Razvoj čitanja

Govorni jezik – spontan

Razvoj čitanja i pisanja – sustavno poučavati
Čitanje – počiva na već usvojenim jezičnim i kognitivnim sposobnostima mozga

Model razvoja čitanja Ute Frith (1986)

Tri faze:
1. LOGOGRAFSKA FAZA – prepoznavanje čitavih riječi kao simbola
2. ALFABETSKA FAZA – razumijevanje veze slovo-glas i razvoj dekodiranja
3.ORTOGRAFSKA FAZA – razvoj tečnog čitanja

Ovladavanje TEHNIKOM ČITANJA

1. LOGOGRAFSKA FAZA
Prepoznavanje čitavih riječi kao slika
Riječi kao simboli - imena proizvoda, prepoznati po vizualnim obilježjima – dijete ne čita
Početak ovladavanja čitanjem: usmjerava pažnju na pisani tekst, prepoznaje natpise,
fontove, smjer pisanja

2. Alfabetska faza
Dijete prepoznaje da se riječi dijele na slogove, glasove
FONOLOŠKA SVJESNOST – prepoznavanje jezičnih odsječaka manjih od riječi: uočavanje početka
i kraja riječi, rime, slogova i glasova.
Povezanost govornog i pisanog jezika
Uočavanje alfabetskoga načela ili ABECEDNOGA NAČELA – zvukovima jezika tj. glasovima
odgovaraju vizualni simboli – slova

Najmanje zvučne jedinice jezika koje prenose značenje zovemo FONEMIMA.

Vizualni simboli koji ih predstavljaju zovemo GRAFEMIMA
Grafemi se nazivaju slovima, ali nije tako
Slovo je najmanja jedinica pisma
Riječ SNJEGOVIĆ ima 8 grafema, 8 fonema, ali 9 slova
Jezici se razlikuju po načinu na koji povezuju foneme i grafeme
U hrvatskom – jedan grafem jedan fonem – fonem /s/ uvijek se bilježi isto smijeh, usko ili kos

POVRŠINSKA ORTOGRAFIJA

Dubinska ortografija – engleski (44 fonem i 120 grafema)

Dijete mora naučiti vezu između govornog i pisanog jezika
Dijete čita tako da pretvara vizualne simbole u auditivne, a zatim izolirane zvukove povezuje u
jednu cjelinu (riječ) kojoj traži značenje.

3. Ortografska faza

Čitajući dijete pamti ortografske predodžbe riječi i česte riječi više ne raščlanjuje
Posjeduje umni rječnik
Semantički leksikon
Fonološki leksikon
Ortografski leksikon – rječnik u koji skladištimo ortografske predodžbe svih riječi koje čitamo –
prizivanje postaje sve brže i točnije – izravno se povezuju ortografski i semantički leksikon
Dvostruki put čitanja

Leksički
Fonološki

RAZVOJ ČITANJA PREM JEANNE S. CHALL (1983)

Model razvoja čitanja s obzirom na motivaciju, svrhu i ishode čitanja – od ranoga djetinjstva
do odrasle dobi
Model čitanja Jeanne s. chall (1983)
0.faza: PSEUDOČITANJE
1.faza:POČETNO ČITANJE I DEKODIRANJE
2. faza: POTVRDA I RAZVOJ TEČNOSTI
3. faza: ČITANJE KAO ORUĐE ZA UČENJE
4. faza: ČITANJE RAZLIČITIH STILOVA
5. faza: ČITANJE U SINTEZI S VLASTITIM ZNANJIMA I STAJALIŠTIMA

0. PSEUDOČITANJE ili izranjajuća pismenost

Prvi stadij – ne čita, ali uvježbava sposobnosti koje mu omogućuju ovladavanje vještinom
čitanja
Počinje čitanje – faza izranjajuće pismenosti
Dijete je svjesno teksta
Pretvara se da čita slikovnice jer tekst zna napamet
Prepoznaje pojedina slova
Počinje razvijati svjesnost o odsječcima jezika
Polazak u školu – prije toga poticanje predvještina čitanja – to nije sustavno podučavanje
čitanju, samo usmjeravanje i poticanje vještina koje su temelj ovladavanju čitanjem
Fonološka svjesnost
 Pripovijedanje
Vidna percepcija i vidnomotorna koordinacija(oko ruka)
Svijest o tisku

1.Početno čitanje i dekodiranje

Polazak u školu
Sustavna poduka čitanja
Početno čitanje – veze grafema i fonema
Čita česte riječi
7-8 godina razdoblje razvoja tečnosti čitanja

2. Potvrda i razvoj tečnosti

7-8 godina – mali čitatelj
Uspješno čita kratke poznate priče, a tečnost postiže boljom vještinom dekodiranja
Prepoznavanje čestih riječi koje se ponavljaju
Čitanje se odvija u kontekstu koji je unaprijed poznat i koji dobro razumije
Učenje slušanjem još uvijek učinkovitije nego čitanjem
Čita tekstove primjerene vještini čitanja
Čitati mu tekstove koji su iznad ove razine – za razvoj jezika, rječnika i poimanje svijeta

3. Čitanje kao oruđe za učenje

S 9 godina mali čitatelj je spreman učiti čitanjem – uspješno se nosi s novim riječima i
nepoznatim sintaktičkim obrascima
Uspješno čita udžbenike
Novine, odgovara na pitanja i raspravlja o pročitanome
 4. Čitanje različitih stilove
Prepoznavanje osobitosti stilova (14-18)
Način čitanja odgovara svrsi čitanja npr. čitanje u slobodno vrijeme ili učenje, čitanje novina ili
rječnika
Suočavanje s više stajališta, gledišta
Sposobnost da se nosi s razinama teksta – neophodno prethodno znanje (tečnost)
Odrasla dob – brzo i učinkovito čitanje
Omogućuje usporedbu vlastitih znanja i razmišljanja s pročitanim (5 faza: Čitanje u sintezi s
vlastitim znanjima i stajalištima)
Ciljano čitanje, usmjereno, s preskakivanjem
Čitatelj zna što da ne čita, bira ono što treba
Selektivno koristi tekst

U Hrvatskoj - čitanjem treba ovladati u kratkom razdoblju

Provjera razumijevanja pročitanoga
Čitanje lektire – odabrana djela ne odgovaraju stvarnoj vještini učenika
Površinska ortografija – prednost
Nema jasnih ciljeva
Kratko brušenje vještine
Nesustavno provjeravanje ishoda poduke
Nesustavna poduka
Veliki broj djece s teškoćama čitanja
OBRAZOVNA POSTIGNUĆA SU IZRAVNO POVEZANA S VJEŠTINOM ČITANJA

Velik broj djece ne ovladava čitanjem u skladu s očekivanjima obrazovnog sustava

Poteškoće u trećem i četvrtom razredu
Ovladavanje čitanjem (vještina) ili čitanje radi čitanja postaje
ČITANJE ZBOG UČENJA
„pad u četvrtom razredu”
Ne treba samo pročitati tekst, nego ga treba razumjeti i iz njega učiti!
Djeca s teškoćama čitanja ili poremećajem čitanja