prozivajući učenika traži da nabroji elemente
opere. Pomoću YouTube-a pušta zvuk opereta se učenici prisjete još nekih elemenata opere
te da povežu one elemente koje je jedan od njih malo prije nabrojio. Iz kratkog ponavljanja
na početku sata, prelazi na usmeno ispitivanje. Prvo daje priliku da se učenici javljaju;
nakon toga generatorom slučajnih brojeva u e-imeniku odabire učenika koji će odgovarati.
Provjerava se reproduktivno znanje učenika činjenice i nabrajanja. Učenik odgovara s mjesta
gdje sjedi što smatram vrlo neopravdanim jer je učenik mogao odgovarati uz bilježnicu i nije
postignuta kvalitetna provjera znanja. Drugi učenici su listali bilješke i pratili odgovore
svojeg suučenika. Pitanja su se ticala definiranja i objašnjavanja pojedinih elemenata opere.
Smatram ovaj način rada nastavnice vrlo zanimljivi jer je na početku dala kratko ponavljanje
putem koje je mogla podsjetiti učenike na nastavno gradivo te nakon toga provodi
ispitivanje, nakon što su se učenici prisjetili što se radilo na prethodnom nastavnom satu.
Nastavnica isto tako provodi ispitivanje ex catedra. U jednom trenutku, nastavnica se
približava učeniku koji odgovara i postavlja nekoliko podpitanja. Nakon učenikovih
nevještih odgovora, nastavnica objavljuje učenikovu ocjenu cijelom razredu. Učenik je
ocijenjen s dobar. Pretpostavljam da nastavnica ima ustaljen ritual da na svakom satu ispita
samo jednog učenika. Nakon ispitivanja provodi slušnu analizu opere na način da prvo pušta
preko YouTubea operu, učenici rade bilješke, a nakon toga učenik koji
se samoinicijativno javi očita bilješke i analizira operu. Budući da se ovaj dio oduljio,
nastavnica je malo ubrzala s nastavnom i obradom novog gradiva. Koristi power point
prezentaciju i staje na pojedinim slajdovima kako bi učenici mogli prepisati sadržaja

slajdova. Usput nastavnica dodatno naglašava i diktira još poneku rečenicu. Slajdovi imaju
dodatne efekte i animacije što privlači pažnju učenika. Na slajdovim se nalaze i slike
poznatih kompozitora te poneke poveznice s hrv. književnosti iz razdoblja klasicizma.
Usmeno izlaganjem povezuje i nastavni sadržaj s likovnom
umjetnosti pogotovo arhitekturom. Nastavnica je naučila učenike da znaju kada treba
zapisati ono važno na način da kada povisi intonaciju glasa i uspori s pričanjem, učenici
pišu. Nije prisutna ona uobičajena naredba: „zapišite ili pišite“. Nastavnica ne prakticira
ritual podizanja ruku prilikom odgovaranja. Iako učenici odgovaraju pretežito zborno,
atmosfera je radna i ujednačena. Nema ispada od strane učenika niti pojave nediscipline.
Pitanja koja postavlja nastavnica, pretežito su orijentirana na razumijevanje. Provodi
demonstraciju glazbe klasicizma reproducirajući multimedijalni sadržaj i prilikom
reprodukcije ističe koje važne dijelove učenici trebaju zapamtiti. Pri kraju sata radi
grupno ponavljanje, gdje učenici odgovaraju zborno. Učenici su se počeli u jednom trenutku
spremati no nastavnica je brzo na to reagirala dajući im usmenu opomenu. Nakon što su se
primirili nastavnica ih pušta s sata.

5.sat
Predmet: Latinski jezik
Socijalni oblici rada: direktno poučavanje frontalnim radom i samostalni rad
(individualni rad učenika)
Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje, pisani radovi, metoda rada na
tekstu(čitanje i prevođenje teksta na latinski te analiza rečenica)
Razred: 2g
Usmjerenje: Jezična gimnazija
Učionica je tipična učionica za provođenje frontalnog oblika nastave. Učiona je

oblijepljen plakatima koji predstavljaju korisne edukativne sadržaje vezan uz latinski jezik.
Nastavnik na početku sata radi prozivku, provjeru te ocjenjivanje zadaća.
Ocjenjivanje provodi na način da generatorom slučajnih brojeva u imeniku proziva učenike i
onda učenici dolaze do njega i pokazuju mu zadaću koju naposljetku ocjenjuje. Odmah na
početku, nakon što je provjerio i ocijenio zadaće, nastavnik zadaje svim učenicima novu
zadaću za sljedeći tjedan. Učenici se bune da je previše zadaće, ali nastavnik ih ignorira.
Odmah prelazi na novo gradivo. Počinje diktirati tekst na hrv. jeziku i traži da ga učenici
prevedu na latinski. Kada su donekle uspjeli prevesti ispisuje rečenicu na ploču i analizira je s
učenicima na način da ih navodi na sadržaj nove nastavne jedinice: „Deklinacija.“ Nastavnik
na ploču ispisuje novu rečenicu koja predstavlja jednu latinsku uzrečicu i svojevoljno imenom
proziva učenika koji pokušava uz njegovu pomoć analizirati rečenicu i pronaći glagole koji se
mogu deklinirati. Nastavnik savjetuje učenicima da koriste mnemotehnike kojima će lakše
moći zapamtiti latinske nazive za deklinaciju. Prilikom analize rečenice, nastavnik pita
učenike koja im riječ nije jasna. Kada netko od učenika kaže o kojoj se riječi radi, nastavnik
tu riječ ispisuje na ploču i daje popratno objašnjenje. Neke latinske riječi uspoređuje s
engleskim jezikom što je vrlo pohvalno jer se radi o jezičnom gimnazijskom usmjerenju gdje
bi i trebalo stvarati neke poveznice između jezika. Nastavnik diktira
definicije deklinacije načina na koji se deklinacija sprovodi. Nedisciplina se na nastavi javlja
vrlo impulzivno na mahove. Svaki puta kada nastavnik okrene leđa pišući po ploči, učenici
postaju vrlo nestašni izvode nepodopštine. Pokušavaju na sve načine isprovocirati nastavnika,
ali nastavnik ima visok prag tolerancije na provociranje. Kada se intenzitet nediscipline

stvarno pojačao, nastavnik počinje vikati na učenike i prijetiti da će krenuti s usmenim

ispitivanjem. Učenici su se načas primirili, ali se nedisciplina pojavljivala svako malo.
Nastavnik pretežito predaje ex catedra. Kreće se samo uz ploču gore-dolje po razredu.
Provodi stupnjevito izlaganje nastavnog sadržaja padež po padež te u svakom koraku
(padežu) provodi diskusije s učenicima. Nastavnik opet diktira definicije; učenici pišu. U tim
trenucima kada učenici pišu vlada vrlo disciplina. U razredu je vrlo zagušljivo i ne vodi se
briga o mikroklimatskim uvjetima. Vjerujem da je i to jedan od preduvjeta za
ovakvo ponašanje učenika. Svako malo neki učenik moli za izlazak na wc. Nisam siguran,
ali nastavni ima vrlo zanimljiv ritual u kojem svakih dvadeset minuta netko dolazi na wc.
Mislim da su učenici počeli koristiti taj izlazak na wc kao izgovor da izbjegnu dio sata
latinskog. Nedisciplina se opet pojavljuje. Nastavnik sada vrlo energično prolazi razredom i
povisuje glas. Nakon toga počinje diktirati rečenicu na latinskom i traži od učenika da je
prevedu na hrvatski uvažavajući deklinaciju. Učenica se samoinicijativno javlja za prijevod i
analizu rečenice. Nastavnik potvrđuje ispravnost i pohvaljuje učenicu pred cijelim razredom
nakon čega slijedi novi val nediscipline u obliku buke i šale na račun učenice. Bliži se kraj
sata, a nastavnik sada pokreće prezentaciju pod nazivom „Povijest pisanja“. Prolazi kroz
prezentaciju i staje na neki ključnim dijelovima te objašnjava pojedine slike i potiče učenike
da sudjeluju u analizi i reprodukciji svojeg znanja iz drugih predmeta; primjerice povijesti.
Prolazeći prezentacijom, nastavnik oduzima 2 minute odmora učenicima. Mislim da je
prezentacija stavljena na pogrešno mjesto to je trebalo staviti ili na početak sata ili u glavni
dio sata, a ne na kraju i još pritom oduzimati vrijeme odmora učenicima. Završava sat i
učenici doslovno jure van iz učionice bez pozdrava.

6.sat
Predmet:Informatika
Vrsta sata: Ponavljanje gradiva i ispitivanje Socijalni oblici rada: samostalni rad
(individualni rad učenika i rad u parovima)
Nastavne metode: razgovor, metoda praktičnih aktivnosti(izrada programskog rješenja)
Razred: 2g
Nastavnik kasni na početak sata 8 minuta. Učenici stoje pred zaključanom učionicom.
Nakon 8 minuta nastavnik pušta učenike u razred. Učenici već prema navici otvaraju računala
i pokreću ih. Nastavnik još 5 minuta sjedi za svojim računalom dok učenici međusobno
razgovaraju i bave se drugim sadržajima. Nakon tih pet minuta nastavnik zadaje zadatak
učenicima ispisujući ključne dijelove na ploči kredom. Pritom daje savjet da rješenje prvo
naprave na papiru, a zatim da pristupe programskom rješavanju zadatka. Isto tako naglašava
da će na kraju sata netko taj zadatak doći pred auditorijem demonstrirati. Za vrijeme dok će
učenici rješavati zadatak, nastavnik provodi usmeno ispitivanje i ocjenjivanje. Prvo daje
mogućnost da se učenici sami javljaju. Kada se nitko ne javlja nastavnik prvo po imeniku
traži one učenike koji nisu još odgovarali i vlastitim odabirom odabire jednog od njih.
Ispitivanje je provedeno na način da učenik sjedne do nastavnika i nastavnik mu postavlja pet
pitanja. No prije nego je odgovaranje počelo, nastavnik komentira ostale ocjene tog učenika.
Pitanja koja je nastavnik postavljao bila su usmjerena na provjeru operativnog znanja.
Nastavnik postavlja potpitanja kojima usmjerava učenika prema točno odgovoru. Nastavnik
teži da učenik razumije to što govori odnosno da na konkretnim primjerima objasni pitanje.
Javlja se nedisciplina i žamor. Nastavnik samo kaže: „moram se prošetati razredom?“ Učenici
su se stišali i dalje bavili drugim sadržajima, a ne zadatkom. Prvog učenika nastavnik je
ocijenio s dobar. Učenik je došavši na mjesto obznanjivao svojim kolegama da nije
zadovoljna s ocjenom, da je očekivao više. Nastavnik nije javno objavio ocjenu što ne
smatram dobrim jer je time isključio cijeli razredni kolektiv mogućnosti da sudjeluje u
ocjenjivanju. Isto tako lišena je mogućnost da učenik iskaže svoje (ne)zadovoljstvo ocjenom.
Ipak razred djeluje kao jedna malena zajednica (obitelj) i bilo bi u redu da su svi čuli ocjenu
koja je data učeniku. Jedna učenica zove nastavnika u vezi problem asa zadatkom. Nastavnik
intervenira javno obznanjuje te dodatno objašnjava navodeći učenike na rješenje. Nakon toga

nastavnik proziva drugog učenika za usmeno odgovaranje. Procedura je potpuno ista kao i
kod ispitivanja prvog učenika. Učenici se opet javljaju nezadovoljni, jer im nije jasan
zadatak. Nastavnik daje dodatne upute i objašnjenje. Kaže im: „Imat još 5 minuta da riješite
zadatak, nakon toga ću nekog prozvati i taj će za ocjenu demonstrirati rješenje zadatka“.
Nastavnik nastavlja ispitivanje učenika i ocjenjuje ga s odličan. Ponovno provjerava učenike
da li su došli do rješenja, ali samo jedna je učenik bio blizu rješenja. Približio se kraj sata i
nastavnik naglašava da će sljedeći puta (sljedeći sat)rješavati isti zadatak. Nato zvoni i učenici
polagano odlaze isključujući računala. Nastavnik je izgledao vrlo razočarano ili zbog toga što
je uspio ispitati samo dvojicu učenika ili zbog razloga što nitko nije uspio riješiti zadatak.
Razredna disciplina je bila na razini. Učenici su se bavili učenjem biologije i nisu bili previše
bučni iako se cijeli sat čulo mrmorenje i žamor kojeg je nastavnik tolerirao.

1.sat
Predmet: Fizika
Socijalni oblici rada: direktno poučavanje frontalnim radom, samostalni rad
učenika(individualni rad učenika)
Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje, pisani radovi (prepisivanje sa slajdova),
metoda praktičnih aktivnosti (provođenje eksperimenta)
Razred: 2h
Učionica je tipična za provođenje frontalne nastave s uključenim pultom za izvođenje

eksperimenata. Učiona sadrži i projektor, računalo i Smartboard. Nastavnica čeka da svi
učenici uđu u razred. Upisuje nastavni sat u e-dnevnik i moli učenicu za bilježnicu da vidi
što se prošli puta radilo na nastavnom satu. Radi pripremu sredstava za izvođenje
eksperimenta. Učenica (redar) briše ploču. Nastavnica odlazi van po ostale učenike koji još
nisu ušli u razred. Provodi prozivku i ne reagira na učenike koji su još kasnili na nastavni
sat. U razredu konstantno vlada žamor i blago mrmorenje koje se mijenja u blagom
intenzitetu. Predstavljam se razrednom kolektivu. Nastavnica provjerava tko još mora
odgovarati te glasno naglašava one koji trebaju odgovarati sljedeći puta. Nastavnica točno
određuje termin kada će se usmeno ispitivanje odvijati. Provodi ponavljanje gradiva
prozivajući učenike poimence. Kada učenik ponavlja gradivo, nastavnica ga usmjerava.
Nastavnica naizmjence proziva učenike i time uključuje cijeli nastavni kolektiv. Nastavnica
prelazi na provođenje pokusa uz uključivanje učenika kako bi temeljem zaključivanja mogli
otkriti o kojoj je nastavnoj rečenici riječ. Učeniku koji odgovara, nastavnica pomaže
oblikovati odgovor. Ponovno ponavlja isti pokus i izvodi dodatne zaključke. Zatim proziva
učenicu koja će asistirati u izvođenju drugačije inačice istog pokusa. Učenica pomaže
nastavnici u izvođenju pokusa. Nastavnica poimence prozivlje učenike koji daju zaključak iz
provedenog pokusa. Uz izvođenje pokusa, provodi povezivanje s prethodnim nastavnim
sadržajem. Nakon izvršenog pokusa, nastavnica na ploču ispisuje veliki naslov o području
kojeg će danas obrađivati. Smatram takav način vrlo pohvalnim i napose korisnim jer
nastavnica ne daje sve na pladnju učenicima, već primjenjujući sistematičnost, vodi učenika
do zaključka i time potiče razumijevanje. Učenik je cijelo vrijeme uključen u nastavni sat i

neprestanim naprezanjem intelektualnih aktivnosti, dolazi do spoznaje. Nastavnica se opet

osvrće na proveden pokus i ispisuje natuknice na ploču koje učenici prepisuju. Uključuje
projektor i prezentaciju. Prikazuje snimak pojednostavljenog prikaza provedenog pokusa.
Učenici počinju povećavati intenzitet buke. Nastavnica staje s predavanjem i nastaje muk.
Zatim nastavlja dalje. Provodi daljnje objašnjavanje s povremenim uključivanjem učenika.
Nastava više nalikuje na razgovor i neku vrstu otvorene diskusije, gdje obje strane
raspravljaju o naučenome i onome što će naučiti. Nastavnica neprestano provodi
povezivanje s prethodnim gradivima. Zatim diktira što i učenici zapisuju u bilježnicu. Radi
poveznicu sadržaja s matematičkim funkcijama i vektorima. Moli učenike da sa slajda
precrtaju shematizirani prikaz pravila desne ruke. Dok učenici precrtavaju, nastavnica
prolazi razredom i provjerava da li učenici rade. Učenici se bave zadaćom biologije i
latinskog. Nastavnica reagira na način da im zapovijeda neka pospreme te sadržaje te neka
precrtavaju shemu te uz to počinje prijetiti jedinicama. Mislim da u ovom činu nije bilo
potrebe za imperativnim načinom izražavanja. Nastavnica je mogla zamoliti učenika samo
da pospremi sadržaje koji nisu primjereni za sat fizike. Dok oni precrtavaju, nastavnica mi
se obraća s opravdanjem da ovaj razred gimnazije po programu ima samo dvije godine
fiziku te da im je ovo posljednja godina te da zbog toga umanjuju vrijednost predmeta.
Ponovno se vraća predavanju i objašnjavanju. Sedam minuta do kraja sata nastavnica zadaje
zadatak iz udžbenika učenicima da riješe. Dok rješavaju, nastavnica mi pokazuje udžbenik
„Tatjana Roginić, Fizika 2 za 2. Razred srednjih škola s programom za 2 godine fizike“.
Proučivši udžbenik, zamijetio sam da se radi o udžbeniku do 475 stranica koje bi
dvogodišnji program izvođenja nastave fizike trebao apsolvirati. Upustio sam se s
nastavnicom u raspravu. Nastavnica mi objašnjava da bi prema planu i programu trebala
proraditi sve ovo svih 475 stranica samo u jednoj godini, a da je tek prije mjesec dana tek
uspjela do kraj a proći gradivo iz udžbenika za prvu godinu koji je isto tako opširan. Kaže da
iako se od nje traži da prema planu i programu odradi sva „propisana“ poglavlja, nije u
stanju to sve proći ni na informativnoj razini. Ne vjerujem da je točno sve propisano planom
i programom rada; te vjerujem da nastavnik ima slobode prilagoditi nastavni sadržaj
učenicima. Tu bih stavio pod upitnik nastavničku kompetenciju ove nastavnice. Dao bih i
kritiku sastavljača udžbenika koji je sastavio udžbenik kao da se primjenjuje u
četverogodišnjem programu izvođenja nastave fizike. NO to ne bi smjelo biti opravdanje
nastavnika da nije uspio doći ni do polovice knjige. Mislim da je nastavnica trebala izvući
ono bitno iz svake nastavne teme te na taj način raditi i provoditi nastavni sat. Bilo bi više

učenika i učenici bi prema ovom programu uspjeli barem obuhvatiti osnovne pojmove i
principe u fizici u određenim područjima. Nastavnica radi provjeru razredom da li su učenici
uspjeli riješiti zadatak. Odabire jednog od učenika koji u posljednjih pet minuta uz
nastavničinu pomoć i direkcije rješava zadatak na ploči. Nakon tog a pohvaljuje učenika i
zazvonilo je za kraj sata.

2.sat
Socijalni oblici rada: samostalni rad učenika(individualni rad učenika)
Nastavne metode: pisani radovi
Razred: 1h
Učionica je namijenjena frontalnoj nastavi. Sadržava projektor, ploču i računalo.

Nastavnik me u kratko predstavlja razredu. Nakon toga provodi razmještaj učenika
po razredu. Provodi se pismena provjera znanja. Zamolio sam nastavila da mi da na pregled
testove. Testovi su bili od 13 pitanja tipa zaokruživanje, uparivanje, odabir jedno od nekoliko
točnih odgovora, nabrajanje, i dopunjavanje. Bile su dvije grupe testova a i b grupa te svaka
grupa je imala svoju bodovnu skalu. Inače sva pitanja to jest odgovori su bili bodovani s
jednakim bojem bodova. Svako pitanje neovisno tipu pitanja i intenzitetu odgovora, bilo je
bodovano sa samo jednim bodom. Uz to postojali su negativni bodovi na testu. Negativne
bodove smatram vrlo neutemeljenom metodom vrednovanja učenikova odgovora. Isto tako
oba testa nisu bila jednake težine. Svaki je od njih imao drugačiju ljestvicu vrednovanja što je
upućivalo an to da su prem a težini grupe bile potpuno različite. Ali ovaj pristup s negativnim
bodovima nikako ne bih mogao odobriti kao ni bodovanje svakog pitanja po jedna bod bez
obzira na težinu i tip pitanja. Smatram da bi se svaki krivi odgovor trebao ocijeniti s 0 bodova,
a svaki točan s pozitivnim brojem bodova, a ne brojem s predznakom minus. Nakon što
je nastavnik razmjestio učenike, u prve klupe dijeli testove i kaže učenicima da te testove
šalju dalje drugim učenicima. Nastavnik je dao znak da se test može pisati te odredio 30
minuta pisanja testa što je jako dobro bilo tempirano i procijenjeno kao vrijeme trajanja testa
jer su učenici negdje u 27 minuti bili gotovi i počeli brbljati te se okretati. Nakon što su se
počeli pisati testovi, nastavnik počinje ponovno premještati učenike. Smatram taj čin
neopravdanim, jer se time ometalo koncentraciju učenika i sam nastavnik je pokazao učeniku
da ne treba poštovati pravilo da se test počinje pisati u ugovoreno vrijeme u 8:20. Nastavnik
prolazi razredom i provjerava učenike s povremenim komentarima kojima je ponovno
narušena koncentracija učenika. Učenici su tokom pisanja testa po nekoliko put a dizali ruke
zbog nejasnoća pitanja iz testne grupe A. Nastavnik pokušava ublažiti njihovu reakciju

dodatnim uputama i objašnjenjem zadatka. Tu se moglo direktno nazrijeti da težina grupa

testova nije bila usklađena. Nastavnik svako malo intervenira na pojedina mjesta gdje se
javlja komešanje i nemir. Često upozorava: „...gledajte u svoje testove!“ Prolazi razredom i
često staje na čelo razreda kako bi imao bolji pregleda nad učenicima i
razredom. Nastavim daje informaciju da neka svoje pisanje privode kraju da uskoro ističe
vrijem e pisanja testa. Mislim da taj „uskoro“ nije dovoljno dobra orijentacija dana učenicima.
Nastavnik je eventualno trebao reći imate još 2 ili 3 minute do kraja da završite s
pisanjem testa, a ne samo reći „uskoro“. Vrijeme za pisanje testova je isteklo. Učenici šalju
testove u prove klupe i nastavnik ih prikuplja. Nakon toga radi analizu. Prvo pita s kojim
pitanjem su imali učenici problema prilikom pisanja. Nakon što su učenici zborno odgovorili
koje je to pitanje. Nastavnik daje objašnjenje koje je prema mojem mišljenju trebalo dati za
vrijeme pisanja ili na početku, a ne na kraju. Ono što je nastavnik učinio vrlo korisnim
je prolazak po cijelom testu i davanje točnih odgovora čime su učenici dobivali odmah
povratnu informaciju o tome kako su napisali test. Smatram to vrlo korisnim jer učenik je
mogao već tada razriješiti neizvjesnost svojeg rezultata postignutog na testu. Nastavnik pušta
učenike pet minuta prije zvona. Nastavnik pušta učenike pet minuta prije zvona.

3.sat
Predmet: Biologija
Socijalni oblici rada: samostalni rad učenika(rad u paru),
Nastavne metode: pisani radovi, usmeno izlaganje, razgovor
Razred: 2h
Učiona je tipična za izvođenje frontalne nastave s uključeni ormarima, vitrinama i

pultom za izvođenje analiza i pokusa iz biologije. Nastavnica radi prozivku na početku sata i
upisuje nastavni sat. Kroz veći dio sata provodi analizu testova. Neki učenici kasne na sat.
Nastavnica reagira vrlo strogo i osuđujući. U pozadini razreda dvoje učenika u paru rade pod
mikroskopom analizu tkiva mahovine koja je ujedno i nova nastavna jedinica. Analiza kreće
na sljedeći način. Prvo joj učenica iz prve klupe čita ocjene koje nastavnica zapisuje u e-
imenik, nakon čega proziva po 5 učenika pred ploču i daje ima da pogledaju testove te
eventualno izlože svoje nezadovoljstvo ili zadovoljstvo ocjenom. Atmosfera je vrlo
disciplinirana i mirna. Nema naznaka nedisciplini. Kod dvojice učenika, nastavnica uočava
identičnost testova i odmah im obojici daje 1. Nije bilo burnih reakcija jer očito učenici gaje
određeni strah prema profesorici. Imao sam takav dojam kao da je profesorica na neki
način tokom polugodišta rabila neki oblik uvjetovanja prilikom procesa učenja
odgovarajućeg ponašanja. Povremeno intervenira i postavlja pitanje
učenicima koji provode pokus: „Ide to tamo, radite“. Učenici ne govore mnogo samo
potvrdno klimaju glavom. Nakon što su s vi pogledali svoje testove, nastavnica daje učenici
u prvoj klupi da ponovno čita ocjene na glas kako mogla još jedanput provjeriti u
imeniku ispravnost unosa. Nakon toga nastavnica kreće na nastavak obrade gradiva koje nije
uspjela obraditi na prethodnom satu. Predavane drži ex catedra. Kako govori i
izlaže, učenici prate po udžbeniku. Pojedini sadržaj diktira učenicima koji zapisuju.
Razredno ozračje je više nego mirno i radno, ali imam osjećaj da je ta mirnoća postignuta
neki oblikom zastrašivanja od strane nastavnice. Inače ovo je bio blok sat, ali ja sam samo
prisustvovao na jednom satu prema rasporedu koji mi je dodijeljen pa pretpostavljam da je
obrada gradiva kao i onaj pokus koji su provodili učenici s mahovinom bio ostvaren na
sljedećem satu i napravljena poveznica praktičnog i teorijskog.

4.sat
Predmet: Sociologija
Socijalni oblici rada: samostalni rad učenika(individualni rad učenika),
Nastavne metode: pisani radovi (vezani radovi vezani uz prepisivanje sadržaja powerpoint
slajdova)
Razred: 3h
Usmjerenje: Opće usmjerenje
Učionica je namijenjena za frontalni oblik nastave uključivši projektor, računalo i

ploču. Nastavnica kasni7minuta na sat. S njom ulaze dvije učenice koje su maloprije
pisale državnu maturu iz politike i gospodarstva i vode živu raspravu s profesoricom. Razred
priča i bavi se raznim sadržajima. Učenici prve redove ostavljaju prazne i formiraju se u
zadnje klupe razreda. Sat je odmakao 15 minuta; nastavnica još uvijek raspravlja
s oinm dvjema učenicama a da nije ni jednu riječ uputila svojem razredu. Iako je ta tema
kojom je bila zaokupljena, bilo bi u redu da je barem pozdravila razred i napomenula kako
ima važan razgovor te eventualno dala kakve smjernice za rad. Razred je bio vrlo nemiran i
bučan. Nastavnica nije reagirala na pojavu nediscipline. Tek u jednom trenutku kada su
učenici strašno jako počeli galamiti, nastavnica ih stišava i saopćuje da ima važan razgovor s
dvjema učenicama koje su jučer pisale državnu maturu. Kad je sat odmakao već 25 minuta,
učenice odlaze, a nastavnica saopćava razredu problematiku o kojoj je raspravljala s
učenicama i naglasila: „to iduće godine čeka i vas“. To je uključilo pojedine učenike u
raspravu. Zbog konstantne buke i galame nisam uspio razabrati o kojim se
ključnim dijelovima problematike s državnom maturom radilo. Nastavnica se prijavljuje u e-
dnevnik upisujući sat. Proziva 2 učenice iz razreda i daje im zadatak da zalijepe neki letak na
vrata knjižnice gimnazije. U daljnjem satu provodi analizu testova na način da proziva jednog
po jednog učenika k sebi, zajedno s njim analizira točne odgovore, a ostale
učenike zapošljava, otvarajući powerpoint prezentaciju i traži od njih da prepisuju sa slajdova
nastavno gradivo. Nakon određenog vremena nastavnica mijenja slajd. Nedisciplina je
konstantna bez obzira na zaposlenost učenika. U međuvremenu se vraćaju one dvije učenice
koje je nastavnica zaposlila da zalijepe letke na vrata knjižnice. Vrlo glasno im zahvaljuje.
Analiza testova je gotova. Nastavnica dijeli svim testove da još jedanput
pogledaju. Upisuje ocjene u e-imenika prozivajući pojedinačno učenike koji donose testove i

čitaju na glas ocjenu. Mislim da je tim činom nastavnica bila vrlo neekonomična. To je
mogla riješiti na način da sam unese ocjene u e-imenik a ostale učenike zaposliti nekim
zadatkom. Ovako je nedisciplina bujala; vladala je buka i nadvikivanje, i nije se dobro čulo
kada je učenik čitao svoju ocjenu u razredu. Poštujem nastavničin način da uključi učenike u
analizu testa, ali ekonomičnije bi bilo da je unos ocjena napravila sama, a ne da je gubila
vrijeme nadvikujući se s učenicima oko ocjena. Približava se kraj sata i učenici se počinju
spremati. Nastavnica reagira i moli ih da sjednu da napravi dodatnu provjeru ispravnosti
unosa ocjene. Mislim da do toga ne i uopće došlo da je nastavnica bila imalo ekonomična kod
unosa ocjena, a ne da opterećuje učenike s trostrukom provjerom ocjena.

5.sat
Predmet: Radionica zdravstveni odgoj
Socijalni oblici rada: samostalni rad učenika(rad u paru),
Nastavne metode: radna tekstu, usmeno izlaganje, razgovor
Razred: 1h
Učiona je tipična učionica za frontalnu nastavu. Uključuje projektor i računalo.

Razredna atmosfera je bila vrlo bučna i širio se veliki žamor s kojim se borila nastavnica
pokušavajući se nadvikivati. Bučna atmosfera ne znači nedisciplinu, već su učenici bili vrlo
uzbuđeni u ugodno iznenađeni zadatkom koji su odrađivali na nastavi. Uzbuđena atmosfera je
bila radna i ugodna s uključenom euforijom koja se gnijezdila kod učenika. Učenici su bili
vrlo sretni i opušteni i rado su radili zadatak koji im je zadala profesorica. Nastavnica odmah
na početku provodi obradu gradiva o pasivnoj i asertivnoj komunikaciji. Nastavnica je stvorila
vrlo blizak i prijateljski odnos s učenicima. To je možda u redu, ali ipak treba naglasiti
profesionalnu distanciranost i naglasiti profesionalnu stranu nastavnika. Nastavnik nije
prijatelj ili školski kolega nego odgajatelj i uzor. Kod obrade gradiva nastavnica postavlja
asocijacijska pitanja učenicima na koja učenici zborno odgovaraju što nastavnica odobrava.
Cijeli nastavi kolektiv se samoinicijativno javlja i uključuje u rasprave i odgovore na
postavljena pitanja. Učenici imaju česta pitanja upućena nastavniku. Iz toga sam zaključio da
je nastavno gradivo učenicima vrlo zanimljivo i motivirajuće. U razredu je konstantno bila
prisutna neka znatiželja ali i prikriven stid, jer se razgovaralo o temama koje su vrlo osjetljive
u toj dobi učenika o temama o spolnom odnosu i slično. Mogu reći da u razredu vlada jaka
razredna kohezivnost. Učenici se međusobno stišavaju kada nastaje prevelika buka.
Nastavnica zadaje zadatak koji su učenici odmah prihvatili i počeli raditi na njemu. Radilo se
o zadatku gdje su učenici u parovima provodeći dijaloge navodili i ilustrirali primjer
asertivnog i pasivnog komuniciranja. Morali su odabrati 5 od 19 ponuđenih fraza koje su
oblikovali u svoj odgovor. Zadatak su izvodili u provodeći međusobne dijaloge. Učenici su se
samoinicijativno javljali tako da ni nastavnica nije uspjela dozvoliti svima da daju odgovor.
Sadržaj je bio poprilično zanimljiv, zato je i imao takav učinak na učenike. Učenici su bili
vrlo motivirani i dobrog raspoloženja. Vjeruje da im je ovaj sadržaja nastavnog sata došao kao

neko osvježenje. Nastavnica pohvaljuje svaki odgovor i dodatno tumači značenje tog
dijaloga. Nastavnica ubrzo radi kratak rezime, zahvaljuje se učenicima što me vrlo začudilo
dase nastavnik zahvaljuje učenicima na održanom satu. Mislim nastavnik nije obrtnik ili neko
uslužno poduzeće koje bi nakon pružan usluge zahvalio korisniku što je koristio njegovu
uslugu. Nastavnik je tu radi učenika, radi njihova odgoja i obrazovanja. To mi je glavna
zamjerka ovog nastavnog sata.

6.sat
Vrsta sata: Rješavanje kviza
Socijalni oblici rada: samostalni rad učenika(rad u parovima)
Razred: 2h
Učionica je tipičan primjerak učionice za frontalni oblik nastave, dodatno instalirana

sa zvučnicima visoke kvalitete. Nastavnica ulazi u učionicu i razmješta klupe te ispred klupa
postavlja stolice. Učenici u čudu jedna drugoga pitaju: „danas pišemo kakav test?“. Nakon
toga nastavnica upisuje nastavni sat i obavještava učenike da će danas raditi kviz koji se
sastoji do dva dijela: 1. Dio asocijacija; 2. Dio slušanje glazbe i
prepoznavanje. Nastavnica obavještava da će kviz izgledati na način da učenici u parovima
stvore četiri grupe te da otvaraju polja koja se nalaze na powerpoint prezentaciji i odgovaraju
na pitanja. Kada dođu do točnog odgovora, dobivaju bod. Ukoliko skupe dovoljna broj
bodova, dobit će ocjenu u imenik. Dobrovoljno se javilo 4 para učenika.
Nastavnica objašnjava pravila igre i moli učenicu da piše bodove po ploči Ostali razredni
kolektiv je bio vrlo ugodno iznenađen je kviz bio nešto sasvim novo i zanimljivo za njih. Do
sada nisu ni na jednom predmetu radili kvizove takve vrste. Tu informaciju sam saznao od
jedne učenice koja je sjedila do mene prilikom moje hospitacije. Svi učenici su bili vrlo
iznenađeni i usmjerene pažnje. Moglo se osjetiti u razredu taj jedna nemir i zadovoljstvo.
Nastavnica daje mogućnost da parovi učenika imaju pravo pozvati publiku samo
jednom ukoliko nešto neće znati. Započinje s prvim dijelom kviza. Radilo se o asocijaciji.
Odabirom oznake polja, polje se otvorilo i u njemu se nalazila riječ kao asocijacija na
odgovor u tom stupcu. Atmosfera je bila vrlo napeta i svi su bili usmjereni na pronalaženje
rješenja. Razredna disciplina je bila na razini. Razred razmišlja i promišlja
te svojevremeno lista po bilješkama. Oduševljenost učenika kvizom i ovakvom idejom
nastavnice koja je uvela novitet u uobičajeni stil izvođenja nastave, mogla se vidjeti na
njihovim licima puni znatiželje. Smatram to vrlo korisnim kada se novitet uvodi u nastavu jer
se time i privlači pažnja učenika i nastavi proces se čini vrlo zanimljivim i potičućim. Kviz
protječe vrlo dobro. Učenici koji u paru odgovaraju vrlo uspješno na pitanja. Jedna par zove

publiku u pomoć, od koje dobiva kvalitetnu i relevantnu informaciju. Dobiva se konačno

rješenje i nastavnica prelazi na drugi dio kviza: prepoznavanje melodije i određivanje autora i
naslova dijela. Ovim dijelom kviza učenici su bili još više oduševljeni nego oni prethodnim.
U razredu se čulo malko komešanje učenika koji su u pravo razgovarali o ovo drugo dijelu
kviza. Vladala je opća uzbuđenost. I drugi dio prolazi sasvim dobro uz povremen intervencije
nastavnice kao i u prvom djelu kviza. Na kraju pobjednički timovi (bilo je dva pobjednička
tima), dobivaju ocjene u e-imenik. Mislim da je ovakva inovacija svakako korisna, ali mi se
nije svidjelo to što nastavnica nije dala mogućnost da svi ravnopravno igraju u kvizu
i ostvaruju šansu za dobivanjem ocjene. Istina svi su bili kognitivno uključeni u kviz i
rješavanje kviza te nalaženje konačnog rješenja, ali su isto tako bili lišeni mogućnosti
dobivanja ocjene. Mislim d a svi učenici imaju jednaka prava pa i u ovom slučaju.

1.sat
Predmet: Geografija
Socijalni oblici rada: Samostalan rad učenika (rad u parovima)
Nastavne metode: usmeno izlaganje, crtanje
Razred: 2e
Učionica je namijenjena za izvođenje frontalne nastave. Opremljena je projektorom,

računalom, geografskim kartama te videovrpcama s edukativnim sadržajima o pojedinim
zemljama i smart boardom. Nastavnica dijeli radne zadatke kako bi se moglo sprovesti
ponavljanje. Svaki stupac učenika u razredu dobiva jednu naslovnu temu. Učenici rade u
parovima. Nastavnica moli učenicu da napiše naslov na ploču da bi se znalo da se radi o
ponavljanju gradiva. Objašnjava zadatak za ponavljanje. Svaki par učenika mora napraviti
svoju mentalnu mapu. Nastavnica radi uvodno prisjećanje prethodnog gradiva prozivajući
dvoje učenika koji vrlo jezgrovito iznose sadržaj prethodnog sata. Nastavnica obavještava
učenike da također međusobno dogovore koji će od parova izlagati pred razredom svoju
mentalnu mapu i raditi ponavljanje. Tijekom njihovog rada, nastavnica prolazi razredom i
povremeno intervenira. Vlada vrlo radna atmosfera s blagim žamorom. Učenici su predani
radu. Pretpostavljam da ih ovakav način ponavljanja gradiva vrlo veseli. Nastavnica na ploču
lijepi veliki bijeli hamer na koji će se pričvrstiti mentalne mape učenika koji će izlagati pred
razredom. Nastavnica radi provjeru i odmah upituje učenike da li su se dogovorili oko odabira
tko će izlagati. Učenici odgovaraju nastavnici. Smatram ovu metodu mentalnih mapa vrlo
korisnim načinom ponavljanja gradiva, jer se mentalna mapa temelji na nekoj vrsti osobnih
asocijacija koje dovode do prisjećanja gradiva. Jedna učenica nema para za rad u razredu.
Nastavnica ne reagira niti je ne smješta u grupu s nekim drugim učenicima. Smatram taj način
vrlo nepogodnim za položaj učenika jer se učenika isključuje iz razrednog kolektiva.
Nastavnica je trebala toj učenici dati neke druge zadatke kako biše učenica osjećala sigurno i
ugodno u razrednom okruženju. Vrijeme rješavanja zadatka je 20 minuta. Nastavnica tek sada
upisuje sat u e-dnevnik i radi prozivku učenika. Izvana se čuje glasna buka na koju nastavnica
ne reagira već nakon određenog vremena učenik sam zatvara prozor. Nastavnica radi česte
intervencije i provjerava rad učenika ravnomjerno prolazeći razredom. Takve provjere radi po

nekoliko puta. U radu učenici koriste udžbenike i atlase kako bi napravili pripremu mentalnih
mapa. Razredna kohezija je vrlo jaka jer učenici između redova komuniciraju i posuđuju
flomastere i drvene bojice. Nastavnica daje dodatno vrijeme učenicima od 5 minuta jer nisu
završili rad. Nakon 5 minuta prekida rad i kreće se s izlaganjem. Iz svakog reda iz svake klupe
izlazi po jedan učenik koji donosi svoj uradak pred ploču stavljajući ga na hamer na ploči.
Jedan od tih učenika pred pločom izlaže a drugi demonstriraju to na karti. Ujedno se uključuje
i ostali razredni kolektiv odgovarajući na pitanja koje je učenik pred pločom postavio.
Nastavnica isto tako od kolektiva proziva učenike koji definiraju pojmove napisane na
mentalnoj mapi. Isto se provodi i s drugim grupama. Nastavnica tokom njihovog izlaganja
daje potpitanja usmjerava i vodi računa da svatko od njih sudjeluje u toj aktivnosti. Na kraju
dok su se sve grupe izredale nastavnica daje ocjene na temelju izrađenih mentalnih mapa i
učeničkih izlaganja. Vježba je jako dobro tempirana iako je bilo malog izgreda od dodatnih 5
minuta jer je nastavnica uspješno obavila planirano. Ovakav način rada vrlo korisnim jer se
među učenicima ne stvara napetost zbog kasnijeg ocjenjivanja već nastaje ugodna i opuštena
atmosfera u kojoj učenici mogu oslobađati svoju spoznaju i saznanja o prethodnom gradivu
bez dodatne presije koju stvara tipičan oblik ponavljanja uz usmeno ispitivanje.

2.sat
Predmet: Matematika
Socijalni oblici rada: Samostalan rad učenika (individualni rad)
Nastavne metode: usmeno izlaganje, demonstracija, crtanje (koordinatni sustav), rad na
tekstu (iščitavanje zadatka iz knjige), pisani radovi (vezani rad – prepisivanje iz ploče)
Razred: 3e
Usmjerenje: Dvojezična gimnazija
Učionica je tipična za izvođenje frontalne nastave. Sadrži projektor, računalo. Razred

se sastoji od samo 13 učenika. Isto tako učiona je vrlo mala. Nastavnik provodi ponavljanje na
satu. Nastavnik je razvio vrlo prijateljski odnos s učenicima vjerojatno zato što je taj razred
dosta mali, ali bih tu stavio pod upitnik njegovu profesionalnu kompetenciju i objektivizam i
pristranost prilikom ocjenjivanja . Možda je u redu razviti prijateljski odnos s učenicima, a li
do određene granice kako bi se stvorila opuštajuća atmosfera bez napetosti. No nastavnik
treba zadržati svoju profesionalnu distanciranost ali opet i pristupačnost učenicima. Smatram
ovakav odnos previše „blizak“ jer u njemu će učenici uskoro poeti smatrati ulogu nastavnika
nepotrebnom i irelevantnom. Nastavnik započinje rješavanjem zadatka na ploči bez uvodno
napravljene teorije ili ponavljanja. Imao je pristup da tokom rješavanja zadataka uključuje
učenike u raspravu to jest u ponavljanje definicija i primjenu istih. Nastavnik je podosta
naglašavao upravo primjenu definicija, jer je neprestano vidljivo povezivao definicije s
konkretno razrađenim zadatkom. Jedina zamjerka je ta da nije na početku napravio kratak siže
gradiva ili to ponovio s učenicima. Atmosfera je bila vrlo radna i ugodna s prisutnim blagim
žamorom koji se širio vrlo često zbog upravo bavljenja problematikom zadatka. Učenici
često postavljaju pitanja nakon čega nastavnik daje dodatna pojašnjenja. U jednom trenutku
postavlja pitanje učenici da izreče definiciju koju je onda raščlanjivao na ploči i povezivao je
sa zadatkom. Atmosfera je bila vrlo opuštena i ležerna i svako malo učenici su molili
nastavnika za izlaza što je nastavnik pozitivno potvrđivao. Mislim da ta prevelika
flegmatičnost i popustljivost nije „zdrava“ za odgoj mladih ljudi, jer u daljnjem životu neće
moći raditi svega čega se sjete nego će u nekim trenucima morati kontrolirati svoje ponašanje
i potrebe. Naravno da bi se nešto takvo naučilo, potrebna je što ranija intervencija i odgoj što
u ovom slučaju nije baš prakticirano. Nastavnik u daljnjem satu traži od učenice da pročita

zadatak na glas te da mu izdiktira važne elemente zadatka na ploču. Učenica je to uradila vrlo
uspješno nakon čega nastavnik daje pohvalu pred cijelim razredom. U jednom trenutku
dogodio se izgred da je učenik u zadnjoj klupi počeo zabavljati svoje kolege učenike.
Nastavnik je pravovremeno intervenirao, ali za mene vrlo pogrešnim metodama. Rekao mu je
: „pusti kolege na miru oni žele dobiti veću ocjenu na testu“ Mislim da ovom tvrdnjom
nastavnik namjerno etiketira učenika kao nesposobnog da dobije veću ocjenu. Ovim oni „žele
dobiti veću ocjenu na testu“ znači izravno ti koliko god se trudio nećeš moći ostvarit dobru
ocjenu na testu ti si propali slučaj i bolje ti je da druge ne povlačiš za sobom na dno. Time je
izravno demotiviran učenik i osuđen na ulogu onog koji „ne može“ postići uspjeh. Nastavnik
mu je odaslao vrlu negativnu poruku: „odustani, nemoj“. Kod rješavanja zadatka nastavnik
koristi bogate opise i vodi neku vrstu monologu koja treba prikazati način i korake kako je on
razmišljao dok je radio zadatak. Daje dodatne upute i diktira važne i ključne pojmove
učenicima koje pažljivo pišu i provjeravaju zadatak. Nastavnik određuje sljedeći zadatak na
vrlo neobičan način tako da pita učenicu koji je danas datum i temeljem njenog odgovora da
je datum (22.05.14.) otvara 22. stranicu u udžbeniku i zadaje zadatak. Učenica čita tekst
zadatka i nastavnik bilježi ključne elemente. Nastavnik naglašava važnost i bitnost stvaranja
crteža koji je velika pomoć za daljnje rješavanje zadatka. Smatram taj čin vrlo opravdanim jer
apstrakciju je najlakše riješiti preko slika. Učenici nakon nekog vremena obavještavaju
nastavnika o zvonu. Nastavnik oduzima još 2. Minute od zvona i nastavnik završava zadatak.

3.sat
Predmet: Kemija
Socijalni oblici rada: Samostalan rad učenika (individualni rad)
Nastavne metode: pismeni radovi
Razred: 1e
Učionica je tipična za izvođenje frontalne nastave plus radni pult za provođenje

pokusa iz kemije. Učiona je opremljena projektorom, računalom i smart boardom. Klupe su
poredane jedna za drugom po stepeničastom poretku. Učenici pišu pismenu provjeru znanja.
Sve torbe i mobitele ostavljaju na glavnom pultu učionice. Nastavnica radi razmještaj učenika
i glasno naglašava pravila pisanja testa. Dijeli testove učenicima, svakom pojedinačno. Nakon
što je podijelila testove radi kratku analizu zadataka i daje još dodatne upute (upute se odnose
na pomoćni račun prilikom rješavanja, što učiniti u slučaju kada učenik pogriješi da jasno
naznači i prekriži pogrešku). Iznimno traži od učenika da pišu samo ono što se u zadatku od
njih traži. Test traje točno 20 minuta. Uz testove dijeli još periodne sustave elemenata.
Započinje rješavanje testa. Povremena nastavnica prolazi razredom te zastaje na gornjem
dijelu učione da bi imala bolji pregled nad učenicima. Nastavnica mi pokazuje primjerak
testa. Postoji šest grupa testova, ali ti testovi imaju i psihološku komponentu. Zadaci svih 6
grupa su u potpunosti identični samo su oznake različite (A,B,C,D,E,F) kako bi na taj način
zavarale učenika da odustane od prepisivanja jer pod psihološkim pritiskom učenik ne čita
zadatke svojeg suučenika nego koncentrira svoju pažnju oznaku grupe testa. Nastavnica kaže
da je ta metoda vrlo djelotvorna i testirana nad više generacija učenika. Budući da se rade o
prvim razredima oni nisu još dovoljno zreli da bi mogli percipirati psihološku varku u
dobrotvorne svrhe. Postoje četiri zadatka koji su graduirani od najlakšeg do najtežeg. Test
nosi ukupno 10 bodova. Svaki zadatak se boduje s 2.5 boda s naglaskom da nema negativnih
bodova. Zaprepastilo me je da iako su zadaci graduirani od najlakšeg do najtežeg nisu
primjereno bodovani. Smatram da bi lakši zadaci trebali nositi manje bodova a teži više
bodova ako su već graduirani po težini. Nakon isteka 20 minuta nastavnica traži od učenika
da odlože olovke i prestanu pisati. Svi šalju testove na kraj klupe uz središnji prolaz.

Nastavnica skuplja testove i pušta učenike iz razreda. U tih 5 minuta prije nego što je zvonilo
nastavnica me je upoznala sa svim funkcionalnostima e-dnevnika.

4.sat
Socijalni oblici rada: Direktno poučavanje frontalnim radom i samostalni rad učenika
(individualni rad)
Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje, čitanje i pisanje, rad na tekstu i pisani
rad
Razred: 3e
Učionica je tipična za izvođenje frontalne nastave. Učiona je opremljena projektorom,

računalom i smart boardom. Nastavnica upisuje sat. Pojedini učenici kasne i nastavnica
reagira na način da traži od učenika da se ispričaju razrednom kolektivu. Nakon toga učenici
sjedaju na mjesta i nastavnica počinje s obradom novog gradiva. Piše naslov na ploču i
nastavu vodi isključivo na engleskom jeziku s povremenim intervencijama na hrvatskom.
Ispisuje rečenicu na ploču; objašnjava njezinu građi traži od učenika da to prepišu u
bilježnice. Poneki učenici ne žele pisati ali nastavnici motivira rekavši da će to imati na testu
drugi tjedan. Nastavni sat je vođen dijelom razgovorom dijelom kao izlaganjem. Učenike se
neprestano uključuje u taj razgovor. Nastavnica zadaje zadatak na 108. stranici udžbenika i
sjeda svoj stol. Nakon određenog vremena pita dali su završili te proziva učenike da pročitaju
svoje odgovore. Komentira odgovor i objašnjava dodatno te rečenice pokušavajući ih što bliže
približiti učenikovom shvaćanju. Daje pohvale učenicima koji jako dobro iznose rješenje
zadatka. Zadaje novi zadatak na stranici 129. I čeka da učenici neko vrijeme rješavaju
zadatak. Povremeno se kreće redovima i provjerava kako učenici te proziva one koji su gotovi
da pročita svoj odgovor. Nastavnica neprestano cijeli razred uključuje u rad na tekstu. Uočava
da pojedine formulacije nisu jasne pa ih dodatno pojašnjava s novim primjerima. Razredna
kohezija je vrlo jaka; učenici se međusobno potpomažu u rješavanju zadataka i kreiranju
odgovora. Nastavnica traži da učenici otvore vježbenicu na stranici 99. Zadaje zadaću i nakon
toga određuje vježbu koji će učenici raditi sad na nastavi. Mislim da ovakav pristup nije dobar
jer čim je nastavnica spomenula zadaću učenici su se uskomešali jer su asocijativno zadaću
povezali s krajem sata iako je do kraja sata bilo nekih 20 minuta. Učenici su navikli da im se
zadaća daje na kraju sata pa je s tim nastavnica napravila pogrešku koja je prouzročila

nedostatak discipline. Učenicima pomalo opada koncentracija ali nastavnica strpljivo čeka da
se učenici smire. Provodi vježbu i proziva određenog učenika koji daje uspješan odgovor na
zadatak. Pojedini učenici postaju vrlo nemirni i gledaju van kroz prozor neki za njih zanimljiv
prizor. Povećava se razredna nedisciplina ali nastavnica djeluje vrlo profesionalno i kreativno.
Kaže: „Jeste li svi pogledali kroz prozor; možemo li sad raditi?“ Nastavnica je primijenila
vrlo zanimljivu disciplinsku mjeru a to da je primijenila pozitivan element postizanja
discipline. Nastavnica je time dopustila svim učenicima da pogledaju kroz prozor kako bi
utažili znatiželju za tim prizorom. Nakon što su učenici pogledali kroz prozor primirili su se i
nastavnica je dalje u miru s njima mogla nastaviti raditi zadatak u parovima. Nastavnica u
discipliniranju rabi vrlo pozitivne elemente kao npr. : „Radite…Pišite…,Riješite…“ Na taj
način nastavnica ih upućuje što da rade nego da ih upućuje na ono što ne žele da rade jer bi to
učenici u suprotno mogli iskoristiti za provociranje nastavnika. Pri kraju sata nastavnica
pozdravlja i pušta učenike.

5.sat
Socijalni oblici rada: individualni rad učenika (usmeno ispitivanje)
Razred: 3e
Učionica je tipična učiona namijenjena frontalnoj nastavi. Uključen je projektor i

računalo. Nastavnica zapisuje sat u e-imenik. Redari prijavljuju učenike koji nedostaju.
Nastavnica nakon toga provodi usmeno ispitivanje. Nastavnica ne daje mogućnost da se
dobrovoljci jave već prolazi imenikom i proziva poimence učenike. Razred je vrlo malen
svega 13 učenika. Za vrijeme usmenog ispitivanja ostali ponavljaju. Nastavnica provjerava
učenikovo reproduktivno znanje. Ispitivanje se provodi na način da učenik sjedi ispred
nastavnice i odgovara. Nastavnica govori vrlo tiho i u istom intenzitetu glasa i učenik
odgovara. Sjedio sam u 3. redu i nisam mogao jasno čuti o čemu su razgovarali, ali sam
neke riječi razumio pa sam zaključio da nastavnica samo traži od učenika da nabroji ili
definira. Stoga sam pretpostavio da nastavnica provjerava reproduktivno znanje učenika, a ne
razumijevanje. Za vrijeme odgovaranja ostali učenici rade zadaće iz drugih predmeta. U
razredu vlada konstantan žamor na kojeg nastavnica ne reagira. Mislim da
je nastavnica trebala biti glasnija u postavljanju pitanja jer bi je u tome slijedio i učenik te bi
ostali kolektiv bio zasigurno zainteresiran za odgovore svojeg kolege učenika. Zanimljivo je
to da je učenik odgovarao više od deset minuta što je prema mojoj procjeni doista puno za
preispitivanje reproduktivnog znanja. Nedisciplina nije na vidiku samo blagi žamor.
Nastavnica ocjenjuje učenika i zapisuje ocjenu, a da je nije javno
objavila svima. Primijetio sam koliko su se učenici zanimali za ocjenu koju je dobio njihov
kolega učenik jer su ga živo i znatiželjno zapitkivali koliko je dobio. Razred je bio zakinut
za mogućnost sudjelovanja u ocjenjivanju. Nastavnica prelazi istom metodom na ispitivanje
učenice. To se odgovaranje oduljilo na gotovo petnaest minuta. U zadnjih deset
minuta nastavnica je krenula ponavljati gradivo od prošlog nastavnog sata. Učenici
nisu sudjelovali pa ih je nastavnica krenula prozivati i doslovno tjerati da ogovaraju. Učenici
su djelovali vrlo zbunjeno i malo uplašeno. Prozvani učenik daje nekakav „tanak“ odgovor i

nastavnica djeluje vrlo negativno. Nastavnica se doslovno obrušavala na cijeli razred

prozivajući ih najgorim i najnezainteresiranjim razredom na školi. Tu bi se nastavnica trebala
zapitati da problem možda nije u njoj i njezinom negativnom uvjetovanju i utjecaju na
učenike. Nakon što je učenik teško mukom dao odgovor zbog nekog straha ili srama,
nastavnica mu daje negativnu povratnu informaciju. Nakon što se učenik doista potrudio da
usprkos svim njemu ograničavajućim faktorima dade odgovor, nastavnica biva negativna.
Cijeli sat je bio čisti promašaj. Imam osjećaj da sat nije protekao prema očekivanjima
nastavnice. Ali mislim da jako veliku ulogu igra sama nastavnica svojim ponašanjem i
uvjetovanjima.

6.sat
Predmet: Kemija
Socijalni oblici rada: direktno poučavanje frontalnim radom prilikom izlaganja točnih
odgovora
Nastavne metode: razgovor, demonstracija
Razred: 1g
Učionica je tipična za izvođenje frontalne nastave plus radni pult za provođenje

pokusa iz kemije. Učiona je opremljena projektorom, računalom i smart boardom. Klupe su
poredane jedna za drugom po stepeničastom poretku.
Nastavnica upisuje sat. Provjerava prisustvo učenika pozivajući redara na obvezu
prijavljivanja neprisutnih i prisutnih učenika. Provodi se analiza pismenih testova. Vlada blagi
žamor i uzbuđenje od strane učenika. Analiza je provedena na način da nastavnica na ploču
ispisuje bodove po zadacima i prikazuje bodovnu listu ocjena 2,3,4,5. Za primijetiti je da
nastavnica namjerno nije htjela stvarati neugodnost i stvarati dodatno emocionalno
opterećenje onim učenicima koji s u dobili ocjenu nedovoljan. Daje informacije da su dvije
učenice dobile ocjenu odličan te upućuje javnu pohvalu. Počinje čitati zadatke i isticati na
čemu su u svakom zadatku učenici jako griješili. Zadatak po zadatak ispisuje na ploču i
objašnjava postupke kako se što trebalo rješavati te što su učenici napravili krivo. Usput
učenicima upućuje pitanja te traži odgovore na zadatke koje je demonstrirala na ploči. Učenici
zborno odgovaraju. Proziva dvoje učenika koji su dobili odličan i zadaje da riješe zadatak na
ploči. Naravno nastavnica intervenira po potrebi i usmjerava u rješavanju zadatka. Daje
dodatan objašnjenja i naglašava na čemu su se događale najveće greške. Nastavnica rabi vrlo
često „događale su se greške...“, a ne „pravili ste greške“ ili „griješili ste“ što je zapravo jako
pohvalno jer se time izbjegava onaj osuđivački stav i pritisak na emocije pogotovo onih
učenika koji su dobili slabe ocjene. Kada je analiza gotova to jest kada je nastavnica zajedno s
učenicima još jedanput prošla kroz sve zadatke, daje testove na uvid učenicima. Redari
raznose testove po učionici. To je malo potrajalo jer razred sadržava oko 28 učenika.
Nastavnica naglašava učenicima da još jedanput prekontroliraju bodove i pogledaju da nisu
bodovi krivo zbrojeni. Nakon nekoliko minuta nastavnica otvara e-imenik i uključuje

projektor, kako bi učenici mogli također pratiti i sudjelovati u upisivanju ocjena. Taj čin
nastavnice pohvaljujem jer stavlja učenika u ravnopravan položaj; učenik postaj e
pravim dionikom ocjene i procesa ocjenjivanja. Upisuje ocjene na način da prozove učenika
koji kaže broj bodova i ocjenu. Naposljetku radi usputno i pregled nad prosjekom ocjena
učenika te komentira i govori tko što još treba odgovarati da bi povisio prosjek te tko ima
šanse za povećanje ocjene i polaganjem predmeta kemije. Nakon što su ocjene unesene,
nastavnica zamoli redare da pokupe testove te naposljetku pušta učenik.

1.sat
odgovora, samostalni rad (rad u paru)
Nastavne metode: razgovor, demonstracija
Razred: 3b
Usmjerenje: opće usmjerenje
Učionica je tipična učionica za frontalnu nastavu. Sadrži projektor, i računalo. Nakon

što je nastavnica upisala sat u e-imenik, provodi prozivku razreda. Razred je vrlo malen svega
deset učenika. Provodi se analiza testova na način da nastavnica na ploču ispisuje najčešće
pogreške na ploču koje su se pojavile prilikom pisanja testa. Dijeli testove učenicima i prije
nego svakom učeniku dade test kaže mu još u čemu je pogriješio te što bi bilo dobro malo
više proraditi. Razredna atmosfera je bila vrlo ugodna i radna s povremenim intenzitetima
smijeha. Nastavnica pohvaljuje dvije učenice na dobrom testu i ocjeni. Učenici rade pismen
ispravak testa; nastavnica daje dodatna uputstva i ukazuje učenicima na gramatički poredak u
rečenici. Dok učenici rade ispravke testova, nastavnica u e-imenik unosi ocjene na način
da preko projektora daje učenicima mogućnost praćenja unosa ocjena. Učenici govore ocjene
i broj bodova kako ih nastavnica po redu prozivlje. U razredu vlada tišina; nema žamora ni
nereda. Učenici su zaposleni ispravkom. Nastavnica u jednom trenutku kaže: „ako imate
pitanja pozovite me“. Vrlo pohvalna briga za učenike kojima se daje dodatna pomoć u slučaju
kakvih nejasnoća. Time se iskazuje pristupačnost nastavnika kao jedna od kvaliteta
nastavnika. Nastavnica sve učenike uključuje u proces ocjenjivanja. Iznenadio me
vrlo specifičan način ocjenjivanja. Primjerice jednom učeniku je dala ocjenu 4 do 5. Pitao sam
nastavnicu što to točno znači 4 do 5 i ona mi odgovara kako nije mogla odlučiti da li da
učeniku da pet ili četiri jer je bio negdje između. Postavio sam pitanje zašto nije
upotrebljavala minuseve i pluseve. Nastavnica mi jednostavno odgovara da to nije njezin stil
ocjenjivanja. Malo me začudilo da se nastavnica nije mogla dokučiti s kojom bi ocjenom
ocijenila učenika. Ipak ona dobro poznaje učenika kad mu je stalni predavač. Pod upitnik bi
trebalo staviti malo profesionalna pristup. Ipak nastavnica ima višegodišnje iskustvo i stručno
pedagošku naobrazbu. Zato me vrlo začudila ova situacija. Nastavnica provjerava da lis su

svi učenici napravili ispravak testa. Onim učenicima koji su bili gotovi, daje dodatne zadatke
tako da budu stalno zaposleni te da ne rade nered. Nakon što su svi ispravili svoje testove,
nastavnica prikuplja testove te na ploču ispisuje nekoliko rečenica i traži od učenika da ih
prepoznaju. Učenici pretežito zborno odgovaraju da se radi o pasivnim rečenicama.
Nastavnica ispisuje naslov na ploču daje dodatne zaključke. Učenici prepisuju i rade bilješke.
Nastavnica provodi ponavljanje gradiva pasivnih rečenica. Daje dodatne zadatke koji se
sastoje od 4 tipa reformulacije rečenica to jest pretvorbe aktivnih u pasivne, zatim 10 rečenica
gdje treba umetnuti pravilan glagol. Učenici u paru ispunjavaju zadatke i kad nekog od njih
nastavnica prozove taj učenik ili učenica ispisuje po ploči rješenje. Nastavnica dodatno
objašnjava neke dijelove i demonstrira drugim primjerima. Učenici ne uspijevaju riješiti sve
zadatke na satu pa ih nastavica moli da to odrade za domaću zadaću.

2.sat
Predmet: Povijest
Socijalni oblici rada: nisam prepoznao socijalni oblik rada
Razred: 3d
Usmjerenje: jezična gimnazija

što je nastavnica upisala sat u e-imenik, provodi prozivku razreda. Nastavnica provodi
usmeno ispitivanje. Prvo traži da se jave dobrovoljci. Učenik dobrovoljac, sjeda u klupu
ispred nastavnice i odgovara na pitanje. Učionom se razliježe jak žamor i brbljanje učenika.
Učenika koji odgovara uopće s e ne čuje bog tolikog žamora. Nastavnica postavlja pitanja na
koje učenik daje reproduktivan odgovor. Nastavnica zahtijeva od učenika da iznosi činjenice
točno onakvim redoslijedom i oblikom kako su zapisane i pohranjene u njegovoj bilježnici.
Primjerice kaže: „...to nismo tako napisali u bilježnicu“. Tu nastavnica navodi učenika na
samo mehaničko manipulaciju činjenicama koje jednostavno splasnu nakon što je učenik
dobio ocjenu. Iako je predmet povijest prepun činjenica i događaja, mislim da bi trebalo
pitanja oblikovati na način da potiču povezivanje i razumijevanje, a ne samo reprodukciju.
Nastavnica ne vodi računa o ostatku razreda te o nedisciplini koja se sve više širi. Budući da
je buka postajala sve veća i nesnošljiva, nastavnica zadaje u udžbeniku učenicima da pročitaju
tekst vezan za određen povijesni događaj. No nastavnica nije eksplicitno navela koji je naslov
ni koja je stranica udžbeniku. Kada je jedna učenica upitala na kojoj se stranici nalazi taj
tekst, nastavnica odgovara: „...ne znam, trebalo bi biti tamo negdje nakon Mažuranića! “.
Ovakvim pristupom nastavnica je iskazala svoju vlastitu nezainteresiranost za temu čime je
dala primjer učenicima koji su vrlo uspješno slijedili taj primjer. „Zadatak je tamo negdje; ne
trebate uopće rješavati. To sam rekla toliko da sam rekla.“ To je zapravo prijevod onoga što je
nastavnica stvarno rekla učenicima. Da je točno rekla učenicima stranicu i naslov, učenici bi
to ozbiljnije shvatili i počeli raditi, a na ovakva način, nastavnica je dala promjer kako treba
pristupiti rješavanju zadataka. Žamor i buka traju i dalje. Nastavnica povremeno lupka
olovkom po stolu ne bi li na tja način stišala buku u razredu. Imam osjećaj da nastavnica i
inače ima problem a s disciplinom, a ne samo na tom satu. Učenik je ocijenjen s odličnim

nakon što ga je nastavnica ispitala. Ispitivanje učenika je trajalo 25 minuta. Javlja se i drugi
učenika nad kojim se provodi potpuno identična procedura ispitivanja od 25 minuta. Nakon
što je i taj učenik ocijenjen ocjenom koju nisam uspio čuti, zvoni i učenici nahrupe na izlaz
dok nastavnica za vrijeme odmora zapisuje ocjenu učeniku u imenik. Mislim da je vođenje
ovog sata bio totalan promašaj.

3.sat
odgovora,
Nastavne metode: razgovor, izlaganje, demonstracije
Razred: 3b
Učionica je tipična učionica za frontalnu nastavu. Sadrži projektor, i računalo.

Nastavnica radi standardnu prozivku i upisuje sat. Provodi ponavljanje gradiva s prethodnog
sata. Proziva dvoje učenika koji ponavljaju gradivo. Nastavnica uz ponavljanje na slajdu
prezentacije prikazuje tlocrt na kojem učenik prepoznaje glavne elemente barokne umjetnosti.
Vrlo je zanimljiv ovakav paralelan rad u kojem učenik može povezivati naučeno
te primijeniti na konkretno. Razred je pomalo živahan i bučan, ali buka i nemir se javljaju u
reverzibilno intenzitetu. Nastavnica demonstrira i pojašnjava tlocrt sljedeće zgrade otkrivajući
i na njoj glavne elemente baroka. Učenici se povremeno uključuju u nastavu ne samo
odgovarajući na pitanja nastavnice nego i postavljajući pitanja nastavnici. Nastavnica pritom
vrlo razgovijetno i slikovito odgovara na pitanja te radi paralelne primjere barokne arhitekture
zgrada i građevina iz Varaždina kako bi učenicima što bolje približila elemente baroka.
Nastavnica u svakom koraku svojeg izlaganja ima vrlo dosljedan princip. To znači da prvo
nešto slikovit prikaže i objasni, zatim postavi pitanje, nekoliko trenutaka čeka i ako se nitko
ne javlja, svojevoljno proziva učenika. No ako učenik ne zna odgovor, onda sama odgovara
na pitanje. Mislim da je vrlo bitan taj postepeni ciklus davanja odgovora. Nije potrebno dati
učeniku sve odmah. Učenik bi trebao otkrivati. Prvo je potrebno dati smjernicu, asocijaciju za
razmišljanje, te dati odgovor onda kada stvarno nitko ne zna odgovoriti na postavljeno pitanje.
Tako učenik koji možda zna, a ne usudi se odgovoriti, dobiva mogućnost da iznese točan
odgovor. Učenici povremeno rade bilješke prepisujući natuknice sa slajdova prezentacije.
Cijelo ponavljanje je zamišljeno kroz razgovor i dijaloge. Završava sat
i nastavnica obavještava učenike da se pripreme za sljedeći puta jer će ispitivati.

4.sat
Nastavne metode: razgovor, rad na tekstu
Razred: 3b

što je nastavnica zapisala sat u e-imenik, skuplja ispričnice od učenica koje imaju izostanke.
Određuje stranicu u udžbeniku te redom zadatke koje će učenici raditi kada će ona
provoditi usmeno ispitivanje. Daje dodatne upute te zajedno letimice s učenicima prolazi
zadacima i usmjerava na što je potrebno usmjeriti pažnju. Nastavnica ima vrlo zapanjujuć i do
sad meni nepoznati način usmenog ispitivanja. Nastavnice dva tjedan unaprijed daje termine u
koje se zapisuju učenici koji će usmeno odgovarati na nastavi. Dakle nastavnica pritom
direktno potiče učenike na kampanjsko učenje. Učenik se prema tome priprema i uči samo za
termin za koji je zakazano usmeno ispitivanje. Pitanje je: a što je s ostalim danima; da li
učenik uči i ostale dane ili samo za taj termin; kakva će kvaliteta njegova znanja
biti naposljetku? Nastavnica smatra da na taj način povećava ekonomičnost vremena koje bi
se rasipalo kada bi „listala“ imenikom i tražila učenike koji će odgovarati za taj nastavni sat.
Mislim da to ni u kojem slučaju nije opravdavajuća činjenica da bi se postigla kvaliteta
znanja. Učenici moraju kontinuirano raditi. Princip ispitivanja je sljedeći. Nastavnica
daje dvije grupe pitanja koje učenik izvlači. Prva grupa se odnosi na diskusiju o nekoj temi
koja je napisana na papiriću sa smjernicama i kratkim natuknicama. Druga grupa pitanja je
vezana za gramatiku. Ovo je dobro osmišljen način ispitivanja jer pokriva i gramatiku i
govorenje (služenje) jezikom. Atmosfera je uglavnom radna uključujući blagi žamor.
Ocjenjuje učenika i prelazi na ispitivanje učenika koji se nalaze na popisu za usmenu provjeru
znanja. Nakon ispitivanja drugog učenika, nastavnica prolazi razredom i prizivlje učenike da
pročitaju svoje odgovore odnosno rješenja zadataka. Svaki odgovor učenika se pretvara u
razgovor. Oko svakog zadatka nastavnica naglašava glavne elemente naučenog gradiva te
tako radi i usputne provjere. Nastavnica je jako dobro organizirala sat jer je sve učenike
uključila u svrhovito i korisno iskorištenje vremena nastave. Nikome nije bilo dosadno sjediti

i čekati da sat završi. Njezina provjera i pohvale upućene učenicima koji su za vrijeme
ispitivanja rješavali zadatke, dali su važan doprinos važnosti učenikovog truda i rada na
zadatku. Tako se učenik osjetio uvaženim i nagrađenim. Budući da je zvonilo, nastavnica
zadaje zadatke koji nisu provjereni na nastavi da ih učenici dovrše za domaću zadaću.

5.sat
Predmet: Logika
Socijalni oblici rada: samostalan rad učenika (individualan rad)
Nastavne metode: razgovor, pisani radovi, praktične aktivnosti.
Razred: 3d
Usmjerenje: jezično usmjerenje
Učionica je tipična učionica za frontalnu nastavu. Sadrži projektor, i računalo. Učenici

u učionici ostavljaju prva tri reda prazna i formiraju se oko posljednjih redova u učionici. Iz
takvog prizora bi se svašta dalo naslutiti kao na primjer da učenici gaje odbojnost prema
profesoru pa se zato udaljavaju od njega. Profesor kasni 10 minuta na sat zbog nepoznatih
razloga. Učenici ustaju kada nastavnik ulazi što govori da u razredu vladaju razredni rituali.
Nastavnik ulazi u razred, upisuje sat i provjerava po bilješkama pojedinih učenika što je bilo
rađeno na prethodnom satu. Zadaje zadatak na ploču i daje dodatne napomene te provodi
ponavljanje. Dok učenici rješavaju zadatak, nastavnik prolazi imenikom i izvještava sve
učenike o njihovom trenutačnom stanju na polugodištu. Temeljem zaključaka iz e-
imenika prozivlje učenika na ploču da riješi maloprije zadani zadatak. Učenik vrlo uspješno
rješava zadatak; što nastavnik pohvaljuje pred cijelim razredom. Nastavnik zadaje novi
zadatak teži od prijašnjeg zadatka i učenik ponovno bez pomoći i intervencije nastavnika
rješava zadatak. U razredu vlada red i rad, što je posljedica stalne zaposlenosti učenika.
Učenici koji sjede na mjestu prate kako njihov kolega učenik rješava zadatak te i oni sami
pokušavaju rješavati taj zadatak. Učenik dobiva ocjenu odličan i dodatnu pohvalu
nastavnika pred cijelim razrednim kolektivom. Nastavnik prozivlje učenicu te joj zadaje
zadatak na ploči. Dok učenica rješava zadatak, nastavnik prolazi razredom i provjerava da li
učenici rade te da se ne bave kakvim drugim neprimjerenim sadržajem. Učenica ima
problema sa zadatkom te nastavnik dopušta da se posluži svojim bilješkama u rješavanju
zadatka. Nastavnik vrlo izravno pretendira na razumijevanje zadatka, a ne samo mehaničko
rješavanje. Kao dodatnu pomoć, nastavnik dodatno analizira zadatak, pokušavajući spustiti
smisao zadatka na učenikovu razinu shvaćanja. Učenica svakako ne uspijeva. Nastavnik
je posjeda u prvu klupi traži drugu učenicu da nastavi rješavanje zadatka. Pretpostavljam da je
nastavnik htio da učenica u prvoj klupi uspije shvatiti zadatak, na način da će joj kolegica

učenica demonstrirati korake u rješavanju koje će bez ometanja drugih učenika moći lakše
shvatiti. Učenica za pločom uspješno rješava zadatak, no nastavnik ne odustaje od prethodne
učenice. Njoj zadaje novi zadatak kojeg malo uspješnije rješava. Nastavim ostavlja te dvije
učenice neocijenjene jer je zvonilo. Kaže da će imati sljedeći puta priliku pokazati svoje
znanje.

6.sat
Predmet: Fizika
Socijalni oblici rada: samostalan rad učenika (rad u paru)
Nastavne metode: razgovor, pisani radovi.
Razred: 3b
Učionica je tipična učionica za frontalnu nastavu. Sadrži projektor, i računalo te pult

za izvođenje fizikalnih pokusa. Nastavnik ulazi na sat i upisuje sat u e-imenik. Odlazi do
kabineta i ostavlja učenike same. Poneki učenici kasne na sat na što nastavnik ne reagira.
Razredno ozračje je bučno i vlada opći žamor i graja. Nastavim za to vrijeme radi prozivku
učenika. Učenici se javljaju za usmeno odgovaranje. Nastavnik zadaje ostalim učenicima
zadatke u udžbeniku i daje im uputu o rješavanju tih zadataka. Daje uputu da mogu raditi u
parovima te da će nakon ispitivanja prozvati neke učenike da pogleda riješene zadatke.
Napominje da će one koji će riješiti zadatke nagraditi plusevima. Dok učenici rješavaju
zadatke, nastavnik ispituje učenicu. Povremeno radi provjere po razredu da li učenici rade. U
jedno m trenutku kada je učenica pogrešno odgovorila, nastavnik je preburno reagirao i
rukama se primio za glavu. Mislim da takva reakcija nije dobrodošla jer je time na
šovinistički način bilo prikazano neznanje učenika ili možda pogreška zbog nepažnje.
Svakako takav oblik ponašanja nije dobrodošao jer izaziva gubitak samopouzdanja i
kontraefekt da učenik više ne želi usmeno odgovarati jer se boji nastavnikovih ispada. U
razredu neprestano vlada žamor koji se postepeno pojačava i snižava. Nastavnik pokušava
stišati učenike metodama koje nemaju previše učinka. Previše rabi fraze koje naglašavaju
negativan element kao na primjer: „stišajte se malo“ što izravno govori da nastavnik od
učenika zahtijeva da radi sve isto što je do sad radio, samo malo tiše. Možda bi bilo bolje reći:
„radite...“ umjesto „stišajte se“, jer se time upućuje učenika što da radi što je više efektnije i
djelotvornije. Nastavnik ocjenjuje učenicu, ali zbog suvišne buke i žamora nisam mogao
razabrati o kojoj je ocjeni riječ. Nastavnik proziva učenike da pokažu što su od zadataka
riješili i primjenjuje na početku spomenuto pravilo da će biti nagrađeni s plusom ako su
riješili koji zadatak ili minusom ukoliko nisu rješavali zadatak. Budući da se približavalo
vrijeme zvona učenici su se počeli spremati, na što nastavnik nije reagirao.

3. IZVJEŠTAJ ŠKOLSKE PRAKSE-Centar za odgoj i

obrazovanje djece s posebnim potrebama
„Tomislav Špoljar“
Ono što će biti vrlo zanimljivo kroz izvještaje je činjenica da na ovoj instituciji tijekom
jednog nastavnog dana se odrađuje ista tematiku u vidu različitih predmeta. Primjerice to se
nije moglo uočiti kod osnovne ili srednje škole. Također nastava se izvodi u nestandardno
malim grupama od ukupno 5-7 učenika.

1. sat
Socijalni oblici rada: individualni rad (samostalni rad)
Broj učenika: 6 ¸
Razred: 6
Naziv predmeta: Radni odgoj
Nastavne metode: razgovor, praktični rad
U centru „Tomislav Špoljar“ nastava se izvodi u vrlo malim grupama po 6 polaznika.

Svaka učionica je opremljena s jednim računalom, televizorom i stereom. Učiona
nije nalik klasičnoj učioni, već se sastoji od klupa koje tvore formaciju pravokutnika oko
kojeg sjede učenici. Dobio sam uvid u dnevnik i predmete koji se izvode i mogu reći da
su svi predmeti usmjereni pretežito na usvajanje socijalnih i komunikacijskih vještina .
Mislim da je to korektno jer ipak se radi o djeci koja imaju određenih prirodnih
hendikepa koji im ograničavaju mogućnost normalnog socijaliziranja. Nazivi
predmeta su redom: Radni odgoj, Upoznavanje škole i okruženja, Komunikacija,
Kreativnost, Tjelesna i zdravstvena kultura. Svi ovi predmeti su usredotočeni na razvoj
psihomotorike te razvijanje interaktivnih procesa s drugim ljudima. Grupa se sastoji od
dvoje djece sa Downovim sindromom, dvoje djece s cerebralnom paralizom i dvoje djece s
lakom mentalnom retardacijom. U sklopu radnog odgoja, nastavnica provodi vježbe
razgibavanja na način da prvo pokaže kako se vježbe izvode pa zatim individualno vodi
vježbe usmjeravajući pokrete polaznika, te naposljetku učenici sami vode zadanu vježbu.
Vježbe radnog odgoja se odnose na takozvane psihomotoričke vježbe i vježbe
mozga. Primijetio sam iznimno angažiranost nastavnice u svakom trenutku te
reagiranje i na najmanje akcije učenika. Isto tako zamijetio sam jako autoritarno
vođenje koje je potpuno opravdavajuće u situaciji gdje učenici nisu svijeni svojih
postupaka zbog određenih hendikepa. Sama struktura sata kreće pozdravom,
tjelovježbom, razgovorom o jučerašnjim aktivnostima te na kraju praktičan rad. Nastavnica
iskazuje vrlo visoku razinu samokontrole strpljivosti. Samokontrola je iznimno bitna u
mnoštvu nepredvidljivih situacija koje se u pojačanjem intenzitetu javljaju kod
učenika s posebnim potrebama. Primijetio sam da nastavnica za često spaja predmete
to jest da ne postoji striktno odjeljivanje sadržaja jednog predmeta od drugog. Na satu
radnog odgoja nastavnica s učenicima provodi vježbe koristeći se mnemotehnikama koje

potiču jačanje koncentracije i mentalnih procesa memoriranja i povezivanja. I sam

program rada u koji sam dobio uvid, usmjeren je na sljedeće ishode: razlikovati,
snalaziti se, imenovati, prepoznavati, povezivati i odrediti. Intenzivno korištenje
razgovora to jest nastavničin poticaj i stvaranje interakcije, trebalo bi poticati učenike da
jačaju svoje mentalne procese, te da ostvaruju ishode programa rada. U grupi
sam primijetio vrlo jak individualizam, ali s druge strane i odgovornost. Primjerice
jedna je učenica spomenula nastavnici da je učenik zaboravio donijeti bilježnicu na
nastavu. Iako se to ne primijeti na prvi pogled, ali kohezivnost grupe je iznimno jaka
iako se većina vremena provede na individualnom radu. Kada kažem individualni rad
podrazumijevam više individualnih aktivnosti, gdje jedan učenik radi s prilagođenim
igračkama, a drugi izvodi tjelesne vježbe. Nastavnica stalno učenike uključuje u
interakciju i nikoga ne zapostavlja po pitanju komunikacije ili aktivnosti. Cilj je sve
učenike uključiti i stvoriti osjećaj prihvaćenosti i zajedništva. Zamjećujem puno
pohvala i poticaja, korištenja jednostavnih asocijacija i konkretnih primjera.
Zanimljivo je i povezivanje između predmeta. Primjerice na predmetu „Radni odgoj“ je
utvrđena mnemotehnika u obliku pjesmice i ta se mnemotehnika kasnije provodila i dalje
kada su učenici na predmetima „Kreativnost“ i „Komunikacija“ rabili isti obrazac za učenje
nekih drugih aktivnosti.

2 i 3. sat
Broj učenika: 6 ¸
Razred: 6
Naziv predmeta: Kreativnost i Komunikacija
Nastavne metode: razgovor, praktični rad, čitanje, rad na tekstu
Nastavnica je odlučila ta dva predmeta spojiti. Tako mije sama objasnila zbog
isprepletanja sadržaja. Naime na predmetu Komunikacija i predmetu Kreativnost, došlo je
do isprepletanja aktivnosti. Primjerice učenici su radili s uparivanjem kartica na kojima je
bio ispisan tekst u dvije boje. Zatim, učenici su čitali i uparivali pojmove pomoću računalnih
igrica vrlo edukativnog karaktera. Pritom su svako malo ponavljali onu prvotnu
mnemotehniku koja im je bila kao neka parola današnjeg dana. Aktivnosti modeliranja
oblika u plastelinu pripadaju predmetu Kreativnost ali je nastavnica u njih uključivala i fraze
te riječi koje su učenici naučili uparivati na nekoliko prethodnih aktivnosti. Kao prvo
postoji iznimno puno aktivnosti i lokacija nad kojima se aktivnosti izvode. Smatram
korisno takvo bavljenje raznolikim aktivnostima, jer to motivira učenike, to jest
pomaže im kod jačanja koncentracije i mentalnih procesa. Samo kretanje,
te poticanje na raznolikosti je poticajno za učenika s aspekta motivacije, a i s
aspekta razbijanja dosade, jer koliko sam primijetio, učenicima brzo dosadi izvođenje
iste aktivnosti. Ovo isprepletanje sadržaja je pravi dokaz kako bi se trebalo raditi i u
drugim ustanovama, gdje je potrebno napraviti valjanu korelaciju između sadržaja,
kakao bi se dobila globalna slika stvarnosti. Primjećujem prisutnost velikog broja
ponavljanja i uvježbavanja. Gotovo tri četvrtine sata se svode na uvježbavanje i
ponavljanje (primjer one mnemotehnike u obliku kratke pjesmice). Sve aktivnosti i
sami ishodi provođenja programa intenziviraju aktivnosti kojima se učenik može
naučiti brinuti o sebi do određene razine koju dopušta njegov osobni hendikep.
Zamjećujem da prema programu rada svaki mjesec imaju predstavljanje nekog
zanimanja. Što smatram opravdavajućim jer eksterni utjecaj treba približiti stvarnost
učenicima i učiniti tu stvarnost manje „strašnom“, jer unutar zidina ove zgrade,
učenici neprestano susreću poznata lica. Vanjska intervencija dodatno potiče njihovu
maštu, aktivira njihove mentalne reakcije i potiče ih na interakciju. Na tim predmetima

je bila uključena glazba, praktičan rad u oblikovanju plastelina, korištenje računala pa čak i
tableta s edukativnim igricama. Dakle sva njihova osjetila, bila su dovoljno podražena da
mogu primiti informaciju na više načina kako bi se tra ista informacija „upila“ u njih i
ostala memorirana. Nastavnica svaki propust ili pogrešku ne ignorira, ali isto tako ne
ističe negativne komponente. Smatram da se time ne „kažnjava učenika“, ali mu se
daje do znanja da se nešto i dogodilo čega on postaje svjestan i stvara se osjećaj
odgovornosti.

4 i 5 sat
Broj učenika: 6
Razred: 6
Naziv predmeta: TZK i Upoznavanje škole i okoline
Četvrti i peti sat spojeni su isto kao i drugi i treći. I na jednom i na drugom satu su
prisustvovali gosti koji su prezentirali svoje zanimanje i aktivnosti. Na satu TZK- a se radilo
o košarkašima (invalidnim košarkašima) koji su prezentirali svoje vještine i učenicima.
Mislim da je to bilo jako dobro i poželjno jer se time dala jedna vrlo jasna poruka ,
odgojna poruka učenicima: „niste ograničeni vlastitim hendikepom“. Nakon kratke
prezentacije svojih aktivnosti, pozvali su učenike da se provozaju njihovim kolicima te
da se okušaju u igranju košarke. Ovo iskustvo je sigurno bila vrijedna situacija za
učenike jer su mogli na vlastitoj koži iskusiti taj osjećaj kako je to kada si u kolicima.
Za učenike s posebnim potrebama to ima velike vrijednosti upravo zbog toga jer preko
tog praktičnog iskustva oni percipiraju svijet oko sebe puno lakše nego na temelju
teorije i apstrakcija. Zamijetio sam i izrazito jaku socijalnu moć njihovih nastavnika,
voditelja pojedinih grupa. Učenici su bili iznimno uzbuđeni zbog događaja u dvorani, i
svako malo su dokazivali svoju privrženost autoritetima svojim dolaženjem k njima,
traženjem dopuštenja,pozivom da zajedno idu do sportskih kolica.
Oduševljenje kojim su zračili učenici u tom trenutku te oduševljenje predstavljanjem
zanimanja, govorilo je koliko su danas zadovoljni naučenim praktičnim iskustvom.
Smatram svako ovakvo interveniranje izvana i povezivanje s vanjskim svijetom,
jednim vrlo ugodnim iskustvom za djecu koja zbog određenih hendikepa nisu izložena
dovoljnoj raznolikosti iskustava već monotonosti života.

1. i 2. sat
Socijalni oblici rada: individualizirani rad
Broj učenika: 6
Razred: 6
Naziv predmeta: Kreativnost i Komunikacija
Nastavne metode: razgovor, praktični rad,
Ova dva nastavna sata osmišljena su kroz kreativan rad izrade kartonskih čizmica za
Sv. Nikolu. Uz rad je uključena i glazba koja koliko sam uspio vidjeti iznimno pozitivno
utječe na radne sposobnosti učenika. Učenici uz slušanje glazbe i povremeno pjevaju što
smatram zaista korisnim jer su tako zaokupljena sva njihova osjetila i mogu puno bolje
primati podražaj iz okoline to jest mogu puno lakše memorirati informacije putem
asocijacija. Naime danas se radilo i govorilo o Sv. Nikoli i to ime će učenici puno bolje
zapamtiti ukoliko su iz više izvora podražena njihova osjetila jer će na taj način spojem
dobivenih informacija stvoriti cjelovitu sliku koncepta Sv. Nikola. Budući daje važno da
učenici s posebnim potrebama intenzivnije rade na memoriranju i prepoznavanju,
sinestezijom svih tih osjetilnih impulsa, postupak memoriranja će biti puno lakši.
Zamjećujem isto tako da blizina nastavnice igra veliku ulogu. Primjerice svaki puta
kada se nastavnica približila učeniku, vrlo se uznemirio u pozitivnom smislu i bio
iznimno sretan što ga je nastavnica posjetila i blizinom mu dala osjećaj sigurnosti i neke
vrste „povlađivanja“. Učenici kojima se nastavnica približila, osjećali us se iznimno važno,
što se moglo vidjeti iz njihovih reakcija oduševljenja i zadovoljstva.

3. sat
Broj učenika: 6
Razred: 6
Naziv predmeta: Radni odgoj
U sklopu Radnog odgoja, provodio se sat glazbene kulture. Uvježbavalo se pjevanje

pjesmice „Tiha noć“. Zamijetio sam izrazito pozitivnu emocionalnu atmosferu. Zamijetio
sam da melodija ima dosta jak utjecaj na njih. Vrlo su se uznemirili i bili u euforiji
osjećaja. Nastavnici su tada morali imati jaku kontrolu nad učenicima jer bi se inače
atmosfera izamkla kontroli. Primjećujem jake značajke nastavnikove dominacije i
autoritarnog vodstva što u potpunosti opravdavam jer u tome nije bilo ničeg lošeg, već
je to bilo nužno za uspostavljanje reda i discipline.

4. sat
Broj učenika: 6
Razred: 6
Naziv predmeta: Upoznavanje škole i okoline
U sklopu ovog predmeta, izvodila se matematika. Nastavnica je koristila kombinaciju

nastavnih sredstava i pomagala u obliku raznih ergonomski prilagođenih igračaka kojima je
osiguran individualizirani pristup svakome učeniku pojedinačno. Zanimljiv je način rada
nastavnice. Kada se posvećuje jednom učeniku, svim ostalima daje uputu da slušaju i
ponavljaju za učenikom ili učenicom s kojom sad rješava zadatke. Smatram to korisnim
jer na taj način nastavnica osigurava da ne dođe do galame i nediscipline. Svi učenici su
uključeni i zabavljeni slušanjem i ponavljanjem točnih odgovora. Rješavanje zadataka iz
matematike se svodi čisto na prepoznavanje brojeva i jednostavno zbrajanje do deset.
Zanimljivo je da se ista računska radnja pokušava odraditi an više načina to jest kroz
više konceptualno različitih igračaka jer se time osigurava da učenik može generalizirati
pojam zbrajanja i koncept broja koji je na jednoj igrački prikazan kao konkretan broj,
drugoj kao broj pojedinačnih elemenata i na treći način kao broj osoba ili crtanih
likova. Primjećujem jaku međusobnu odgovornost učenika. Primjerice učenica pomaže
drugoj učenici izvaditi stvari iz torbe. Zaključujem da su učenici razvili jako dobar
međusoban odnos te da su svjesni jedni drugih do te mjere da prepoznaju potrebe
drugih. Nastavnica osim što koristi igračke za matematičke operacije, koristi i pisanje u
bilježnici čime potiče učenike da pisanjem kao psihomotoriziranom radnjom usvajaju
brojke. Tu sam primijetio jaku individualizaciju uz radu. Primjerice učeniku s
Downovim sindromom je istočkala broj kako bi mogao mogao povući linije i krivulje.
Učeniku s cerebralnom paralizom, jer vodila ruku da bi mogao napisati broj. Koristi se
isto tako nagrađivanjem. Ako učenik dobro riješi zadatak, onda mu dade u bilježnicu
žig u obliku smajlića.

5. sat
Broj učenika: 6
Razred: 6
Naziv predmeta: TZK
U sklopu nastave tjelesne i zdravstvene kulture, provodila se izložba fotografija kojoj

su svi učenici morali prisustvovati. Prilikom izložbe fotografija zamijetio sam formacije
grupa koje su se formirale oko svojih razrednica to jest nastavnica. To je predstavljalo
potvrdu socijalne moći pojedine nastavnice prema kojoj su učenici stekli povjerenje.
Nastavak nastave tjelesnog je premješten u učionicu zbog privremenih radova u dvorani. Tu
mogu pohvaliti kreativnost nastavnice, koja se u trenutku snašla i organizirala
aktivnosti kretanja u običnoj učionici. Primjerice, nastavnica uzima u ruke dvije
različite igračke i svaka od igrački je označavala određenu kretnju; npr. zvono kretanje
unazad, ksilofon kretanje naprijed. Smatram to vrlo korisnim jer na taj način učenici
uspijevaju povezivati više istovremenih radnji, ali i usklađivati kretnje s uputama u
obliku kodiranih signala. Nastavnica kasnije daje svakome učeniku da sam iskuša taj
mehanizam rada. To smatram opravdavajućim, jer svaki učenik tada na vlastitoj koži
iskuša to što je nastavnik radio i osjeća se u neku ruku ravnopravnim članom razredne
zajednice, dok s druge strane nastavnik na takav način jača socijalnu moć, ali i uči
odgovornosti jer učenik mora promisliti kako će odgovorno upotrijebiti igračke, a da
postigne ritmično kretanje po prostoriji.

1. sat
Broj učenika: 6
Razred: 6
Naziv predmeta: TZK
Nastava tjelesnog odgoja se odvijala u učionici sa senzornim pomagalima za autistične

učenike. Učionica ima puno sprava za više tipova izvođenja vježbi. Primjerice postoje
gumeni rubnici raznih oblika kojima učenik treba prilagođavati ravnotežu da bi mogao hodati
po njima, zatim ljestve za penjanje, strunjače, trampolin i omanji bazen s lopticama. U
razgovoru s nastavnicom, dobio sam odgovore da sve te sprave služe kako bi učenici s
različitim teškoćama u razvoju mogli ostvariti fizički napor koji je koristan i za jačanje mišića
i s druge strane za manifestiranje negativne energije. Isto se veliki naglasak stavlja na
individualizirani rad i iznimno snažno djelovanje dodira i blizine nastavnika.
Nastavnica prvo provodi zajedničke vježbe kojima ostvaruje da se svi učenici osjećaju
dijelom cjeline, a ne isključenim. Kada svi učenici rade isto to jest kada su izloženi
zajedničkoj aktivnosti, osjećaju se prihvaćenije i sretnije. Naravno treba uvažiti da
dvoje učenika s cerebralnom paralizom nisu mogli raditi te vježbe, ali su gledajući
većinu bili zaokupljene i razmišljanjem o toj aktivnosti. Nakon što su učenici napravili
zajedničke vježbe razgibavanja doslovno od glave do pete, učenici su dobili individualne
vježbe. Učenike koji imaju cerebralnu paralizu, nastavnica stavljen na strunjaču i s
njima provodi zajedničku vježbu razgibavanja. Tu sam zamijetio koliko je zapravo sam
dodir važan jer su učenici bili jako radosni i zadovoljni svaki puta kada bi ih nastavnica
dodirnula i pomogla im pomaknuti ruku ili nogu. Nastavnica ima nadzor nad svim
učenicima i svakome se pravodobno posvećuje i način koji je specifičan za
komunikaciju s tom osobom, ali da se pritom ne isključuje druge. Tako nastavnica
pokazuje učenicima da ih sve ima u vidokrugu, da su svi u centru njezine pozornosti te
da se nitko ne može osjećati zapostavljen ili isključen.

2 i 3. sat
Broj učenika: 6
Razred: 6
Naziv predmeta: Vjeronauk
Nastavne metode: razgovor, praktični rad, crtanje, rad na tekstu
Sat vjeronauka se svodi na blagdan Sv. Nikole. i nadolazećim Božićem. Nastavnica

kombinira načine rada kako bi osigurala atmosferu za što bolje osvješćivanje pojma Sv.
Nikola. Koristi adventski vijenac koji treba simbolizirati Božić. Mislim da je primjena
simbola vjenčića u nastavi dobra jer svaki učenik te grupe kod kuće ima vijenčić i to mu
nije strani pojam niti koncept i na taj način će učenik lakše osvijestit sebe u poimanju
koncepta Sv. Nikola ili Božić. Nastavnica dosljedno primjenjuje tehnike rada, ali ih i
prilagođava raspoloženju učenika. Danas primjerice učenici nisu bili raspoloženi za
čitanje pa su više crtali i razgovarali o nadolazećim blagdanima. I na satu vjeronauka i
na satima radnog odgoja radio se crtež čizmice ali na drugačije načine. Tu zamjećujem
konzistentnost prijenosa teme iz jednog predmeta u drugi i međusobnu organiziranu
komunikaciju nastavnika. Smisao i svrha rada u centru „Tomislav Špoljar“ je
ponavljanje i usvajanje preko višestrukog ponavljanja i vježbanja. Tako da tu
„interdisciplinarnost “ jeden teme u okvirima više predmeta smatram poželjnom i
korisnom, jer učenik zapravo generalizira isti pojam na različite situacije spajajući,
osvješćavajući se pritom i o ostalim pojmovima koji su uključeni u situaciju. Sat se
svodio na slušanje prigodne glazbe, bojanje gotovih oblika čizmica i razgovor oko blagdana
Božića i Sv. Nikole.

4. sat
Broj učenika: 6
Razred: 6
Naziv predmeta: Neidentificiran predmet
Četvrti sat je došao Sv. Nikola i dijelio darove učenicima. Tu sam primjetio da
većina učenika s posebnim potrebama neovisno o kojem se obliku hendikepa radi, voli
raznovrsnost aktivnosti i događanja, a ne rutinu. Začudilo me to jer sam smatrao da
rutina učenicima pomaže da se lakše uključe u socijalni sustav. To sam povezao s
konceptom ponavljanja i vježbanja kojim se trajnije zapamćuju činjenice i vještine.
Svaka intervencija izvana je dobrodošla promjena za učenike koji su uvijek oduševljeni
nečijim dolaskom. Učenici doslovno tu osobu „skeniraju“ od glave do pete i ostaju vrlo
zadovoljni i oduševljeni nečijim dolaskom. Vjerujem da je to i stvar odgoja koji provodi
institucija.

5. sat
Peti sat sam proveo kod pedagoga upoznavajući dokumentaciju. Centar „Tomislav Špoljar“
sve aktivnosti izvođenja nastave i radnih aktivnosti ima detaljno razrađene u kurikulumu u
kojem je po točkama točno objašnjena svaka aktivnost i isplanirano svako sredstvo i svaki
datum izvođenja neke aktivnosti. Vremenski periodi izvođenja neke aktivnosti, kao i točni
nazivi institucija koje se posjećuju, navedeni su uz detaljne opise u kurikulumu. Primjerice
aktivnosti na radionicama, pobrojane su i sa strane detaljno opisane u smislu navođenja
ishoda izvođenja te aktivnosti. U kurikulumu su isplanirani svi termini odlaska u kino, posjete
raznim zanatima, održavanja svečanosti. Nastavnici razredne nastave rade dnevne pripreme
zbog fleksibilnog načina izvođenja nastave, jer često dolazi do preokretanja rasporeda koji
postoji, ali nije fiksiran jer uvijek nastavnici prilagođavaju izvođenje nastave trenutnom
raspoloženju učenika. Predmetni nastavnici rade pripremu za svaki nastavni sat. U centru ima
oko stotinu učenika i oko četrdeset nastavnika. Svaki od učenika ima svoj dosje koji se nalazi
kod pedagoga u kojem se vode detaljna zapažanja u napretku učenika. Uvid u dosje nisam
dobio zbog zaštite privatnosti pa nisam ni inzistirao. Za praćenje rada učenika i zapažanja se
koristi klasičan dnevnik, ali se na kraju ocjene unose u domenu e-imenika.

1, 2, 3. sat
Broj učenika: 6
Razred: 6
Naziv predmeta: Upoznavanje škole i okoline, radni odgoj, Kreativnost
Nastavne metode: razgovor, praktični rad, čitanje,
Na ova tri sata sam po prvi puta u malo većem opsegu obavljao konkretne aktivnosti s
učenicima. Primjerice, tema i glavni motiv današnjeg dana je bio Božićna jelka. Prisustvovao
sam svim aktivnostima na koje su obuhvaćale izradu i crtanje Božićne jelke od plastelina
preko drvenih bojica i izrezivanja jelke iz papira. Doslovno sam učenike držao za ruku i
vodio ih potez po potez prilikom crtanja, bojenja i lijepljenja izrezaka iz papira.
Primjećujem da većini učenika treba dati točne direkcije vođene rukom i fizičkim
kontaktom, dok drugi reagiraju na riječi, ali na konstrukcije verbalne komunikacije
koja je primjerena njima i njihovom načinu shvaćanja svijeta. Primjerice učenicima s
blažim oblikom mentalne retardacije je bilo potrebno pri bojanju izvaditi bojice iz
pernice i razasuti ih po stolu ispred njih da mogu birati boje. Direkciju je potrebno
ponoviti više puta. Iskušao sam izricanje uputa svaki puta drugom intonacijom glasa
(naravno to ne uključuje deranje ili nadvikavanje) gdje sam prvo upotrijebio strogu
uputu „uzmi jednu bojicu“, zatim malo blaže „koju boju voliš“ nakon čega je bilo
reakcije, ali još uvijek nije bilo fizičke reakcije uzimanja bojice u ruku nego samo
oduševljenje što sam pitao nešto što je izrazito blisko učeniku. Tek u trećem pokušaju
kada sam upotrijebio formulaciju „kojom ćemo bojom obojiti kuglice na boru“ bilo je
fizičke reakcije kada učenik uzima u ruke bojicu i riječima definira boju. Taj konstrukt
verbalne komunikacije sam upotrijebio i kod učenice s istom dijagnozom blagog oblika
mentalne retardacije. Pretpostavljam da kada hoću potaknuti na konkretnu aktivnost,
moram riječima oblikovati frazu koja je njima iznimno bliska i potiče emocije.
Primjerice kada sam spomenuto jelku, kuglice i boju, učenici su pokazali reakcije jer
sam u njima probudio sliku proživljenog i memoriranog prizora koji te uz kojeg vežu
određene emocije i ugode. Tu sam uvidio značaj verbalne komunikacije u kontekstu
povezivanja s emocijama i jasnom formulacijom rečenica.

S druge strane na satu Kreativnosti, testirao sam utjecaj uloga na ponašanje učenika.
Učenik s Downovim sindromom mi je bio osobni pomoćnik prilikom izrezivanja jelke.
Vidio sam da se osjeća vrlo važno pred ostalima i svaki puta kada bih ga zamolio da mi
doda škare ili papir ili lijepilo, dodajući mi jedno od tih spomenutih stvari, sam je glasno
izrekao da mi dodaje lijepilo, škare ili papir, kako bi ostalima fokusirao pažnju na sebe i
pokazao da ga uvažavam. Iznimno bitno za primijetiti je da većina tih učenika
pokušava oponašati odrasle. Primjerice dok smo jeli jabuke, učenici nisu htjeli jesti
tako dugo dok nastavnica i ja nismo uzeli jabuke i krenuli jesti. Čak je u jednom
trenutku bilo pitanje da li ću i ja jesti jabuku i zašto ne jedem jabuku kao i oni. Mislim
da su učenici podsvjesno stvaraju „mi“ osjećaj i osjećaju svakog člana grupe grupom, a
ne izdvojenim pa čak ni člana koji kao ja dolazim i odlazim.

4. sat
Broj učenika: 6
Razred: 6
Naziv predmeta: TZK
Nastavne metode: praktični rad
Na satu tjelesnog sam dobio zadatak da asistiram u izvođenju vježbi razgibavanja.

Pomagao sam učenici s cerebralnom paralizom u izvođenju vježbi. Vježbu sam izvodio
postepeno kako je nastavnica vodila. Ovaj tjelesni je vodila nastavnica razredne nastave;
inače tjelesni se izvodi u kombiniranim uvjetima to jest jedanput na tjedan tjelesni vodi
razrednica, a drugi puta isti tjedan nastavnica tjelesne i zdravstvene kulture. Nastavnica
razredne nastave provodi uobičajene vježbe za razgibavanje, dok nastavnica tjelesne i
zdravstvene kulture izvodi više vježbe koje imaju terapijski učinak. U provođenju vježbi,
uspio sam zapaziti da dodir u kombinaciji s aktivnosti koja je dodijeljena učeniku,
zapravo pozitivno utječe na njega. Primjerice učenica kojoj sam asistirao prilikom
izvođenja vježbe je bila iznimno zadovoljna kada sam joj uz sugestiju pomogao ostvariti
aktivnost. U jednom trenutku sam malo zastao puštajući učenicu da leži na strunjači. U
istom trenu dok je nastavnica vodila vježbu i dok su drugi ponavljali vježbu za
nastavnicom, učenica je sama pokušavala izvesti tu aktivnost i jako se uznemirila jer
nije bilo pomoći sa strane. No onda sam pomogao u izvođenju aktivnosti i zamijetio
iznimno zadovoljstvo što je poput ostalih uspjela izvršiti aktivnost. Isto tako verbalan
poticaj ima veliku važnost u samoj motivaciji izvođenja aktivnosti. Opet dominira „mi“
osjećaj i zadovoljstvo učenika kada uspije savladati određenu aktivnost. Nakon vježba za
razgibavanje, nastavnica dopušta učenicima da uđu u bazen s lopticama i da se tamo igraju do
kraja sata.

4. IZVJEŠTAJ ŠKOLSKE PRAKSE-Varaždinska

škola animiranog filma VANIMA
3 sata
Broj učenika: 7
Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje, crtanje
Radi se o izvannastavnoj aktivnosti u kojoj su učenici podijeljeni po grupama shodno

kronološkoj dobi. Atmosfera je opuštena. Nastavni sat je mentorski oblikovan što znači da
polaznici rade, a voditelji usmjeravaju i daju individualne upute i smjernice. Primijetio sam
jako puno odgojnih elemenata; primjerice voditelj je opomenuo polaznicu da pospremi
radno mjesto. Prema riječima voditelja, prepoznao sam autoritarni stil vođenja
pogotovo kada se radi o poticanju da se nešto na vrijeme napravi. Mislim da je jako
dobro koristiti se autoritarnim stilom vođenja ako se radi upravo o dosljednom
provođenju pravila kao što je poštivanje vremenskih rokova izrade animiranog filma ,
jer polaznici (budući da se radi o vrlo mladoj populaciji polaznika) ne bi imali osjećaj za
to vremensko odlaganje i dovršavanje radova na vrijeme. Prema riječima voditelja
ponekad primjenjuju poticanje koje izgleda kao forsiranje, ali forsiranje u razumnoj mjeri, da
se ne preoptereti polaznika. Polaznici dobivaju temu za rad, a onda sami smišljaju
scenarije i rade crteže. Mislim da je to iznimno dobro jer na taj način polaznici razvijaju
svoju kreativnost i nekakvu slobodu stvaralaštva u kojoj se javlja onaj osjećaj „ja sam
nešto doprinio zajednici“. Rade i izrađuju crteže metodom pokušaja i pogrešaka. Mislim
da je ta metoda vrijedna jer s vremenom polaznici nauče konkretno primjenjivati svoje
vještine i sposobnosti imajući stalno na umu greške koje su prethodno radili. Metoda
grešaka potiče samog polaznika da prije nego krene izrađivati crtež dobro promisli kako
će raditi i na što će obratiti pažnju. Primijetio sam i dosljedno primjenjivanje odgojnih
mjera kada voditelj opominje polaznicu da ne upada u riječ kada drugi govore. Ozračje
je iznimno radno i opušteno i polaznici uživaju u radu. Moglo bi se na prvi pogled

zaključiti da se radi o Laises faire stilu vođenja, „jer svatko radi što hoće“, ali ako se
malo bolje pogleda radove učenika, može se vidjeti organiziran rad s podjelom dužnosti
i demokratskim vođenjem. Primjerice polaznici svatko radi jedan od slojeva budućeg
animiranog filma prema zajedničkom kreiranom scenariju. Zajednički kreirani scenarij
je rezultat zajedničkog dogovora odnosno uključivanja svih članova grupe u njegovo
stvaranje. Svatko je iznio svoje ideje prije nego se oformio scenarij. Primijetio sam
odgovornost polaznika, jer svatko od njih se pokušava uskladiti s drugim polaznicima i
međusobno se konzultiraju tko će napraviti koji dio. Samim time što polaznici imaju
podjelu posla, potiče se međusobno praćenje i podsjećanje na odgovornost. To bi
značilo, jedan od polaznika radi podlogu za animirani crtić, drugi radi prvu scenu, treći
drugu scenu. Svatko od njih potiče jedna drugoga da se usklade u radu. Onaj koji radi
podlogu žuri se da stigne onoga koji radi prvu scenu kako bi mogli sinkronizirati i
testirati napravljeno. Tu se razvija samoodgovornost i osjećaj za druge; to jest
odgovornost prema drugima. Naravno mogu se iščitati i obilježja grupe. Svi su upućeni
jedni na druge, otkrivaju, razotkrivaju, znatiželjni su, izloženi su zajedničkim
aktivnostima. Polaznici često rade s apstrakcijama to jest apstraktno razmišljaju i koriste
maštu koja doprinosi njihovoj domišljatosti i kreativnosti. Apstraktno razmišljanje je
poželjno, a na ovaj način; zamišljanje animiranih likova koji su puno pristupačniji i
bliski djeci se uvježbava apstrakcija i apstraktno razmišljanje.

Zoran Hercigonja, rođen je 13.04.1990. godine u Varaždinu. Osnovnu školu "Petar Zrinski "
završio je 2005. godine u Jalžabetu. Iste godine upisuje Elektrostrojarsku
školu Varaždin, smjer "Tehničar za računalstvo" i uspješno položenom
maturom završava 2009. godine. Daljnje školovanje nastavlja na
Fakultetu organizacije i informatike Varaždin 2009. godine.
Preddiplomski studij "Informacijski sustavi" završava 2013. godine.
Nastavlja studirati na istom fakultetu na diplomskom studiju za
informatičare usmjerenja "Informatika u obrazovanju" koji završava
2015. godine s velikom pohvalom (Magna cum laude). Akademske
godine 2013/2014. dobitnik je dekanove nagrade za najboljeg studenta diplomskog studija
informatike. Radi kao profesor informatike i matematike. Autor je tridesetak stručnih radova
te četiri znanstvena rada koje redovito objavljuje u časopisima: Pogled kroz prozor,
International Journal of Digital Technology and Economy, Matematika i škola, zborniku
Carnetove korisničke konferencije te u Zborniku radova Veleučilišta u Šibeniku. Autor je i
glavni urednik pedagoškog časopisa Varaždinski učitelj. Nagrađen je za izradu metodičke
preporuke u 2019. godini. Također nagrađen je kao jedan od 504 najbolja odgojno-obrazovna
djelatnika u 2019./2020. godini.
ISBN 978-953-8200-20-5

1085278.primjeri Detaljnih Izvjetaja Kolskih Praksi

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

1085278.primjeri Detaljnih Izvjetaja Kolskih Praksi

Uploaded by

Copyright:

Zoran Hercigonja, prof.

1.2.Šesta osnovna škola Varaždin (19)

2.Izvještaj školske prakse-Srednje škole (32)

2.1.Prva gimnazija Varaždin (81)

3.Izvještaj školske prakse-Centar za odgoj i obrazovanje djece s

Zoran Hercigonja, mag.edu.inf. Page 2

Knjiga „Primjeri detaljnih izvještaja školskih praksi“, namijenjena je prvenstveno studentima

Zoran Hercigonja, mag.edu.inf. Page 3

Naslov: Primjeri detaljnih izvještaja sa školskih praksi

Lektorica: Adela Brozd, prof. hrvatskog jezika

Zoran Hercigonja, mag.edu.inf. Page 4

1. IZVJEŠTAJ ŠKOLSKE PRAKSE –Osnovne škole

U narednim stranicama će biti prikazani izvještaji s nastavnih sati u razrednoj i predmetnoj

Zoran Hercigonja, mag.edu.inf. Page 5

1.1. Druga osnovna škola Varaždin

Zoran Hercigonja, mag.edu.inf. Page 6

Zoran Hercigonja, mag.edu.inf. Page 7

Radi se o nastavnom satu kojeg drži nastavnica razredne nastave. Nastavnica je

Zoran Hercigonja, mag.edu.inf. Page 8

Zoran Hercigonja, mag.edu.inf. Page 9

U nastavi tjelesne i zdravstvene kulture, bile su prisutne vježbe razgibavanja koje su

Zoran Hercigonja, mag.edu.inf. Page 10

Nastavnica dosljedno primjenjuje principe primjerenosti i napora za ovu učeničku dob;

Zoran Hercigonja, mag.edu.inf. Page 11

Zoran Hercigonja, mag.edu.inf. Page 12

Učenici sjedaju u krug na jastuke i nastavnica rabi princip ponavljanja

Zoran Hercigonja, mag.edu.inf. Page 13

Zoran Hercigonja, mag.edu.inf. Page 14

Zoran Hercigonja, mag.edu.inf. Page 15

Zoran Hercigonja, mag.edu.inf. Page 16

Na samom početku sata nastavnica komentira rezultate testova i javno pohvaljuje

Zoran Hercigonja, mag.edu.inf. Page 17

iskren i savjestan i prije svega odgovoran te da poštuje nastavnicu i ostale učenike u

Zoran Hercigonja, mag.edu.inf. Page 18

Nastavnik daje autističnom učeniku posebne materijale po kojima će raditi sa svojom

Zoran Hercigonja, mag.edu.inf. Page 19

1.2. Šesta osnovna škola Varaždin

Zoran Hercigonja, mag.edu.inf. Page 20

Nastavnica rabi puno konkretnih primjera motivacije koji su bliski učenicima i

Zoran Hercigonja, mag.edu.inf. Page 21

Zoran Hercigonja, mag.edu.inf. Page 22

nastavnica jako dobro procijenila reakciju učenice. Da je u tom trenutku pokušala

Zoran Hercigonja, mag.edu.inf. Page 23

Zoran Hercigonja, mag.edu.inf. Page 24

Kroz ponavljanje nastavnica postavlja mnoštvo potpitanja i ilustrativnih primjera, te

Zoran Hercigonja, mag.edu.inf. Page 25

Učionica za vjeronauk ima razmještaj klupa formiran u obliku velikog pravokutnika.

Zoran Hercigonja, mag.edu.inf. Page 26

Tu sam zamijetio jaku dominaciju neformalnog vođe koji je za pogrešne odgovore

Zoran Hercigonja, mag.edu.inf. Page 27

Zoran Hercigonja, mag.edu.inf. Page 28

Zoran Hercigonja, mag.edu.inf. Page 29

Nastavnik donosi materijale na temu društvene predrasude koje prezentira učenicima u

Zoran Hercigonja, mag.edu.inf. Page 30

prenemaganje. Iz konkretnog se dalo vidjeti pretjerivanje, ali smatram da je to očito

Zoran Hercigonja, mag.edu.inf. Page 31

Nastavnica kasni 25 minuta na sat. Nastavničino kašnjenje mi je dalo priliku da

Zoran Hercigonja, mag.edu.inf. Page 32

2. IZVJEŠTAJ ŠKOLSKE PRAKSE –Srednje škole

Zoran Hercigonja, mag.edu.inf. Page 33

2.1. Elektrostrojarska škola Varaždin

Učiona, računalni praktikum gdje su klupe poredane jedna za drugom kao za

Zoran Hercigonja, mag.edu.inf. Page 34

Zoran Hercigonja, mag.edu.inf. Page 35

Zoran Hercigonja, mag.edu.inf. Page 36

Zoran Hercigonja, mag.edu.inf. Page 37