EKONOMSKI FAKULTET

UNIVERZITET U SARAJEVU

PROMJENA DRUŠTVENOG POLOŽAJA I LIDERSKIH ULOGA ŽENA KROZ

HISTORIJU, KAO POSLJEDICA GLOBALIZACIJE
Master studij
Menadžment i organizacija

Predmet: Menadžment u globalnom okruženju

Studentice: Mentor:
Ajla Avdagić (4593) Doc. Dr. Amra Kožo

Sarajevo, Januar, 2019

ABSTRAKT:

U ne tako dalekoj prošlosti, žene su bile zadužene za rađanje, brigu o djeci i vođenje
domaćinstva. Međutim, žene u 21. stoljeću, odlučuju se boriti i zauzeti svoje mjesto u svijetu, te
osvjestiti kompletno društvo, kako bi se na njih gledalo jednako kao i na muškarce. Svojom
sposobnošću i vrijednošću se ističu i u poslovnom svijetu. Ženama se u današnje vrijeme, sve više
ukazuju prilike za isticanje u poslovnom svijetu i to na vrlo visokim pozicijama, zahvaljujući njihovom
emotivnom pristupu i načinu vođenja. Uključivanje žena u poslovni svijet, itekako je doprinijeo
razvoju zemalja, povećanju profita u kompanijama, produktivnosti i postizanju boljih rezultata. Ovim
radom ćemo prikazati faze promjene društvenog položaja žena, kao i kroz primjere žena koje su
ostvarile liderske položaje na globalnom nivou. Cilj rada je dokazati da žene, zahvaljujući procesu i
utjecaju globalizacije, posjeduju liderske vještine baš kao i muškarci. Takođe, cilj je dokazati na
primjerima žena liderki, koje su kroz svoje karakteristike, upornost i istrajnost u ciljevima, da je
fenomen staklenog plafona, zaista samo fenomen.

Ključne riječi: globalizacija, liderstvo, menadžment, uloga žene kroz historiju

2
SADRŽAJ

ABSTRAKT:............................................................................................................................................2

UVOD.......................................................................................................................................................4

PREDMET, PROBLEM i CILJ RADA....................................................................................................5

POJAM I UTJECAJ GLOBALIZACIJE..................................................................................................6

POJAM LIDERSTVA, LIDERA I OSOBINA LIDERA.........................................................................6

STILOVI LIDERSTVA............................................................................................................................9

ŽENE I NJIHOVA ULOGA KROZ HISTORIJU..................................................................................10

ŽENE I LIDERSTVO.............................................................................................................................13

FENOMEN „STAKLENI PLAFON“.....................................................................................................13

“ŽENSKI” vs “MUŠKI” STIL VOĐENJA............................................................................................14

ANALIZA ŽENA LIDERA 21. STOLJEĆA.........................................................................................15

ZAKLJUČAK.........................................................................................................................................19

LITERATURA........................................................................................................................................20

3
UVOD

Svjedoci smo da je globalizacija prisutna u svakom segmentu života. Ona u velikoj mjeri utječe
i na procese vođenja, odnosno liderstva u svim sferama čovjekovog života. Proces liderstva ili vodstva,
počinje još od malih nogu i to u porodici. Slijedimo svoje roditelje i koračamo putem kojim nas oni
vode. U određenoj životnoj fazi, slijedimo osobe sa kojima dijelimo mišljenje, stavove i krećemo se
putem ostvarivanja zajedničkih ciljeva. Osobine, način razmišljanja, ideje i pristup u vođenju, navode
nas da nekoga slijedimo.
U poslovnom svijetu, ljudi često misle da prate lidera, a ustvari oni rade na izvršavanju zadataka koje
im odredi menadžer. Međutim, lider i menadžer su pojmovi koji se razlikuju. Baš kao što se menadžeri
razlikuju od lidera, tako se uloge žena razlikuju od muškaraca. Uloga žena kroz socijalni i društveni
život se u sadašnjosti bitno razlikuje od uloge žena u prošlosti.
PREDMET, PROBLEM i CILJ RADA

Predmet rada su liderske uloge žena, kako bi se njima ukazalo na važnost i ulogu žena u današnjem
svijetu i liderstvu, kao posljedicom globalizacije.

Problem rada je analiza i promjena uloga žena kroz historiju. Također, problem rada se odnosi na
utjecaj i ulogu žena u savremenom svijetu, načinu njihovog vođenja i karakteristika koje one
posjeduju, a razlikuju se od muškaraca i njihovog načina vođenja.

Cilj rada je objasniti i prikazati način djelovanja žena u globalnom svijetu.

5
POJAM I UTJECAJ GLOBALIZACIJE

Pojam globalizacija je nastao od riječi “global”, što znači ukupno ili sveobuhvatno. Proces
globalizacije prisutan je u ljudskom životu, znatno duže od samog pojma globalizacije. Već sa prvim
oblicima razmjene robe, usluga i kulturnih običaja, ljudi su potaknuli i pokrenuli proces globalizacije.
Iako je aktualizacija globalizacije počela u 19. stoljeću (kada je počela prvobitna akumulacija
kapitala), process je nastao mnogo ranije, tačnije 3000. godine prije nove ere, kada se u Mezopotamiji
pojavio uvoz sirovina. Globalizacija je dobila na značaju po završetku Drugog svjetskog rata (20.
stoljeće) i od tada se taj proces odvija velikom brzinom. Proces globalizacije je prisutan u
svakodnevnom životu: pojava novih tehnologija, ubrzan razvoj interneta, tokovi robe, usluga i novca i
slično.“Globalizacija proces u kojem svaki događaj, odluka ili aktivnost na jednom kraju svijeta imaju
(ili mogu imati) značajne posljedice za individue ili zajednice na drugom kraju svijeta. “(A.,
McGrew,1997.) Proces globalizacije je vrlo dinamičan i svakodnevno se dešavaju različlite promjene
koje utječu na cijeli svijet jednako. Prema tome, “Globalizacija podrazumijeva socijalni proces koji
teži sveobuhvatnosti i jedinstvenosti svijeta” (TUREK, 1999.).
Zbog svog utjecaja, globalizacija je dovela svijet u položaj “smanjivanja”, što je pojednostavvlljeno
kroz pojam “Globalno selo”.1
“Globalizacija se kao ideja odnosi na "smanjivanje" svijeta, ali i na jačanje svijesti o svijetu kao
cjelini.” (ROBERTSON, cit. u MILARDOVIĆ, 1999.).

POJAM LIDERSTVA, LIDERA I OSOBINA LIDERA

Liderstvo ili vodstvo je najvažnija funkcija menadžmenta. Pod tim pojmom se podrazumijeva:
vođenje ljudi, utjecaj na ljude, motivacija, nejednak raspodjelu moći između lidera i članova grupe, te
sposobnost da se na različite načine koriste razni oblici moći, kako bi se utjecalo na ponašanje članova
grupe, a sve to radi postizanja određenih ciljeva.2
Vođenje (leadership) za različite autore ima različito značenje, te zbog toga i postoje mnogobrojne
teorije o pojmu vođenja. Liderstvo je složen organizacioni, ali i socijalno - psihološki proces koji se
realizuje kroz višestruke interakcije lidera i njegovih sljedbenika, u kojima lider pretežno formira i

1
Globalno selo (engl. Global Village) je fraza koji se koristi u medijima, a koju je prvi upotrijebio Marshall McLuhan
1960. u spisu Izvještaj o projektu i razumijevanju medija, koja se provlačila i kroz cijelu njegovu knjigu „Gutenbergova
galaksija“ 1962. (eng. The Gutenberg Galaxy: The Making of Typographic Man) i još ju je podrobnije opisao u svojoj
zadnjoj knjizi The Global Village. Ovaj izraz se odnosi na moderni svijet, koji je kroz računalne mreže tako dobro povezan
da je u stvari postao „selo“. - https://hr.wikipedia.org/wiki/Globalno_selo
2
Sadžak M., & Rađo I., (2009). Globalno liderstvo. Sarajevo : Fakultet sporta i tjelesnog odgoja
6
modifikuje postupke ili stavove sljedbenika. Međutim ova dinamična interakcija se odvija u dva
smjera. Od vođe ka njegovim sljedbenicima i obratno. Sljedbenici također aktivno učestvuju u
formiranju stavova i mišljenja lidera. Liderstvo je aktivnost koja je orijentisana prema postizanju
postavljenih ciljeva, vođenju grupe ili organizacije. Lideri su koncentrisani na promjenu onih
aktivnosti ili stavova saradnika koji su povezani sa odabranim ciljevima, a da pri tome ne utiču na
stavove koje se ne odnose na konkretan zadatak. Lideri svojim znanjem i vizijom, daju sljedbenicima
smisao i pravac, radeći na izgradnji međusobnog povjerenja i osećaja optimizma među sljedbenicima.
Suština liderstva čini oslanjanje na pozitivan odnos i uzajamna osjećanja između lidera i sljedbenika,
odnosno, sljedbenici prihvataju utjecaj lidera zato što ga vole i poštuju, dive mu se i identifikuju se sa
njime, a ne zbog položaja iz koga proizilazi zvaničan autoritet.
Suština vođenja je slijeđenje, odnosno, spremnost ljudi da slijede je ono što neku osobu čini vođom.
Ljudi slijede one koji osiguravaju sredstva za ostvarenje njihovih vlastitih želja i potreba. Vođenje je
usko povezano sa motivacijom. Razumijevanjem motivacije može se bolje procijeniti što ljudi žele i
zašto se ponašaju na način na koji se ponašaju. Također, vođe ne samo da reagiraju na motivaciju
podređenih već je mogu potaknuti ili suzbiti pomoću organizacijske klime koju stvaraju.

Osobine lidera
Uprkos velikom broju istraživanja koja su urađena kako bi se napravila komparacija osobina
uspješnih lidera, nisu se dobili relevantni rezultati koji mogu odrediti ključne karakteristike svakog
lidera. Ne postoje dvije različite individue koje posjeduju istu kombinaciju poželjnih osobina, već se
osobine međusobno dopunjuju, čineći dobitnu kombinaciju, koja omogućava pojedincu da postane
dobar lider. Na osnovu literature, u ovom radu ćemo pokušati predstaviti neke od najzastupljenijih
karakteristika koje posjeduje većina lidera.
1. Karakter - predstavlja jednu od suština razvoja ne samo lidera, već i svih ljudskih bića.
2. Harizma - jer je sposobnost privlačenja drugih ljudi jedna od osnova liderstva.
3. Samopouzdanje - budući da lider mora imati osećaj sigurnosti u sopstvene vrijednosti. Lideri
bez samopouzdanja mogu negativno uticati na ljude i organizacije koje vode.
4. Želja i pobjednički duh - želja za uspjehom predstavlja prvu i osnovnu karakteristiku uspješnih
lidera, jer se oni moraju posvetiti svojoj ulozi koja se ogleda u usmjeravanju sljedbenika ka
postizanju ciljeva.
5. Posvećenost cilju - predanost inspiriše i privlači druge ljude, ljudi ne slijede ljude koji nisu
posvećeni svom cilju.
6. Komunikativnost - komunikacijske sposobnosti su od suštinskog značaja za efikasno liderstvo,
7
 jer lider jedino putem komunikacije može da navede druge da ga slijed
7. Inicijativa - lideri uvijek moraju tragati za novim mogućnostima i da u svakom trenutku biti
spremni da preuzmu inicijativu.
8. Povjerenje – lider mora biti osoba kojoj se vjeruje, ali i osoba koja vjeruje drugim
9. Odgovornost – lideri dobijaju određena ovlašćenja i povjerenje koja im daju podređeni i
samim tim oni moraju i prihvatiti odgovornost da se sprovedu odgovarajuće aktivnosti kako bi
se ostvario određeni cilj.
10. Inteligencija - kao karakteristika uspješnog vođe, je usko povezana sa vodstvom. Verbalne
sposobnosti čini osobu boljim vođom, ali vođe koje imaju nadprosječno izražene verbalne
sposobnosti, nerijetko mogu imati problem sa sljedbenicima. Razlog tome je što sljedbenici u
takvim situacijama ne mogu prihvatiti i odreagovati na nadprosječne (ponekad i nerealne)
ciljeve.
11. Samopouzdanje - osobina koja osobi pomaže da bude vođa i omogućava mu da bude siguran u
svoje pokušaje utjecanja i da su ti utjecaji prikladni i ispravni.
12. Odlučnost - je želja za obavljanjem posla i pokretanje inicijative, ustrajnosti, dominantnosti i
želje. Odlučnost uključuje pokazivanje dominantnosti u situacijama kada je potrebno
usmjeravati sljedbenike.
13. Poštenje - je proizvod iskrenosti. Iskrene i poštene vođe, kod svojih sljedbenika zavređuju
povjerenje i može im se vjerovati da će svoje riječi pretvoriti u djela. Poštenje i iskrenost vođu
čini uvjerljivijim.
14. Društvenost – je sklonost vođe traženju ugodnih i povoljnih društvenih odnosa. Društvene vođe
prijateljski su nastrojeni, otvoreni, uljudni, taktični i diplomatični. Imaju razvijene međuljudske
vještine i stvaraju saradnju sa svojim sljedbenicima.
15. Strast prema poslu – lidera odvaja od drugih. Daje mu motivaciju i određenu dozu entuzijazma
da svoju viziju realizuje kroz ciljeve.
16. Upornost – je osobina (vrlina) uspješnih ljudi. Nije bitno koliko se puta desio pad, bitno je
ustati i iznova pokušati ostvariti cilj.
17. Spremnost na rizik – lider u svakom trenutku mora biti svjestan situacije u kojoj se nalazi i biti
spreman na svaki rizik. Dobar lider će prepoznati i biti spreman na rizik, ukoliko su njegovi
ciljevi realni.3

3
Northouse, P. G. (2010.) Vodstvo, teorija i praksa, Zagreb, Mate
8
 Pored svih pozitivnih osobina koje posjeduju uspješni lideri, također ih odlikuje proaktivno
ponašanje koje podrazumijeva preuzimanje odgovornosti za vlastiti život i vlastite postupke. Sposobni
su da vizualizuju budućnost i da predvide trendove, posjedujući jasnu viziju onoga što žele i načina na
koji to mogu da postignu. Oni žive i rade u skladu sa svojim uvjerenjima, principima i fundametalnim
vrijednostima i motivišu svoje saradnike.

STILOVI LIDERSTVA

Stil je način ponašanja i djelovanje lidera/vođe. To podrazumijeva njegov odnos prema

saradnicima ili njegovim podređenim. Kako će se lider ponašati i djelovati, ovisi o njegovim
karakteristikama ili osobinama.
U današnjem svijetu, prepoznaju se tri osnovna stila liderstva koje je definisao Kurt Levin (Lewin,
1957) .

1. Autokratski stil liderstva - Ovaj stil podrazumijeva da lider sam donosi odluke. Vrlo često
nastupa sa pozicije „sile“ i koristi prinudu i formalni autoritet. Autokratski stil je takav stil vođenja
gdje je sva vlast koncentrisana i u rukama jedne osobe, koja ima neograničenu moć u odlučivanju.
Autokratski stil rukovođenja karakteriše vođu, koji sve aktivnosti planira sam i donosi sve
poslovne odluke. Vođa ili lider, zapovijeda primjenjujući kazne i nagrade. Za ovaj su stil
karakteristične jednosmjerne veze. Zadaci, odnosno nalozi, idu od vođe ka podređenima. Oni koji
zagovaraju ovakav stil vođenja, smatraju da je njihova dobra strana što vođa ima takav položaj koji
mu povećava moć, a time i u većoj mjeri može utjecati na izvršavanje zadataka pa i na
proizvodnost i profitabilnost. Prednost ovog stila je obično stalna komunikacija sa zaposlenima i
brzo izvršavanje radnih zadataka. Ovaj stil je uglavnom nefleksibilan.

2. Demokratski stil liderstva - za razliku od autokratskog stila vođenja, demokratski stil omogućava
otvorenost u saradnji između lidera i podređenih. Odnosno i podređeni su uključeni u proces
donošenja odluka. Zaposlenici ustvari nisu podređeni, jer se vođa sa njima konsultuje, oni
učestvuju, odnosno participiraju u donošenju odluka. Demokratski stil rukovođenja karakteriše
vođu koji većinu aktivnosti planira sa timom i zajedno donose poslovne odluke. U svom radu
demokratski rukovoditelj potiče kreativnost i inovativnost zaposlenika tj. čanova tima.
Komunikacija se odvija u oba smijera, od vođe ka zaposlenicima i obratno. Karakteristike
9
 pomenutog su: participacija zaposlenih, delegiranje, konsultacije, podijeljenost suvereniteta,
neegocentričnost i koordiniranje akcija.

3. Liberalni stil liderstva - liberalni stil vođenja podrazumijeva uključenost zaposlenih u punom
kapacitetu. Na taj način se uspostavlja relacija međusobnog povjerenje i tako se među
zaposlenima stvara osjećaj pripadnosti i slobode u procesu donošenja ideja, prijedloga i na
poslijetku odluka. Vođa "odriješenih ruku" koristi svoju moć, u vrlo maloj mjeri dajući
podređenima visok stepen neovisnosti u njihovim postupcima. Ovakve vođe dopuštaju
podređenima da postave svoje vlastite ciljeve i odrede sredstva za njihovo ostvarenje. Zaposlenima
je prepušteno samostalno određivanje ciljeve i određivanje sredstva za njihovo postizavanje, a
uloga vođe se svodi na pomaganje, jer je on u ovom stilu prvi među jednakima.

ŽENE I NJIHOVA ULOGA KROZ HISTORIJU

Historija čovječanstva počinje sa ženom. Položaj žena se od nastanka pa sve do danas,

drastično mijenjao.

U starom vijeku, žene i muškarci nisu imali jednaka prava. Žene su često bile u nezavidnoj
poziciji, smatrane su manje vrijednim od muškaraca, kretanje im je bilo ograničeno i bile su
upotpunosti ovisne o muškom spolu. Žene su bile isključene iz javnog života i nisu imale pravo na
samostalno odlučivanje i donošenje odluka. Ukoliko bi nešto uradile „pogrešno“, bile bi odbačene.
Međutim, i u starom vijeku su postojale žene koje su vodile raskošan i lagodan život, zahvaljujući
nedostatku muških nasljednika ili u slučaju bezvlašća. To su bile žene vladarice i zahvaljujući njima
razvijala se kultura i umjetnost, što je doprinosilo razvoju carstva i države. Najpoznatije vladarice iz
tog doba su Kleopatra i Nefretiti. Ženama je također bilo zabranjeno obrazovanje. Djevojke su
obavljale kućanske poslove, brinule se o ukućanima i spremale za udaju i brigu o porodici. Siromašne
žene su bile prisiljene raditi na poljima i tržnicama. One se nisu mogle nazivati vlastitim imenima u
javnosti, već su nazivane nečijim suprugama. Ipak, krajem starog vijeka je došlo do poboljšanja
položaja žena. Stekle su poslovnu sposobnost, mogle su biti vlasnice i sudjelovati u vjerskim i drugim
svečanostima.

Kroz cijeli srednji vijek položaj žena je jako loš. Žena je bila majka, supruga i u vlasništvu oca

10
ili muža. U srednjem vijeku, veliku ulogu ima religija koja ženu stavlja u podređen položaj. Žene su
morale biti čedne, skromne i podlušne, baš kao što su bile žene iz religije (npr. Djevica Marija). Žene
nisu imale pravo glasa, a kada ne bi taj zakon poštovale, bile su kažnjavane. U skladu s tim, žene su
podređene muškarcima u svakom smislu, ne mogu izabrati muža, nemaju pravo na obrazovanje,
nemaju nikakva prava, njihova uloga je briga oko kuće i djece. Udavale su se vrlo mlade u dobi od 13
do 16 godina, za znatno starije muškarce, često su ostajale udovice jer je određen broj muškaraca
odlazio u rat iz kojeg se nije vratio. Rađanjem muških potomaka rasla je uloga i važnost žene u
obitelji. Djevojčice su ostajale u kućama kako bi učile o kućanskim poslovima i pripremale se za brak.
Nije bilo dozvoljeno sklapanje braka između različitih društvenih staleža. Baš kao i su starom vijeku,
žene vladarice i redovnice su se mogle kretati u javnosti, preuzimati odgovornost i pokretati promjene.
Redovnice su bile poslovne žene, doktorice, učiteljice i upravljale su različitim vrstama djelatnosti.
Otkrićem Amerike, u novom vijeku započinje naseljavanje Evropljana na novi kontinent. Muškarci se
nisu sami znali brinuti za stoku, praviti hranu i brinuti o sebi, te je radi toga došlo do slanja djevojaka u
tzv. Novi svijet. Tada je počelo otvaranje organizacija koje su se bavile traženjem i slanjem djevojaka.
Zbog velikih geografskih otkrića, razvoja trgovine, industrije i kapitalizma – globalizacije, dešavaju se
velike promjene u životu žena. U ovom vijeku, desila su se tri jako bitna velika događaja koja su
donijela promjene: Industrijska revolucija, Francuska revolucija i Sufražetski pokret. Industrijska
revolucija je imala negativan utjecaj na život žena. Morale su raditi i u domaćinstvu i u tvornici, rad u
nehumanim uslovima, manje su bile plaćene od muškaraca i češće su imale zdravstvene probleme. A
pored svega toka, svakodnevno su se suočavale sa omalovažavanjem i diskriminacijom, pa čak nekada
i fizičkim kažnjavanjem i seksualnim napastvovanjem od strane svojih nadređenih. One su svoje
slobodno vrijeme provodile vodeći brigu o domaćinstvu i djeci, dok su muškarci boravili u
gostionicama.
Za razliku od Insustrijske revolucije, Francuska revolucija je predstavljala početak borbe žena za pravo
glasa. Žene i djevojke iz Pariza, su činile veliki dio snaga koja je 1789. pokrenula revoluciju zbog
gladi u gradu. Krenule su u pohod na dvorac Versailles, u kojem se nalazila kraljevska porodica, a na
putu do tamo su pljačkale trgovine i gostionice. Također, su učestvovale i u napadu na tvrđavu
Bastillu. Iako to nije bilo prvo aktivno učestvovanje žena u revoluciji (Amerikanke u ratu za
nezavisnost zauzimaju ulogu) tada je prvi put javno izrečeno da i žene moraju dobiti određena prava.
1971. godine. glumica i književnica, Olympe de Gouges je objavila Deklaraciju o pravima žena.
Deklaracija počinje rečenicom: ”Sva ženska bića rađaju se slobodna i jednaka muškarcima u
dostojanstvu i pravima ..” Ona se zalaže za pravo na obrazovanje i politička prava, jer smatra da

11
neobrazovanost žena, muškarcima pruža opravdanje da im uskrate politička prava i veće plate. U ovo
vrijeme se nije moglo zamisliti da žene na bilo koji način imaju učešće u politici.
Filozof Marie Jean Antoine de Condorcet se zalagao, da žene koje su psihički zdrave i koje plaćaju
porez mogu imati pravo glasa.
Skoro svi drugi veliki revolucionari su bili protiv toga. Međutim, tokom Francuske revolucije, žene
koje su imale demokratska stajališta držale su govore i osnivale klubove žena. 1793. godine ženski su
klubovi zabranjeni, a vodeće žene pogubljene. Na kraju se nisu donijele nikakve promjene, već se
samo isključila svaka mogućnost da će se žene uključiti u politički život. Sredinom 19. st. u Evropi se
ženama omogućava upis na medicinski fakultet. Medicinom su se mogle baviti isključivo u partnerstvu
sa muškim doktorom. Iako su žene dobile mogućnost na rad, taj rad se malo cijenio.

U novom vijeku se ipak dešavaju pomaci u položaju žena: ukinuti su sudski procesi protiv
žena koje su se protivile, u većini država ozakonjeni su razvodi, žene su se počele boriti za prava glasa
i učestvovati u revolucijam.
Prvi svjetski rat je pokretač društvenih promjena, a posebno onih koje se odnose na poslove koje su
obavljale žene. Žene počinju voziti automobile, upravljati plugovima, tramvajima, izrađuju oružje u
tvornicama, obavljaju automehaničarske radove. To je doprinijelo emancipaciji žena, počinju se družiti
s muškarcima, pušiti, nositi sličnu odjeću kao muškarci i slobodno se kreću. Međutim to nije trajalo
dugo. Dolaskom totalitarnih režima na vlast, položaj žena se vraća na staro. Ženama je zabranjen
politički rad, upotreba kozmetičkih sredstava i nošenje stranih modnih odjevnih predmeta, zabranjene
su im dijete za mršanje, pušenje i sport, zahvaljujući Hitlerovom ukidanju Wiemanskog ustava.
Drugi svjetski rat je doprinijeo znatno boljem položaju žena u društvu. Veliki broj žena se uključio u
partizanske pokrete i pokazale svoju snagu. Upravo se radi tog rata i uloge žena u istom, situacija
mijenja, odnosno UN donosi dokumente protiv deskriminacije žena. U većini svjetskih država žene
dobivaju pravo glasa i postaju ravnopravne muškarcima. Ali nažalost, još uvijek postoje i države u
kojima ti dokumenti postoje ali se ne poštuju.
Druga polovina 20. stoljeća, donosi velike promjene. Sve više žena ulazi u političke vode i na
vodeće položaje. Prva predsjednica države u historiji je Vigdis Finnbogadittir (bivša predsjednica
Islanda). Iako žene imaju mnoga prava, one ni danas nisu u potpunosti u ravnopravnom položaju sa
muškarcima. Ako posmatramo ulogu žene kroz historiju, danas su ravnopravnije nego ikad prije.4
ŽENE I LIDERSTVO

4
http://povijest.net/2018/?p=1456
12
 „Leadership is not about men in suits. It is a way of life for those who know who they are and
are willing to be their best to create the life they want to live.“ - Kathleen Schafer5

Žene su u 21. stoljeću sve više ušle u pore liderstva, te je sve veća zainteresovanost autora i
broja istraživanja na ovu temu. Razmatranjem različitih pristupa temi žena i liderstvo, Northouse je
dao određenu sistematizaciju i objašnjenja.6

Da li rod određuje stil liderstva?

Prva pitanja istraživača su bila u kontekstu, da li žene vode na drugačiji način od muškaraca i
da li su radi toga efektivnije. Veliki broj istraživača se bavio ovim pitanjem, neki su došli do zaključka
da postoji veza između roda i efektivnosti, dok su drugi tvrdili da povezanosti nema. Neka istraživanja
su proučavala stilove liderstva i razlikama između žena i muškaraca. Dokazano je da razlike postoje.
Žene su više orjentisane na odnose, nego na zadatke, dok su muškarci okrenuti ka postizanju ciljeva.
80-tih godina, sve se više proučava stil transformacionog liderstva. Glavne karakteristike ovog
liderstva su idealizovani uticaj, i motivacija, intelektualni podsticaj i individualizovano uvažavanje.
Istraživanjima je dokazano da u poređenju sa stilovima muškaraca, stil žena se približava
transformacijskom.

FENOMEN „STAKLENI PLAFON“

“Stakleni plafon je nevidljiva prepreka koja spriječava žene, da dosegnu najviše liderske
pozicije.” (Smith, Caputi, & Crittenden, 2012). Zašto se javlja fenomen staklenog plafona, autori su
pokušali objasniti kroz tri pravca. Prvo objašnjenje pojave se nalazi u različitim ulaganjima u ljudske
resurse. Različita istraživanja su došla do zaključka da se manje ulaže u obrazovanje žena, njihovo
investiranje ali i radno iskustvo. Razlog tome jesu predrasude ali i način života i uloga žena u prošlosti.
Druga grupa objašnjenja se zasniva na pretpostavci da su žene i muškarci različiti. Postoji
pretpostavljena razlika u posvećenosti poslu i motivaciji za liderske uloge, ali je dokazano da žene
imaju isti nivo posvećenosti poslu, te da i žene i muškarci smatraju svoju ulogu na poslu sekundarnom
u odnosu na svoju ulogu u porodici. Istraživanja su također pokazala da je manje vjerovatno da će žene
isticati svoje liderske kvalitete da bi zauzele liderske pozicije nego muškarci. Treća grupa, fenomen

5
https://www.lifehack.org/296509/50-the-most-inspiring-quotes-from-remarkably-successful-women-leaders
6
Leinert Novosel, S. 1999. Žena na pragu 21.stoljeća. Ženska grupa TOD.Zagreb.
13
objašnjava kroz predrasude prema ženama liderima i njihova diskriminacija. Kroz historiju su se
pogledi i očekivanja od žena i muškaraca razlikovali. Žene su bile zadužene da preuzmu brigu, a
muškaraci da preuzmu kontrolu. Stereotipi su rasprostranjeni i vrlo otporni na promjene i teško ih je
mijenjati u onoj mjeri u kojoj su netačni ili u kojoj sprječavaju pojedince da utvrde da postoje i razlike
među ljudima. Žene lideri doživljavaju višestruke pritiske: od njih se očekuje da ispoljavaju muške
osobine, ali da ne budu previše „muškobanjaste”. Rezultat različitih, ponekad i kontradiktornih
očekivanja je percepcija žena kao manje kvalifikovanih za najviše liderske pozicije od muškaraca i
neprijatne ocjene žena lidera za koje se smatra da nisu dovoljno „ženstvene”.

“ŽENSKI” vs “MUŠKI” STIL VOĐENJA

Žene su 21. stoljeću unijele takozvani „ženski“ stil vođenja. Odnosno demokratski, osjećajni,
„meki“ stil vođenja. Mnogobrojna istraživanja su dokazala da su žene primarni nosioci ovog stila
vođenja, tj. da ovaj stil vođenja žene upravo zbog svojih obilježja češće primjenjuju od muškaraca. Za
razliku od „ženskog“, „muški“ stil vođenja je predstavljen kao „tvrdi“ stil.
Ženski stil vođenja je : demokratski, participativan, transformacijski, interaktivan, prijateljski,
osećajan, saradnički - stil podrške, koji podrazumijeva komunikaciju i omogućavanje sljedbenicima
učešće u akcijama i odlukama, te ohrabrivanje njihovog učešća u odlučivanju na svim poljima.

Osnovni elementi „mekog“ stila vođenja su :

1. Saradnja – izbegavanje sukoba kako bi se sačuvali dobri međuljudski odnosi
2. Poznavanje vlastitih zaposlenih – slušanje šta ljudi govore o sebi, svom poslu, šta žele od
budućnosti; građenje iskrenih i potpunih međuljudskih odnosa
3. Razvijene interpersonalne vještine - shvatanje važnosti razvijanja i održavanja dobrih
međuljudskih odnosa, podsticanja drugih da iznose svoje ideje, osećaje i viđenja i davanja
povratne informacije
4. Podsticanje participacije - podsticanje učešća zaposlenih u svim segmentima poslovanja
5. Vertikalno i horizontalno distribuiranje moći i informacija
6. Podsticanje samopoštovanja zaposlenih - upućivanje pohvala zaposlenima, izbjegavanje
isticanja vlastitih kvaliteta
7. Podsticanje entuzijazma kod zaposlenih
8. Pozitivan uzor – ukazivanje vlastitim ponašanjem na poželjno ponašanje
14
 9. Timski rad – saradnja sa zaposlenima, dobro upravljanje timovima i procesima. 7

ANALIZA ŽENA LIDERA 21. STOLJEĆA

Žene lideri u politici

Danas je sve više žena zastupljeno u politici, jednom od zadnjih izvora moći muške dominacije
u društvu. Žene sa sobom u politiku unose drugačije pristupe, interese i poglede na politička pitanja.
Kako bi se „meki“ pristup koji sa sobom donose žene lideri, nametnuli unutar dominantne muške
političke retorike, potrebno je ostvariti kritičnu masu žena u politici.

Angela Dorothea Merkel je njemačka političarka, te prva njemačka predsjednica vlade, danas
kako mnogi tvrde, najmoćnija žena Evrope. Rođena u Demokratskoj republici (DDR), nakon pada
Berlinskog zida postaje članica novonastale stranke Demokratski pokret, te je logičan slijed događaja
doveo do toga da bude još jedna od zagovornika i borbe za demokratiju. Odrasla je u politički
svjesnom i prema svijetu otvorenom okruženju, što je prednost kada je u pitanju informisanost i taktika
kojom se vodi. Njeno iskustvo i znanje je dovelo do kombinacije svih tipova vođenja, te joj je znatno
olakšalo rad na današnjoj poziciji koju obnaša. Direktno je usmjerena na ciljeve, a shodno tome
inspiriše ljude, svoju viziju pretvara u ostvarenu misiju. Osoba je koja ne dopušta demokratičnost u
poslu kojima dominiraju muškarci, svojoj pojavom i gestikulacijom prikazuje sliku jedne odlučne,
samostalne i hrabre žene od koje zazire mnogo političara kojima takoreći, mrsi konce svojim dobro
taktički posloženim planovima.

Hillary Diane Rodham Clinton je još jedna moćna žena lider. Predstavlja se kao pravi izbor
za demokratski stil vođenja jedne velike svjetske sile. Hillary Diane Rodham Clinton, američka
pravnica i demokratska političarka, Prva dama SAD-a 2001. godine, koja je svojom političkom
aktivnošću stekla mnoge simpatije te postala jedna od najuticajnijih žena na svijetu. Javno se borila
protiv stavova i odluka koje je donosio George Bush, te ga oštro kritikovala u periodu kada je bila
senatorka New Yorka. Tada je bila usmjerena na Transactionalnom tipu vođenja, jer su joj temeljni
interesi i ciljevi bili finansijski sistem koji bi povoljne kredite učinito dostupnima najširem sloju
građana. Također se borila i za poreske povlastice malim poduzetnicima, investiranje u
telekomunikacije i istraživanje novih tehnologija kako bi se mlade obitelji zadržale u New Yorku.

7
N. POLOSKI: “Ženski stil” vođenja - empirijsko istraživanje... 40 EKONOMSKI PREGLED, 54 (1-2) 38-54 (2003)
15
Nakon što je od Baracka Obame 2008. godine, izgubila u utrci za predsjednicu SAD-a, 8 godina nakon
se odlučuje na isti korak, samo sa mnogo više samopouzdanja i vještinom korištenja određenih
događaja u svijetu kako bi pridobila povjerenje što više građana. Svoje djelovanje usmjerava ka
demokratskom stilu vođenja, koje kako kaže i sama ne namjerava mijenjati. Vrijednosti koje posjeduje
ova moćna žena su: predviđanje, dinamičnost, pozitivan stav, proakrivnost i povjerenje.

Žene lideri u business-u

Baš kao i u politici, zastupljenost žena u business-u se u 21. stoljeću povećava i zavređuje
veliko interesovanje. Upornost, znanje i želja za ostvarivanjem su dovele žene u zavidan položaj u
ovoj sferi.

Nadina Gradaščević je bosanskohercegovačka i internacionalna konsultantica za razvoj

biznisa i liderskih vještina. Obrazovanje, dugogodišnje iskustvo i kompetencije poslovne savjetnice,
menadžerice u oblasti investicijskog bankarstva, stručnog predavača i poslovnog trenera, te eksperta za
tržište kapitala je stekla u Evropi i Americi. Dugogodišnju karijeru je izgradila u Austriji i zemljama
CEE/SEE. Vicepredsjednica je udruženja “Business Women of Bosnia and Herzegovina”, i mentorica
za razvoj biznisa i podršku ženama u business-u, mentorica je za integraciju u privredne i društvene
strukture u Austriji. Trenutno vodi konsultantsku firmu i podržava intenacionalne lidere, menadžere i
timove na putu ka uspjehu nudeći cjelovita rješenja za održivi razvoj profesionalnih kompetencija, te
efikasnu implementaciju stečenih vještina. Poslovno savjetovanje predstavlja poseban pristup i
metodu za razvoj lične i profesionalne izvrsnosti u liderstvu i biznisu, koje nudi i obavlja na prostoru
Austrije i Španije. Na osnovu svog uspjeha i ličnog primjera, motiv je mnogim ženama da sigurno
koračaju na putu ka liderkama.

Mary Barra je žena koja razbija predrasude o podjeli poslova na „muške i ženske“. Za
kompaniju General Motors je počela raditi kao 18-togodišnja studentica, koja je svoje znanje
primjenjivala i u praksi. 2008. godine, postala je potpredsjednik za globalnu proizvodnju i razvoj, a u
julu 2009. godine, dobija unapređenje na poziciju zamjenika predsjednika za globalne ljudske resure.
Na toj poziciji radi do 2011. godine, kada je imenovana za predsjednika globalnog razvoja proizvoda.
Ova pozicija je podrazumijevala preuzimanje odgovornosti za dizajn ali i na smanjenju broja
automobilske platforme u GM. Njena odgovornost se proširuje na mjesto potpredsjednika za globalnu
nabavku i lanac distribucije proizvoda. Početkom 2014. godine, Mary Barra preuzima General Motors

16
kao izvršni direktor. Tada postaje prva žena ikada, koja je na čelu Američkog proizvođača automobila.
Svoje djelovanje u ovoj kompaniji je usmjerila na demokratski stil vođenja, baš kao što su bili i njeni
mentori. Zalaže se i podržava žene u liderstvu, kako u kompaniji tako i na globalnom nivou. U intervju
sa dekanom škole businessa „Duke Univerziteta“, izjavila je da u kompaniji na čijem je čelu, ima puno
žena u vrlo značajnim ulogama što je u današnje vrijeme iznenađujuće, jer se ipak radi o
automobilskoj industriji gdje se na prvi pogled dolazi do zaključka da se radi o kompaniji koju
isključivo vode muški lideri. U kompaniji je okrenuta ka timu i coaching liderstvu, te
superleadershipu u kontekstu žena.

Žene lideri u sportu

Osnivači kompanija, koji su vrhunski svjetski sportisti, donose jedinstvene oblike izdržljivosti
za svoju poslovnu karijeru nakon završene sportske, a to dokazuju i ove žene – liderke.

Nicole DeBoom je žena koja „razbija“ fenomen Staklenog plafona. Rođena je i odrasla u
predgrađu Čikaga i bavila se svakim mogućim i dostupnim sportom. Svoju sportsku karijeru počela je
baveći se plivanjem, a 1988. godine kada je imala samo 16 godina kvalifikovala se na Olimpijska
takmičenja u kategoriji 100 m prsno. Te godine nije se kvalifikovala u Olimpijski tim, ali je postala
visokotraženi sportista fakulteta Jale, koji završava 6 godina kasnije. Tada doživljava preokret u svojoj
sportskoj karijeri, završava plivačku karijeru a počinje novo poglavlje u svom životu. Sa diplomom
sociologije, jednog od najboljih fakulteta u državi, ali bez ideje kojim poslom će se baviti u životu,
vratila se u Čikago u nadi da će pronaći odgovor na to pitanje. Tražeći sebe u cijeloj toj priči, došla je
do spoznaje da samo ukoliko je njeno tijelo jako i spremno, njen um je još snažniji. Dok se bavila
kratkoročnim poslovima, odlučila je da istraži novu vrstu sporta – Triatlon. 1995. godine, kada je
zabilježila svoj prvi ITU nastup na svjetskom šampionatu, upoznala je svog sadašnjeg supruga Tima
DeBoom-a, sa kojim se nastavila profesionalno baviti Triatlonom. Voljela je sport kojim se bavi, ali je
duboko u sebi znala i vjerovala da postoji još nešto što će promijeniti njen svijet i svijet mnogih ljudi
oko nje. Neposredno nakon toga, dok je trčala, vidjela je svoj odraz u portalu na ulici i pomislila je tri
stvari: izgledam neprivlačno u muškoj odjeći, osjećam se neinspirisano i želim da se osjećam
privlačno. „Da li je to toliko loše?“ – rekla je. Od tada njena vjerovanja postaju realnost. Istog dana,
izrezala je svoj šorc te otrčala kući i počela je praviti zapise, što kasnije postaje SkirtSports. Odlučila je
promijeniti tržište ženske fitness odjeće, kreirajući nešto što do tada nije postojalo na tržištu - suknja za
trčanje. Cilj joj je bio da inspiriše i motiviše sebe i druge žene, koje nisu mogle pronaći željeno na

17
tržištu. U tom cilju je i uspjela, nakon što je svoj prvi uzorak suknje nosila na Winsconsin Ironmanu
2004. godine, na završnoj maratonskoj trci koju je i pobijedila. Nakon prolaza kroz cilj, znala je da će
osnovati firmu koja će pomoći u inspirisanju drugih žena da pronađu snagu, moć i sreću kroz trčanje.
Danas, Skirt Sport nudi asortiman sportske opreme, koji se prodaje širom svijeta i organizuje
događaje, sa ciljem da pokrenu žene na putu do ostvarenja njihovih životnih ciljeva.

Debbie Jevans je bivša profesionalna teniserka, rođena 1960. godine u Engleskoj. Kao
profesionalna teniserka, igrala je na 10 Grand Slam turnira (single), a u dublovima je dostigla
četvrtfinale na Wimbledonu 1978. godine. Nakon okončanja svoje vrlo uspješne teniske karijere,
Debbie je privukla svijet sportske administracije, vratila se na poziciju direktora Ženske igre, a potom
na mjesto generalnog sekretara Međunarodne teniske federacije, gdje je radila na velikim projektima.
Jedan od tih projekata se bavio ponovnim uvođenjem tenisa kao olimpijskog sporta. Za njen uspjeh i
napredak u karijeri, kako kaže i sama zaslužan je predsjednik Francuske teniske federacije i
Međunarodne teniske federacije, Philippe Chatrier. "Philip je bio mentor, moja podrška i osoba koja
me vodila do svijetle tačke uspjeha. Naučio me je da oni koji vode, moraju da podržavaju druge, što
sam kasnije kroz karijeru praktikovala." Kroz nekoliko godina, osnovala je i vlastitu kosultansku
agenciju. Nakon osnivanja sopstvene agencije, rada u Međunarodnom Rugby odboru, Međunarodnom
vijeću za kriket i UK Sportom, postala je prva žena u olimpijskoj historiji koja je imenovana za
direktora sporta i komiteta za organizaciju OI. Uspjeh ove žene, takođe razbija fenomen staklenog
plafona. Kako sama kaže, žene su često pesimistične ili se boje ići naprijed. Naglašava da su sportski
menadžeri, sa kojima je sarađivala, ustvari 50% bile žene sa kojima ima poseban odnos i pruža im
podršku. Ona kaže: "Morate imati vjeru i samopouzdanje koje je ključno i nikada ne odustajte od ideje
da možete napredovati.“ 8

Primjeri žena iz različitih oblasti nam pokazuju da je uloga žene u današnjem vremenu jako
velika. Ove žene su primjer žena koje su se izborile za „slobodu“ i ostvarile i još uvijek ostvaruju svoje
ciljeve. Zajedničke osobine koje sve one posjeduju, a ujedno su i osobine koje krase lidere su: stav,
karakter, inovativnost i spremnost na posticanje promjena. Kroz historiju smo vidjeli da su žene bile
zapostavljene i da se nisu smatrale važnim „karikama“, međutim ovi primjeri nam daju do znanja da je
moguće razbiti stereotipe, predrasude i sve barijere koje muškarci postavljaju ženama.
ZAKLJUČAK

8
https://www.efl.com/news/2018/march/debbie-jevans-confidence-the-key-for-women/
18
 Liderstvo se shvata kao proces kojim se ostvaruje utjecaj na sljedbenike, te im pomaže da
ostvare postavljene ciljeve. Liderstvo je prisutno i u našoj svakodnevnici. Ukoliko posmatramo
prošlost, uvidjećemo da liderstvo počinje u porodici. Uloga žena je, tada, bila u nezavidnom položaju
kada je riječ o socijalnom i javnom životu. Međutim, možemo reći da su žene i u prošlosti bile liderke.
Zašto? Iako su muškarci bili ti koji su obezbjeđivali sredstva za život i bili „glava“ porodice, na
osnovu analize karakteristika i osobina lidera, žene su bile „vrat“ i upravljale su „glavom“. Porodica je
u ovom slučaju sljedbenik žene/vođe. Vremenom, procesima i promjenama koje su se dešavale u
svijetu, žene su se izborile za svoja prava, izašle su iz okvira „domaćice“ i kuće i na taj način se
izborile za slobodu.
U današnjem turbulentnom vremenu, u kojem su promjene sastavni dio svakodnevnice, žene su
se usmjerile na edukaciju, sticanje novih znanja, implementiranje ideja u organizacijama, društveno-
političkom životu i u svijetu business-a. Žene su svojom pojavom u proces upravljanja
(organizacijama, državom i sl.), unijele emocije i empatiju, što je zasigurno promijenilo i doprinijelo
stvaranju boljih rezultata. Primjeri žena iz različitih oblasti, su dokazali i sam cilj rada, da je uloga
žene u današnjem vremenu jako značajna i nezanemariva. Analizirane žene su primjeri žena koje su se
izborile za „slobodu“ i koje su unijele promjene u svijet u kojem živimo. Razbile su barijere staklenog
plafona i otvorile put drugim ženama da ostvare svoje snove. Na osnovu svega navedenog, dolazimo
do zaključka da je uloga žene u globalnom svijetu ponekad i veća od uloge muškaraca, one su više od
lidera i zaslužuju mnogo više prostora i poštovanja, u raznim sferama kako poslovnog tako i privatnog
života.

19
LITERATURA

1. A., McGrew, Globalisation and territ otrial democraty:An introduction, u :McGrew A., The
transformation in democraty? Globalisation and territorial democracy, Cambridge, MA: Polity
Press, 1997.
2. Diamond, Marie Josephine, „The Revolutionary Rhetoric of Olympe de Gouges“, Feminist Issues,
02706679, Svezak 1., Broj 1., 1994
3. Jalžečić M., & Marinčić P., (2014.) Žene kroz povijest. Zbornik radova sa znanstvenoga skupa
Dies historirae 2012. Društvo studenata povijesti Ivan Lučić – Lucius. Zagreb
4. Lewin, K. & Lippitt, R. (1938). An experimental approach to the study of autocracy and
democracy: A preliminary note. Sociometry, 1, 292–300
5. MEN ARE FROM MARS, WOMEN ARE FROM VENUS © Copyright originala: 1992. by John
Gray © Copyright za Jugoslaviju: IF "ESOTHERIA" Beograd
6. MILARDOVIĆ, A. (1999.): Globalizacija, Pan Liber, Osijek-Zagreb-Split
7. Milinović J., (2017.) Liderke izbliza. Prilog proučavanju liderstva žena u Bosni i Hercegovini,
Sarajevo
8. N. POLOSKI: “Ženski stil” vođenja - empirijsko istraživanje... 40 EKONOMSKI PREGLED, 54
(1-2) 38-54 (2003)
9. Northouse, P. G. (2010.) Vodstvo, teorija i praksa, Zagreb, Mate
10. Northouse, Peter G. Liderstvo: teorija i praksa. Četvrto izdanje. Beograd: Data status, 2008.
11. Sadžak M., & Rađo I., (2009). Globalno liderstvo. Sarajevo : Fakultet sporta i tjelesnog odgoja
12. Sadžak M., & Rađo I., Sadžak D., (2013). Globalni menadžment kroskulturalni pristup. Sarajevo :
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja & OKBiH
13. Šinko, Marjeta. (2007) Žene u parlamentima – globalna perspektiva. Politička misao, Vol. 44/2007
No. 2
14. TUREK, F. (1999.): Globalizacija i globalna sigurnost, Hrvatska udruga za međunarodne studije,
Varaždin, pp. 159.

WEB IZVORI
1. https://www.efl.com/news/2018/march/debbie-jevans-confidence-the-key-for-women/
2. https://www.iep.utm.edu/gouges/
3. https://www.efl.com/news/2018/march/debbie-jevans-confidence-the-key-for-women/
20