Professional Documents
Culture Documents
Biznis Plan Knjigovodstvo
Biznis Plan Knjigovodstvo
~KNJIGOVODSTVENI BIRO
“POZITIVA”~
Profesor:
Student:
1
SADRŽAJ
1. IZVRŠNI REZIME 3
2. LIČNA KARTA INVESTITORA 4
3. PODACI O AUTORU BIZNIS PLANA 4
4. OPIS I SVRHA PREDUZETNIČKE IDEJE 5
5. ANALIZA TRŽIŠTA 6
5.1. SWOT ANALIZA 7
5.2. PROMOVISANJE 8
6. PROCENA RIZIKA 9
7. TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE STAVKE 10
8. LOKACIJA 11
9. LJUDSKI RESURSI 11
10. EKONOMSKI I FINANSIJSKI POKAZATELJI 13
10.1. NAČINI OSTVARIVANJA PRIHODA 13
10.2. INICIJALNO ULAGANJE 14
10.3. TOK NOVCA 14
11. FINANSIJSKO-TRŽIŠNA OCENA 16
11.1. NETO SADAŠNJA VREDNOST 16
11.2. ROK POVRAĆAJA INVESTICIJE 18
11.3. INTERNA STOPA RENTABILNOSTI 18
12. ZAKLJUČAK 20
2
1. IZVRŠNI REZIME
Pre svega, jer sam mišljenja da je budućnost u uslužnoj delatnosti. Sagledavanjem privrednih
tokova u Valjevu došla sam do zaključka da je opravdano otvoriti agenciju ovog tipa, jer tražnja
za računovodstvenim uslugama ima trend rasta. Uz to konkurentske agencije trenutno pružaju
usluge po jako nepristupačnoj ceni, na šta se žale mali privrednici grada Valjeva.
Srbija je zemlja u tranzicionom periodu, a državni aparat je svestan da budžet nosi privatni
sektor. Samim tim, subvencijama i odredjenim programima, država će nastojati da podstiče
otvaranje sve većeg broja malih preduzeća i preduzetničkih radnji, a potencijalnih klijenata Biroa
„POZITIVA“.
Pored navedenih razloga dodajem još jedan, subjektivni, smatram da posedujem potrebno znanje
u oblasti računovodstva i da ću uz pravi odabir zaposlenih stvoriti uspešnu agenciju.
Cilj poslovanja svakog preduzeća se sastoji u tome da se ostvari profit uz što manje ulaganja, i da
se na taj način stvori poslovni identitet koji bi bio prepoznatljiv po kvalitetnim, brzim i
pouzdanim uslugama. Takođe, još neki od ciljeva biroa bili bi:
3
2. LIČNA KARTA INVESTITORA
Studiju izvodljivosti ovog projekta u potpunosti je pripremila i kroz ovaj biznis plan izradila
xxxxxxxxx, student završne godine Poslovnog fakulteta u Valjevu Univerziteta
„SINGIDUNUM“ i budući vlasnik Knjigovodstvenog biroa “POZITIVA”.
4
4. OPIS I SVRHA PREDUZETNIČKE IDEJE
Bitno je navesti da kod preduzetničkih radnji postoji mogućnost izbora vodjenja knjiga u
prostom ili dvojnom knjigovodstvu, u zavisnosti od delatnosti i planiranog obima poslovanja,
moguće je i u početku voditi poslovne knjige po sistemu prostog knjigovodstva, a u slučaju
proširenja obima poslovanja preći na sistem dvojnog knjigovodstva o čemu je neophodno
obavestiti Agenciju za privredne registre, zbog drugačijeg postupka podnošenja završnog računa;
dok je kod pravnih lica poslovne knjige moguće voditi isključivo po sistemu dvojnog
knjigovodstva.
5
5. ANALIZA TRŽIŠTA
Već je uvreženo mišljenje da je imati svoju firmu za pružanje knjigovodstvenih usluga vrlo
profitabilan posao. Činjenica je da je u poslednjih par godina dosta porastao broj registrovanih
knjigovodstvenih radnji. Ipak, ne opstaju svi na tržištu.
Cena usluga već odavno nije merilo kvaliteta same usluge. Velika greška je napravljena što su
uvedeni programi obuke kadrova koji nemaju računovodstveno predznanje, čime im je data
mogućnost prekvalifikacije iz zanimanja npr. medicinski tehničar u zanimanje sertifikovani
knjigovodja. Ideja celog projekta je verovatno bila kadrove u sufcitarnim zanimanjima obučiti za
rad u knjigovodstvu kako bi lakše našli posao u novostečenom zanimanju, ali teško da je bila
nečija ideja da se neko posle tromesečne obuke osmeli i otvori sopstvenu knjigovodstvenu
radnju. To je direktno uticalo na pad kvaliteta pružanja usluga i formiranja cene istih.
Konkurenciju sada čine sa jedne strane višegodišnje knjigovodstvene radnje koje ostaju bez
klijenata jer ih preuzimaju, sa druge strane, priučene knjigovodje za duplo manju cenu i šest puta
manji kvalitet usluga.
S tim u vezi, ciljno tržište biroa „POZITIVA“ će biti novoosnovani privredni subjekti.
Računajući na to da državni budžet zavisi od privatnog sektora, i da će država nuditi i dalje
povoljne programe i subvencije za zapošljavanje i samozapošljavanje, kako bi smanjila stopu
nezaposlenosti i uvela u regularne tokove tzv. crno tržište rada, veoma je bitno osmisliti dobru
promotivnu strategiju koja će privlačiti potencijalne klijente i ulivati im poverenje i kvalitetno
pružanje usluga.
Jedna od težih strana ovog poslovanja moglo bi biti to što se propisi iz računovodstva kao i
poreski zakoni u Srbiji prečesto menjaju, zbog čega je potrebno promene stalno pratiti i usvajati
ih da bi smo pružili kvalitetne usluge.
6
5.1. SWOT ANALIZA
Neophodno je težiti što organizovanijem pristupu poslu – lično obilaziti klijente zbog
primopredaje radne dokumentacije, što stvara osećaj posvećenosti pojedincu, a nama daje više
vremena za kvalitetniji rad jer nema gužve u radnom prostoru, a radna atmosfera treba biti
zasnovana na dogovoru i fleksibilnosti zarad što boljeg krajnjeg uspeha.
7
5.2. PROMOVISANJE
Za procenu potreba tržišta kao osnovni izvor informacija koristila sam mišljenja vlasnika
valjevskih malih preduzeća i preduzetničkih radnji. Kao metod ispitivanja koristila sam sledeću
anketu:
8
S obzirom da ciljno tržište uglavnom obuhvata područje grada Valjeva odlučili smo se za
reklamiranje putem lokalnih TV stanica - VTV, Cronic, Regionalna televizija Valjevo, Marš, kao
i putem radio stanica - Radio Valjevo, Patak, Marš, 014. Ovaj vid reklamiranja za početak biće
intezivan, kako bi efikasnije došli do svesti potencijalnih klijenata. Kasnije ćemo ga ograničiti
kako bi smaljili troškove reklame.
Postoje i jeftiniji vidovi promocije koje ćemo redovno primenjivati, kao što je deljenje
potencijalnim mušterijama zanimljivo osmišljenih flajera i vizit karti sa podacima o birou (logo,
adresa, telefon, e-mail i vrste usluga koje pružamo). Flajere i vizit karte delićemo u Gradskoj
upravi, Upravi javnih prihoda, Pošti, u bankama i na drugim mestima na kojima se mogu sresti
potencijalni kupci usluga koje će pružati biro "POZITIVA". Stečene klijente ćemo često
nagrađivati sitnim poklonima (hemijskim olovkama, zidnim i stonim kalendarima, upaljačima,
notesima), na kojima će naravno stajati logo, adresa i broj telefona agencije.
Ipak, najefikasniji metod promocije za firmu koja tek počinje sa radom jeste preporuka ljudi.
Ako su stečeni klijenti zadovoljni našom uslugom, oni su ujedno i naši glavni promoteri, jer su
direktni korisnici naših usluga, lično su se uverili u kvalitet usluge koju nudimo, a s tim u vezi
naše ciljno tržište postaju svi ljudi koje oni direktno poznaju. Zato treba predvideti nagradu za
njihovo svesno ili nesvesno reklamiranje naše firme.
6. PROCENA RIZIKA
Uzimajući u obzir predmet poslovanja, kritične tačke poslovanja mogu biti sticanje klijenata i
borba za obezbedjenjem tržišne pozicije na početku, i kasnije, imajući u vidu da je lakše izgubiti
nego steći klijente, potrebno je uložiti velike napore u to da nam postojeći klijenti ostanu lojalni,
odnosno da budu zadovoljni kvalitetom usluga.
Takođe, veoma je bitno da preduzeće kao novo na tržištu uloži sav potreban napor kako bi što
pre eliminisalo sve predrasude kod potencijalnih potrošača i poslovnih partnera.
9
7. TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE STAVKE
Delatnost koju sam odabrala za svoju radnju sem ličnog znanja, napora i zalaganja ne iziskuje
nikakav odredjeni process rada, kao što bi to bio slučaj sa proizvodnom ili nekom drugom
delatnošću.
U zavisnosti od toga da li je klijent već registrovan obveznik, ili nov privredni subjekat, razlikuju
se i početne aktivnosti biroa “POZITIVA”. Kod već registrovanih firmi potrebno je uzeti podatke
o obvezniku neophodne za otvaranje baze u okviru računovodstvenog softvera i stanje preneto
od prethodnog knjigovodje, na osnovu zaključnog lista i analitičkih kartica sa odredjenim
datumom, u zavisnosti da li je reč o preduetničkoj radnji ili preduzeću. U svakom slučaju, moraju
postojati neki podaci o prethodnom poslovanju, koji bi birou “POZITIVA” predstvaljali početno
stanje za tog obveznika. Ukoliko je reč o radnji koja je tek otvorena ili je tek treba otvoriti, iz
razgovora sa njenim vlasnikom saznaju se potrebe samog klijenta, koliko se snalazi sa
računovodstvenom dokumentacijom i dokumentacijom vezanom za njegovo poslovanje, da li je
prethodno imao iskustva sa tim, ima li već predvidjene odredjene poslovne aktivnosti, koliko će
imati zaposlenih radnika. Sve su to informacije na osnovu kojih procenjijemo moguću
poslovnost odredjenog klijenta i prema tome i odredjujemo naknadu za vodjenje poslovnih
knjiga.
Nakon obavljenog razgovora i postignutog dogovora o ceni usluga koja zadovoljava obe strane,
neophodno je potpisati ugovor o vodjenju poslovnih knjiga koji detaljno odredjuje prava i
obaveze obe strane i cenu usluge koja će biti izvršena.
Dalje aktivnosti biroa prema klijentu zavise isključivo od delatnosti kojom se klijent bavi. Kroz
razgovor će bit ii dogovoreni dani kada će neko od zaposlenih iz biroa “POZITIVA” posećivati
klijenta, uzimati dokumantaciju za rad, vraćati obradjenu dokumentaciju, proveravati ispravnost i
ažurnost vodjenja knjiga u samom poslovnom prostoru klijenta, preuzimati novac za predaju
pazara u banku. Novac će biti preuziman nakon što bude prebrojan pred klijentom, a u posebnu
evidencionu knjigu potpisaće se i klijent i zaposleni iz biroa da je izvršena primopredaja
odredjenog novčanog iznosa.
10
8. LOKACIJA
Prostor se nalazi u centru grada, glavnoj gradskoj ulici Karadjordjevoj br. 120, koja obiluje
poslovnim objektima.
Objekat nema direktan prilaz sa ulice, iz razloga što je i zgrada u sklopu koje se nalazi malo
uvučena u odnosu na sam kolovoz i trotoar, što će omogućavati mirno obavljanje poslova, bez
gužvi i konstantnog prolaženja pešaka. U sklopu poslovnog prostora je i manja odvojena
prostorija koja će biti preuredjena za kancelarijsku kuhinju, površine 10m2 a pored te prostorije
obezbedjen je i toalet.
9. LJUDSKI RESURSI
11
Posao će biti podeljen izmedju zaposlenih i mene kao vlasnika, s tim da će poslove vezane za
primopredaju dokumentacije i preuzimanje i uplatu pazara obavljati zaposleni sa IV SSS.
Za zaposlene primljene u radni odnos biće uredno predate popunjene prijave na obavezno
socijalno osiguranje u RZZO i RFPIO, kao i zaključeni ugovori o radu po kojima će biti utvrđena
visina cene rada. Plate zaposlenih su obračunate u bruto iznosu, na mesečnom nivou i to:
za 2 radnika po 48.930,00din. = 97.860,00 din.
Dok za vlasnika samo obaveze po osnovu poreza i doprinosa na mesečnom nivou iznose
11.450,00din.
Radno vreme će podrazumevati rad isključivo radnim danima, od ponedeljka do petka u periodu
od 08 do 16h. Pauze za doručak ili dnevni predah biće organizovane na način koji neće ometati
obavljanje poslova.
12
10. EKONOMSKI I FINANSIJSKI POKAZATELJI
Prihod će biti ostvarivan od pružanja usluga drugim poreskim obveznicima – malim preduzećima
i preduzetničkim radnjama.
Nemoguće je očekivati da će u kratkom vremenskom periodu biti obezbedjen veći broj klijenata,
ali se sa sigurnošću može tvrditi da će se tome težiti konstantnim promotivnim aktivnostima, i
ažurnim poslovanjem.
Prodajna
Rbr. Naziv usluge
cena
1. Vodjenje poslovnih knjiga za trgovinske radnje 5.000,00
2. Vodjenje poslovnih knjiga za ugostiteljske radnje 6.000,00
3. Vodjenje poslovnih knjiga za zanatske radnje 4.000,00
4. Vodjenje poslovnih knjiga za paušal 3.000,00
5. Vodjenje poslovnih knjiga za preduzeća 10.000,00
-20% od
6. Vodjenje poslovnih knjiga poslovnu jedinicu
pune cene
7. Obračun PDV-a 1.000,00
8. Obračun zarada za zaposlene 1.000,00
9. Poresko savetovanje 4.000,00
13
10.2. INICIJALNO ULAGANJE
Kako je već prethodno pomenuto, neophodno je opremiti poslovni prostor kako bi bio što
funkcionalniji za obavljanje poslovne delatnosti. Početno ulaganje će u potpunosti biti
obezbedjeno iz ličnih sredstava investitora. U sledećem tabelarnom prikazu dat je pregled
opreme i uređaja koji će morati da budu nabavljeni.
Cena
Rbr. Naziv Jed. mere Količina Vrednost
po komadu
1. Radni sto Kom. 3 20.000,00 60.000,00
2. Kompjuter+oprema Kom. 3 30.000,00 90.000,00
3. Radne stolice Kom. 3 10.000,00 30.000,00
4. Police za dokumentaciju Kom. 3 15.000,00 45.000,00
5. Štampač Kom. 3 5.000,00 15.000,00
6. Garnitura(sto+2stolice) Kom. 1 30.000,00 30.000,00
7. Skener fotokopir Kom. 1 20.000,00 20.000,00
8. Računovodstveni softver Kom. 1 70.000,00 70.000,00
9. Kancelarijski materijal razno 50.000,00 50.000,00
Ukupno: 410.000,00
Tok novca (cash flow) podrazumeva analizu godišnjih priliva i odliva novčanih sredstava u
odredjenom vremenskom periodu. Prilivi kao jedna od stavki novčanog toka, u ovom projektu su
predvidjeni kao ostvarivanje prihoda po osnovu prodaje pružanja usluga. Iz tog razloga daćemo
najpre strukturu samih priliva u petogodišnjem periodu posmatranja.
14
Na osnovu prethodne strukture priliva, u tabelarnom prikazu koji sledi date su i vrednosti predvidjanja novčanih odliva za prvih 5
godina poslovanja firme, i njihov odnos sa vrednostima priliva.
Prva godina Druga godina Treća godina Četvrta godina Peta godina
PRILIV 2.368.800 PRILIV 2.484.000 PRILIV 2.604.000 PRILIV 2.724.000 PRILIV 2.904.000
Pružanje usluga 2.368.800 Pružanje usluga 2.484.000 Pružanje usluga 2.604.000 Pružanje usluga 2.724.000 Pružanje usluga 2.904.000
ODLIV 2.085.720 ODLIV 2.136.220 ODLIV 2.136.220 ODLIV 2.136.220 ODLIV 2.136.220
Obaveze-vlasnik 137.400 LD-vlasnik 137.400 LD-vlasnik 137.400 LD-vlasnik 137.400 LD-vlasnik 137.400
LD-2 radnika 1.174.320 LD-2 radnika 1.174.320 LD-2 radnika 1.174.320 LD-2 radnika 1.174.320 LD-2 radnika 1.174.320
Komun.taksa - Komun.taksa 50.000 Komun.taksa 50.000 Komun.taksa 50.000 Komun.taksa 50.000
Zakup posl.prost. 300.000 Zakup posl.prost. 300.000 Zakup posl.prost. 300.000 Zakup posl.prost. 300.000 Zakup posl.prost. 300.000
Struja 180.000 Struja 180.000 Struja 180.000 Struja 180.000 Struja 180.000
Grejanje 60.000 Grejanje 60.000 Grejanje 60.000 Grejanje 60.000 Grejanje 60.000
Komunalije 18.000 Komunalije 18.000 Komunalije 18.000 Komunalije 18.000 Komunalije 18.000
Telefon 36.000 Telefon 36.000 Telefon 36.000 Telefon 36.000 Telefon 36.000
Internet 20.000 Internet 20.000 Internet 20.000 Internet 20.000 Internet 20.000
Marketing 60.000 Marketing 60.000 Marketing 60.000 Marketing 60.000 Marketing 60.000
Ostali troškovi 100.000 Ostali troškovi 100.000 Ostali troškovi 100.000 Ostali troškovi 100.000 Ostali troškovi 100.000
Novčani tok 283.080 Novčani tok 347.780 Novčani tok 467.780 Novčani tok 587.780 Novčani tok 767.780
Diskontna stopa kao stopa koja odražava tekuće tržišne procene vremenske vrednosti novca i
rizike koji su karakteristični za sredstvo, predstavlja prinos koji bi investitori zahtevali da
ostvare, ako bi se opredelili za ulaganje koje bi stvorilo tokove gotovine u istim iznosima, u istim
rokovima dospeća i istog profila, kao što su oni koje preduzeće očekuje da će da ostvari od tog
ulaganja. Dakle, ova stopa se unapred određuje i na osnovu nje se sagledava neto sadašnja
vrednost projekta.
U slučaju ovog projekta za diskontnu stopu biće uzeta stopa rizika na nivou Srbije koja iznosi
17,83%. Obračun diskontovane sadašnje vrednosti izgleda ovako:
Način Diskontovana
Tok novca
obračuna sadašnja vrednost
Inicijalno ulaganje -410.000 -410.000
Prva godina 283.080 283.080/(1+0,1783)1 240.244
Druga godina 347.780 347.780/(1+0,1783)2 250.490
Treća godina 467.780 467.780/(1+0,1783)3 285.947
Četvrta godina 587.780 587.780/(1+0,1783)4 428.692
Peta godina 767.780 767.780/(1+0,1783)5 475.229
16
NSV=(240.244+250.490+285.947+428.692+475.229) – 410.000
NSV=1.680.602 – 410.000 = 1.270.602
Kako je neto sadašnja vrednost veća od nule, i iznosi 1.270.602 dinara zaključak na osnovu ovog
segmenta analize je da se isplati investirati u ovaj projekat. Važno je napomenuti da se inicijalno
ulaganje ne diskontuje iz razloga što se ono odmah ulaže.
900000.00
800000.00
700000.00
600000.00
300000.00
200000.00
100000.00
0.00
17
11.2. ROK POVRAĆAJA INVESTICIJE
Sabiranjem iznosa diskontovane sadašnje vrednosti obračunate za prvu, drugu i treću godinu
poslovanja, može se uočiti da je dobijeni zbir veći od inicijalnog ulaganja, što znači da će
početno ulaganje biti u potpunosti otplaćeno tokom druge godine poslovanja.
Interna stopa rentabilnosti predstavlja faktor od velike važnosti koji se koristi za donošenje
odluke o investiranju u odredjeni projekat. Projekat se smatra pogodnim za ulaganje, ukoliko je
interna stopa rentabilnosti veća. Ako bi poredili više projekata sa istim ulaganjima, kao najbolji
bi bio uzet onaj projekat čija je interna stopa rentabilnosti najveća.
Ovaj pokazatelj govori o procentu do kog bi preduzeće smelo da bude opterećeno. Ova stopa bi
trebala biti veća od diskontne stope, koja se koristi za obračun neto sadašnje vrednosti.
18
Postoji više načina obračuna interne stope rentabiliteta, a kako taj postupak nije predmet ovog
projekta, koristićemo jedan od načina za rešavanje ovog obračuna, odnosno funkciju IRR u
okviru programa Microsoft Excel.
Ako se uzme u obzir da je kao diskontna stopa za obračun neto sadašnje vrednosti korišćena
stopa od 17,83% a da interna stopa rentabilnosti ima vrednost od 86%, zaključuje se da bi
poslovanje Knjigovodstvenog biroa „POZITIVA“ bilo rentabilno i da će se ulaganje u ovaj
projekat isplatiti.
Takodje, stopa nam pokazuje da biro može biti finansijski opterećen do 86%.
19
12. ZAKLJUČAK
Metodom neto sadašnje vrednosti investicije očekivani prilivi gotovine za svaki period
diskontovani su diskontnim faktorom. Zbir ovako diskontovanih neto priliva
investicionog projekta u svim periodima projekcije čini neto sadašnju vrednost
investicionog ulaganja. Neto sadašnja vrednost je pozitivna, pa je i projekat je u
potpunosti prihvatljiv.
Kao još jedan od finansijskih pokazatelja, utvrdjena je i interna stopa rentabilnosti, koja
takodje pokazuje da je otvaranje Knjigovodstvenog biroa „POZITIVA“ isplativa
investicija. Od velikog je značaja to što je procentualna vrednost ove stope skoro 5 puta
veća od diskontne stope sa kojom je obračunata neto sadašnja vrednost. Prema tome, i
rentabilnost projekta je na visokom nivou što omogućuje sigurno izmirenje kreditnih
obaveza.
20