PERCEPCIJA

PERCEPCIJA- psihički proces pri kojim se automatski organiziraju, povezuju I tumače

osjetne informacije. Omogućuje upoznavanje I prepoznavanje značenja predmeta,
pojava I događaja u okolini.
 U percepciji je važna interpretacija primljenih podražaja jer mi dajemo smisao
temeljen na našem prethodnom znanju, pamćenju, ličnosti...
FUNKCIJE PERCEPCIJE
1.REKOGNICIJA/PREPOZNAVANJE
 S pomoću nje percpiramo premete I pojave oko nas(jabuka, stol, kiša).
 Kad vidimo neki predmet, opažamo njegova obilježja(boja, tekstura, veličina).
 Najvažnije obilježje za prepoznavanje je OBLIK(bocu ćemo prepoznati bez obzira
na veličinu, materijal I boju, prepoznat ćemo je jer znamo njen oblik).
 PERCEPTIVNA KONSTANTNOST- pojava koja nam pomaže prepoznati predmete
iako su se neki uvjeti percipiranja promijenili(položaj predmeta, svjetlost, kut
gledanja).
 Perceptivna konstantnost ovisi o iskustvu=budući da smo vidjeli bocu mnogo
puta, lako je prepoznajemo bez obzira na promjenu percipiranja.

2. LOKALIZACIJA/PROSTORNO SMJEŠTANJE
 To je utvrđivanje gdje se što nalazi, zahtijeva međusobno razlikovanje
podržaja/predmeta I razlikovanje od okoline koja ih okružuje.
 Za lokalizaciju su važni načelo figure I pozadine, percepcija dubine I percepcija
gibanja.
 Načelo figure I pozadine= pomaže nam da objekt koji gledamo razlikujemo od
njegove okoline. Predmet koji gledamo je figura, a okolina je pozadina. Primjer,
ako čitamo knjigu slova su figura, a bijeli list je pozadina.
 Koktel-party fenomen= sposobnost da se namjerno usmjerimo na neki određeni
izvor zvuka I zanemarimo ostale. Tu je glas na koji se usmjeravamo figura, a buka
je pozadina. Primjer, zabava(osoba I njen glas je figura, a muzika je ono što
zanemarujemo).
 Razlikovanje figure od pozadine se uglavnom zbiva automatski, ali ovisi I o
iskustvu. Npr., na karti opažamo kontinente kao figuru, a more kao pozadinu.
 Kada ne bismo mogli razlikovati figuru od pozadine, sve oko nas bi bilo slično I
kamuflirano te bi nam otežalo snalaženje u okolini.
  Rubinova vaza= slika se može protumačiti na više načina(žuta vaza I dva crna
profila).
BINOKULARNI ZNAKOVI ZA DUBINU
 Ti se znakovi odnose na gledanje s oba oka.
 RAZLIČITOST SLIKA NA MREŽNICI= kako su oči udaljene, slika nekog predmeta na
oba oka neće biti sasvim jednaka. Mozak automatski uzima razliku te procjenjuje
udaljenost. Što je predmet bliži, razlika između tih dviju slika je veća. Primjer, ako
uzmemo oštrilo I stavimo ga ispred očiju blizu, kada zaklopimo jedno oko pa
drugo vidimo da ta slika nije jednaka.
 KONVERGENCIJA OKA= to je okretanje očnih jabučica prema korijenu nosa I
približavanje jedne prema drugoj kada nam se neki predmet približava. Kada
gledamo s veće blizine, očni mišići se naprežu te šalju poruku mozgu o dubini.
Primjer, ako uzmemo olovku te je polako približavamo prema nosu osjetit ćemo
napor u očima, a druga osoba može vidjeti da nam se oči približavaju(idu u križ).
MONOKULARNI ZNAKOVI ZA DUBINU
 Ti znakovi uključuju gledanje s jednim okom.
 RELATIVNA VELIČINA= ako otprilike znamo veličinu nekog objekta, a on se u
našem vidnom polju doima manji, njegova relativna veličina je tad drukčija I
percipiramo ga kao udaljenijeg. Primjer, vidimo dva busa, a jedan koji je manji
doživljavamo kao da je udaljeniji.
 PREKRIVANJE= objekt koji djelomično prekriva drugi doživljavamo kao bližeg.
Primjer, autobus prekriva zgradu= autobus nam se čini bliži nego li zgrada.
 LINEARNA PERSPEKTIVA= kada se dvije paralelne linije približavaju jedna drugoj
ili se u daljini spajaju, to interpretiramo kao znak za udaljenost. Što je kut spajanja
oštriji, veće percipirana je udaljenost. Primjer, ako se linije na cesti I tračnicama
spajaju.
Percepcija gibanja= složeni proces koji uključuje informacije iz mrežnice oka I očnih
mišića koji prate objekt.
Važna nam je da razlikujemo predmete od okoline I određivali udaljenost, ali I da bi smo
sigurno izvodili akcije. Primjer, kad prelazimo cestuvažno je da aute doživimo kao
pokretne objekte, a cestu, pločnik I zgrade kao nepomičnu okolinu.
Percepcija nas može prevariti, pa mislimo da se objekti kreću iako su mirni. Dva slučaja
su:
  Prividno gibanje= nastaje podraživanjem oka brzim slijedom podražaja koji
miruju. Primjer, brzim nizom svjetlosnih podražaja stvara se iluzija gibanja. Kada
stavimo dvije žarulje jednu do druge I izmjenično ih uključivamo I isključivamo te
tada dobijamo dojam prividnog gibanja, odnosno kretanja svjetlosti. Primjer, u
gradu tijekom blagdana kada se lampice na metalnim konstrukcijama ukrasa
naizmjenično uključuju I isključuju.
 Inducirano gibanje= nastaje kada pomicanje većeg objekta uzrokuje percepciju
gibanja manjeg. Primjer, ako na semaforu u susjednom traku kamion krene prije
nas u osobnom automobilu, imat ćemo dojam da se I mi pokrećemo. Ista
iluzija=oblaci I Mjesec.
PERCEPTIVNA ORGANIZACIJA
Percepcija nije samo zbroj osjeta. Ona je određena struktura osjetnih elemanta.
Primjer, da je melodija zbroj osjeta mi bi trebali pjesmu isto doživiti kada je slušamo
unatrag, ali nismo I to dokazuje da je određena struktura.
Primjer, slova R R M O A nemaju značenja, ali kada ih poredamo O R M A R imaju
značenje.
GEŠTALTIČKA NAČELA PERCIPIRANJA
To su osnovni zakoni percipiranja koji vrijede za sve ljude I oblikovali su ih njemački
psiholozi(pripadnici geštalt škole).
Wolfgang Kohler= geštaltičar. (,,Cjelina nije samo zbroj svojih dijelova”.)
Gestalt=oblik ili cjelina
Stroop test= izradio ga je američki psiholog John Ridley Stroop.
Njim provjeravamo automatsko odvijanje procesa percepcije. U testu se mjeri vrijeme za
imenovanje kruga, odnosno boje kojom su napisane riječi. Zbrka nastane kad trebamo
zanemariti značenje riječi, a reći kojom je bojom napisana. Tada usporavamo.
Ova načela pokazuju kako se informacije smisleno organiziraju I interpretiraju. Pokazuju
da nisu važni pojedini dijelovi nego način kako su uklopljeni u cjelinu. Uglavnom
percipiramo na najjednostavniji način usmjeravajući se na cjelinu, a ne na dijelove.
Primjer, stablo gledamo kao cjelinu, ne u dijelovima;grane, lišće, deblo.
 Načelo blizine= objekte koji se nalaze blizu jedan drugog percipiramo kao
skupinu. Primjer, ljudi koji se nalaze blizu percipiramo kao skupinu. Primjer, točke
koje se nalaze blizu doživljavamo kao stupac ili red.
  Načelo sličnosti= objekte koji su slični po nekom svojstvu(veličina, boja, oblik)
percipiramo kao skupinu ili cjelinu. Primjer, nizozemski uzgajivači tulipana se
služe ovim načelom pri sadnji. Primjer, dresovi nogometaša su isti te upućuju
pripadnost/skupinu.
 Načelo zatvaranja= ako neki dijelovi figure nedostaju, mozak ih automatski
popunjava tako da percipiramo smislenu cjelinu. Koristi se u
reklamama=zanimanje gledatelja. Primjer, četiri nedovršena kokosa percipiramo
kao kvadrat koji prekriva kokose. Primjer, logotip tvrtke IBM je nedovršen, ali
vidimo slova.
 Načelo kontinuiteta= linije ili krivulje koje slijede utvrđeni smjer percipiramo kao
cjelinu. Čak I ako se linija prekine možemo je slijediti. Ako dođe do preklapanja
objekata, svaki precipiramo cjelovitim. Načelo kontinuiteta je jače od načela
sličnosti.
 Načelo zajedničkog kretanja= objekte koji se kreću u istom smjeru percipiramo
kao cjelovitu skupinu. Primjer, ljudi koji idu u istom smjeru doživljavamo kao
skupinu.
ČIMBENICI KOJI UTJEČU
1.FIZIKALNI UTJECAJI
Odnosi se na uvjete okoline u kojima se percepcija zbiva.
 Uvjeti percipiranja= odredit će način na koji ćemo interpretirati podražaje. To
može biti doba dana, vremenski uvjeti, buka, svjetlost. Primjer, isti grad ćemo
drukčije doživjeti po sunčanom vremenu I kišnom vremenu.
 Količina informacija= količina koja nam je dostupna bitno utječe na interpretaciju
neke situacije. Primjer, ako smo dobili e-mail koji kaže: ,,Zaboravili ste potvrditi
prijavu za stipendiju” ćemo drukčije percipirati uz dodatak ,,ali rok je produljen”.
 Kontekst= odnosi se na okružje Ili okolinu u kojoj percipiramo. Uzimamo u obzir
okružje I elemente koje vidimo. On nas usmjerava da brzo I točno interpretiramo
ono što vidimo, no nekad nas može zavarati.
Primjer: u usporedbi s vrlo visokim čovjekom, prosječan čovjek nam se čini nizak.
 On nam može I odmoći, naprimjer ako percipiramo predmet izvan njegova
konteksta. Ako vidimo prodavačicu na ulici, možda ćemo se teže sjetiti da je to
naša prodavačica jer je vidimo izvan konteksta; prodavaonice I kute.
2.BIOLOŠKI UTJECAJI
Način na koji doživljavamo svijet oko nas ovisi o pravilnom funkcionirajju naših osjetnih
sustava. Ako oštetimo dio osjetnih sustava, sposobnost percipiranja će biti smanjena.
 Fiziološki poremećaji=oštećenje struktura u vidnom sustavu. Npr., oštećenje
nekih čunjića(receptora za boje) dovode do daltonizma (crvena, plava, zelena).
 Akromatopsija=oštećenje čunjića ili ozljeda kore mozga pri moždanom udaru.
Osoba vidi samo crno, sivo I bijelo.
 Nagluhost uzrokuje poteškoće u percipiranju zvučnih sklopova.
 Poteškoće u percepciji okusa hrane često imaju dugogodišnji pušači lule jer su im
uništeni okusni receptori.
 Dob=nakon dvadesete godine naša osjetila slabe.
 Unutarnja stanja=umor, glad I bolest. Ako smo gladni, u trgovini hranu opažamo
privlačnijom I poželjnijom nego kad smo siti. Ako smo umorni, put nam se može
činiti duži. Ako smo bolesni, vrijeme čekanja na liječničku pomoć nam se čini
duže.
3.PSIHOLOŠKI UTJECAJI
Perceptivni set= privremena psihološka usmjerenost prema događajima u okolini koja
određuje što će se I kako opaziti, utječene na doživljavanje I tumačenje događaja te na
naše ponašanje.
Čimbenici koji utječu na perceptivni set su: kontekst(fizikalni čimbenik), očekivanja,
motivacija, emocije.
1. Očekivanje=vjerovanje o tome što će se dogoditi temeljeno na prijašnje iskustvo.
Primjetit ćemo određeni podražaj ako ga očekujemo.
 Niz ljudi+čovjek, niz ljudi+štakor(udžbenik str. 56.)
 Perceptivni set je koristan jer to znači da možemo pročitati riječi iako su krivo
napisane. Izreke(str.56.)
2. Motivacija= često vidimo ono što smo motivirani vidjeti.
 Navijači suprotnih klubova=što je jednima gol, drugima je prekršaj.
 Forenzičari će na mjestu zločina prije uočiti dokaze nego laici.
3. Emocije= svijet vidimo drukčije kada nam je ugodno I nije, vidimo ga u skladu s
našim emocijama.
 Ako idemo sami kući po mraku I osjećamo strah, sjenu ćemo zamijeniti sa nekim
tko nas prati.
 Utjecaj emocija->slabije percipiramo bolne podražaje= ako padnemo ispred puno
ljudi, ustat ćemo odmah zbog srama te bol osjetiti kasnije.
 Simpatija= osobu koju volimo vidimo bez mana, vidimo je ljepšom nego jest.
,,ljubav je slijepa”.
 Stav= lakše opažamo ono što je u skladu s našim stavom. Pozitivan stav prema
nekomu/nečemu usmjerit će nas na opažanje pozitivnih osobina. Eksperiment s
pivom: ljudima su poslužili vrstu piva koju smatraju izvrsnom, ali u ambalaži od
pive koju ne vole. Pivo koje im nije drago su stavili u ambalažu onog koje vole.
Iako su pili pivo koje ne vole, tvrdili su da je bolje od onog drugog.
 Obilježja ličnosti= struktura I naše osobine utječu na interakcije s okolinom. Npr.,
osoba koja je druželjubiva će putovanje u autobusu s nepoznatom osobom
shvatiti kao priliku za upoznati se.
 Iskustvo= sve što smo naučili tijekom života I iskusili stvara posebnu sliku svijeta.
Svi različito doživljavamo svijet. Primjer, profesionalni uzgajivači pasa će u
štenetu odmah uočiti šampionske kvalitete. Liječnik dermatolog će malu
promjenu na koži prepoznat kao simptom bolesti.

4. SOCIOKULTURANI UTJECAJI
 Socijalno okružje I skupine kojima pripadamo različito utječu na našu percepciju.
 Primjer, učenici I nastavnici drukčije shvaćaju maturalno putovanje. Učenici vide
priliku za zabavu, a nastavnici priliku za edukaciju.
 Lovci I borci za prava životinja drukčije percipiraju lov.
 Kultura=odnosi se na način života, vjerovanja I očekivanja koja su tipična za neku
zajednicu (običaji, tradicije, hrana, glazba).
 Nismo svjesni utjecaja kulture na nas sve dok ne otputujemo na drugi kraj svijeta
te uočimo razlike.
 Gdje se žene nalaze? Eksperiment gdje je slika dana Afrikancima I zapadnjacima
da je percipiraju. Afrikanci su rekli da žene sjede ispod stabla I da jedna žena nosi
kutiju na glavi(njihova kultura ima običaj nošenja objekata na glavi). Zapadnjaci su
rekli da žene sjede u kući I da vide prozor(oni su kutiju koju su Afrikanci vidjeli
percipirali kao prozor).
 Turnbull(1961.)= proučavao je afrička plemena I njihovu kulturu. Proučavao je
pleme BaMbuti iz Konga koji su živjeli u džungli. Turnbull je poveo predstavnika
plemena Kengea sa sobom na vožnju po ravnici da vidi krda bizona u daljini.
Kenge je rekao da su insekti, a kako su se približavali prema njima oni su postajali
veći naravno. Kenge je se uplašio te rekao da je to čarolija, a razlog tomu je što
nikad nije vidio bizone ni objekte u daljini. Nije razvio ni znakove za dubinu jer živi
u džungli.
PERCEPTIVNE VARKE
One nastaju kada naša percepcija ne odgovara potpuno podražajima koji djeluju na naša
osjetila jer ih pogrešno tumačimo.
1. Geometrijske varke nastaju kada pogrešno procjenjujemo veličinu, duljinu,
položaj ili zakrivljenost određenog geometrijskog lika.
 ,,Café wall” iluzija. Linije izgledaju zakrivljene iako su ravne.
 Zollnerova iluzija=linije se čine zakrivljene iako su ravne.
2. Dvosmislene slike su slike ili objekti koje možemo vidjeti na više načina, a kako su
oba točna, mozak naizmjenično vidi jednu pa drugu sliku.
 Lubanja ili djevojke koje čitaju tarot?
 Pojedena jabuka ili dva profila?
3. Nemoguće slike su paradoksi koji mogu postojati na papiru u dvjema
dimenzijama, ali su zapravo nemogući u trodimenzijskoj stvarnosti.
 Nemoguće stubište.
 Djevojke sjede na nemogućem drvu.
4. Nepostojeće figure=percipiramo nešto čega uopće nema. Logička analiza nam
govori da je percepcija pogrešna, no mi svejedno vidimo figuru koja zapravo ne
postoji.
 Krugovi koji se miču.
 Hermanova rešetka= čim se usmjerimo na jedan crni krug on nestane.
PAMĆENJE
Pamćenje je proces povezan s procesom učenja I zapravo je skladište informacija
stečenih učenjem. Ta dva procesa su međuovisna I ne mogu postojati jedno bez drugog.
Bez učenja ne bi bilo moguće išta zapamtiti, no bilo bi uzalud učiti da nemamo gdje
pohraniti.
Pamćenje je proces usvajanja, zadržavanja I uporabe informacija.
Učenje=naglasak na usvajanju informacija. Pamćenje=zadržavanje I uporaba.
Model sjećanja->tri glavna, povezana I zavisna procesa:
 Kodiranje=proces automatske ili namjerne promjene ulaznih podataka u oblik u
kojem se mogu pohraniti u pamćenju I zatim pronaći za daljnju uporabu.
 Pohranjivanje= zadržavanje informacija.
 Dohvaćanje=pronalaženje pohranjenih informacija I vraćanje u našu svijest
putem dosjećanja, prepoznavanja ili novog učenja.
FAZE PAMĆENJA
Pamćenje se odvija u tri faze koje imaju svoju funkciju, kapacitet I vrijeme trajanja.
Prva faza je senzorno pamćenje koje registrira senzorne informacije iz okoline I sadržava
ih vrlo kratko kako bi dalo mozgu vremena da procijenikolko je važna.
Ako je važna, na nju obraćamo pozornost te ona prelazi u kratkoročno pamćenje. Tu se
informacije kodiraju I čuvaju 20-ak sekundi.
Ako neku informaciju želimo zapamtiti, tu informaciju uvježbavamo/ponavljamo dok je
ne zapamtimo I ona pređe u treću fazu, dugoročno pamćenje. Taj prelazak zahtijeva
kodiranje I tu se informacije mogu zadržati cijeli život.
1.SENZORNO PAMĆENJE
 Naziva se osjetilno pamćenje.
 Svojevrstan je atrij kroz kojeg informacija ulazi u sustav.
 Ne možemo apsorbirati sve podražaje(zvukovi, slike I mirisi) kako nebi došlo do
preopterećenja. Mozak bira informacije koje su važne I koje će obraditi.
 Kapacitet je golem, trajanje je ograničeno. Vidne informacije zadržavamo do 2
sekunde, a slušne oko 3-4.
 Vidno pamćenje naziva se I ikoničko pamćenje. S njim doživljavamo niz slika u
pokretu, a ne statične slike koje se izmjenjuju.
 Slušno pamćenje se naziva I ehoičko pamćenje. Omogućuje da čujemo smislene I
cjelovite riječi, a ne niz slogova.
 Važna funkcija=čuvanje osjetilnih informacija dovoljno dugo da se preklope s
drugima--->kontinuiran doživljaj umjesto nepovezani.
2. KRATKOROČNO PAMĆENJE
 Naziva se radno pamćenje.
 U njega ulaze podražaji na koje smo usmjerili pozornost.
 Obuhvaća sve informacije kojih smo trenutačno svjesni.
 Funkcija=primanje informacija iz senzornog pamćenja I prebacivanje u dugoročno
te zadržavanje informacija u svijesti.
 Kratko traje=30 sekundi najviše.
 Pozornost ne mora izravno biti usmjerena na neki sadržaj da se on nađe u
kratkoročnom pamćenju. Primjer, slušamo djelomično nekog, a kada nas on
optuži za neslušanje, mi možemo ponoviti zadnju rečenicu.
 Kapacitet je ograničen= između 5 I 9 nepovezanih čestica (7+/-2)->čarobni broj.
George Miller ga je nazvao čarobnim.
 Čestice grupiramo, naprimjer broj mobitela. 0 9 7 6 3 1 4 3 7 4 --- 097 631 4374
 Smislena organizacija=pomaže nam I poboljšava pamćenje.
 Konsolidacija= svjesno ponavljanje informacije
 og dugoročnog pamćenja zbog oštećenja određenog dijela mozga ili dugotrajno0g
neumjerenog konzumiranja alkohola.
▫ Izgubljeni mornar Scott Bolzan je zbog Korsakovljeva sindroma uzrokovanog
alkoholizmom imao samo sačuvana sjećanja do svoje 22 godine.
 Retrogradna amnezija djeluje unatrag I onemogućuje dosjećanje informacija koje
su se dogodile prije bolesti ili traume mozga.
 Amnezija= Amnezija je djelomična ili potpuna nesposobnost prisjećanja na
događaje iz prošlosti.
 Hipomnezija= smanjena mogućnost pamćenja, a nastaje zbog organskog
oštećenja središnjeg živčanog sustava.
 Hipermnezija= iznadprosječno pamćenje I dosjećanje informacija. Ometa
normalno funkcioniranje jer je prisutno previše informacija pa se teško
usredotočiti na određeni sadržaj.
▫ Joey DeGrandis je imao hipermneziju.
 Paramnezija/lažna sjećanja javljaju se u ljudi koji imaju poteškoća s pamćenjem
novijih događaja pa praznine popune sa izmišljenim događajima koji se dobro
uklope. To je nenamjerno laganje.
▫ Déjà vu= imamo osjećaj da se upravo događa situacija koju smo već proživili. To
je trenutačna greška u radu mozga zbog koje imamo dojam da informacije ne idu
uobičajenim putem senzorno-kratkoročno-dugoročni, nego mozak odma što
 vidi/dolazi prepoznaje kao da već ima u pamćenju. (događa se u stanju umora I
stresa)
 Fuga spada u disocijativne poremećaje I psihološki je obrambeni mehanizam koji
se aktivira kada je osoba suočena s vrlo jakim traumatskim događajem.
▫ Nema nikakvo sjećanje na prošli život te mora stvoriti novi identitet.
▫ Primjer= vojnici u ratu su pronađeni kilometrima dalje od bojišnice te su lutali I
nisu znali tko su.
UČENJE
Kako poboljšati pamćenje?
 Učiti s razumijevanjem
 Učiti dulje vrijeme
 Više puta ponavljati
 Fizička aktivnost
 Izbjegavanje interferencije(predmeti koje učimo jedan za drugim trebaju biti
različiti da se ne miješa sadržaj. Naprimjer, učimo fiziku I engleski nego li engleski
I njemački.)
Mnemotehnika uključuje strategije koje olakšavaju pamćenje I dosjećanje posebno onih
sadržaja koje moramo pamtiti doslovno, određenim redoslijedom ili su teško razumljivi.
 Akronimi=kratice nastale od početnih slova/slogova riječi kojih moramo zajedno
zapamtiti(MUP). Pa tako naprimjer službene jezike UN-a španjolski, engleski,
francuski, kineski, arapski I ruski možemo zapamtiti kao ŠEF I KAR.
 Riječi, fraze ili rečenice kojima prerađujemo podatke. Primjer= formula E=m • c2
ćemo preraditi u Einstein miriše cvijeta dva.
 Rima I ritam- primjerice zakon gibanja a=F/m možemo zapamtiti kao stih ,,Mala
moja dajem ti na znaje sila masi daje ubrzanje”.
 Bizarno predočavanje pamćenje je sadržaja na neobičan I smiješan način.
Peronospora(bolest vinove loze)=pero na nosu.
 Metoda mjesta= koristi se na način da predočimo neki dobro poznati prostor I
zamislimo stvari/pojmove koje učimo na određenim mjestima u tom prostoru. Pri
dosjećanju u mislima prolazimo tim prostorom I pronalazimo ono što nam treba.
 Metodom prostornog uređenja stranice sažete bilješke razmjestimo na papir
tako da dobijemo pregledan prostorni raspored I pri dosjećanju ga možemo
vizualno predočiti.
Učenje je relativno trajna promjena u ponašanju koja nastaje kao rezultat vježbe ili
iskustva.
Učenje može biti namjerno(kada se prijavimo na tečaj engleskog) I nenamjerno(kada
slušamo englesku pjesmu pa zapamtimo frazu).
Učenje može biti aktivno(kada učimo latinske poslovice) I pasivno(kada čujemo na
radiju gdje je gužva pa izbjegavamo).
Metode učenja:
 Klasično uvjetovanje
 Operantno uvjetovanje
 Učenje promatranjem
 Učenje vidom.
KLASIČNO UVJETOVANJE
Neke posljedice učenja klasičnim uvjetovanjem:
 Prejeli se hrane te nam je bila muka pa kad vidimo tu hranu opet osjetimo
mučninu.
 Stavili smo omiljenu pjesmu za alarm pa je sad ne podnosimo.
 Kad prođemo pokraj mjesta gdje smo bili s dečkom pa osjetimo tugu.
Klasično uvjetovanje jest proces učenja u kojem se novi podražaj povezuje s podražajem
koji izaziva neku određenu reakciju te se tijekom ponavljanja uspostavlja veza između
tog novog podražaja I naslijeđene reakcije.
Uključuje automatsko povezivanje dvaju događaja koji se zbivaju jedan za drugim.
Otkrio ga je ruski fiziolog Ivan P. Pavlov tijekom svog proučavanja probavnog sustava
pasa.
Ivan Pavlov se bavio fiziologijom, medicinom I psihologijom, a 1904. Je dobio Nobelovu
nagradu za medicinu I psihologiju.
PROCES UČENJA/UVJETOVANJA
1.Faza: Prije uvjetovanja
Neutralni podražaj (NP) ne izaziva nikakvu reakciju.
Psi ne reagiraju na pomoćnika. Pomoćnik je neutralni podražaj.
Neuvjetovani podražaj (NUP) izaziva neuvjetovanu reakciju (NUR).
Hrana (NUP) izaziva slinjenje (NUR).
2.Faza: Tijekom uvjetovanja
Neutralni podražaj (NP) kontinuirano se pojavljuje s neuvjetovanim podražajem (NUP)
koji uzrokuje neuvjetovanu reakciju (NUR).
Zvono (NP) uparuje se s hranom (NUP) koja izaziva slinjenje(NUR).
3.Faza: Nakon uvjetovanja
Neutralni podražaj postaje uvjetovan(naučen) I sam izaziva istu uvjetovanu reakciju koja
je gotovo identična refleksnoj reakciji.
Zvono(UP) izaziva slinjenje (UR).
SHEMA
Hrana (NUP) ----> slina (NUR)
Hrana (NUR) + zvono (NP) ----> slina (NUR)
Zvono (UP) ----> slina (UR)
S klasičnim uvjetovanjem povezane su pojave generalizacije, diskriminacije I gašenja.
 Generalizacija= pojava u kojoj se uvjetovana reakcija javlja I na podražaje slične
uvjetovanom.
▫ Primjer= mačka je naučila da će nakon šuškanja kutije s hranom dobiti jesti pa
kada čuje šuškanje kutije s tjesteninom ona dotrči.
 Diskriminacija/razlikovanje= događa se kad reagiramo samo na uvjetovani
podražaj, a ne na one podražaje koji su mu slični.
▫ Dijete je ugrizao susjedov pas, dijete se onda boji samo tog pasa I izbjegava ga, no
ostale pse dobro prihvaća jer razlikuje dva slična podražaja.
Generalizacija I diskriminacija su komplementarni procesi I dio su svakidašnjeg života.
Primjer, zvuk zubarske bušilice nam stvara neugodu I strah, a taj strah možemo
generalizirati na sve bušilice, ali ih poslije naučimo razlikovati.
Gašenje= postupno smanjivanje jačine ili učestalosti uvjetovane reakcije.
Gašenje nastaje kada se učestalost naučenog podražaja smanjuje ili se više ne pojavljuje
pa se naučena reakcija više ne povezuje s tim naučenim podražajem.
Primjer=ako psu nakon zvuka zvona više ne dajemo hranu on nakon nekog vremena
neće dolaziti k nama kad čuje zvono.
Spontano vraćanje= gašenje nije uvijek konačno. Ako se nakon nekog vremena pojavi
ponovno uvjetovani podražaj, vratit će se I uvjetovana reakcija iako se činilo da je se
ugasila.
Primjer, ako čujemo zvuk naglog kočenja, osjetit ćemo strah.
KLASIČNO UVJETOVANJE U SVAKIDAŠNJEM ŽIVOTU
 Fobije I anksioznosti. Ljudi osjete strah, tjeskobu, paniku, drhtanje, slabost s
određenim objektima I situacijama.
 Na Badnjak australski grad Darwin je pogodio ciklon Tracy. Ljudi su zaštitu tražili
u kupaonicama. Nakon ciklona djeca su pokazivala strah pri odlasku u kupaonicu
godinama nakon tragedije.
 Klasično uvjetovanje u marketingu=Sam John b. Watson je imao uspješne
kampanje. Osnovao pojam stanka za kavu. Napravio je slogan ,,Napravite stanku
za kavu” za tvrtku Maxwell House koja je proizvodila instant kavu. Povezao je
kavu s odmorom I opuštanjem.
 Određeni proizvodi se povezuju sa slavnim osobama. Npr., Ivan Rakitić I keks
Domaćica.
OPERANTNO UVJETOVANJE
Operantno uvjetovanje je proces tijekom kojeg učimo povezivati ponašanje s
posljedicama koje ga prate I mijenjati ga s obzirom na njih.
Naša ponašanja imaju posljedice.
 Ako je posljedica pozitivna I ugodna, ponašanje će se ponoviti(npr. Ako smo
obukli dobar outfit I netko nam da kompliment, obući ćemo opet taj outfit).
 Ako je posljedica negativna, ponašanje se neće ponoviti(npr. Ako ostavimo bicikl
vani I pokisne te se uhvati hrđa, nećemo to opet napraviti).
U operantnom je kontrola učenja u rukama učenika, dok se u klasičnom učenje
pojavljuje refleksno.
Operantno učenje je proučavao američki psiholog Burrhus F. Skinner te je tvorac
operantnog uvjetovanja. Naučio je golubove igrati stolni tenis, hodati u obliku osmice.
Veza između ponašanja se zbiva prema posebnom redu:
1. Podražaj koji se događa prije ponašanja I upućuje na posljedicu. Naprimjer, vani
je jako vruće.
 2. Ponašanje koje će se dogoditi upravo zbog tog podražaja. Naprimjer, skočit ćemo
u more da se ohladimo.
3. Posljedica koja slijedi nakon ponašanja. Naprimjer, ugodno nam je jer smo se
ohladili I nije nam više vruće.
PODRAŽAJ ----> PONAŠANJE ----> POSLJEDICE
Operantno uvjetovanje se još naziva instrumentalno uvjetovanje jer je naše ponašanje
instrument s pomoću kojeg dolazimo donekog cilja.
Posljedice Skinner naziva potkrepljenjem ili pojačanjem. (treniramo pasa pa mu damo
poslasticu kada napravi nešto što smo mu naredili, vežemo se u autu da ne čujemo
iritantni zvuk alarma).
Potkrepljenje je bilo koji događaj koji povećava učestalost ponašanja koje mu je
prethodilo.
Imamo dvije vrste potkrepljenja:
1. Pozitivno potkrepljenje potiče odvijanje nekog ponašanja tako da doda pozitivnu
posljedicu, neki potkrepljivač koji nam pruža ugodu(hrana, nagrada).
 Primjer=izaći ćemo s prijateljima jer nam je zabavno.
 Primjer=učimo da bi dobili dobru ocjenu.
2. Negativno potkrepljenje potiče odvijanje nekog ponašanja tako da oduzima neki
potkrepljivač koji nam čini neugodu(npr. nečije vikanje).
 Primjer=doći ćemo kući na vrijeme da nas roditelji ne bi vikali.
 Primjer=peremo zube da ne bismo otišli u zubara na bolni popravak.
 Primjer= učimo da ne bismo otišli na produžnu.
Zaključak: pozitivno potkrepljenje je ponašanje koje nam osigurava pozitivnu
posljedicu, a negativno je ponašanje koje nam osigurava da izbjegnemo neku
neugodnu situaciju.
POTKREPLJIVAČI
Potkrepljivači mogu biti primarni I sekundarni.
1. Primarni=hrana, bol, dodir imaju urođenu biološku vrijednost I posebno su
učinkoviti kada želimo oblikovati ponašanje u životinja.
 Primjer=pojedemo nešto kada smo gladni te uklonimo glad.
2. Sekundarni=novac, ocjena, pohvala, nagrade su naučeni I učinkoviti u ljudi.
  Djelotvorni su kad su upareni s primarnim-->ako zagrlimo dijete(primarni
potkrepljivač) I kažemo mu da ga volimo(sekundarni potkrepljivač) uskoro sama
izjava ,,volim te” postaje potkrepljivač.
Odgođeni potkrepljivači= svjedožba o maturi(nakon 4 godine), plaća(svaki mjesec).
Kazna=koristimo se njom ako želimo smanjiti/ukloniti neko ponašanje. Da bi bila
učinkovita, mora biti neugodna za onog tko je prima. Primjer, bili nam bilo teže da nam
roditelji oduzmu mobitel ili udžbenik?
Kad kažnjavamo moramo dati neugodan podražaj=bol, vikanje ili oduzeti nešto osobi
ugodno=mobitel, novac.
Bihevioristi=Watson, Pavlov, Skinner.
Edward Tolman=eksperiment:
Imao je dvije skupine štakora; jednu koja je 10 dana istraživala labirint bez nagrade, a
druga s nagradom. Jedanaesti dan Tolman je prvoj skupini stavio hranu na izlaz I štakori
su po svoju nagradu otrčali brže od onih koji su je redovito dobivali. Štakori stvaraju
kognitivnu mapu- mentalnu reprezentaciju prostora u kojem se nalaze. Kao I ljudi koji
razgledavaju novi grad, štakori iz prve skupine su iskusili latentno ili skriveno učenje, a
naučeno se pokazalo kad je trebalo.