Vennov dijagram predstavlja dva kruga koji se djelomično preklapaju.
Dijelovi koji su Činkvina – sposobnost sažimanja informacija i osjećaja u nekoliko riječi
zajednički za dva ili više kruga sadrže njihove zajedničke elemente (presjek). Dio koji
pripada jednom, a ne pripada drugom krugu sadrži elemente koji pripadaju samo
prvom skupu (razlika). Venov se dijagram ne mora sastojati samo od dva kruga, može
i tri ili više, ali uvijek moraju postojati dijelovi koji se zbog nečeg poklapaju.
Kockarenje - Strategija poučavanja koja omogućuje obradu neke teme iz različitih
perspektiva. Učenici se služe kockom na kojoj su napisane natuknice za mišljenje i
pisanje: OPIŠI, USPOREDI, POVEŽI, RAŠČLANI, PRIMIJENI, ZA/PROTIV.
Učenici kratko (2-4 minute) slobodno pišu o zadanoj temi kroz svih 6 ploha kocke.
OPIŠI: zagledajte se u predmet (možda samo u mislima) i opiši – boje, oblik, veličinu
USPOREDI: Čemu sliči? Od čega se razlikuje ?
POVEŽI: Na što vas podsjeća? Što vam pada na um?
RAŠČLANI: Kako se proizvodi (možeš i izmisliti)?
PRIMIJENI: Kako se može upotrijebiti?
ZA/PROTIV: Zauzmite stav, služite se dokazima po volji (logičkim, ali i budalastim)
Nakon pisanja učenici razmjenjuju svoje odgovore (u paru ili grupi).
KWL tablica (znam-želim znati-naučio sam)
Pri obradi novog gradiva učenici zapisuju:
- Što misle da znaju o temi
- Što žele znati o temi
- Što su novo naučili
Rad se razbrojene glave slože
1. Učenici se podijele u tročlane ili četveročlane skupine
2. Unutar skupine se razbroje od 1 do 3 ili od 1 do 4
3. Nastavnik postavi pitanje ili problem
4. Učenici pojedinačno razmisle o problemu
5. Potom u grupi diskutiraju o problemu
6. Nastavnik prozove neki broj, a svi učenici s tim brojem izvijeste cijeli
razred o diskusiji u svojoj grupi
Lovac
1. Učenici dobiju popis izjave ili pitanja koja se odnose na određenu temu
2. Učenici se kreću razredom i pokušavaju pronaći par koji dijeli njihovu temu.
3. Svaki učenik može samo jednom doći do istog učenika.
4. Nakon što se spoje odlaze na mjesto i pokušavaju odgovoriti na pitanja/izjave.
5. Nakon „lova“ nastavnik provjerava točnost rješenja.
Uputa za pisanje pjesme od 5 stihova:
1. red: opis teme u jednoj riječi – IMENICA … ljubav
2. red: opis teme u dvije riječi – DVA PRIDJEVA … beskrajna, plamteća
3. red: opis teme u tri riječi – TRI GLAGOLA ILI GL. IMENICE… izazovna, preplavljujuća,
ispunjujuća
4. red: fraza od 4 riječi koje izražavaju osjećaje u vezi s temom … snaga koja pobjeđuje
sve
5. red: istoznačnica (jedna riječ) koja ponovno sažima bit teme… amor
Recipročno poučavanje omogućuje da se svi učenici nađu u ulozi učitelja i 
pritom vode ostale učenike iz skupine kroz tekst. Obavlja se u grupama od 4 
do 7 učenika. Svi imaju isti tekst i izmjenjuju se kao učitelji.
Uloga učitelja traži od učenika da izvrše pet zadaća. Nakon što učenici, u 
sebi, pročitaju odlomak, učenik u ulozi učitelja treba: (1) sažeti što je 
pročitano, (2) smisliti nekoliko pitanja o pročitanom odlomku i tražiti od 
drugih učenika odgovore na njih, (3) razjasniti problem u vezi s kojim drugi 
učenici iz skupine nisu sigurni, (4) predvidjeti što će biti rečeno u narednom 
odlomku, (5) zadati svima da (u sebi) pročitaju sljedeći odlomak i prozvati 
sljedećeg učenika koji preuzima ulogu učitelja.
Slažem se – ne slažem se – na podu učionice ili na sportskom terenu nacrta 
se kredom ili označi trakom crta, koja područje dijeli na dva dijela. Lijeva 
strana od crte predstavlja jako slaganje s onim o čemu se raspravlja, dok 
desno od crte predstavlja jako neslaganje s predmetom rasprave. Od učenika 
se traži da stupe u onaj dio koji predstavlja njihov stav.
Koncentrični krugovi – razred se podijeli u dvije jednako brojne skupine koje 
formiraju dva koncentrična kruga, unutrašnji i vanjski; članovi tih dvaju 
krugova okrenuti su jedan prema drugome, tako da je svaki učenik suočen 
sa svojim partnerom s kojim će diskutirati. Nakon nekoliko minuta vanjski se 
krug rotira ulijevo (može i udesno), tako da je svaki učenik sada suočen s 
nekim drugim učenikom. Postupak rotacije se ponavlja, bilo s istim pitanjem 
za diskusiju ili s novim pitanjem.
Stablo budućnosti je suradnička metoda učenja s mnogo inačica. Svaki učenik 
na zajedničkom stablu ima svoju granu na koju se kasnije dodaju listovi i/ili 
cvjetovi na kojima se pišu ideje, prijedlozi ili raščlanjuje neki aktualni 
problem, posljedice toga problema i rješenje istoga. Ova se metoda može 
kombinirati s olujom ideja.