Professional Documents
Culture Documents
720598.zavrni Rad PDF
720598.zavrni Rad PDF
Ante Grabovac
Zagreb, rujan,2011
TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
STRUČNI STUDIJ GRADITELJSTVA
Ante Grabovac
JMBAG:0246014726
1
SAŽETAK DIPLOMSKOG RADA
U ovom Dilomskom radu ćemo opisati potporne konstrukcije te prikazati način i tijek
izgradnje jednog potpornog zida.
Prikazt ćemo:
· Općenito o Eurokodu
2
SADRŽAJ
1. Uvod 1.
2. Tehnički opis problema 4.
3. Potporne konstrukcije 5.
3.1. Svrha potpornih konstrukcija 5.
3.2. Podjela potpornih konstrukcija 7.
3.3. Dimenzioniranje potpornih zidova 16.
4. Eurokod 21.
4.1. Općenito o Eurokod-u 21.
4.2. Eurokod 7, EN 7, geotehnika u Eurokodu 22.
4.3. Provjera graničnih stanja primjenom parcijalnih koeficijenata 23.
4.4. Istražni radovi prema Eurokodu 7 30.
5. Potporni zid na dionici D – 60, Lovreć - Imotski u mjestu Krivodol – Bašići 31.
5.1. Općenito o ojektu, funkcija i veličina objekta 31.
5.2. Tehnologija izgradnje potpornog zida 32.
5.3. Slike s terena 34.
5.4. Proračun stabilnosti potpornog zida(primjer) 44.
6. Zaključak 55.
7. Literatura 56.
8. Prilozi 57.
3
POPIS SLIKA, TABLICA I PRILOGA
POPIS SLIKA
SLIKA 1.: Masivni betonski zid 8.
SLIKA 2.: Armirano – betonski gravitacijski T i L zidovi 8.
SLIKA 3.: Grabionski zid 9.
SLIKA 4 .: Terramesh sustav 10.
SLIKA 5 .: Maccaferi gabioni 11.
SLIKA 6.: Tipični poprečni presjek čelične talpe s bravicama na oba ruba i prikazom
spajanja susjedne talpe 12.
SLIKA 7.: Ugradnja prve talpe u tlo zabijanjem (u gline i tvrđa tla) ili vibriranjem,
ugradnja druge tlape kojoj brava prve služi kao vodilica 13.
SLIKA 8.: Faze izvedbe armirano-betonske dijafragme u tlu: 1, 2, 3- faze iskopa
neparnih kampada, 4- iskopana kampada, 5- spuštanje armaturnog koša
u iskopanu kampadu, 6 - ulijevanje svježeg betona kroz „kontraktor“ cijev
(radi spriječavanja segregacije agregata u betonu), 7- izlijevani dio buduće
dijafragme, 8- gotova kampada, 9- izvedena stijena u tlu 14.
SLIKA 9.: Štićena armirano betonskom dijafragmom s tri reda sidara 15.
SLIKA 10.: Granično stanje prevrtanja zida oko rubne točke temelja 17.
SLIKA 11.: Nosivost tla ispod stope temelja 18.
SLIKA 12.:Pasivni otpor ispered zida 19.
SLIKA 13.:Moguća granična stanja globalne nestabilnosti tla kod potpornih
konstrukcija 20.
SLIKA 14.:Proračunski pristup 1 (PP1),Kombinacija 1 (lijevo) i Kombinacija 2 (desno), za
granično stanje nosivosti tla ispod temelja potpornog zida (presjek A-A) 28.
SLIKA 15.:Proračunski pristupi 2,PP2 (lijevo),i varijanta 2*,PP2*(desno) za
granično stanje nosivosti tla ispod temelja potpornog zida (presjek A-A)
SLIKA 16.: Proračunski pristup 3, PP3, za granično stanje nosivosti tla ispod temelja
potpornog zida (presjek A-A) 29.
SLIKA 17.: Faze ispitivanja temeljnog tla pri geotehničkom projektiranju, izvođenju i
korištenju konstrukcije 30.
SLIKA 18.: Ostatak starog potpornog zida izvedenog od kamena-suhozid. 34.
SLIKA 19.: Priprema terena za temelje zida – iskop 35.
4
SLIKA 20.: Završen iskop i priprema terena za podložni beton 36.
SLIKA 21.: Izvedba podložnog betona i armiranje temelja 37.
SLIKA 22.: Postavljanje armature zida 38.
SLIKA 23.: Izvedba oplate zida 39.
SLIKA 24,25.: Pogled na lice zida, pozicija procjednica 40.
SLIKA 26.: Vlačna pukotina na zidu nakon izvedbe 41.
SLIKA 27.: Vlačna pukotina 42.
SLIKA 28.: Vlačna pukotina duž cijele visine zida 43.
POPIS TABLICA
TABLICA 1 .: Prikaz veličina za Terramesh sustav 10.
POPIS PRILOGA
PRILOG 1.: Presjek potpornog zida 58.
PRILOG 2.: Nacrt armature potpornog zida 59.
PRILOG 3.: Iskaz armature potpornog zida 60.
PRILOG 4.: Iskaz količine betona potpornog zida 61.
5
1.UVOD
Geotehničko projektiranje
6
Geotehnički podaci i geotehnički istražni radovi
Svaka građevina prenosi svoje opterećenje u tlo ili stijenu, a tlo ili stijena djeluju na
građevinu. Mogućnost preuzimanja opterećenja na građevinu bez ugrožavanja bitnih
zahtjeva koje ta građevina mora zadovoljavati kao i djelovanje koja se iz tla prenose na
građevinu ovise o svojstvima tla i stijene. Ukupnost svih svojstava tla kao i njihov prostorni
i vremenski raspored koji su od utjecaja na zadovoljenje bitnih zahtjeva na građevinu
nazivaju se geotehničkim podacima. Racionalno projektiranje ima za cilj utvrditi, koliko je
to bolje moguće i u kolikoj mjeri ekonomske mogućnosti i koliko raspoloživo vrijeme to
dozvoljava, svojstva tla u mjeri od značenja za planirani građevinski zahvat. Iz tog se
razloga gotovo uvijek provode geotrhnički istražni radovi na svakoj lokaciji budućeg
građevinskog zahvata.
Geotehnički istražni radovi provode se radi prikupljanja podataka o tlu koji su od značenja
za ispunjenje bitnih zahtjeva na građevinu. Oni se provode odgovarajućim postupcima na
terenu i u labaratoriju, ali i pretraživanjem postojećih podataka iz postupnih izvora kao što
su postojeće geološke karte, podaci o susjednim ranije istraženim lokacijama i slično. Svi
se ti podaci razvrstavaju i interpretiraju kako bi se utvrdilo vjerodostojani prvo geološki, a
zatim geotehnički modeli tla.
Geotehnički problemi
Posebni geotehnički problemi:
7
Kako bi se gore navedeni problemi mogli riješiti potreban je velik broj stručnjaka iza raznih
područja kako bi zadovoljili sva ta znanja, stoga geotehnička rješenja se trebaju tražiti u
okvirima timskog rada.
8
2.TEHNIČKI OPIS PROBLEMA
Na prometnici u mjestu Krivodol zbog vrlo lošeg stanja postojećeg potpornog zida došlo je
do njrgovog urušenja, te odrona zemlje ispod ceste. Već postojeći zid je bio izveden od
kamena, ali bez vezivnog materijala - suhozid. Zbog tog urušavanja došlo je do oštećenja
kolnika ceste, pa je promet na tom mjestu bio jako otežan, rizičan, te je bilo potrebno
sanirati postojeći potporni zid i zaustaviti daljnje urušavanje i odron zemlje.
Odron zemlje i urušavanje suhozida treba biti savladan izgradnjom armirano – betonskog
potpornog zida. Oblik zida uvjetovan je karakteristikama tla i opterećenjem koje na njega
djeluje. Napravljeno je geotehničko istraživanje i na osnovu njih utvrđeno je stanje tla na
mjestu gdje će biti izgrađen potporni zid i dat je prijedlog temelja za potporni zid.
Na predviđenom mjestu izveden je strojni iskop materijala za temeljenje zida. Potporni zid
je vertikalan, širine 65 cm na dnu i 50 cm na kruni zida. Postavljen je svojom poleđinom
duž parcele u punoj duljini od cca 28 m. Visina zida iznosi 4 m, dok je širina stope
temelja 3,85 m.
Nivo podzemne vode je duboko, duboko ispod dna temelja potpornog zida, te zid
zaštićujemo samo od procjedne površinske vode. Otjecanje te površinske vode
omogućeno je vodopropusnicama Φ 110 mm. Vodopropusnice su postavljene na 1/3
visine zida, na razmaku svakih 6 m. Svaka vodopropusnica je zaštićena s unutarnje strane
mrežicom i zasipom od šljunka (batudom).
Prostor iza zida se zasipao šljunkom do visine 1/2 zida. Granulacija šljunka iznosi od
32 – 64 mm. Potom se na taj šljunak postavljo geotekstil i onda do vrha tj. do određene
(potrebne, predviđene) visine zasipao se materijal koji je iz iskopa.
9
3. POTPORNE KONSTRUKCIJE ( POTPORNI ZID)
Postoje mnoge vrste potpornih konstrukcija koje mogu biti samostalne ili dio neke
građevine. Potporne konstrukcije obično služe za bočno pridržavanje tla kako god to
izgradnja neke građevine ili uređenje zemljišta zahtjevalo. Ove konstrukcije se koriste za
trajno ili privremeno podupiranje mase zemlje ili drugog materijala kojima nije bilo moguće
osigurati njihov prirodni nagib. Takve konstrukcije se izvode od različitih materijala,
različitih statičkih sustava i za razne namjene. Projektiranjem i izgradnjom potpornih
konstrukcija stvaraju se slobodni prostori za gradnju novih građevinskih objekata kao što
su objekti visokogradnje, prometnice, zatim se postižu osiguranja kod regulacija vodotoka,
osiguranje kosina terena i slično.
POTPORNI ZID: je objekt koji svojim strukturalnim kapacitetom nosi opterećenje tla,
odnosno on je građevina koja služi za svladavanje visinskih razlika na površini terena. On
podupire vertikalne ili strme zasjeke terena ili neki nasuti materijal, pa je površina tog
materijala iza zida na većoj koti nego što je kota ispred zida. U većini slučajeva temelj
potpornog zida je ukopan u tlo. Temelj i temeljna stopa služi za povećanje nalijeganja zida
na temeljno tlo, usmjeravanje rezultante ukupnog opterećenja potpornog zida i za što bolje
učvršćivanje zida u tlu. Temelj je obično horizontalan, a može biti i blago nagnut. Dubina
temelja se ovisno o tipu tla kreće između 80 i 100 cm.
.
Potporni zidovi su sastavni dijelovi raznih građevina, kao što su:
· krila upornjaka mosta
· zaštita predulaza u tunele
· valobrani
· zidovi brodskih prevodnica
· zidovi suhih dokora
· građevine koje se izgrade u zasjecima ili usjecima
· u nožici nasipa i sl.
10
Provjere koje treba provesti kod svakog potpornog zida su:
· prevrtanje potpornih zidova
· provjera stabilnosti na klizanje zida
· provjeru dopuštene nosivosti tla temelja s obzirom na slom tla pod temeljem
· provjeru dopuštenog slijeganja temelja zida
· provjeru unutarnje stabilnosti naprezanjem karakterističkim presjecima i dnu temelja
· procjena stabilnosti na seizmičke sile potresa
11
3.2. Podjela potpornih konstrukcija
Potporne konstrukcije dijelimo u dvije široke skupine čija je jedina razlika u načinu
njihove izgradnje. Osnovna podjela potpornih konstrukcija prema načinu njihove izgradnje
je :
· zasipne potporne konstrukcije (mogu se graditi samo ako tlo na njih ne pritišće)
· ugrađene potporne konstrukcije (grade se u tlu bilo prije ili tijekom iskopa tla ispred
njih)
U zasipne potporne konstrukcije spada masivni potporni ili gravitacijski zid, armirano –
betonski L i T zidovi, razni tipovi montažnih zidova, gabioni i konstrukcije od armiranog tla.
Tipični zasipni zidovi: gravitacijski masivni betonski zid, armirano – betonski T zid,
armirano – betonski L zidovi te zid od gabiona. Za izgradnju ovih zidova potrebno je
osloboditi prostor na kojima se oni mogu nesmetano graditi, da bi se nakon završetka
gradnje prostor iza zida zasipao nekim pogodnim ili priručnim zemljanim materijalom.
Gravitacijski masivni zid najjednostavnija je vrsta zida. Ime je dobio prema uzroku njegove
stabilnosti, a to je težina samog zida. Nekad su se takvi zidovi izvodili i iz kamena ili
opeke, ali danas obično iz nearmiranog betona.
12
SLIKA 1.: Masivni betonski zid
Armirano – betonski T i L zidovi su lakši zidovi i za njih je potrebno mnogo manje betona,
nego za masivni zid. Stabilnost zida se postiže oblikovanjem samog zida kao i težinom tla
koja pritišće stopu u pozadini zida.
13
Posebnu vrstu gravitacijskih zidova čine često korišteni gravitacijski gabionski zidovi. Oni
se izgrađuju slaganjem gabiona, kvadratskih košara, obično dimenzija 1 x 1 x 2 m,
izgrađenih od pletenih mreža pocinčane, a ponekad i plastičnim premazom zaštićene,
čelične žice. Košara se iz pred gotovljenim elemenata slaže na licu mjesta te puni
odgovarajućim lomljenim ili priručnim kamenom. Zid je vrlo pogodan jer osigurava dobro
drenirnje tla iza zida, a njegova podatljivost omogućuje primjenu u tlima nejednolikih
krutosti koja mogu izazivati probleme krutim zidovima. Nepovoljna im je strana što
punjenje kamenom zahtjeva puno ručnog rada koji danas postaje sve skuplji. Upitna
strana ovakvih zidova je i njihova trajnost. Iz tog razloga korištena čelična žica mora biti
što bolje zaštićena kako s vremenom ne bi korodirala, a zid izgubio svoju stabilnost.
14
TERRAMESH sustav - kombinacija gabiona i horizontalno postavljenih mreža (vlačnih
elemenata) za “armiranje tla” To su gabioni čija se donja mreža produžuje kao zatega. Kod
ugradnje takvih gabiona mora se istovremeno sa punjenjem gabiona na čelu zida
zasipavati i mreže zatega.nasipani materijal koji se zasipava na mreže treba kompaktirati
valjanjem ili vibriranjem.
15
MACCAFERI gabioni –je vrsta gabiona kod kojih je košara podijeljena u ćelije pomoću
pregrada koje se nalaze na razmaku od svakih jedan metar. Izgrađuju se u velikom
rasponu standardnih veličina.
2 1 0.5 2
3 1 0.5 3
4 1 0.5 4
1.5 1 1 1
2 1 1 2
3 1 1 3
4 1 1 4
16
Ugrađene potporne konstrukcije
Čelične talpe su posebni dugački i uski čelični elementi izrađeni od valjanog čelika koji su
na svojim rubovima posebno oblikovani kako bi omogućili spajanje niza takvih elemenata
u zidove. Ovi posebno oblikovani rubovi talpi nazivaju se bravice. Prednost čeličnih talpi
posebno dolazi do izražaja pri izvedbi privremenih zaštitnih građevnih jama.
Naime kad se jama konačno izvede, a u njoj buduća građevina, čelične se talpe mogu
izvaditi za kasnije ponovno korištenje. Čelične talpe mogu se varenjem produživati na licu
mjesta pa je moguće izvođenje i vrlo dubokih potpornih konstrukcija. Od talpi se mogu
izvoditi potporne konstrukcije najrazličitijih oblika, svojstava i namjene.
SLIKA 6.: Tipični poprečni presjek čelične talpe s bravama na oba ruba i prikazom
spajanja susjedne talpe
(info.grad.hr/!res/odbfiles/.../szavits-g5_potporne_konstrukcije-radno.pdf)
17
SLIKA 7.: Ugradnja prve talpe u tlo zabijanjem (u gline i tvrđa tla) ili vibriranjem,
ugradnja druge tlape kojoj bravice prve služe kao vodilice
(info.grad.hr/!res/odbfiles/.../szavits-g5_potporne_konstrukcije-radno.pdf)
Ugrađene potporne konstrukcije mogu se izrditi i neposredno u tlu. U tu vrstu spadaju i
sidrene armirano – betonske dijafragme. One se izvode tako da se izvede poseban rov u
kampadama, koji će poslije služiti kao oplata armirano – betonskoj konstrukciji stijene.
Širina rova će uvjetovati debljinu buduće stijene. Uobičajene debljine su od 0,5 do 1,2 m.
Stroj za izvedbu rova ima posebnu grabilicu koja je stabilno vođena kako bi se osigurala
ravnina buduće stijene. Da se rov tijekom izvedbe nebi urušio, iskpo se radi pod isplakom
od betonita. Kod dodataka obično se dodaje visoko plastična glina (bentonit) koji na stjenci
rova stvara tanki slabo propusni sloj. Ova mješavina vode i bentonita s mogućim drugim
dodacima naziva se isplakom.
18
SLIKA 8.: Faze izvedbe armirano-betonske dijafragme u tlu: 1, 2, 3- faze iskopa neparnih
kampada, 4- iskopana kampada, 5- spuštanje armaturnog koša u iskopanu kampadu,
6 - ulijevanje svježeg betona kroz „kontraktor“ cijev (radi spriječavanja segregacije
agregata u betonu), 7- izlijevani dio buduće dijafragme, 8- gotova kampada, 9- izvedena
AB stijena u tlu
(info.grad.hr/!res/odbfiles/.../szavits-g5_potporne_konstrukcije-radno.pdf)
19
Osim armirano – betonskih dijafragmi, kao ugrađena potporna konstrukcija koristi se često
stijena izgrađena od bušenih ili uvrtnih armirano – betonskih pilota. Piloti su štapni
elementi, u ovom slučaju kružnog presjeka, koji se izvode prvo bušenjem okrugle bušotine
promjera budućeg pilota (obično pod zaštitom isplake) zatim se u bušotinu spušta
armaturni koš da bi se iza toga ulijevao tekući beton kontraktor postupkom.
20
3.3. Dimenzioniranje potpornih zidova
Za sve vrste potpornih građevina, ako je to važno, u obzir se moraju uzeti kombinacije
gore navedenih graničnih stanja.
21
PREVRTANJE ZIDA
SLIKA 10.: Granično stanje prevrtanja zida oko rubne točke temelja
(info.grad.hr/!res/odbfiles/.../szavits-g5_potporne_konstrukcije-radno.pdf)
22
NOSIVOST TLA ISPOD STOPE ZIDA I KLIZANJE ZIDA PO STOPI
Opterećenja na poleđini zida, uključivo i trenje između tla i zida, prenosi se na zid. To
opterećenje s drugim opterećenjima na zid prenosi se preko temelja zida ili stope na
temeljno tlo. Projektom zida treba biti osigurano da tlo ispod temelja zida može pouzdano
preuzeti to opterećenje, da ne dođe u stanje sloma. Zato treba provjeravati nosivost tla
ispod temelja zida. To se provjerava na isti način kao i kod svakog drugog plitkog temelja.
Pri tome treba uzeti u obzir da će zona sloma tla u tom slučaju biti usmjerena prema bližoj
površini terena, a to je redovito prema nižem terenu ispred zida. Pri proračunu povoljnog
opterećenja tla ispred zida treba voditi računa da li će sigurno tijekom životnog vijeka zida
to tlo uvijek biti prisutno. Ako to nije sigurno, jer bi se nekim kasnijim građevinskim
radovima ono moglo iz nekog razloga ukloniti, s tim povoljnim opterećenjem ne treba
računati. zida.
Uloga temelja zida je da pouzdano prenese opterećenje zida u temeljno tlo. Pri tome je
nosivost tla samo jedan od dva bitna uvjeta da se to ostvari. Drugi uvjet pravilno
projektiranog temelja zida je da osigura da ne dođe do klizanja između temelja i zida.
Provjera stabilnosti temelja na klizanje provodi se na isti način kao i za svaki drugi plitki
temelj. Ako pouzdanost na to granično stanje nije osigurana, treba preoblikovati temelj.
23
PASIVNI OTPOR ISPRED ZIDA
Prednja strana potpornih konstrukcija često je ukopana. Pomicanjem zida u toj zoni
dolazi obično do povećanja pritisaka čija je granična veličina pasivni otpor tla. Aktiviranje
pasivnog otpora ispred zida sastavni je dio graničnog stanja klizanja temelja po podlozi,
kao i graničnog stanja prevrtanja zida.
Dok je za postizavanje aktivnog tlaka potreban relativno mali pomak zida prema nižem
terenu, za postizavanje pune vrijednosti pasivnog otpora potreban je za oko red veličine
veći pomak, kao što je već ranije prikazano. Zbog toga se pri dimenzioniranju zida obično
pretpostavlja da će se on pomaknuti koliko je potrebno za postizavanje aktivnog tlaka, dok
se za silu pasivnog otpor uzima njegova reducirana vrijednost u iznosu koji slijedi iz
kompatibilnosti s pretpostavljenim pomacima. Pri tome je uobičajeno da se računa s
reduciranom veličinom koeficijenta pasivnog otpora u veličini koeficijenta tlaka mirovanja
uvećanog za jednu trećinu do jednu polovinu razlike koeficijenta pasivnog otpora i
koeficijenta tlaka mirovanja.
24
GLOBALNA STABILNOST
SLIKA 13.: Moguća granična stanja globalne nestabilnosti tla kod potpornih konstrukcija
(info.grad.hr/!res/odbfiles/.../szavits-g5_potporne_konstrukcije-radno.pdf)
25
4. EUROKOD
Eurokodovi traže da svaka građevina tijekom njene izgradnje kao i tijekom njenog
korištenja zadovoljava bitne zahtjeve. Ti su zahtjevi nosivist, uporabivost, otpornost na
požar, trajnost i pouzdanost. Eurokod tretira građevinu kao nešto što ima svoj vijek
trajanja. Taj vijek trajanja je zapravo ekonomska kategorija. S GRAĐEVINOM SE
POSTUPA KAO S PROIZVODOM KOJI NE TRAJE VJEČNO, VEĆ ODREĐENO
UPORABNO VRIJEME.
26
4.2. Eurokod 7, EN 7, geotehnika u Eurokodu
Krajnje granično stanje je stanje sloma ili nestabilnosti građevine u bilo kojem obliku, koje
može ugroziti sigurnost ljudi i/ili samu građevinu.
Granično stanje uporabivosti nastaje kad građevina ne može više služiti predviđenoj svrsi
zbog:
· Prevelikih deformacija, pomaka, progiba i sl., pri čemu se misli i na ometanje rada
strojeva i tehnoloških procesa vezanih uz tu građevinu,
· Vibravija koje ometaju rad ljudi, oštećuju građevinu ili njezine djelove.
27
· Prvi geotehnički razred
U njega su svrstane sve velike i neuobičajene građevine, odnosno vrlo složeni zahvati i
zahvati velikog rizika, te građevine u predjelima s velikom opasnošću od potresa. Za sve
građevine potrebno je provjeriti sve najnepovoljnije mogućnosti projektne okolnosti.
Primjena razreda nije obvezna pa može poslužiti projektantu kao pomoć pri projektiranju.
EQU: gubitak ravnoteže konstrukcije ili tla razmatranog kao kruto tijelo, u kojem čvrstoća
konstruktivnog materijala ili tla značajno ne doprinosi otpornosti (na primjer prevrtanje
gravitacijskog betonskog zida na podlozi od čvrste stijene);
STR: slom ili velika deformacija betonske, metalne, drvene ili zidane konstrukcije ili njenog
elementa, uključivo temelje, pilote, sidra i potporne zidove, u kojima čvrstoća
konstruktivnog materijala bitno pridonosi otpornosti (na primjer slom pri jakom savijanju
armirano-betonske dijafragme, izvijanje pilota u jako mekom tlu, klizanje blokova obalnog
zida na vodoravnim reškama među blokovima, popuštanje čelične šipke geotehničkog
sidra pod vlačnim opterećenjem, propadanje podložne ploče sidra kroz sloj prskanog
betona zaštitne potporne konstrukcije, slom pilota od vodoravnog opterećenja);
28
GEO: slom ili velika deformacija tla pri kojoj čvrstoća tla ili stijene bitno pridonosi otpornosti
(na primjer slom tla ispod temelja, slom tla oko vodoravno opterećenog pilota, veliko
slijeganje pilota, naginjanje potpornog zida, čupanje sidra iz tla, slom i propadanje tla iznad
tunelskog iskopa, klizanje i odron tla, značajno popuštanje oslonca luka mosta, izdizanje i
slom dna građevne jame u mekom tlu);
UPL: gubitak ravnoteže konstrukcije ili tla uslijed uzgona vode ili drugih vertikalnih sila (na
primjer izdizanje lagane podzemne konstrukcije pod pritiskom uzgona podzemne vode,
izdizanje i probijanje slabo propusnog sloja tla na dnu građevne jame od uzgona
podzemne vode u nižem vodonosnom sloju, čupanje temelja dalekovodnog stupa);
HYD: hidrauličko izdizanje (hidraulički slom), interna erozija tla uzrokovana hidrauličkim
gradijentima (na primjer hidraulički slom u pjeskovitom dnu građevne jame uslijed
vertikalnog strujanja vode prema dnu jame, interna erozija pjeskovitog tla od strujanja
vode u nasipu i stvaranje erozijskih kanala).
Oznake EQU, STR, GEO, UPL i HYD dolaze od engleskih riječi equilibrium (ravnoteža),
structural (kostrukcijski), geotechnical (geotehnički), uplift (uzgon) i hydraulic (hidraulički).
29
TABLICA 3.: Provjera stabilnosti za 5 graničnih stanja nosivosti metodom parcijalnih
koeficijenata (Eurokod, Ivšić 2006)
30
TABLICA 4.: Granično stanje STR i GEO: parcijalni koeficijenti za djelovanja i učinke
djelovanja (za oznake A1 i A2) (Eurokod, Ivšić 2006)
TABLICA 5.: Granično stanje STR i GEO: parcijalni koeficijenti za parametre tla
(za oznake M1, M2) (Eurokod, Ivšić 2006)
31
TABLICA 6.: Granično stanje STR i GEO: parcijalni koeficijenti za otpornosti
( za oznake R1, R2, R3 i R4 ) (Eurokod, Ivšić 2006)
32
SLIKA 14.: Proračunski pristup 1 (PP1), Kombinacija 1 (lijevo) i Kombinacija 2 (desno), za
granično stanje nosivosti tla ispod temelja potpornog zida (presjek A-A)
(Eurokod, Ivšić 2006)
SLIKA 15.: Proračunski pristupi 2, PP2 (lijevo), i varijanta 2*, PP2* (desno) za granično
stanje nosivosti tla ispod temelja potpornog zida (presjek A-A) (Eurokod, Ivšić 2006)
33
SLIKA 16.: Proračunski pristup 3, PP3, za granično stanje nosivosti tla ispod temelja
potpornog zida (presjek A-A) (Eurokod, Ivšić 2006)
34
4.4. Istražni radovi prema Eurokodu 7
SLIKA 17.: Faze ispitivanja temeljnog tla pri geotehničkom projektiranju, izvođenju i
korištenju konstrukcije (Eurokod, Ivšić 2006)
Cilj geotehničkih istražnih radova je da prikupi podatke o temeljnom tlu, podzemnoj vodi i
drugim relevantnim podacima o lokaciji potrebnim za projektiranje, izgradnju i korištenje
otporne, stabilne, uporabive i trajne konstrukcije. Ti podaci se mogu prikupljati postupno,
ali tako da pravodobno budu dostupni oni relevantni za pojedinu fazu projektiranja ili
gradnju.
35
5. POTPORNI ZID NA DIONICI D – 60, LOVREĆ – IMOTSKI U MJESTU
KRIVODOL - BAŠIĆI
Potporni zid
Vodopropusni sustav
Zasip
36
5.2. Tehnologija izgradnje potpornog zida
Nakon što je nadzorni inženjer geodezije snimio teren obavljeno je planiranje terena
(ručno) te je izvedeno zbijanje podloge. Zbijanje se izvodilo vibro valjkom. Nakon što je
podloga bila pripremljena slijedio je dovoz betona mikserom i betonirao se podložni beton,
klase C12/15. Nakon betoniranog podložnog betona slijedilo je postavljanje armature
temeljne stope prema planu, jer je armatura napravljena strojno po pozicijama u
armiračnici. Pregledavši postavljenu i povezanu armaturu od strane nadzornog inženjera
dozvoljava se postavljanje oplate i daljnje betoniranje. Betoniranje se vršilo beton
pumpom.Nakon što je izvedeno betoniranje temeljne stope potpornog zida slijedio je
geodetski snimak i iskolčenje novih segmenata. Transport betona obavljen je beton –
mikserima. Kod ugradnje betona koristio se perivibrator
Nakon izvedbe armirano – betonskih radova, pristupilo se izvedbi završnih radova Pod
ovim radovima izvedeno je uređenje površine terena ispred zida, te je prometnica vraćena
u tzv. Prvobitno stanje. Isto tako očistila se radna površina i prilazni put, te se odvezao
višak materijala iz iskopa.
37
NAPOMENA :
Betoniranje:
· podložni beton C 12/15
· temelj C 25/30
· zid C 25/30
Armatura:
· Izrađena strojno po pozicijama u armiračnici
· Šipkasta armatura B500B
· Mrežasta armatura B500A
Prilazni put:
· Zbog nemogućnosti izgradnje prilaznog puta promet na cesti se odvijao u jednoj
traci prometnice, a druga traka se koristila kao kao prilazni put. Promet na cesti se
regulirao semaforima. Osim prilazećeg puta traka se koristila kao i deponij za
armaturu i oplatu, te kao radni prostor.
38
5.3. Slike s terena
39
SLIKA 19.: Priprema terena za temelje zida - iskop
40
SLIKA 20.: Završen iskop i priprema terena za podložni beton
41
SLIKA 21.: Izvedba podložnog betona i armiranje temelja
42
SLIKA 22.: Postavljanje armature zida
43
SLIKA 23.: Izvedba oplate zida
44
SLIKA 24,25.: Pogled na lice zida, pozicija vodopropusnica
45
SLIKA 26.: Vlačna pukotina u zidu nakon izvedbe
46
SLIKA 27.: Vlačna pukotina
47
SLIKA 28.: Vlačna pukotina duž cijele visine zida
Uvijek kod gradnje objekata dolazi do neplaniranih radnji, tj. problema. Kod gradnje ovog
potpornog zida došlo je do vlačnog puknuća zida.
Do puknuća zida je došlo zbog slijeganja koje je nastalo nakon izvedenog dijela zida.
Uzrok slijeganja je podloga na kojoj je bio temelj zida. Jedan dio podloge je bio u stijeni, a
drugi u zemljanom materijalu. Nakon što je zid izveden nastalo je slijeganje i oštećenje
zida.
48
5.4. Proračun stabilnosti potpornog zida - primjer
Visina zida H= 4 m
Debljina zida B= 0,65 m
Dužina stope iza zida C= 2,25 m
Dužina stope ispred zida A= 0,95 m
Debljina stope D= 0,4 m
Ukupna dužina stope L= 3,85 m
Jedinična težina ɣ = 20 kN/m³
Kut trenja Φ = 34º
Kohezija c = 2 kN/m²
Nagib zasipa prema horizontali ɯ=2º
Trenje između zida i tla 2/3 Φ δ = 23 º
Nagib zida α=2º
Površinsko opte. na prometnici p = 16,67 kN/m²
49
Određivanje koeficijenta aktivnog tlaka
cos 2 (j - a )
cos 2 a × cos(a + d )
ka = 2
é sin(j + d ) × sin(j - v ) ù
ê1 + ú
ë cos(a + d ) × cos(a - v ) û
cos 2 (34 - 2)
cos 2 (2) × cos(2 + 23)
ka = 2
é sin( 34 + 23) × sin( 34 - 2) ù
ê1 + ú
ë cos(2 + 23) × cos(2 - 2) û
k a = 0,48
s v ,( 0, 0) = 16,67kPa
u ( 0, 0) = 0kPa
s v ' (0, 0) = 16,67 kPa
50
Određivanje sile aktivnog tlaka
H
rE A = 4,4 / 3 = 1,47 m
V
rE A = (0,95 + 0,65 + 0,015) + 1,47 × tg (2) = 1,67m
51
Određivanje vlastite težine zida
Površine:
P1 = 3,85 × 0, 4 = 1,54m 2
0,30 × 4
P2 = = 0,6m 2
2
P3 = 0,35 × 4 = 1, 40m 2
0,15 × 4
P4 = = 0,3m 2
2
P = 3,84m 2
52
Wzida = P × g B = 3,84 × 24 = 92,16kN / m'
P1 × r1 + P2 × r2 + P3 × r3
rW = =
P
1,54 × 1,93 + 0,6 × 1,12 + 1,40 × 1, 43 + 0,30 × 1,67
=
3,84
rW = 1,59m
2,25
rWkonzole = 0,95 + 0,65 + = 2,73m
2
t f N × tgj + c × l
FS = =
t T
T = Shoriz. = E AH = 115,94kN
N = Svert. = W zida + Wkonzole + E AV = 92,16 + 180 + 44,50 = 316,66kN
316,66 × tg 34 + 2 × 3,85
FS = = 1,91 > 1,5
115,94
SM prevrt . E AH × rE H
A
53
Proračun za ne drenirano stanje
Piezometarska linija na ½ H
Visina zida H= 4 m
Debljina zida B= 0,4 m
Dužina stope iza zida C= 2,25 m
Dužina stope ispred zida A= 0,95 m
Debljina stope D= 0,65 m
Ukupna dužina stope L= 3,85 m
Jedinična težina ɣ = 20 kN/m³
Kut trenja Φ = 34º
Kohezija c = 2 kN/m²
Nagib zasipa prema horizontali ɯ=2º
Trenje između zida i tla 2/3 Φ δ = 23 º
Nagib zida α=2º
Površinsko opte. Na prometnici p = 16,67 kN/m²
54
Određivanje koeficijenta aktivnog tlaka
cos 2 (j - a )
cos 2 a × cos(a + d )
ka = 2
é sin(j + d ) × sin(j - v ) ù
ê1 + ú
ë cos(a + d ) × cos(a - v ) û
cos 2 (34 - 2)
cos 2 (2) × cos(2 + 23)
ka = 2
é sin( 34 + 23) × sin( 34 - 2) ù
ê1 + ú
ë cos(2 + 23) × cos(2 - 2) û
k a = 0,48
s v ,( 0, 0) = 16,67kPa
u ( 0, 0) = 0kPa
s v ' (0, 0) = 16,67 kPa
55
Određivanje sile aktivnog tlaka
s AH
56
Određivanje sile koja djeluje na zid i njezinog položaja
åM = 0
35,81 × 0,73 + 57,94 × 1,1 + 23,22 × 2,93 + 11,5 × 3,3 = 128,48 × rEaH
rEHA = 1,53m
V
rE A = (0,95 + 0,65 + 0,015) + 1,53 × tg (2) = 1,67 m
57
Određivanje vlastite težine zida
Površine:
P1 = 3,85 × 0, 4 = 1,54m 2
0,30 × 4
P2 = = 0,6m 2
2
P3 = 0,35 × 4 = 1, 40m 2
0,15 × 4
P4 = = 0,3m 2
2
P = 3,84m 2
58
Wzida = P × g B = 3,84 × 24 = 92,16kN / m'
P1 × r1 + P2 × r2 + P3 × r3
rW = =
P
1,54 × 1,93 + 0,6 × 1,12 + 1,40 × 1, 43 + 0,30 × 1,67
=
3,84
rW = 1,59m
2,25
rW = 0,95 + 0,65 + = 2,73m
2
t f N × tgj + c × l
FS = =
t T
T = Shoriz. = E AH = 128,48kN
N = Svert. = W zida + Wkonzole + E AV = 92,16 + 135 + 49,31 = 276, 47kN
276, 47 × tg 34 + 2 × 3,85
FS = = 1,51 > 1,5
128,48
SM prevrt . E AH × rE H
A
59
6. ZAKLJUČAK
- U posljednje vrijeme sve širu primjenu imaju armirno – betonski potporni zidovi u
izgradnji građevinsko – geotehničkih objekata u odnosu na druge vrste potpornih zidova.
Uspješno se primjenjuju kod prometnica i drugih geotehničkih objekata. Primjena im je
sve šira zbog jednostavnosti izvedbe i vijeka trajanja.
- Iz svega ovog može se još zaključiti da se potporni zidovi mogu izvoditi tamo
gdje su potrebni, ali treba paziti na karakteristike tla i opterećenja. Isto tako treba se
prilagoditi zahtjevima investitora i uvjetima tehnologije građenja.
60
7. LITERATURA
5. graditeljstvo.tvz.hr/php/skini_repoz.php?id=16121&id1=31&id2=4
8. Potporne konstrukcije...
info.grad.hr/!res/odbfiles/.../szavits-g5_potporne_konstrukcije-radno.pdf
61
8. PRILOZI
62
63
64
65
66