Prof.

dr Mehmed Hadžić,

Uvod u radno pravo i izvori radnog prava

Sarajevo, 08. 03. 2021. godine

Pozicija, akademsko osoblje

Druga godina, četvrti semestar,

Predavanja: ponedjeljkom, 13:30-16:30 sati

Prof. dr Mehmed Hadzić,

m.hadzic@pfsa.unsa.ba
 Literatura za pripremanje ispita iz nastavnog predmeta Radno i socijalno pravo
-I ciklus- IV semestar- obavezni predmet

1. Dedić, S, Gradaščević-Sijerčić, J, Radno pravo, Sarajevo, 2005 (odabrana poglavlja)

2. Dedić, S, Hadžić, M, Socijalno pravo, Sarajevo, 2018 (odabrana poglavlja)

Pozitivno-pravni izvori:
1. Zakon o radu FBiH („Službene novine FBiH“ br. 26/16 i 89/18)
2. Zakon o zdravstvenom osiguranju („Službene novine Federacije BiH“ br. 30/97; 7/02; 70/08 i 48/11)
3. Zakon o zdravstvenoj zaštiti („Službene novine FBiH“ br. 46/10 i 75/13)
4. Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju („Službene novine Federacije BiH“ br. 13/18)
5. Zakon o pravima branioca i članova njihovih porodica („Službene novine Federacije BiH“ br. 33/04, 56/05, 70/07, 9/10 i 90/17)
6. Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom („Službene novine FBiH“, broj: 36/99,
54/04, 39/06, 14/09, 45/16 i 40/18)

Dopunska:
1. Buklijaš, B, Kolektivno radno pravo, Split, 2006
2. Mirjanić, Ž, Radni odnosi, Individualni radni odnosi, Banja Luka, 2004
3. Ravnić, A, Osnove radnog prava: domaćeg, usporednog i međunarodnog, Zagreb, 2004
4. Stojanović, M, Radni sporovi, Kragujevac, 2007
5. Učur, M, Đ, Socijalno pravo, Zagreb, 2000
6. Žepić, B, Radno i socijalno pravo, Split, 2001
Pravni akti:
1. Zakon o štrajku („Službene novine Federacije BiH“ br.14/00)
2. Konvencija MOR-a broj 102 o minimalnoj normi socijalnog obezbjeđenja
3. Evropska socijalna povelja (revidirana)
 Izvedbeni plan
Izvedbeni plan nastave i vježbi
Rad. Datum/sat Naziv tematske cjeline Plan vježbi Datum/sat
Sed.
1 01.03.2021 Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine- 01.03.2021 Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine- neradni dan
neradni dan
2. 08.03.2021. Uvod u radno pravo i Izvori radnog prava 08.03.2021. Uvod u radno pravo i Izvori radnog prava
13:30-16:30

3. 15.03.2021. Kolektivni radni odnosi 15.03.2021. Kolektivni radni odnosi

13:30-16:30

4. 22.03.2021. Individualno radno pravo i vrste radnih 22.03.2021. Individualno radno pravo i vrste radnih odnosa
13:30-16:30 odnosa
5. 29.03.2021. Pravo na plaću i odgovornost u sistemu 29.03.2021. Pravo na plaću i odgovornost u sistemu radnih odnosa
13:30-16:30 radnih odnosa
6. 05.04.2021. Prestanak radnog odnosa 05.04.2021. Prestanak radnog odnosa
13:30-16:30
7. 12.04.2021. Zaštita prava radnika 12.04.2021. Zaštita prava radnika
13:30-16:30
8. 19.04.2021. Parcijalni ispit 19.04.2021. Parcijalni ispit
13:30-16:30
9. 26.04.2021. Uvod u socijalno pravo 26.04.2021. Uvod u socijalno pravo
13:30-16:30
10. 03.05.2021. Zdravstveni sistem 03.05.2021. Zdravstveni sistem
13:30-16:30

11. 10.05.2021. Penzijsko i invalidsko osiguranje 10.05.2021. Penzijsko i invalidsko osiguranje

13:30-16:30 13:30-16:30
12. 17.05.2021. Boračko invalidska zaštita 17.05.2021. Boračko invalidska zaštita
13:30-16:30 13:30-16:30
13. 24.05.2021.. Socijalna zaštita 24.05.2021. Socijalna zaštita
13:30-16:30 13:30-16:30
14. 31.05.2021.. Socijalno procesno pravo 31.05.2021. Socijalno procesno pravo
13:30-16:30
15. 07.06.2021. Evaluacija nastavne materije 07.06.2021. Evaluacija nastavne materije
13:30-16:30
 Struktura bodova i bodovni kriterij na nastavnom predmetu Radno i socijalno pravo-I ciklus studija-
IV semestar u akad. 2020/2021.godini

Oblici praćenja i provjeravanja usmeno pismeno usmeno i pismeno X

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjeni
1.Parcijalni ispit 2 40%
2.Seminarski rad/esej 0,5 10%
3.Završni ispit 2,5 50%
Ukupno 5 100%
Način oblikovanja konačne ocjene

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata:ocjena/osvojeni broj bodova iz
parcijalnog ispita, ocjena/broj bodova iz seminarskog rada/eseja i ocjena/broj bodova iz završnog ispita. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na
ocjenu vezuje se za slijedeću distribuciju bodova: parcijalni ispit : ocjena/bodovi: 10 = 40; 9=37; 8=34; 7=30; 6=27; Seminarski
rad/esej:ocjena/bodovi: 10 =10; 9=9; 8=8; 7=7; 6=6, te završni ispit : ocjena/bodovi: 10 =50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30
Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje
Završni ispit se polaže u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa čl.64 ZVO. Konačan uspjeh studenta nakon svih
predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl.62.ZVO,i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova;b) 9 (B) - 85-94bodova; c) 8 (C)
- 75-84bodova;d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene.Ocjena
6(E) je najniža prolazna ocjena.
 Ključni pojmovi radnog prava

Radni odnos
Poslodavac
Posloprimac
Ugovor o radu
Radno mjesto
 Pravni sistem

 Pravne grane
 Radno pravo- samostalna pravna grana koju
određuju
1. Naziv
2. Predmet (pojmovi radnog prava, kategorije radnog
prava, institucije radnog prava, radni odnosi)
3. Metod
 Radni odnos
 Društveni odnos između
najmanje dva pravna
subjekta, koji imaju jedan
prema drugome pravnu
obavezu i pravno ovlaštenje s
obzirom na neki pravni objekt
 Subjekti:
poslodavac-posloprimac
 Sadržaj: prava i obaveze,
odgovornosti
 Pravni objekat:
Dobrovoljni, zavisni rad, rad za
drugoga, rad za plaću, rad u
radnom odnosu
Radni odnos nastaje, traje i
prestaje
 Poslodavac

 Fizička ili pravna osoba koja posloprimcu/zaposleniku, daje

posao na osnovu ugovora o radu,
 Svaka fizička ili pravna osoba koja zapošljava jednog ili više
zaposlenika na temelju ugovora o radu za koju zaposlenik u
radnom odnosu obavlja određene poslove
 Poslodavac je druga strana radnog odnosa, koja obavlja
dozvoljenu (registriranu) djelatnost
 Osnova obaveza poslodavca je da zaposleniku za obavljeni
rad isplaćuje plaću
 Osnovno pravo poslodavca je da utvrđuje i određuje način,
mjesto i uvjete obavljanja rada uz poštovanje zakonskih i
drugih propisa
 Poslodavac u pravnom sistemu

Pravna osoba: Fizička osoba:

 Privredna/gospodarska društva  Obrtnici
 Ustanove  Samostalne profesije i
 (javne/privatne) djelatnosti
 Građansko pravne  Građanin u kontekstu
osobe(udruženja, NVO...) rada u kućnom
domaćinstvu
 Međunarodne organizacije
 -------------------
 Državni organi/službe
 Posloprimac/Zaposlenik/radnik
 Fizička osoba koja je zaposlena na osnovu ugovora o radu
 Fizička osoba koja na osnovui odgovarajućeg pravnog osnova
dobrovoljno, profesionalno i relativno trajnije u vidu zanimanja
obavlja poslove za poslodavca
 Skup prava, obaveza i odgovornosti na radu i u vezi sa radom-
radnopravni status
 Prava(individualna i kolektivna)= obaveze poslodavca
 Obaveze=prava poslodavca
Radnik maloljetnik

Osoba između 15 i 18 godina života

Zabrana rada na određenim poslovima

Posebna zaštita u vezi sigurnosti i zdravlja na

radu
 Radnik pripravnik

Osoba sa završenom srednjim /visokom

obrazovanjem koja prvi put zasniva radni odnos u
zanimanju gdje je obavezno položiti stručni ispit
/potrebno radno iskustvo.
 Radno mjesto

 Sastavni dio organizovanog rada kod poslodavca-

osnovna organizaciona jednica kod poslodavca

 Skup određenih, funkcionalno povezanih poslova i

zadataka koji predstavljaju dio djelatnosti
poslodavca
 Ugovor o radu

 Centralna kategorija novog radnog zakonodavstva i

često se koristi kao sinonim za radni odnos
 Dvostrani pravni posao, konkretan pravni posao
 Pravni osnov za zasnivanje radnog odnosa u općem
režimu radnih odnosa
 Zaključivanje ugovora o radu i sadržaj ugovora o radu
utvrđen zakonom
 Radnopravni status

Skup prava,obaveza i odgovornosti na radu i u vezi sa

radom =radnopravni status;
 Posloprimci radnopravni status ostvaruju u odnosu na:
individualana i kolektivna prava na radu i/ili u vezi s
radom,te u odnosu na odgovornost za povrede radnih
obaveza /discipline ponašanja ili/i odgovornosti za
štetu koju učine na radu i /ili u vezi s radom.
 Član 4.ZoR F BiH

(1)Stupanjem na rad radnika na osnovu zaključenog

ugovora o radu zasniva se radni odnos.
(2)Nakon zaključivanja ugovora o radu poslodavac
je dužan prijaviti radnika na penzijsko i invalidsko
osiguranje,zdravstveno osiguranje i osiguranje za
slučaj nezaposlenosti (u daljem tekstu:obavezno
oiguranje) u skladu sa zakonom.
Pojava i razvoj radnog prava

Građansko pravo
Državno zaštitno zakonodavstvo
Sindikalna prava i slobode
Kolektivno dogovaranje i ugovaranje
Međunarodni standardi rada
Nazivi za radno pravo

Fabričko(tvorničko) pravo
Industrijsko zakonodavstvo
Radničko pravo/ radničko zakonodavstvo
Socijalno pravo
Sindikalno pravo/ pravo profesionalne
djelatnosti
Radno pravo
 Podjela radnog prava

Opće i specifično,
Materijalno i procesno,
Individualno i kolektivno,
Domaće i međunarodno,
1. Izvori radnog prava

 Sadržaj:

1. Opći osvrt na izvore prava

2. Karakteristike pravnog sistema
3. Vrste izvora prava
4. Izvori radnog prava
1. Opći osvrt na izvore prava

Društvene činjenice i stanja iz kojih izvire pravo

odnosno koja dovode do uspostavljanja i
funkcionisanja državnopravnog poretka
Važni društveni odnosi (ekonomski, politički,
porodični, vjerski, kulturni itd.)
Norme koje stvaraju ovlašteni organi
Oblici preko kojih dobivamo spoznaju prava
 Izvori prava
 Materijalni izvori prava
➢ Izvori stvaranja prava ili
stvarni fakti,
➢ Istovremeno i predmet
pravnog normiranja i izvori
➢ Društveni odnosi koji se
pravnim normiranjem
pretvaraju ili kvalificiraju
kao pravni odnosi
 Formalni izvori prava
➢ Oblici u kojima se očituje
pravo
➢ Pravni akti koji sadrže
pravne norme (opći i
pojedinačni pravni akti)
➢ Pravni akti koji ne sadrže
pravne norme ali su
relevantni za pravo
 Opći pravni akti

 Ustav- najviši akt pravnog  Sudski precedenti- opći akti

poretka sudskih organa
 Zakon- najznačajniji akt  Običajno pravo- opći akti
razrade ustava nastali preuzimanjem i
sankcioniranjem običaja od
 Opći podzakonski akti strane državne vlasti
političko-izvršnih ili  Akti autonomnog porijekla-
upravnih organa opći akti koje stvaraju
(uredbe, naredbe, subjekti (društvene
odluke) organizacije) na osnovu
ovlaštenja u državnim
propisima
 Pojedinačni pravni akti

 Ukaz (akt političko-  Pravni posao (akti

izvršnih ili upravnih subjekata prava koji su
organa) nastali na osnovu
 Rješenje i zaključak ovlašćenja i u skladu s
(akti upravnih organa) pravnim propisima)
 Rješenje i presuda (akti
sudskih organa)
 2. Karakteristike pravnog sistema

 Hijerarhijski odnosi: norme/pravni akti  Načelo zakonitosti ili

se nalaze u strogim i jasnim
odnosima: kao više i niže norme
 Pravna snaga: Položaj pravnog akta
u hijerarhijskoj ljestvici pravnog
sistema koji ima za posljedicu razliku
između višeg i nižeg pravnog akta,
pri čemu je pravna snaga srazmjerna
moći subjekta koji ga donosi
legaliteta: Pravni akti
državnih i drugih subjekata
moraju biti formalno i
materijalno usklađeni s višim
pravnim normama koje
reguliraju iste odnose
 3. Vrste izvora prava

Prema faktorima koji stvaraju pravo i oblicima preko

kojih dobivamo spoznaju prava (materijalni-formalni)
Prema organima koji stvaraju norme (heteronomni-
autonomni)
Prema određenosti adresata pravne norme (opći-
posebni)
Prema teritorijalnom načelu (domaći-međunarodni)
 4. Izvori radnog prava
 Veliki broj raznovrsnih pravnih akata s obzirom na predmet
reguliranja odnosno karakteristiku radnih odnosa da su to
promjenjivi, živi i primjenjivi društveni odnosi
 Postoji mnoštvo kriterija za kvalifikaciju izvora radnog prava:
1) Oblika u kojem nastaju pravne norme/pravna pravila (ustav,
zakon, podzakonski akti, kolektivni ugovori, autonomni akti
poslodavca, međunarodni ugovori);
2) Načina na koji nastaju (heteronomni, autonomni, izvori
domaćeg ili međunarodnog porijekla);
3) Okvira i načina uređivanja sadržaja prava, obaveza i
odgovornosti na radu i/ili u vezi sa radom (generalni izvori,
specijalni, sui generis)
 Izvori radnog prava

Državni propisi- heteronomni izvori: ustav, zakon,

podzakonski akti,
Kolektivni ugovori- sui generis izvori radnog
prava
Opći akti poslodavca- autonomni izvori radnog
prava
Međunarodni izvori
Običajno pravo
Sudska praksa
Hijerarhija izvora radnog prava

 Ustav
 Konvencije MOR-a i drugi međunarodni ugovori
 Posebni zakoni ili uredbe Vlade
 Opći zakoni ili uredbe Vlade
 Pravilnici ministarstava
 Kolektivni ugovori
 Sporazumi vijeća zaposlenika i poslodavca
 Pravilnici o radu poslodavca
 Ugovor o radu
 Ustav kao izvor radnog prava

 Ljudska prava na radu, u  Nadležnost za donošenje

vezi sa radom i povodom propisa iz oblasti radnog
rada, prava (organi, postupak,
oblik i vrsta pravnih akata)
1) Jednakost u
mogućnostima i
tretmanu,
2) Sloboda udruživanja i
izražavanja
3) Zabrana
prinudnog/obaveznog
rada
Zakon kao izvor radnog prava

Najvažniji izvor radnog prava

Radno zakonodavstvo BiH predstavljaju propisi
koji se donose i primjenjuju na nivou BiH, u FBiH,
RS i Brčko distriktu BiH
Dakle, zakoni kao izvori radnog prava mogu se
razvrstati na: zakone BiH, zakone entiteta,
zakone Brčko distrikta BiH i zakone kantona u
FBiH
 Bosna i Hercegovina

 65 Konvencija MOR-a i veliki broj međunarodnih ugovora (akti UN-a i

drugih specijaliziranih međunarodnih organizacija),
 Zakon o radu u institucijama BiH («Sl.glasnik BiH»br.26/04, 7/05, 48/05,
60/10, 32/13 i 93/17),
 Zakon o štrajku zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine
(„Sl.glasnik BiH” br. 41/16)
 Zakon o državnoj službi u institucijama BiH(“Sl.glasnik BiH”, br.12/02,
19/02,8/03, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04,48/05, 2/06, 32/07,
43/09, 08/10, 40/12 i 93/17)
 Federacija BiH

 Zakon o radu («Sl.novine FBiH» br.26/16 i 89/18),

 Zakon o štrajku(»Sl.novine FBiH»br.14/00),
 Zakon o zapošljavanju stranaca (»Sl.novine FBiH»broj 111/12),
 Zakon o vijeću zaposlenika(«Sl.novine BiH» broj 39/04),
 Zakon o zaštiti na radu (u proceduri je donošenje novog ),
 Zakon o državnoj službi u FBiH (“Sl.novine
FBiH”br.29/03,23/04,39/04,54/04,67/05, 8/06, 4/12),
 Zakon o namještenicima u organima državne službe u FBiH(“Sl.novine
FBiH”broj 49/05)
 Republika Srpska

 Zakon o radu (“Sl.glasnik RS” broj 1/16, 66/18);

 Zakon o zaštiti na radu (“Sl.glasnik RS”broj 1/08 i 13/10)
 Zakon o savjetima radnika(»Sl.glasnik RS «Br.26/01);
 Zakon o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti
(«Sl.glasnik RS»broj 30/10 i 102/12);
 Zakon o zapošljavanju stranih državljana i lica bez državljanstva(«Sl.glasnik RS»br.
24/09 i 117/11);
 Zakon o državnim službenicima (”Sl.glasnik RS”br.118/08, 117/11, 37/12, 57/16)
 Zakon o službenicima i namještenicima u organima jedinice lokalne samouprave
(‘‘Službeni glasnik RS‘‘, br. 97/16)
 Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju invalida(«Sl.glasnik RS»br.37/12 i
82/15);
 Zakon o štrajku(«Sl.glasnik RS»broj 111/08);
Brčko distrikt BiH

 Zakon o radu (»Sl.glasnik Brčko Distrikta BiH»br. 34/19),

 Zakon o štrajku (»Sl.glasnik Brčko Distrikta BiH»br. 3/06)
 Zakon o sigurnosti i zaštiti zdravlja radnika na radu (»Sl.glasnik Brčko
Distrikta BiH»br. 20/13)
 Zakon o državnoj službi u organima javne uprave Brčko distrikta BiH (“Sl.
glasnik BDBiH” br. 9/14, 37/15, 48/16 i 9/17)
 Zakon o službenicima i namještenicima pravosuđa BDBiH (“Sl. glasnik
BDBiH” br. 36/07, 2/08 i 6/13)
 Zakon o zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti(«Sl.glasnik
BDBiH»br.33/04, 19/07 i 25/08);
 Zakon o zapošljavanju stranaca u Brčko distriktu BiH («Sl.glasnik BDBiH»br.
15/09, 19/09 i 20/10)
Predmet zakona o radu

 Zakoni o radu koji su doneseni i koji se primjenjuju u

BiH, predstavljaju temeljne propise kojim se
uređuje područje radnih odnosa, odnosno ljudskih
prava na radu i u vezi sa radom i to općeg režima
radnih odnosa koji radnopravni status pojedinca u
zavisnom radu vezuju za ugovor o radu.

 Radni odnosi posebnih kategorija uposlenika – kao

što su državni službenici, namještenici regulirani su u
cijelosti ili djelomično posebnim zakonima .
Predmet Zakona o radu FBiH

Član 1.
Ovim zakonom uređuje se zaključivanje ugovora o
radu, radno vrijeme , plaće, prestanak ugovora o
radu, ostvarivanje prava i obaveza iz radnog
odnosa, zaključivanje kolektivnih ugovora, mirno
rješavanje kolektivnih radnih sporova i druga pitanja
iz radnog odnosa, ako drugim zakonom ili
međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.
Sadržaj radnog zakonodavstva

Individualna i kolektivna prava na radu i

povodom rada(ljudska prava na radu i u vezi sa
radom)

Ostvarivanje prava na radu i u vezi sa radom

Zaštita prava na radu i u vezi sa radom

Prava na radu i povodom rada

 Individualna

 Ugovor o radu središnja kategorija koja kroz

elemente rada,zarade i
subordinacije određuje radni odnos
 Plaća
 Radno vrijeme
 Odmori
 Zaštita na radu
 Sigurnost zaposlenja
Prava na radu i povodom rada

 Kolektivna

• Sindikalna prava i slobode

• Pravo kolektivnog dogovaranja i kolektivnog ugovaranja
• Pravo na participaciju
• Pravo na mirno rješavanje nastalih sporova
• Pravo na štrajk
• Pravo na učešće u donošenju autonomnih akata
poslodavca
 Ostvarivanje prava na radu i u vezi sa radom

Međunarodni radni standardi/državno

zaštitno zakonodavstvo
Načelo jednakosti u mogućnostima ili
tretmanu-pravo na nediskriminaciju
Načelo dobrovoljnosti-sloboda rada
Načelo autonomnog uređivanja prava na
radu i u vezi sa radom uz neprikosnoveni
princip in favorem laboratoris
 2. Izvori radnog prava međunarodnog
porijekla

1. Univerzalni i regionalni međunarodni izvori (za

radno pravo najznačajniji: konvencije i
preporuke MOR-a, akti UN, primarni i
sekundarni izvori prava Evropske unije i Vijeća
Evrope),
2. Bilateralni i multilateralni međudržavni ugovori
 Međunarodna organizacija rada
(MOR, ILO, www.ilo.org)
 Spada među najstarije međunarodne organizacije,
 Prva specijalizovana agencija UN (ima status pravnog lica i
potpunu autonomiju u finansijskom i administrativnom smislu),
 Međunarodna organizacija rada spada u specifične
organizacije sa posebnim karakteristikama:
1) Stalna i trajna međunarodna organizacija,
2) Univerzalna organizacija,
3) Tripartitni karakter svih foruma- nacionalnih delegacija država
članica
 MOR- historijski aspekt

 Osnovana na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine.

Izvještaj o:
a) osnivanju MOR-a i
b) općim principima međunarodnog radnog zakonodavstva,
sastavni dio Versajskog mirovnog ugovora
 Osnovni ciljevi i zadaci MOR-a utvđeni su Ustavom MOR-a koji
je usvojen 1919. god. i Filadelfijskom deklaracijom koja je
usvojena 1944. god.
 Na osnovu sporazuma sa UN od 14. 12. 1946. godine postala
prva specijalna agencija UN
 Osnovni ciljevi i zadaci

 Trajni mir može se zasnivati samo na socijalnoj pravdi

 Filadelfijska deklaracija- doktrinarni vodić MOR-a,
aktuelizira osnovne ciljeve i zadatke MOR-a:
1. RAD NIJE ROBA,
2. BIJEDA MA GDJE POSTOJALA PREDSTAVLJA OPASNOST
PO BLAGOSTANJE SVIH,
3. NEOPHODNA MEĐUNARODNA SARADNJA
4. SLOBODA IZRAŽAVANJA I UDRUŽIVANJA UVJET
TRAJNOG NAPRETKA
 Organizaciona struktura MOR-a

1. Opća 2. Administrativni 3. Međunarodni

konferencija- savjet biro rada
tzv Međunarodni ▪ Odgovoran za ▪Na čelu se nalazi
parlament rada koordinaciju svih generalni direktor (Guy
• Skup svih aktivnosti MOR-a Ryder, UK) kojeg
predstavnika država ▪ Sastoji se od 56 imenuje Administrativni
članica lica: 28 V+ 14 P+ 14 savjet
• Najviši zakonodavni Z ▪Sakuplja sve informacije
organ (189 ▪ Vrši nadzor i koje se odnose na
konvencija, 203 kontrolu nad međunarodno reguliranje
preporuke) primjenom i uvjeta rada po
• Nacionalne izvršavanjem uputstvima
delegacije: 2 konvencija MOR-a Administrativnog savjeta
predstavnika vlade+
1 poslodavaca+ 1
zaposlenika
 Univerzalni međunarodni radni standardi
sadržani u konvencijama MOR-a
prema predmetu :

➢ Sloboda udruživanja,kolektivnog dogovaranja i participacija

➢ Jednakost u mogućnostima ili tretmanu
➢ Prinudni rad
➢ Dječiji rad
➢ Tripartizam
➢ Radna adminstracija i inspekcija
➢ Zapošljavanje
➢ Stručno usavršavanje i doobrazovanje
➢ Plaće
➢ Radno vrijeme
➢ Sigurnost zaposlenja
➢ Zaštita na radu
➢ Zaštita materinstva
➢ Socijalna politika
➢ Zaštita radnika migranata
➢ Pomorci
➢ Ribari
➢ Lučki radnici
➢ Domorodačko i plemensko stanovništvo
➢ Specifične kategorije radnika
 Savremeni izazovi pred MOR-om

 1998. godine usvojena Deklaracija o osnovnim principima i

pravima na radu
 8 konvencija MOR-a proglašeno suštinskim konvencijama:
1. Konvencija o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organizovanje (C.87)
2. Konvencija o pravu na organizovanje i kolektivno pregovaranje (C.98)
3. Konvencija o prisilnom radu (C.29)
4. Konvencija o ukidanju prisilnog rada (C.105)
5. Konvencija o minimalnoj dobi za zasnivanje radnog odnosa (C.138)
6. Konvencija o najgorim oblicima dječijeg rada (C.182)
7. Konvencija o jednakom nagrađivanju (C.100)
8. Konvencija o diskriminaciji u pogledu zapošljavanja i zanimanja (C.111)
Savremeni izazovi pred MOR-om

 Obaveza država članica, čak i onih koje nisu ratificirale 8

suštinskih konvencija, da poštuju, unapređuju i ostvaruju u
dobroj namjeri principe i prava koja su predmet ovih
konvencija, odnosno:
1) Slobodu udruživanja i djelotvorno priznavanje na prava na
kolektivno pregovaranje,
2) Ukidanje svih oblika prisilnog ili prinudnog rada,
3) Djelotvorno ukidanje dječijeg rada,
4) Ukidanje diskriminacije u odnosu na zapošljavanje i
zanimanje
Savremeni izazovi pred MOR-om

 2008 godine MOR je usvojio Deklaraciju o socijalnoj

pravdi u cilju pravedne globalizacije
 Deklaracijom se naglašava potreba da se u centar
ekonomskih i socijalnih politika postave puno i
produktivno zapošljavanje i dostojanstven rad
 Agenda MOR-a o dostojanstvenom radu sadrži četiri
strateška cilja čije se ostvarivanje u državama
članicama putem ove deklaracije nastoji postići
Savremeni izazovi pred MOR-om

 Strateški ciljevi iz agende MOR-a o dostojanstvenom radu su:

1. Unapređenje zapošljavanja stvaranjem održivog institucionalnog i
ekonomskog okruženja
2. Razvijanje i jačanje mjera socijalne zaštite- socijalne sigurnosti i
zaštite rada- koje su održive i prilagođene domaćim okolnostima
3. Promovisanje socijalnog dijaloga i tripartitnosti
4. Poštivanje, unaprijeđenje i realizacija osnovnih principa i prava na
radu, koji su od posebne važnosti, kao i prava i uslova koji to
omogućavaju, a koji su neophodni za punu realizaciju svih
strateških ciljeva
 Obaveze države- članice u odnosu na
usvojene konvencije
1. Dostavlja se svim državama članicama na ratifikaciju,
2. Svaki član se obavezuje da u roku od 12 mjeseci od dana zaključenja
Opće konferencije (najkasnije u roku od 18 mjeseci) podnese
konvenciju na uvid nadležnoj vlasti
3. Članica koja dobije saglasnost za ratifikaciju od nadležne vlasti,
obavještava o ratifikaciji konvencije Generalnog direktora MBR i
poduzima mjere za primjenu usvojene konvencije
4. Ako ne dobije saglasnost, država članica je obavezna u
odgovarajućim periodima podnositi izvještaj Generalnom direktoru
MBR o stanju zakonodavstva i prakse koji su predmet konvencije
5. Svaku ratificiranu konvenciju Generalni direktor dostavlja
Generalnom sekretaru UN radi registriranja saglasno članu102 Povelje
Un
 Primjena konvencija MOR-a

 Opća načela primjene:  Monistički i dualistički sistem

1) Obaveznosti (država članica
je obavezna da stvori uvjete  U BiH: konvencije ratificira
za stvarnu primjenu Predsjedništvo BiH po
konvencijskih normi, bilo dobijanju pristanka od
donošenjem novih normi, bilo strane Parlamentarne
usaglašavanjem postojećih s skupštine BiH
tim normama
 U BiH je trenutno na snazi 69
2) Zaštite minimuma prava Konvencija MOR-a
(implementacija
međunarodnih standarda
rada)
 Kontrola primjene i izvršavanja konvencija
MOR-a

1. Svaka država- članica obavezna je da podnosi MBR

godišnji izvještaj o mjerama poduzetim za primjenu
konvencija koje je prihvatila
2. Prigovor: Profesionalne organizacije radnika ili poslodavaca
protiv države članice, koja nije na zadovoljavajući način
obezbjedila primjenu konvencije koju je prihvatila mohu
uputiti prigovor Administrativnom savjetu. Administrativni
savjet prigovor upućuje nadležnoj vlasti, koja je obavezna
dati obrazloženje
3. Žalba
 Žalba

 Država članica protiv države članice u odnosu na konvenciju koju

je i jedna i druga ratificirala,
 Administrativni savjet obrazuje Komisiju (Anketna komisija) koja ima
zadatak da prouči pokrenuto pitanje i o tome podnese izvještaj,
 Svaki član je obavezan Komisiji staviti na raspolaganje svako
obavještenje koje je relevantno za žalbene razloge,
 U izvještaju pored konstatacija o svim tačkama žalbe Komisija daje i
preporuke,
 Svaka od zainteresiranih država članica (vlast) u roku od tri mjeseca
mora se izjasniti prihvata li ili ne preporuke od strane Komisije
 Ako ne prihvati, može pokrenuti spor pred Međunarodnim sudom
pravde
 Odluka Međunarodnog suda po nekoj žalbi ili pitanju je konačna
Hvala na pažnji!