KUCO,

ADIRPAN OMERG I

Je imo smisla pisat i štit ove foje?

Je imo smisla rugat se, cinit majmune od sebe,
cinit ništo za vaš i svoj gušt?

Zodnji od karnevala bi je jedini don u godišće

kad ni bilo cejadina koji bi smi uteć od škercih,
je nojboje petat roza oćole na cvitiće, bit
rugonja, satire. Svak je moga doć na tapet i u kjun
pozitivan, širit jubov i poć popit kafu, uteć svu
našega celegata, poznat se u teštamenat, pok bi
zimu vonka škoja ili širit pozitivu iz dnevnega
bidan Jure Karnevol ploti buletu za sve grihe,
boravka doma, jerbo kad tukoš izoć vonka meju
propuste i nevoje našega mista.
svit, ota pozitiva ižvampi kako ploća posli
Cekolo se sa pomnjon oti torik koga i ca ćedu
šetemonu don.
mencuvot. Cekolo na puntu rive kad ćedu provirit
A more bit i da te vele glove imaju na oci. Kad je u
iza kantuna jerbo se partivalo iz Bulićevih, slušot
njih špina od šoldih, onda ne smiš lajot njanci grist
harmonike, bubanj i maškare, ča mogu
ruku koja te hroni. Svako ric ti se gledo i miri, svaki
maškareeeee…. i ko se sa kin „jubija u kali“. U tri
status se prati, sa kin piješ kafu, sa kin si inđiro, ca
ure viški vapor. Fažol i kiseli kupus, krafne za dicu.
jesi i nisi reka. Onda je boje cinit kuco, mucat i
Traktor i karijola. U niko doba dohodidu Brušani
cinit fintu da ni ništa. A kuho i kuho i ižbarat će
sa svojima muretima. Niko na škoj ni i neće imat
kad-tad oti pot.
takove tonce kako hi Brušani moredu ucinit.
Ako smo Juretu zacepili justa, more i on na guzicu
Mogle su padot sikire, ni nos brige, u maškare se
progovorit. Pok će barž pitat hoće i ovo godišće
gre!
bit co od Fontika i kome će se dat Galešnik. Pitat
će zoc se folimo da smo nojboji otok u Evropu, a
Danas su maškare lipe, nisu kako one bruške
korv non svaki don putuje put Splita jerbo ni
kakove su znale bit, kad biš hi sni probudi bi se u
laboratorija i nikoga ni brige. Ko je razbi letrike na
mortvi pot. Cujen da don danas imo svita ca neće
helidrom i kad ćedu hi popravit. Pitat će Jure di su
da gre na Brusje da mu ne iskoci koja mureta iz
šoldi od kapitona Leonide i hoće bit oti starački
pjace njegovega ditinstva.
dom. Zoc smo liti diventali izletište, a zimi je i
Juretu Karnevalu na celo piše nedefinironi cejadin,
napreda dvo katamarana. Hoćedu ostavit novi
to je biće đir kako sad ova gender teorija po kojoj
saliž na rivu ili ćedu petat štekate na to jerbo svit
moreš bit i kamik i batej i margaritela ako se tako
tuko lavurat, a to ca nimoš di pasat ni njihova
ćutiš, ma isto Jure ploti buletu ni kriv ni dužan
briga. Jure će pitat hoće se dopokon ukozat
jerbo ne znoš zoc su ga optužili, još manje zoc su
gustirna na pjacu. Pitat će zoc su betunali kose u
ga užegli. Biće to po onoj locirati, uhititi,
Bakarića, vazeli pomorsko dobro na sve bonde za
transferirati, pa ca bog do.
privatne interese i ko doje dozvole za cinit šćetu i
Teštamenta ni. Ništa non Jure ne porucije, duro
rugo. Pitat će di su projekti za domaće jude ili nos
muci jerbo zno da ca god rece će najebat. Ma
hoćedu sve poslat ća. Reć će Jure ca misli, sve ca
meni je reka u sakreto zoc je to tako. Nami je život
cuje u kafiće i gledo okolo sebe.
krasan, altroke Amerika, ovode je pun pjat i gusto.
Danas je maškarih malo. Barž je preveć karnevala
Radi tega se nimomo noc bunit i grintot. More bit
svaki don u foje, na Internet, na fejsbuk i onda ovi
i da non i ni baš tako lipo, imo puno nevoje, puno
pari da nimo smisla. A ovi non je potriba, da nos
vicijih, dišpetih i lincih, dopokon onih ca su se
ispurgo, procisti, udre kacoton u celo. Jerbo je
odovna intavulali u poltrone i u njih je manica od
lako žvačot, lako je ćakulat, ma ne moremo uvik
taramuta, ma mi ionako ne moremo ništa i onda
cekot da se oni drugi movi.
 KOMP(L)OT
Za dobar šug potriba je šufigat,
Na kapuli ne šparenjat.
Za dobru juhu, alavija mesa,
Po prilici vorstih veće,
Da svi gusti zavunjaju iz teće.
U naše gradsko vijeće,
Kapula usahla,
Od mesa govedina suha,
Od šuga ni gušta ni njuha.
Kompot od smokov suhih,
Juha od kokotih i tukih.

Cviće u piter

Vejaca kuri, pasalo je pol,

Dobota cili For
Parićoje se za karnevol.

Jedino bidan Miko

Pensirima se stuka,
Ne zno u ca bi se obuka.

Svakakove maskere mu se motaju,

Po glovi mu balaju,
Ma ne more doć kraju.

Voli bi Miko oriđinal

Arivat na bal,
Na zodnji karneval.

Siti se Miko od lone

Da ćedu dvi mone
Cinit on i Tone.

Tone se obuka u likora,

liječnika,
A Miko, inšoma,
U gradskega vijećnika.

Dogovoroju se radnici nautik centra ca će

kupit kolegi za rođendan, pa jedan
pridlože:
- Oćemo vazet kožnu garnituru?
- Ni dosta!
- Ostali u glos: Da mu kupimo tonobil?
- Ni dosta!
- A da mu kupimo stan?
- Ni dosta!
- A da ga molomo lavurat jednu smjenu
somega?
- E, to je puno!
 NOVITODI
HVARSKA BUNA. Hvarani nezadovoljni projektom obnove Pjace gnjevno poručili poteštatu“:
ZAŠTITITE NAŠE GOLUBOVE I DJECU!
Piše: Crnko Mirčević
Buru je ovih dana u gradu podno Španjole
izazvala najava skore obnove hvarske Pjace.
Ovaj značajni hvarski spomenik, već je niz
godina u lošem stanju, pun neravnina i
pukotina, pa se smatralo da će najava obnove
izmamiti Hvaranima osmijeh na lice. No,
dogodilo se upravo suprotno.
Prva je glas protiv najavljenog projekta
podigla udruga Hvarsko pero, kojoj je prvi cilj
zaštita ptica u Lucićevu gradu. U njihovom
priopćenju među ostalim stoji: „Najava
obnove Pjace protivi svim načelima ekološkog
razmišljanja i promišljanja. Uvidom u projekt
shvatili smo kako Grad želi izravnati Pjacu, što
će dovesti do nestanka prepoznatljivih lokvi
koje se formiraju, osobito u njenom
jugozapadnom dijelu. Te su lokve osobita
atrakcija za hvarsku djecu i fotografe, no i
nužnost za zaštitu populacije naših golubova.
Gubitkom tih lokvi, oni se više neće imati gdje
kupati na Pjaci. Znanstvenici upozoravaju da
bi to moglo izazvati masovnu migraciju
golubova u vlažnije krajeve.“
I jedna prolaznica, koja je željela ostati
anonimna, izrazila je svoju zabrinutost
projektom obnove. „Evo prije par dana kupila
sam svom sinu skupe vodootporne čizme,
kako bi se mogao zabavljati u lokvama dok ja
pijem kavu na Pjaci. Izgleda da mi je ta
investicija bila uzaludna“, izjavila je za Celegat
ničim izazvana prolaznica.
Pokušali smo doći i do izjava hvarskih gradskih
otaca, no oni su uglavnom na skijanju, pa
ćemo na njihovu reakciju trebati pričekati do
sljedećeg broja Celegata.
Još je jedan dobronamjerni projekt izazvao
erupcija kritika nikad zadovoljnih stanovnika
grada podno Španjole, a kako će se sve
rasplesti, saznat ćemo u danima pred nama.
I Udruga vozača dampera i kamiona protiv
projekta obnove:
„Oštro se protivimo projektu obnove hvarske
pjace. Ona je u sadašnjem obliku savršeno
prilagođena gumama i amortizerima naših
vozila, a obnovom će to biti poremećeno.
Time se radi i na štetu građana, jer će zbog
većih izdataka za održavanje vozila, i naše
usluge znatno poskupjeti“, stoji među
ostalim u priopćenju Udruge vozača dampera
i kamiona Grada Hvara.
Jedini zadovoljnici u priči o obnovi najvećeg
trga na Jadranu su ugostitelji hrvatskog Saint
Tropeza. Predsjednica Udruge “Hvarski
štekat” izjavila je: “konačno će Pjaca biti
ravna pa više nećemo trebati podmetati
dašćice ispod stolova a i imat ćemo veću
radnu površinu na naše preveliko
zadovoljstvo.
 KAD SU MAŠKARE VLAST
A KARNEVOL CILO GODIŠĆE
Karnevol je i tukalo bi napisat cagod
veselega, cagod za zafrkanciju, za se nasmijat, ma
meni sve nikako dohodidu nike misli od kojih ne
znom bi se smijala ili plakola. Karnevol je vrime
kad su kroz smih nojveće izahodile vonka puno
ozbiljne stvori, kad su se pisali vrapci i osmrtnice,
optuživoli svi koji su bili krivi za ovo i ono ca se
dogođalo u mola i vela mista. Nojčešće tote ni
bilo puno smišnega, jer kad bi se o nikome ili
nicemu rekla istina u nojmanju ruku, ako ni bilo
smišno bilo je tragikomično. E sad toliko je tega da
neznom cega se prin čapat.
Homo vidit ovin karnevol od imovinskih
karticih i judih koji su tukali biti izabroni kako
posebno pametni i sposobni za nojodgovornija
mista u daržavi . A kad tamo ispostavilo se da oni
bidni neznoju ispunit ni niki tamo obični uputnik o
imovini. Ne kapidu ca su to kvadrati, ca je to
stambena kvadratura a co komin, vartal, balkon i
zoc sad to njih pitaju kad je to kupila njihova žena,
did, susid ili pas kozi diver. Zoc njih pitoju kad im
je šolde posudi niki prijatelj kojemu je daržava
posudila miljune , i caga oni s tin imaju. Bidni judi
mi cinidu milo jer mi se pari da su falili kad su hi
postavijoli u vladu. Tukali su hi poslat u vrtić, da
tamo pomalo na kruške i jabuke naucidu sve ca
tuko. Ovako bidni judi moradu još nami sve na
televiziju špjegat, a onda jo moran poklopit uši jer
mi možjoni ne moredu jamit količinu glupostih
koje izgovoridu. Na kraju mi bude žol ca jude
mucidu.
I cukar na kraju. Glavni ih smini iz vlade,
vroti im misto u Saboru, bolnici, institutu,
fakultetu. Ostavi in sve titule i ploče ,i naravno
pusti hi da u miru uživodu imovinu za koju nisu ni
znali da uopče imaju, niti su znali kako su do nje
došli ni oklen im šoldi i dozvole. I kako bi mi onda
itili da znaju ispunit imovinsku karticu. Nojboji je
onin od pravosluđa koji ni zno da je za kuću
potriba imat građevinsku dozvolu. Uostalom on je
od pravosuđa glavni i zoc bi on moro vadit tamo
nike glupe dozvole za koje mi tukomo pustit dušu
na garlo i godišćima sakupjat nacrte, potvrde,
pločat pristojbe, takse, molit tamo nike čate koji ni
neznoju ca cinidu tote. Eto sad recte da ni smišno
i da ni za Celegat.
A mi kako se ono lipo rece, mi obični moli
judi, sve to slušomo, beštimomo na televiziju,
vladu, ministre, novinare, grintomo i gucomo.
Govorila je moja mati kad je nisom itila poslušot
da imon uši od targovca. Tako i naši ministri i naši
premijeri i naši predstavnici u Saboru svi imaju uši
od targovca. Govorte vi, govorte, mi cinimo svoju.
Pari mi se da svi ovi casu se rodili u košujicu ( reklo
bi se koji su u provoj političkoj stranci), oni koji
namišćoju uhljebe kako direture, ministre, i sve
redom prema nižim funkcijama, ne da ne cuju ca
mi grintoma, nego ne cinidu konta nikako. Jedva
cekoju da se makne onim kojega se zbog
imovinske kartice čapalo sa parstima u
marmeladu, i da oni dojdu na red da mogu sebi
cagod čapat. I tako u krug i tako od ministra do
ministra, bez sroma, bez odgovornosti, sa rilon od
kartuna. Znote onin vic o ditetu koji sedi na
varcinu i gledo te uoci. E tako oni nos gledodu sa
televizije kako bidne ovce koji ništa ne kapimo. Ko
non je kriv da ne kapimo da ni šoldih za licit
bolesnu dicu, da ni šoldih za bolnice i likore,
aparate i likaruje, da ni šoldih za plotit profešure i
nastavnike, opremu skulih, zaštitu spomenika.
Moramo ipak kapit da je njima potriba na mijore
službenih autih, da jedon glavešina mora imat par
autih, biće za svaki don i za od nedije. Naravno
svaki auto imo svojega šofera, jer ne može take
aute vozit jedon covik. Takvi šoferi tukaju dobit
sve benefite, poticaje, kućice i pomoći , jer kako bi
onda niki gradonačelnici delali 365 don.
Zaključno mislin da je ovih zodnjih godišć
Jure karnevol ovi naš bidni cjadin kojin se tretiro
kako ovca, brov, stoka sitnog zuba, jer i ne
zaslužuje boje kad ni sposoban, ne ništo ucinit za
svoje dobro, nego bilo co od ovega uopće kapit. Pa
neka visi Pedro.
Mirjana
Kolumbić
 VIJESTI OD SUTRA
Konačno PONOĆNA LINIJA - Izmjene na liniji 365
(Split-Stari Grad)

Nakon višegodišnjih zahtjeva Hvarana o uvođenju

tzv. Ponočne linije, Jadrolinija je najavila promjene
na liniji 365 (Split-Stari Grad), od 1. 1. 2119.

Promjena se odnosi na zadnji dnevni polazak iz

Splita u 20:30 h. Dakle, petkom, subotom i
nedjeljom se navedena linija ukida a uvodi nova u
24.00 h.

Novosti iz Grada
ČUDO U HVARU JUČER I SUTRA
Polaganjem kamena temeljca započeli radovi na
izgradnji NOVOG ZDRAVSTVENOG CENTRA I DOMA
ZA STARIJE na lokaciji bivšeg kamenoloma Uz uobičajena čuda koja se inače događaju u Hvaru
Zanatskog poduzeća Hvar (Pud Propada). se dogodilo i jedno koje danas nažalost nitko ne
spominje. Naime, period između 1961. I 1971. za
Tom je prigodom iz obiteljskog gospodarstva Luviji grad i otok Hvar je bio period turističke ekspanzije,
najavljeno otvaranje velikog Zdravljaka na ulazu u dotad neviđene a pitanje je hoće li se ikad ponoviti.
kompleks.
1963. godine otvara se prvi novosagrađeni hotel
Novosti iz Grada Pharos a 1971. hotel Amfora. U međuvremenu su
sagrađeni i otvoreni Adriatic, Delfin, Sirena, Galeb i
Nakon burnih prosvjeda građana i oglušivanja Bodul. Dakle, u osam godina je sagrađeno i otvoreno
nadležnih SDP prikupio 2862 potpisa na sedam novih hotela.
peticiju ZA POVRAT ULAZA U ARSENAL NA
DRUGI LUK. Još jedna zanimljivost vezana za isti period. Popisom
stanovništva iz 1961. Vidljivo je da samo naselje Hvar
Vijećnici Gradskog vijeća konačno donijeli odluku o ima 1877 stanovnika, a u slijedećem 1971. 2467.
izmjeni projekta te Gradonačelniku naložili
izvršenje. Dakle, enormnim investicijama u hotele, u samo
deset godina grad Hvar se povećao za 590
Novosti iz Grada stanovnika, što je skoro trećina.

Na 24. Sjednici GV-a od 16. 03. 2046. nakon
višedesetljetne potrage za strateškim partnerom,
donesene odluke o prepuštanju izgradnje
SPORTSKOG CENTRA te uređenju FORTICE -
SUNČANOM HVARU.
Novosti iz Grada
Na istoj sjednici GV-a izabran izvođač radova na
obnovi Pjace. Među 12 ponuđenih izvođača
odabrana je građevinska firma SPEGRA iz Finske,
kojoj je glavna referenca BRZINA IZVEDBE.
Novosti iz Grada
Za 15. 05. 2068. veliku proslavu dvjestote godine
osnivanja HIGIJENIČKOG DRUŠTVA najavljeno
svečano otvaranje ARSENALA.
Bitno je napomenuti da je za isti broj u gradu
povećan broj radnih mjesta, što je otvorilo jednu
potpuno novu perspektivu.
Pitanje koje se samo od sebe nameće, nakon ovog
rezimea: MOŽE LI SE OVAKAV ILI SLIĆAN RAZVOJ
REALIZIRATI BEZ STRATEŠKOG PARTNERTSTVA
IZMEĐU GRADA I SUNČANOG HVARA?
Nakon svih političkih i društvenih turbulencija koje su
se dogodile u međuvremenu Hvar je ponovo na
nekoj vrsti prekretnice kad se postavlja pitanje KAKO
DALJE?
Možda je izlaz i rješenje aktualnog problema u
poznatom Vibovom aforizmu: U ČORSOKAKU JE
IZLAZ UNATRAG.
 ZAHTJEV ZA POMILOVANJEM
Nedovoljno časni sud „Celegata - Glasnika hvarskog karnevala“ u ime građana Hvara i šire
okolice zahtjeva da se cijenjeni gospodin Jure Karnevol oslobodi svih optužbi, zbog kojih je
kroz proteklih desetak godina bio osuđivan na smrt spaljivanjem. Organizatori hvarskog
karnevala kroz to su razdoblje gospodina Karnevola optuživali za zločine protiv čovječnosti, za
terorizam, epidemije, ludosti bjelosvjetskih moćnika, korupciju hrvatskih političara i
rezultatske neuspjehe Hajduka. Gospodin Karnevol za nijedno od navedenih zlodjela nije kriv.
Opće je poznato kako Jure Karnevol nije pripadnik ni jedne masonske lože, tajne službe,
terorističke organizacije, sotonističke ili ine sekte, klape, Društva hrvatskih pisaca ni
književnika, niti ikakvog drugog društva koje bi moglo utjecati na svjetska i državna pitanja.
Jure je naš lokalni moćnik, Hrvat katolik, privatni iznajmljivač i biznismen, čovjek koji poštuje
svoju vjeru, ženu i Domovinu, ima samo jednu ljubavnicu, i skoro sav svoj imetak prijavljen na
imovinskoj kartici.
Zbog toga zahtijevamo da se sve optužbe i osude proteklih godina smjesta odbace, te da se
organizatori hvarskog karnevala smjesta ispričaju gospodinu Juri Karnevolu, njegovoj ženi i
rodbini te svim dobronamjernim građanima našeg grada i šire okolice.

NOVI OPTUŽNI PRIJEDLOG

Tako pomilovan i oslobođen svake sjene sumnje za navedena zlodjela, gospodin Karnevol
moći će biti optužen za sljedeća zlodjela protiv grada i šire okolice, za koja doista jest i kriv
(kako bi optuženik razumio optužnicu sljedeće će točke biti napisane na njegovom
materinskom jeziku):

- kriv je ca su se primistile kućice isprid Slavije, koja je vonka ruke Foranima, i ca non za Novo
godišće nosidu svirit nike redikule ca Benetu nisu mogli svirit nanki na Venjerondu;
- kriv je ca se diga paušal za pedeset kunih na šćetu svih nos bidnih ca afitojemo;
- kriv je ca se cesta do Svete Nedije još finila i ca se ne zno kad će se finit;
- kriv je za vas šušur od partijanerih liti i pikamerih zimi, i ca je šempjo naše poštene vijećnike
da ugođodu ovima ca šušuraju;
- kriv je ca je od forskega karnevola ucini modnu reviju;
- kriv je ca već ne lavuro Dom kulture;
- kriv je ca je epeta BK Ružmarin izgubi u finale od balotih;
- kriv je ca se Palace diga puno u ariju i ca ovi bidni iz Grode već ne vididu more;
- kriv je jer ni do da se nalije ista teraca za Palace i Lođu i ca sad jednima i drugima
protapanoje i to ne somo teraca;
- kriv je ca smo izgubili moćnu građevinu;
- kriv je ca je šempjo ove iz Komunalnega: parvo in je reka da grodidu Zelene otoke, pok da hi
razbijedu, da maknedu kontenjer, pok da hi vrotidu, i za sve druge zvizdarije okolo smeća i
Rossotove tekstove na ovu i druge teme na Žveljarin;
- kriv je ca je dovuka bidnega premijera da otvori teotar i Arsenol, neka još nisu gotovi, i
šempjo ove iz Ministarstva da nefinivena obnova dobije nagradu Vicko Andrić;
- kriv je ca uvik bude nevera kad Tonci Lojko cogod organiziro ili kad na otvoreno tuko svirit
Gradska glazba;
- kriv je ca ni ovo godišće oni covik ni dobi nagradu Grada;
- kriv je ca se puno trati na Ljetne priredbe, a bile su boje kad hi je dobota za ništa cini barba
Milan;
- kriv je ca je nagovori poteštota da prizno da je one tabele sa kaznima stavi somo par la
finta;
- kriv je ca je liti puno katamaranih pok neće niko već prispat u For;
- kriv je ca zimi ne vozidu katamarani pok neće niko već prispat u For;
- kriv je case oni LED ekran prid Jadroliniju svako malo pokvori;
- kriv je ca sve manje gostih dohodi na ULTRU;
- kriv je za svaku gobu i rapu na Pjacu, ali i po svima kolima;
- kriv je ca su se potirole švore iz Fora, a i ca je don Mili primišćen u Varbonj neka su ona tri
bila prosvjedovat u biskupa;
- kriv je ca biskupa ni nikad u For;
- kriv je ca ekspedicija od Lesine do Lesine ni uspila pristat u Lesinu (onu drugu);
- kriv je ca je razbi svitla na helidrom (ma vjerojatno ni on, ali kad ne moremo ove druge
ćapat, buta na njega);
- kriv je ca laboratorij za korv ni pustega vrimena lavuro, a da ne govorimo i za sve drugo u
zdravstvu;
- kriv je ca je HPK poslo u Bugarsku, umisto na koju popularniju destinaciju;
- kriv je ca je Jadrolinija epeta nabavila šešulu iz Grčke;
- kriv je ca je biskup divento bit vikend-biskup;
- kriv je ca Miko Turta već ne lavuro pa pošta kasni po tri šetemone, a svako fameja imo
ovrhe jerbo računi kasnidu;
- kriv je ca se istratilo 250 000 kn za saliž na novu rivu da bidu tote impjantali podeste, jerbo
mikrobiolozi tukaju pisat doktorate obo novima oblicima života ispod štekatih od Karpeja i
Garifula;
- kriv je ca u gradske i županijske službe tukoš doć sa kuverton eurih da bi uopće govorili sa
tebon;
- kriv je ca je svaka gradska vlast gora od one prijašnje;
- kriv je ca Gariful i Šego grodidu nove kuće, a drugima se ne do dozvola;
- kriv je ca Metropola mora uvik pado u štajun od juga i marete;
- kriv je ca Joško Rosso nikako da doško imat indiric u Milana Kukurina 2;
- kriv je ca se u Fontik namisto eurih ležedu pantagani i gaštaponi;
- kriv je ca 90% forskih ugostiteljih ne ploćo porez;
- kriv je da u For na vlast uvik dojdedu tuntleti;
- kriv je da je kola do vrtića puna govon a ni pjaca ni boja;
- kriv je da je pol Fora u škuricu jer nimo ko prominit žarulje na kandelaber;
- kriv je da Fontik još uvik stoji zatvoren kako jedno velo ruglo;
- kriv je da je na svaki kantun građevinskega otpada;
- kriv je da na Forticu u zodnjih 10 godišć ni uloženo ništa;
- kriv je da turističku ponodu diktiro mafija;
- kriv je da ni nakon 152 godišć organizironega turizma ne kapimo ko pije a ko ploćo;
- kriv je da pol Fora ni spojeno na kanalizaciju;
- kriv je ca su zimi svi kafići zatvoreni pa non mladost tuko hodit na Tajland za popit kafu;
- kriv je ca je For doni Yogu pa je biskup pobiga iskat Egzorcista;
- kriv je ca komunalni redari zimi šetaju somo po Pjaci, a liti somo po kolima;
- kriv je ca se u Paiz zatvori deponij - nos će udušit njihovo smeće, a njih izist pantagani;

Imajući u vidu sve ove točke optužnice, prijedlog je nedovoljno časnog suda „Celegata -
Glasnika hvarskog karnevala“ da se cijenjeni gospodin Jure Karnevol osudi na smrt
spaljivanjem.
 VIJESTI IZ NESVIJESTI
Gradsko vijeće Grada Hvara postavilo je rekord u Vijećnik Rosso predložio je da službeni
RH na takmičenju o sazivanju sjednica Gradskog glasnogovornik Grada Hvara bude komentator
vijeća. Toliko su radišni da se vijećnici nisu vidjeli kultne facebook strance Žveljarin.
mjesecima.
Nema više iznajmljivanja pasara na crno zaključak
Doznajemo da Operativni plan za 2020. još nije ni je to sastanka policije i kapetanije sa
stigao na GV sa obrazloženjem kako se i tako ništa managementom brojnih obrta za iznajmljivanje.
neće promijeniti. Sve će biti i dalje po onoj „nit te vidim, nit te
čujem“.
Stigla je i vijest da stilisti koji su bili angažirani u
snimanju reklame, koja ne služi ničemu, nisu ušli Kafići na Pjaci postigli su višegodišnji sporazum sa
niti u kombinaciju za osvajanje Zlatne maline. Centrom za očuvanje kulturne baštine. Od sada
nitko neće raditi tokom zime da se zaštiti povijesni
Doznajemo da se Gradonačelnik i službeno saliž na hvarskoj Pjaci.
odrekao sve svoje rodbine da bi Povjerenstvo za
sukob interesa bilo radosno i sretno. Iz Hrvatskih cesta poručuju da se zbog istraživanja
o spremnost vozila za vožnju po lošim i rupavim
Dogradonačelnik je ubacio u 5-u brzinu jer je želja cestama ove godine neće ništa ulagati.
za kandidaturom za Gradonačelnika ipak prevelika.
Smjenjeni direktor Fontika još uvijek obavlja U Tvrđavu je ove godine uloženo ogromnih 0 kn.
promatranje svoje sad već bivše firme jer
međusobna ljubav nema granica. Na Hvarskom ljetu ove godine sigurno neće
nastupati poznati bend Problemi. Razlog je veliki
Novi direktor Fontika uveo je automatiziranu honorar.
naplatu parkinga. Nažalost, loša vijest je da jedino
Nikoli zvoni službeni mobitel zatočenih. Iz Grada obećavaju da će za sljedeći doček Nove
godine svirati samo glazba Miše Kovača i Matka
Nautički centar ni sam sebi ne može objasniti Jelavića.
odakle sve te pare na računu.
Dobro obaviješteni izvori govore da će hvarski
U Komunalnom Hvar uvodi se praćenje djelatnika ogranak MOST NL prijeći u HDZ.
van radnog vremena putem GPS signala jer Valetu
nikako nije jasno di se to Maki svaki put razbije kad Iz SDP-a poručuju kako će na izborima za
ide doma. Možda uključe i babe vračare. Gradonačelnika kandidirati Ivota Pavičića Bankira.

Djelatnici popularnog Rintića pozvani su na HSS će izvještajnu skupštinu hvarskog ogranka

razgovor kod Gradonačelnika jer su teško optuženi stranke održati krajem 2036. god.
da svakodnevno uzrokuju kašnjenje djelatnika
Grada kada se vraćaju sa pauze. Nino P. izjavio je nedavno da gradskim službama
ne upravlja stanovita MPH nego on osobno.
Gradonačelnik je jednom šefu službe za rođendan
kupio žvejarin (budilicu) ali su stvari ostale Popularni politički dvojac Bankir - Rosso zajedno će
nepromijenjene. izdati knjigu “Ljubavni jadi moga grada” koja ce se
baviti povijesnim dokazivanjem teze kako nije
Sa Trgovačkog suda u Splitu javljaju da je točno da politika bilo koga može posvađati.
građevinska tvrtka “Spegra” promijenila ime u Predgovor će im napisati Predsjednik vijeća.
“Spegrita”. Ita nije željela dati izjavu za “Celegat”.
HVARANI SU PRIJATELJI STRANCU,
ALI NE PRATI IH GLAS DA SU
PRIJATELJI IZMEĐU SEBE.
Alberto Fortis, “Put po Dalmaciji”, 1774.
 ‘ENTI KLIMU OD MADERE!
Obljetnice, pogotovo lokalnog značaja, često
su nalik pogledu u zrcalo: one pokazuju dug,
bremenit i šarolik put lika i djela, projekta i
ideje, odražavaju ono što su mjesto i njegovi
stanovnici postali zahvaljujući tome i što crpe
iz prošlosti da bi prenijeli u budućnost. Na
žalost, obljetnice se najčešće svode na
odrađivanje programa i svečanih protokola
prepunih kićenih, pomno biranih riječi,
zadovoljenje široke mase, umjesto da postanu
iskreni i istinski pogled u retrovizor. Obljetnice
zahtijevaju kritički angažman lišen političke
korektnosti, traganje za istinom i novim
putevima, birajući najbolje iz prošlosti, iskren
razgovor o onome što živimo, dopuštamo i
propuštamo. Stoljeće i pol organiziranog
turizma u Hvaru izvrsna je prilika kojoj se
može pristupiti iz brojnih perspektiva i koja u
ovom trenutku, više nego ikad prije, traži glas
stručnjaka i intelektualaca, konkretnu analizu
stanja u kojem se nalazimo i prijedloge za
budućnost.
Želja mi je - ne smatrajući se pritom
stručnjakom ni intelektualcem, već polazeći iz
ljubavi prema gradu i neizvjesnom putu
traganja za istinom - u nekoliko tekstova
ispričati neispričano o 150 godina hvarskog
turizma. Nastojat ću krenuti kronološkim
redom i istaknuti nekoliko točaka koje su
obilježile stoljeće za nama i oblikovale
stvarnost u kojoj živimo.
Ipak, za ovaj put napravit ćemo iznimku:
krenut ćemo od najblistavijeg doba hvarskog
turizma, romantičnih 1930-ih. To je desetljeće
nastavilo zamah stvoren nakon Prvog
svjetskog rata i definitivno upisalo Hvar na
svjetsku turističku kartu: iznjedrilo je velik broj
domaćih i stranih gostiju, proširenje hotela i
gradnju novih, sjajnu medijsku promidžbu,
Hvar postaje scenografija za snimanje
filmova, uređuju se prostori i zelene
površine… Izvrstan uvid u ovo vrijeme pružaju
nam brojne fotografije bračnog para Benčić,
koji su se 1930.g. doselili u Hvar i otvorili
fotografsku radnju na Pjacu (prostor današnje
kavane). Oni su gotovo svakodnevno bilježili
velike i male, naizgled beznačajne, događaje i
slike, stvarajući prevrijednu dokumentaciju
vremena na koje danas gledamo s velikom
nostalgijom.
Proslava
u Hvaru
1930-ih
godina
U isto vrijeme u Hvaru živi Frane Galasso,
vremešni inspektor društva Jadranske
plovidbe, koji je svoj penzionerski vijek
provodio u kući Makjanić u ulici iza današnje
pošte (pjaceta Matkovićevih). Hvarani ga se
sjećaju kao vrlo neurotičnog čovjeka koji je
često sjedio na terasi, pušio i pio kavu. Išla su
mu na živce djeca koja bi se igrala u blizini te
bi ih nerijetko gađao keramičkim šalicama. Bei
tempi, promislili bi neki. :-)
O Frani Galassu Internet ne nudi puno. Jebenti cili For
Njegovo ime spominje se među prvim uključujući Meneghellota
članovima splitskog veslačkog i jedriličarskog i sve one ca dangubidu
kluba Adria, osnovanog 1890.g., u kojem su i sviridu kurcu.
također bili dr. Ante Trumbić (pravaš,
gradonačelnik Splita, ministar vanjskih poslova Jebenti krizantemu
Kraljevine SHS…) i Dujam Srećko Karaman, aloj i ružmarin
jedan od prvih dalmatinskih sakupljača i Grand Palace i Kovačić*
narodnih pjesama. i lođu Sansovino.**
U „Celegatu“, glasniku hvarskog karnevala
ranih 1990-ih objavljen je kratki tekst o Frani Nojveće ti jeben
Galassu, u kojem je riječ o njegovom more, šumicu i bore
pjesničkom talentu. Ured za promet stranaca***
uključujući Avelineta.****
U nastavku je pjesma naslovljena „Pozdrav“,
napisana na venetskom dijalektu: Jeben ti vale
barda i poja
i sve one lipe mone
ca se dojdedu u For licit.

Jebenti povijesne slike

od Palme i Bassana
i sva ona govna
ca govoridu talijonski.

Nemoj mi dirat Fabriku

a uz ostalo u mojemu gnjevu
jebenti nojstariji teotar
u Jugoslaviju.

Na kraju ti jeben i sunce

jeben ti Palmižonu
klimu od Madere*****
i njezinu ariju kurbu.

* misli se na hotele Grand Palace (kasnije Palace) i

Kovačić (današnji hotel Riva)

** dugo vremena se projekt Lođe pripisivao

venecijanskom arhitektu Sansovinu ili veronskom
graditelju Sanmicheliju. Projekt je izveo brački
arhitekt Tripun Bokanić početkom 17.st.

*** preteča ureda turističke zajednice

****Josip Avelini, zaslužni hvarski gradonačelnik

(1891.-1947.)

*****Madeira, u hvarskom govoru Madera,

Za one koji ne razumiju talijanski, pjesma je
prevedena na hrvatsko-forski, poštujući
izvornu kombinaciju venetskog i talijanskog
govora. Vrlo je teško postići rimu, te je ostavio
u slobodnom stihu:
vulkanski je otok u Atlantskom oceanu.
Administrativno pripada Portugalu. Poznat po
turizmu i blagoj zimskoj klimi. Zbog sličnosti s
tamošnjom klimom kojoj su pripisivana ljekovita
svojstva Hvar je još prije I.svj.rata proglašen
austrijskom Madeirom.
Što je neurotičnog, no šaljivog autora
potaknulo na ove stihove? Gužva na rivu,
tisuće gostiju, bučni „partijaneri“ prije 80
godina?

Zanimljivo je da je Galasso bio jedan od

članova organizacijskog odbora Jadranske
izložbe, održane u Splitu u srpnju i kolovozu
1925.g. Cilj je bio upoznati javnost Kraljevine
Jugoslavije s ljepotama i mogućnostima
pokrajine Dalmacije. Bio je to prvi gospodarski
i turistički sajam na ovim prostorima, koji je u
mjesec dana posjetilo više od 30 000 ljudi. Iz
zanimljivog teksta Gordane Tudor čitamo kako
je splitsko društvo Putnik bilo zaduženo za
organizaciju dijela izložbe posvećenom
prometu stranaca, odnosno razvitku turizma u
dalmatinskim gradovima. Hvar je bio među
prvima koji se odmah uključio u rad i prihvatio Kafana Madeira vl. Ante Domančić Matići - Šćigovi bok
suradnju sa društvom Putnik, pretečom 1938. (slika skinuta sa Fejsa—postavio Prosper Maričić)
današnjih turističkih zajednica. Prema
člancima objavljenim u ondašnjem glavnim
Na Jadranskoj izložbi Hvar su također
dalmatinskim novinama, Novom dobu, Hvar je
predstavljali članovi Sreskog poglavarstva
tih godina oglašen kao novo turističko čudo,
(današnja općina) s izloženim eteričnim uljima
prepuno projekata i inovacija, spremno
ružmarina, kadulje, metvice i levande,
prihvatiti brojne goste.
proizvođača iz Brusja, Velog i Malog Grablja,
Pitava i Starog Grada. „Izložena ulja“, piše
Gordana Tudor, „zorno su svjedočila o velikim
mogućnostima koje bi imala organizirana
eksploatacija takvog bilja“.

U umjetničkom dijelu predstavio se i kipar

Šime Dujmović. Hvarske žene su izložile i
primjerke čipke od agave na Jadranskoj
izložbi, ni ne sluteći da će je gotovo sto godina
kasnije UNESCO uvrstiti na svjetsku listu
nematerijalne baštine.

Je li Galasso, jedan od osnivača Jadranske

izložbe kojoj je cilj bio privući goste u ove
krajeve, bio umoran od rastućeg turizma i
promjena koje su počele puštati korijenje u
naš grad? Ili je pjesma samo čista
zafrkancija?
Kako god bilo, ostaje pitanje što bi stari
živčani Frane promislio kad bi 2018. svratio u
Hvar…

Zorka Bibić

Fola Siniši za ideju i slike!

Literatura: Gordana Tudor "Jadranska izložba u Splitu"
Jedna od reportaža o Hvaru u "Novom dobu", 1933.
 PENSIRI: MORA LI OVAKO
ILI MOŽE I DRUGAČIJE?
Valja početi od činjenice da su odgovori na sva defaultu nije turistička usluga) nego bruto promet
moguća turistička pitanja u bogatim iskustvima iz ugostiteljstva.
prošlosti. Nekad su otok Hvar zvali Madeira
Jadrana. - Od vlasti valja očekivati da temeljem ovih
spoznaja konačno definira kome je, u turističkom
U to vrijeme je turizam bio privilegija viših smislu Hvar namijenjen.
socijalnih klasa a u novije je vrijeme postao
dostupan i nižim slojevima društva. Međutim, oni Onima koji će ga svojim boravkom i maksimalnom
iz viših socijalnih slojeva su zadržali klasične turističkom potrošnjom oplemenjivati ili onima koji
turističke navike, za razliku od pripadnika nižih. će korist donositi isključivo onima koji će sve
Naime, oni prvi, za svog boravka na odmoru zarađeno nakon ljeta odnijeti iz Hvara.
koriste sve turističke usluge koje im domaćini
nude, dok ovi drugi od svih turističkih usluga - Istovremeno ta ista vlast mora definirati: što je to
najčešće koriste samo smještaj. naš turistički proizvod i shodno tome donositi
buduće odluke. Je li to autentični Hvar s
Hvar, na sreću nema ni ljudski ni prostorni autentičnim načinom života domicilnog
kapacitet da osigura domaćinstvo svima koji bi ga stanovništva i autentičnim proizvodima ovog otoka
rado pohodili, pa je slijedom te logike na nama da ili sterilan, bezličan i unificiran turizam za mase.
se odlučimo kome ćemo i kako nuditi svoje
usluge. Ova prva verzija osigurava dugoročni prosperitet
domorodcima a u podređeni položaj svrstava one
Turizam se, kao do sada, može razvijati na koji Hvar smatraju kulisom a Hvarane statistima.
inicijativi pojedinaca ili interesnih kartela, što
kratkoročno osigurava prosperitet inicijatorima i
prividno svima ostalima. Ali, ovakav razvoj
događaja ima rok trajanja i pogubne posljedice i to
za domicilno stanovništvo. Oni ostali će se već
pobrinuti za svoj uloženi kapital.

- Napraviti analizu odnosa (naše) ponude i

(njihove) potražnje kroz različite povijesne
segmente do danas.

Iz ove analize bi lako zaključili da se inzistiranjem

na ponudi a ne povodeći se za potražnjom
selekcionira potencijalna klijentela.

- Valja definirati: u čijem se interesu razvijaju

različiti oblici turizma?

Jedan je, prioritetno u interesu lokalne zajednice, a

drugi dominantno u interesu svih drugih a lokalnoj
zajednici što ostane.

Primjer za ilustraciju: veći je iznos državnog pdv-a

na prodano piće i hranu kroz trgovinu (što, po
 Dnevnik jednog šankera
KAKO JE SVE OTIŠLO U...
…je li prije bilo bolje ili je sad bolje?!, vječno pitanje
koje je uvijek aktualno. Svaki „đir“ u svoje vrijeme, a
po mom mišljenju vezano je za period života kad si
mlad. Kad si mlad uvijek je bolje, a ja sam PRIJE bio
mlad. Živio sam nazovimo to u prijelaznoj fazi „sa
kazete na CD“, kada se slušala muzika na kazete,
kada si olovkom namotavao zapetljanu traku i kada si
preko radija snimao nove stvari, pa preslušavao,
presnimavao, mijenjao i tako sakupljao vrijedna
saznanja u vezi muzike… te zvonke radosti. Slušao
sam o slavnim vremenima Alohe, Humane, Plusa,
Asa, Kive… To su bile sjajne godine odrastanja,
druženja, zabave… i danas ostaju (samo) divne
uspomene. „Zimske radosti„ posebno su odisale
duhom. Kakvo je vrime danas?! Početkom 2000-tih
otvara se Carpe Diem u Hvaru na punti Rive, i u
kuloarima hvarske scene proširila se vijest da je
Heineken 20 kn ili 25 kn, nisam siguran, al znam da je
to izgledalo kao najskuplje piće za kojeg su Hvarani
ikad čuli. Tog ljeta, malo tko je od Hvarana izlazio u
Carpe, kojeg su i preimenovali po otočku u
„Karpeja“ (Krpelj). U Hvar se znalo, gdje izlazi „vanka“
radna ekipa ugostiteljskih objekata, nakon odrađene
smjene – tu je bio najbolji „đir“... npr. Kiva bar do
ranih jutarnjih sati „pod ključ“ ili odlazak u disco na
Venerandu, koju godinu kasnije u novootvoreni bar
Nautica… itd. Pila su se pića: veki–cola, konjak-cola,
vodka–cola… viski-cola kao najcjenjenije piće…
U međusobnoj razmjeni gostiju, publike, šankera,
ljubavi, svi su se uzajamno poštovali i cijenili jedni
druge, a domaći čovjek bio je svetinja… i onaj od
kojeg ćeš i u zimskim mjesecima „ubrati“ koju kunu i
radovat mu se na posjeti. Kao domaćin, goste si
uvijek slao u bar, gdje si se i ti osjećao najbolje, gosti
su trošili u barovima i svi smo se međusobno družili –
To su bile čarobne godine. Slušala se dobra muzika –
nazovimo je Rock. Cocktail, iako ga je bilo u ponudi
nekih hvarskih lokala – za veliku većinu bio je
znanstvena fantastika, a Karpej ga je nudio za
nevjerojatnih 50 kn! Od početnog straha i prve
godine preziranja, Hvarani su počeli pohoditi Carpe
druge godine njegova rada, pokazujući svoj bolji
standard i potrebu za biti viđen u tom krugu „elite“.
Carpe Diem za ostale hvarske lokale tog vremena bio
je top uređen, luksuzne raskošne klupe,
visokokvalitetne čaše, vrhunsko ozvučenje, rasvjeta,
profesionalni barmeni (većinom strani), koji su svake
ljetne večeri priređivali dojmljiv show… moderna
„house“ muzika uz dobre DJ-eve. Nitko nije mogao
ostati ravnodušan… Važno je naglasiti da su svi
barmeni iz Carpe-a također izlazili i družili se po
našim lokalima. Vladalo je uzajamno poštovanje. Ono
što Hvar do tada sigurno nije ljubio bili su izbacivači u
lokalima?!. Što je to, pa zar nam to treba, pitali smo
se i zar je tko jači od nekolicine naših mještana
(nećemo ih imenovat, a znali su odraditi ulogu
„redara“), počela je Veneranda sa splitskom ekipom,
a Carpe Diem prikazao je model kako se to „vanka“
radi - dvije mrcine od dva i po metra, obučeni u finu
ljetnu otmjenu odjeću, nenametljivi sa strane… Ovu
temu nećemo načimat, jer danas bez zaštitara ne
mogu ni pekare radit. I sad, upoznati sa scenom u
Carpeu, polako su i Hvarani počeli slijediti trend, ali u
početku (neka se niko ne ljuti) bila je to loša kopija,
koja je trajala nekoliko godina. Kokteli po skupim
cijenama a „miješani“ iz sirup boce, jeftina kopija
ugostiteljskih stolica, u što manje kvadrata što više
stolica, muzika sa CD-a na repeat, jedno te isti CD
loše snimljenog zvuka i prijelaza. Godine podizanja
kvalitete i današnja TOP PONUDA (za razliku od
drugih srednjodalmatinskih otoka) iz sadašnje
perspektive izgleda smiješno. Hoće li će Orco grupa
uništiti Hvar, bila je sljedeća velika enigma. Ne da ga
nije uništila, nego je svojim obnovama kapitalnih
objekata, Hvar je još više podigao standard. Turistički
Hvar popratio je i taj trend, te su kafići, restorani,
privatni apartmani kroz par godina postigli potpunu
preobrazbu. Ugostiteljski centar se širio, te danas
svaka kala ima i po više objekata. Danas se traži onaj
sa dozom romantike, onaj kakav je nekad bio, a
hvarski takvi su na izdisaju. Drugi ritmovi , drugi ljudi
vode hvarski đir, najpoznatiji po svijetu radi nas
samih. Da li barem postoje ljudi kakvi su nekad bili?...
sve je išlo „u nebo“, a nestao je dobar duh. Sve ovo
što je napisano nedavno se odvijalo, a dojma sam da
se više nikad ne možemo vratit. Bespovratno smo
izgubili taj duh, identitet, nazovite ga kako hoćete… i
sami smo krivi za to… U brzoj vožnji nismo obraćali
pažnju na put… Sigurno bolje živimo danas, no
pitanje je što ostavljamo za one koji dolaze – ili ne
odlaze sa Škoja u budućnosti… Sjedim sad i pijem
kavu u Križnoj luci. “Teška zima“, u For ni ni pasa, a
Križna luka „lipo“ radi. Slušam na razglasu Stonese
(You can't always get what you want),… Mali mi u
prolazu dobacuje hoću li večeras u xxxxxx (jedini
noćni klub u Hvaru zimi), …Pitam usputno: „Koliko je
mix?“, …Govori on: „40 kn“. „A što svira?“ …On:
„Cajka...“ …ostanem u Križnoj luci do kasno u noć…
Doša se u likora šjor Jerkota Machiedota vižitat
barba Prošpe B., težok sa velom konobom, a koji
nikad, u cili život, ni stavi nanka kapju ni vina ni
rakije na justa.
I govori njemu likor:
- Prošpe, jotra ni alavija, vajalo bi fermat pit!
- Šjor Jerko, jo ne pijem!
- Govorin ti, ne već pit!
- Govorin jo vami, nikad u život nison pi!
- Prošpe, ne govorin tovaru pok da me ne kapi!
- A meni se pari da jo govorin!
☺ - Oprostite, da li je ovo put za Milnu?
U For je pri bi kundut na kantun Fontika blizu
skalih za Teotar. Tamo je cinila reda, i to dobro,
teta Joka.
Jedonput je za potribu arivo barba Stipe K. i kako
mu štumak ni bi alavija, iznutra se dobro culo
šćiketovonje i brumbulovonje.
Govori teta Joka:
- "Jo, Stipe, ča ti lipo piva! Ma, pari mi se da si
malo dištonan."
- "A ca biš ti itila? Da ti za dvo dinara kanto
Caruso?"
☺ ☺
☺
Barba D. je lavuro kako manovol u poduzeće.
Umor je diretur i iša mu je i on na sprovod, ma
jednu desetak metor iza svih drugih.
Pitodu ga:
- "A ca je, D., kako to da si toliko iza svih?"
- "E, bi san mu toliko iza svih i po plaći!"
☺
Cvitić Longin je lavuro u poje, na Bili potok.
Pito ga furešt:
- Je, je, morete i ovode.
- A koliko mi treba do tamo?
- Parvo se upulte hodit, pa kad vidim kako grete,
onda ću von znat reć.
☺
Govori M. jednoj Bruški nose dosta godišć:
- Susida, meni se pari da von je muž bokun iša
ća.
- A, ćerce moja, on ti je ovakov i doša!
Celegat: Zdrav bili šjor Načelniče?
Jure: Veseli kad ste vi. Al ćete pisat o meni?
Celegat. O svakome pa i o tebi. Je se co vidiš sa
Ivkotom?
Jure: Ne. On ti je sad profešur. Vela glova.
Celegat. Aha. Homo malo o tvojoj firmi. Je istina
da si ploti Jugota da ti pituroje ogradu?
Jure: Po pol jo i Riki.
Celegat: Govore judi da ti je nojboji prijatej u
Foru Jure iz HDZ-a.
Jure: To se mi družimo radi službenih razloga. Boji
san sa Šegotom.
Celegat: Ma nećemo o privatnim stvorima. Homo
malo o poslu. Ca će bit ovo lito ?
Jure: Kako čujen moga bi nos ovin nesritnji virus iz
Kine dobro sredit.
Celegat: Nisi ti likor nego policijot.
Jure: Ovega lita cemo bit žešći nego prin. Puhat će
se i po cesti i na more.
Celegat: Ocete uvest malo reda po moru ?
Jure: Moramo, ali ćemo i pustit jude da ćapaju
kojin dinar. Oni koji se budu zajebovali plotit će za
sve.
Celegat: Govori se da policijoti fermojedu
domoće jer da ne znaju beknit nijedon jazik...
Jure: Moga bi ti zabekat kad te opendrečin.
Fermojemo domoće jerbo su se nakesali šoldih a
bidne furešte ste izmuzli dobro, vi'š da kupujedu
spizu i alkohol u Konzum i da nimaju za hvorske
fensi restorane.
Celegat: Ala neka reda. A zoc ne promoviros
Jozota na koju boju poziciju ?
Jure: Mislis u penziju. Ostav se Jozota. Svi o njemu
imote za govorit.
Celegat: Rekla je jedna šinjorina da imoš ukusa u
modi .
Jure: Koja je to rekla? Ako je somo jedna ni dobro.
Celegat: Ma rec mi kad si vidi Ivkota u parvi red u
crikvi?
Jure: Opeta ti o Ivkotu. Ostav me se sa tin.
Celegat: Dobili ste bicikle a ni vos vidit da vozite?
Jure: A di ćemo vozit? Po pjaci, pa da dobijemo
potres možjonih koliko je rapova.
Celegat: Uvik te se vidi po Foru. A ca je sa Paizom
i Jelsom? A tek Sućuraj?
Jure: Kad si po Hvoru – ne vridi, kad te ni po Hvoru
– opet ne vridi.
Celegat: Je moreš obećat da neće bit puno šušura
ovega lita, baren po Pjaci?
Jure: Ma ko ti more obećat mir u ovemu Foru.
Nimo ti turizma bez šušura. Dojdite u Paiz pa ćete
spat.
Celegat: Koliko Žare tarci na 100 metor ?
Jure: Moga bi ti ćapat prijavu.
 RAZGOVOR S P(R)OVODOM
Rikardo Novak – Priča o Gradonačelniku
Celegat: Riki, dobar dan. Ca je tamo?
Riki: Evo, dobro je sve. Mobitel mi zvoni svako
malo pa škužoj ako se buden javijo dok ćakulomo.
Celegat: Ovo ni ćakula nego ozbiljan razgovor.
Rec mi na početku jel istina da si u Las Vegasu
izgubi 100 dolorih na aparat.
Riki: To je lož.
Celegat: Ok, somo piton. A ako se smi znat jel
istina da ste ti i Petar iz TZ bili cimeri da se
smanje troškovi puta.
Riki: On hropje pa son uze svoju kamaru.
Celegat: Homo sad ozbiljno. Govori se po Foru da
nećeš ćapat 100 glasovih na druge izbore ako se Celegat: Cujen da ce se Bene opet kandidirat.
ne moviš.
Riki: Puno tega se govori a niko ne vidi ca se sve
lavuro.
Celegat: Jo uopće ne znon ca bi te pito jer mi se Riki: Ako mu izgubi Plenković jedino se more
pari da se For ni pomaka milimetra od kad si ti
posto Poteštot.
Riki: Ta priča ne prolazi.
Celegat: Kad ćemo poć zaigrat na balun u tu
sportsku dvoranu ca si reka da ćes je napravit?
Riki: Die nächste Frage, bitte...
Celegat: Kad ćeš finit Arsenol?
Riki: Opet ti govorin isto... Die nächste
Frage, bitte...
Celegat: Jesi zaposli prometnega redara za
sezonu ?
Riki: Je ti jo s ličin na šefa kadrovske.
Celegat: Govore ovin naši penzioneri da je bas lip Riki: I tebi. Nego, jesi cu da će i Rosso bit kandidat
naš novi starački dom.
Riki: Jeeeee, al su se i oni počeli bunit.
Celegat: Koliko imoš dionici u Spegri?
Riki: Jo ili Ita? Na koga misliš?
Celegat: Reka ti je Rosso da se uozbiljiš!
Riki: A o čemu bi on onda piso po Žveljarin... o
tebi možda?!
Celegat: Je Jugo opituro ogradu iza Policije?
Riki: Ceko da stepli vrime.
Celegat: Nikidon si bi na put, zamjenik na
godišnji, Nino na seminar... Ko je vodi Grod?
Riki: Margita! Ona i tako sve vodi.
Celegat: Ajme ca si rječit. Doj rec koju normalnu
rečenicu. Jel ti draži HDZ ili SDP?
Riki: Nojdraži mi je Rosso.
Celegat: Zoc si potiro Lorencota usrid sezone?
Riki: Pa ne more trenirat dicu i lavurat u Fontika u
isto vrime. Dica su važnija...
Riki: Neka. Jo ću ga uputit u posol.
Celegat: Ca misliš oće se Jure iz HDZ-a kandidirat
po 3. put?
kandidirat za MO Brusje.
Celegat: Kakov si ti sa Plenkovićem?
Riki: Odličan! Ca on veće voli For mi ga ništa ne
pitomo. Lipo nam je reka da ce non pomoć za sve,
ali muka mi ga je zvat.
Celegat: Kad ce se obnovit Pjaca?
Riki: Ovako remek djelo vajo cuvat od
modernizacije prostora.
Celegat: Jel imoš co reć na kraju? Dodijolo mi je
sa tebon govorit.
Riki: Ma ca ću ti reć. Ova priča će bit uspješna.
Celegat: Fola ti lipa.
za Gradonačelnika?
Celegat: On i Jure. Somo se moraju dogovori ko će
na koju funkciju...
Riki: Ala da, i to ćemo još vidit! Gremo ća doma
vi’š da bi konobari išli leć.
Celegat: Plot kafu, pa gremo naprida.
 ARSENOL - NA PJACU ĆUPRIJA
Razgovor zapisao Bepo Gluhi
- A moj, jesi vidi, dobili smo nagradu Vicko
Andrić?
- Bravo! A koji ti je to Visko?
- Ma ne Visko nego Vicko... A ne znon... Biće
oni ca je piso Na Drini ćuprija?
- Ne virujen... Oni se zvo Ivo... A zoc je ta
nagrada?
- Cekoj da proštijen... Evo ga: Godišnja
nagrada Ministarstva kulture „Vicko Andrić“ za
2018. godinu dodijeljena je skupini suradnika
za cjelokupni rad na obnovi Arsenala i
kazališta u Hvaru.
- Onda siguro ni Ivo on je piso libre, a ne
obnovjo spomenike.
- A barž mu je onda to bi dide ca je grodi
„ćupriju“...
- Moga bi bit... Nego govoriš da je oto za
obnovu Arsenola?!
- Je, je... Za cjelokupni rad na obnovi Arsenala
i kazališta!
- Ma borati... Cjelokupni rad... A ni još nanki
finiven... Ma ca si reka koji smo to „mi“ ca smo
dobili nagradu?
- Cekoj da vidin... Aha, evo... A ovo parvo su
konzervatori... Radoslav in je šef, evo i naš
Ambro, pa ona Anita ca maltretiro bile
konfrate... Ovi niki je porti pri nego ca su finili,
Bog mu do pokoj...
- Mogli bi i mi portit, pri nego ca finidu...
- ... pa pusti restauratori, evo i naš Žarko ca hi
je nadziro... Oni Krajina projektant... O, i naša
Spegra i još par firmih, a i niki Brocanin...
- Biće oti ublidi kamik odisprid...
- A bome i Grad Hvar i naša Ita... I govori na
kraju: „Obnova Arsenala i kazališta u Hvaru
zbog svoje složenosti predstavlja pothvat koji
pokazuje sposobnost hrvatske konzervatorske
i restauratorske struke koja je vlastitim
snagama privela kraju velik i iznimno
zahtjevan posao.“
- Privela kraju?
- Ma mola to, finit će se barzo... A bi je
premijer otvorit ga, a ako on govori da je
finiven ko si ti da mu receš da ni...
- Je, je... A je piše jesu oti dobili koji šold za
to?
- Ne, ma reka mi je jedon da je svaki dobi po
mijor, mijor i po...
- Eurih?
- Ma ne, naših kunih...
- I govoriš da je oto dalo Ministarstvo kulture, a
pol ovih ca si hi nabroji tamo lavuro... I ca je
ono pisalo za struku...
- Aha... „...pothvat pokazuje sposobnost
hrvatske...“
- Sposobnost? Ma nemoj mi reć... Tukalo in je
dvodeset godišć da bi „finili“ obnovu, a oni
knez Semitekolo ga je dofini cilega i opremi za
dvogodišća sa ondašnjon tehnologijon. Koliko
tukoš bit sposoban za se ne sitit zahode stavit
kraj ulaza u Arsenol, nego odiza, pa kad je koji
koncerat tukoš se gurat sa izvođačima za se
poć popišat...
- Puno tebe brige za to, ionako se uvik popišoš
u Mandrać...
- A koliko tukoš bit sposoban za obilit cilu
pridnju stronu Arsenola, i još sve piturat u bilo,
da pari gluh i ćorav... Za maknit oni moli
predulaz di smo od gušta ćakulali i sakrivali se
od dažja i botih... Za ugrodit lift, koji još ni
prolavuro, a ko zno hoće... Za zaboravit stavit
izolaciju, pa ako ko u Arsenol malo zakanto,
na pod pari da je taramut... Pa ono grijanje i
hlađenje moren za koje govoridu da je već
zaružinovilo... Pa...
- Ferma već! Vi Hvarani ste svi isti. Umisto da
budeš kuntenat ca smo dobili nagradu, ti
tako... Pa ca imo veze da je puno falimentih i
da se još ni finilo, a more bit i da neće...
Nagrada je zapisona, a ko zno, kad ga epeta
budedu obnovijoli za 15, 20 godišć, more bit
da ucinidu kako Bog zapovido...
- More bit, more bit... Ma isto me jidi da je ovi
redikulasti grod dobi nagradu... Jesi vidi ca sad
cinidu sa Lođon... Nali Palace svoju teracu, a
oni da nećedu pod njihovu, nego svoju, pa sad
protapanala, pa...
- A jesi šempjo!
- Co?!
- Pa tuko otegnit malo sa ton Lođon, ne vajo
prišit...
- Jesi ti normalan? Eno Montenegrine neće da
gredu već na izbore, jerbo da je zatvorena
Lođa, a da oni glasat u vrtić nećedu...
- Ma pust to... Tuko otegnit...
- Ma zoc???!
- Pa ne bi bi red da dobijemo nagradu Vicko
Andrić dvogodišća zaredon...
 Celegatova pošta
( Turta, tornoj se nose!)

Di je nesto Žorž iz Turističke? Je Riki u sukobu intresa?

Pjero, Matije Ivanića 1510 Kuzmić, Pelegrinska 2

Još se ne zno. Išće ga forski GSS u osnivanju. Ne, ti si...

***
***
Kako to baš Teo Jeličić gre u Sabor?
U škulu je cetardeset prvašićih na jedon Mandica, Pionirska ‘88
zahod. Dokli ćemo to tarpit?
Bepina, Kralja Petra 2 Jebi ga, kad nimo ko drugi...

Dok se ne popišomo po sebi. ***

*** Kad će već ta ustanova u kulturi?

Pito son te pasono godišće kad će otvorit
teotar pa si reka prid izbore. Izbori su pasali a
teotar je još bauštela?
Nezavisni, Neovisnička 1612
Miro Krleža, Antiuhljebizma 9
Kad For divento europska prijestolnica kulture.
***

Nison penso na ove izbore nego one druge. Ca su poteštot Riki i prežident od turistiške
Razović cinili u Njujork?
*** Vinka, Higijeničarskog društva 1868

Di je finilo 5 miljunih ca se uprihodi na Forticu? Dilili letke i marendali sa ekipon iz Atlasa.

Bura, Ganotova 91
***
Co di je finilo? Pa istratilo se. Zoc je cilo lito i zimu Loggia u škuricu?
Greta, Soroševa 2
***
Na snogi je štednja energije...
Zoc već treći don zaredon nimomo vezu sa
terafermon? ***
Marketo, Pajeti 6 Jes vidi, ministrar zdravstva je naš covik iz
Jelse. Sad će zdravstvo na škoj procvast.
Liti dvodeset, sad ništa, u prosjeku ti je to 10 Perina, Alergološkog centra 1
linijih na don.
Ma oće cudo jedno! Kako i sa Peronjon i sa
*** Milatićen i sa svima njima ca su bili na
pozicjun.
Cujen da će i ovo lito bit zatvoren teotar i neće
bit predstavih tote. Zoc? ***
Lilan Mlakoš, Povijesnog teatra 12 Uvik grintoš! Vi’š kako smo odma cin je doša
na vlast dobili novi kombi za hitnu.
Ma vi’š ti njega. Ni ti dosta da imomo teotar Zane, Lječilišnog turizma 7
nego bi još cini žmorfije!?
A i to ca govoriš. Kad već ostajemo bez likorih
*** u For barenko ćemo se moć vozit do Jelse.
Pol pošte mi dohodi u matere, ništo ostavidu
po susidstvu a somo dil mi dojde doma.
Miko, Dandotova 17
Cin kuco, dobro ti je i tako. Kad ti pocne
dohodit u ljubavnice onda si apena najebo.
***
Slabi su von tekstovi i batude u Celegat.
Njoko, Proformina 1 Dok god u For budedu imat lavura...
Kad ćemo vidit dvo policijota u patroli po Foru?
Macakan, Koprifogo 43
Zodnji put son vidi dvo policijota skupa kad
smo tarkali štafetu za Dan mladosti.
***
Do kad će Spegra imat skladište u Arsenol?
Rita, Zanatskega 89

Objovili smo sve ca si poslo. ***

***
Kad će se asfaltirat cesta do Svete Nedije?
Dilma, Plavca malog 16% Nimo već ko fumat a kamoli sodit i zalivat.
Ni cimenta za ucinit trotoare u For a kamoli
cile ceste do Svete Nedije.
***
Ako se izglaso Lex Cannabis, oće For epeta
bit poznot kako Hrvatska Jamajka?
Frenkie, Ulica prvoboraca 2
Em smardi, em ni fensi, a i svi su na bilo.
***
Ca cini Bene od kad ni na vlast?
Pionir, Omadinske radne akcije 3

Ako ne asfaltirote cestu Dubovica - Sveta U Marinkota se parićoje za drugi mandat.

Nedija pripojit ćemo se općini Jelsa.
Monsignor, Oleandarska 3
S obziron da uvik glasote za HDZ, bit će fešta
u SDP For a tuga u SDP Jelsa.
***
Je moguće da se i nami u For peto oni corona
virus?
Infetonko, Kujundžićeva 8 Ako je Grod For vlasnik igrališta u Križnu luku i
Ni stroha! Bene je reka da je u sukobu
interesa sa običnon gripon pa neće ni dohodit. najam terena NK Hvaru?
***
Kako je Gariful u malo vrimena izgrodi dvi i
sad grodi treću kuću?
Peškafondo, Urbanizma i renesanse 14
Sa onin ca ti imoš moreš izgrodit kućicu za
pasa i to od paletih za viljuškara.
***
Kako ću doznat kakovo je bila sezona ako
nimomo službenega izvješća?
Mala Diva, Fontička doo ga sad makli a Novak ne da jer je prebacijo
Sed na gustirnu na Dolac i gledoj koliko se
kupilo novih autih. To ti je boje od bilo koje
statistike.
***
Kad će se grodit marina na Galešnik?
Betonko, Prostornih planovih 16
Nimo ko užeć letriku na Galešnik a ti pitoš kad
će se grodit marina...
***
ploćo letriku i renovironje terena, zoc NK
Levanda iz Grobja, koji spado pod For, ploćo
Piccolo, Vordišće bb
Hod, neka se tucedu nogima u guzicu ca ne
ploćaju i boravišnu pristojbu.
***
Unda jel istina da je HDZ izvlačijo novac iz
Nautik centra i zbogtoga gledao krozprste mito i
korupciju na rivi a kad je doša gradonačelnik
Novak onda je smjenijo direktora i stavijo
rodijaka svog rodijaka zamjenika za direktora
koji je unovčijo u blagajnu par miljuna više pa bi
agenturu iz Nautik centra na svoju agenciju
Pelegrin turs. Unda iđe li Gradonačelnik u
bajbok ili samo naš Miki iđe?
Anto, Vrisak

*** Kako si poce moga si i libar napisat...

NOVE EPIZODE FORSKIH MATUNIH:

MOTE I TONI
LETRAT & LETRIKA: bastART ’20.