Elizabeta Miletić • Roberto Škara • Klara Matejčić

MOJA NAJDRAŽA PRIRODA 5

 Za izdavača
Đurđica Salamon Padjen, dipl. ing.
Autori
Elizabeta Miletić, dipl. ing. biologije
Roberto Škara, dipl. ing. biologije
Klara Matejčić, mag.rehab.educ.
Recenzent
Izv. prof. dr. sc. Mauro Štifanić
Lektorica
Ana Horvat, prof. hrvatskoga jezika
Grafička urednica
Eleni Papulkas
Ilustrator
Zoran Peškan, graf. dizajner

Ilustracije korištene u udžbeniku preuzete su sa stranice www.shutterstock.com.

Materijal uvršten u elektronički udžbenik dostupan je na platformi mozaBook.

Uporabu udžbenika za učenike kojima je potrebna podrška u učenju odobrilo je stručno

povjerenstvo Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske u svibnju 2019. godine.

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice

u Zagrebu pod brojem xxxxxxxxx

ISBN 978-953-294-212-5

Niti jedan dio ove knjige ne smije se

umnožavati ni preslikavati bez pisane
suglasnosti nakladnika i autora.

Izdavač
Alka script d.o.o.
Zagreb, Nehajska 42
tel. 01/30 135 30
www. alkascript.hr

Tisak
Tiskara Zelina d.d.
 Elizabeta Miletić • Roberto Škara • Klara Matejčić

MOJA NAJDRAŽA PRIRODA

5
udžbenik iz Prirode za učenike 5. razreda

prvo izdanje
Zagreb, 2019.
 Predgovor

Drage učenice, dragi učenici,

pred vama je novi udžbenik iz Prirode za peti razred osnovne
škole. Imate zadovoljstvo biti prvom generacijom školaraca
koji će gradivo iz Prirode obrađivati po novom kurikulumu.
Udžbenik smo sastavili tako da u njemu, osim obrade gradiva,
ima mnogo pokusa i vježba koji će vam, nadamo se, pomoći
da uspješnije usvojite gradivo kao trajnu vrijednost vašeg
obrazovanja. Nadamo se da ćete udžbenik prihvatiti s radošću
te da ćete se uz rad i zabaviti.
Autori
 SADRŽAJ

Uvod............................................................................................ 7

1. Organiziranost prirode................................................. 9
1.1. Znanstvena istraživanja i znanstvene metode..................11
1.2. Temeljna građa prirode...................................................... 19
1.3. Građa živih bića................................................................ 25
Jednostanični organizmi..................................................... 29
Mnogostanični organizmi . .............................................. 30

2. PROCESI I MEĐUDJELOVANJA.......................................... 35
2.1. Životni uvjeti okoliša.......................................................... 37
2.2. Međuodnosi životnih uvjeta i živih bića.......................... 54

3. ENERGIJA................................................................................ 69
3.1. Oblici energije.................................................................... 71
3.2. Obnovljivi izvori energije.................................................... 81
3.3. Neobnovljivi izvori energije................................................ 90

4. PRIRODOZNANSTVENI PRISTUP........................................ 97
4. Prirodoznanstveni pristup................................................... 99
Znanstvena istraživanja...................................................... 99
Međuodnos znanosti i društva........................................ 103

pojmovnik............................................................................... 105
 Makrokoncepti

Organiziranost procesi i
prirode međudjelovanja

PRIRODA

prirodoznanstveni
energija
pristup

Koncepti nastavnog predmeta Priroda usvajaju se prvenstveno

promatranjem i istraživanjem te interpretiranjem pojava, procesa
i međuodnosa u neposrednom okolišu i svakodnevnom životu.
Učenici na temelju tako stečenih iskustava razvijaju sposobnost
predviđanja posljedica prirodnih procesa, djelovanja i vlastitih
postupaka. Formira se na taj način svijest o važnosti znanosti
u svakodnevnom životu te se razvija logičko, kritičko i
kreativno razmišljanje.

Uvod 7
 Uvod
Priroda je sve što nas okružuje. Nije djelo ljudskih ruku.
Razlikujemo:
1. živu prirodu (mikroorganizmi, gljive, biljke, životinje, ljudi)
2. neživu prirodu (voda, tlo, zrak, oblaci, nebeska tijela).

Neživa priroda Živa priroda

Slika 1: Oblaci Slika 5: Papučica

Slika 2: More Slika 6: Muhara

Slika 3: Stijene Slika 7: Hrast

Slika 4: Pijesak Slika 8: Vukovi

˝
Između žive i nežive prirode postoji neraskidiva veza.
Živa bića uzimaju iz nežive prirode sve što im je potrebno
za život: toplinu, svjetlost, vodu, zrak, minerale itd.
Nakon smrti, tijela živih bića razgrađuju se na
najjednostavnije tvari. One se vraćaju neživoj prirodi.

8 Uvod
Prirodne znanosti bave se proučavanjem žive i nežive prirode.
Objašnjavaju pojave u prirodi i međusobni utjecaj žive i
nežive prirode.
Biologija je prirodna znanost o živim bićima.
Proučava i objašnjava:
1. građu živih bića
2. način života živih bića
3. odnose između živih bića.
Biologija je osnova razumijevanja žive prirode i svih procesa
koji se u njoj zbivaju. Zato ima iznimno važnu ulogu u životu
suvremenog čovjeka.
Prirodne znanosti su i:
1. fizika – proučava prirodne pojave poput kretanja i energije
2. kemija – proučava sastav tvari u prirodi
3. geoznanost – proučava sastav Zemljine kore i pojave u njoj
4. matematika.

Slika 9: Biologinja Slika 10: Kemičarka Slika 11: Fizičar Slika 12: Matematičar

Prirodoznanstvenici dolaze do spoznaja:

1. promatranjem pojava u prirodi
2. pokusima (eksperimentima).
Te se spoznaje međusobno nadopunjuju i nadograđuju.
Primjenjuju se u mnogim područjima života:
medicini, veterini, šumarstvu, uzgoju životinja i biljaka,
proizvodnji lijekova, proizvodnji hrane, industriji i drugdje.

Uvod 9
1. Organiziranost
prirode

1. Znanstvena istraživanja
i znanstvene metode
2. Temeljna građa prirode
3. građa živih bića

Nakon ovog poglavlja moći ćeš:

1. objasniti da prirodu grade tvari različitih svojstava
2. uočiti da su sve tvari građene od sitnih čestica
3. prepoznati stanicu kao gradivnu i djelatnu jedinicu živih bića
4. opisati obilježja živih bića
5. pridržavati se mjera opreza i zaštite pri radu.
1.1. Znanstvena istraživanja
i znanstvene metode
Znanstvena istraživanja i znanstvene metode
Jeste li u nastavi obavljali jednostavne pokuse?
Prisjeti se jednoga. Opiši ga. Što je bio zaključak?

U znanstvenom istraživanju primjenjuju se znanstvene metode.

Osnovna znanstvena metoda u biologiji jest pokus ili eksperiment.

On se može izvoditi u: prirodi (u sklopu terenskih istraživanja)
ili u laboratoriju.

Slika 13: Pokus u prirodi Slika 14: Pokus u laboratoriju

Jednostavne znanstvene metode jesu:

promatranje, pokusi i terenska istraživanja.
Za to su potrebni: lupa, mikroskop te laboratorijski pribor i
posuđe.

POKUS: Miješanje čestica različitih tvari koje se dodiruju

– difuzija
1. U čašu s vodom kapni nekoliko kapi tinte.
2. Promatraj.
3. Opiši što se događa.

12 Organiziranost prirode
SAŽETAK
Znanstveno istraživanje

primjenjuju se znanstvene metode

pokus ili eksperiment

osnovna znanstvena metoda u biologiji

provodi se

u prirodi u laboratoriju

Za znanstvena istraživanja potrebni su:

mikroskop lupa ili laboratorijski pribor

povećalo i posuđe

PROVJERI SVOJE ZNANJE

Zaokruži slova ispred točnih odgovora.
1. Koja je osnovna znanstvena metoda u biologiji?
a) promatranje b) pokus c) istraživanje

2. Gdje se pokus može izvoditi?

a) u prirodi b) u laboratoriju c) u učionici

3. Koja se pomagala upotrebljavaju u izvođenu pokusa?

a) laboratorijski pribor i posuđe b) lupa
c) geometrijski pribor d) mikroskop

Znanstvena istraživanja i znanstvene metode 13

 Spoznavanje prirode – lupa i mikroskop

Lupa ili povećalo

• upotrebljava se za promatranje
sitnih predmeta
• povećava sliku promatranog
predmeta nekoliko puta.

Slika 15: Lupa (povećalo)

VJEŽBA: Promatranje lupom

Promatraj lupom list neke biljke, busen mahovine
ili koru drveta.
Nacrtaj u bilježnicu što vidiš.

Mikroskop
• optička sprava
• uvećava sliku čestica koje ne vidimo golim okom i do
2 000 puta
• najčešći tip mikroskopa jest svjetlosni mikroskop (slika 16).

Glavni dijelovi mikroskopa jesu:

1. okular 5. stolić s otvorom
2. tubus 6. zrcalo
3. objektiv 7. Izvor svjetlosti
4. mali i veliki vijak 8. postolje (stalak).

Kako radimo s mikroskopom? (sliku 16)

Na stolić s otvorom stavimo ono što želimo promatrati –

mikroskopski preparat.
Promatramo ga gledajući kroz okular i objektiv.
Okretanjem velikog vijka tražimo sliku promatranog predmeta.
Malim vijkom izoštravamo sliku.

14 Organiziranost prirode
 okular

tubus

veliki vijak

objektiv
mali vijak

stolić

zrcalo

postolje

Slika 16: Svjetlosni mikroskop

VJEŽBA: Izračunaj povećanje mikroskopa

Na okularu i objektivu mikroskopa piše broj (10×, 20× i sl.).
Broj označava koliko je puta slika povećana.
Ukupno povećanje mikroskopa dobiva se množenjem
povećanja okulara i objektiva.
Izračunaj ukupno povećanje mikroskopa ako na okularu
piše 20×, a na objektivu 10×.

Za postupak mikroskopiranja potreban je mikroskopski preparat.

Razlikujemo svježe i trajne mikroskopske preparate.

pokrovno stakalce
predmet promatranja
predmetno stakalce

Slika 17: Svježi mikroskopski preparat

Znanstvena istraživanja i znanstvene metode 15

 Svježi mikroskopski preparat izrađujemo tako
da na predmetno stakalce kapnemo kap vode
u koju stavljamo predmet koji želimo promatrati.
Pokrijemo pokrovnim stakalcem.
Mikroskopski preparat mora biti tanak i proziran.
Svjetlost kroz njega mora prolaziti.

Slika 18: Trajni mikroskopski preparat

Trajni mikroskopski preparat služi nam niz godina.

Na predmetnom stakalcu piše što gledamo (krv, mišićno tkivo,
prerez biljaka...).

VJEŽBA: Promatranje kristala soli

1. Stavi na predmetno stakalce malo sitne soli.
2. Pokrij pokrovnim stakalcem. Promatraj.
3. Nacrtaj što vidiš u bilježnicu.
4. Zašto u ovom pokusu nećeš sol staviti u kap vode?
Zaokruži slovo ispred točnog odgovora.
a) slika bi bila mutna b) sol bi se rastopila

Značajna otkrića u biologiji

omogućila je konstrukcija
elektronskog mikroskopa
(slika 19).
Povećanje elektronskog
mikroskopa iznosi čak do
milijun puta.

Slika 19: Elektronski mikroskop

16 Organiziranost prirode
SAŽETAK
Najjednostavnija optička sprava jest lupa ili povećalo.
Ona povećava sliku predmeta nekoliko puta.
Mikroskop je optička sprava.
Uvećava sliku čestica koje ne vidimo golim okom.
Razlikujemo svjetlosni i elektronski mikroskop.

PROVJERI SVOJE ZNANJE

1. Što je mikroskop? Imenuj dijelove mikroskopa.
2. Koji su dijelovi mikroskopskog preparata?
3. Koja je najjednostavnija optička sprava?

SVJEŽI MIKROSKOPSKI PREPARAT

Dopuni rečenice.

Na predmetno stakalce stavljamo kap ___________________.

(vode / mlijeka)

U nju stavljamo predmet koji mora biti ___________________.

(debeo / tanak)

Predmet se pokriva ______________________ stakalcem.

(predmetnim / pokrovnim)

O MIKROSKOPU
Dopuni rečenice riječima: MIKROSKOPSKI PREPARAT,
MILIJUN, OKULAR, SVJEŽI, TRAJNI.
Dio mikroskopa kojem približavamo oko jest ___________.
Predmet koji promatramo naziva se ___________________
_______________.
On može bit _________________ i _______________.
Svjetlosni mikroskop povećava sliku predmeta nekoliko tisuća
puta, a elektronski mikroskop do ________________ puta.

Znanstvena istraživanja i znanstvene metode 17

 Laboratorijski pribor i posuđe, mjere opreza i zaštite

Laboratorijski pribor i posuđe

Što je laboratorij?
U svom radu znanstvenici se koriste laboratorijskim priborom
i posuđem.

čaša okrugla Erlenmeyerova menzura lijevak Petrijeve

tikvica tikvica zdjelice

satno staklo termometar epruveta stakleni štapić kapaljka plamenik

porculanska tarionik s drvena drveni stalak za

stezaljka željezni stativ
zdjelica tučkom hvataljka epruvete

laboratorijska četkica za laboratorijske

pinceta skalpel
žlica pranje škare

Slika 20: Laboratorijski pribor i posuđe

Nacrtaj u bilježnicu: lijevak, satno stakalce i porculanski zdjelicu.

18 Organiziranost prirode
U laboratoriju moramo:
• pozorno proučiti upute za izvođenje rada
• pripremiti pribor i kemikalije
• pažljivo i prema propisima rukovati kemikalijama
• uvijek upotrebljavati čisti pribor pri radu
• pri radu upotrebljavati zaštitne naočale i rukavice
• na kraju oprati pribor i odložiti na predviđeno mjesto.

RAD U LABORATORIJU

Zaokruži slovo ispred odgovora koji smatraš točnim.

Zašto je u laboratoriju nužno uvijek upotrijebiti čisti pribor?
a) da se nečistoća ne pomiješa s kemikalijama
b) da ne zaprljamo rukavice nečistim priborom
Zašto moramo uvijek u laboratoriju nositi zaštitne rukavice?
a) da poslije izvođenja pokusa ne morao prati ruke
b) da nam kemikalija ne ošteti ruke

Na bocama s kemikalijama nalaze se znakovi opasnosti.

Oni upozoravaju na moguće opasnosti pri radu s kemikalijama.

Ti se znakovi nalaze na nekim sredstvima u kućanstvu.

ZNAK OPASNOSTI
Zamoli odraslu osobu za pomoć. Pronađi u svojem kućanstvu
neko sredstvo na kojem je neki od ovih znakova.
Napiši:
• naziv sredstva ____________________________________
• gdje je sredstvo spremljeno __________________________
Precrtaj znak opasnosti.

Znanstvena istraživanja i znanstvene metode 19

1.2. Temeljna građa prirode

Atomi i molekule

VJEŽBA: Promatranje građe pijeska i šljunka

Promatraj pijesak pomoću lupe ili mikroskopa.
Uoči od čega je građen. Usporedi građu pijeska i šljunka.
Zaključi od čega je građen šljunak.

Promotrimo prirodu oko nas.

Okružuju nas zrak, tlo, vode, biljke, životinje...
I neživa i živa priroda građena je od tvari.
Sve su tvari građene od sitnih čestica, nevidljivih našem oku.
Nazivaju se atomi.
Više atoma čine veće čestice – molekule.
Primjer udruživanja atoma u molekulu jest ugljikov dioksid.
To je plin koji je sastavni dio zraka (slika 21).

Slika 21: Slika 22:

Crna je kuglica model atoma Model molekule ugljičnog
ugljika, a crvene su modeli dioksida koja je nastala
atoma kisika. spajanjem jednog atoma ugljika
i dva atoma kisika.

2 atoma kisika + 1 atom ugljika ugljikov dioksid

Ugljikov dioksid ima drukčija svojstva od kisika i ugljika.

Kisik je plin koji podržava gorenje.
Ugljikov dioksid ne podržava gorenje.
Kisik i ugljikov dioksid jesu plinovi. Ugljik je kruta tvar.
Naše tijelo sastoji se od molekula koje su također nastale
udruživanjem različitih atoma.

20 Organiziranost prirode
 POKUS: Gorenje papira
1. Uzmi komad papira. Stavi ga u vatrostalnu zdjelicu.
2. Na oči stavi zaštitne naočale.
3. Zapali papir. Promatraj što se događa.
4. Što je od papira ostalo u zdjelici?
Razlikuje li se novonastala tvar od papira?

Između čestica – atoma i molekula neke tvari – nalazi se

veći (>) ili manji (<) prostor.
To ne možemo vidjeti golim okom.
Promotrimo kamen. Postoji li prostor među česticama kamena?
To možemo prikazati jednostavnim pokusom.

POKUS: Dokazivanje prostora između čestica tvari

1. Napuni staklenu čašu krupnim česticama (većim
kamenjem).
2. Dodaj u čašu sitnije čestice (kamenčiće, pijesak).
3. Stane li još nešto u čašu? Nalij u čašu vodu.
4. Što zaključuješ?

SAŽETAK
Priroda je izgrađena od raznolikih tvari.
Tvari imaju različita svojstva.
Građene su od vrlo sitnih čestica – atoma.
Atomi se udružuju u veće čestice – molekule.
Između atoma i molekula nalazi se veći (>) ili manji (<)
prostor.

PROVJERI SVOJE ZNANJE

1. Što je atom? Napiši primjer atoma.
_________________________________________________
2. Kako nastaju molekule? Napiši primjer molekule.
_________________________________________________

Temeljna građa prirode 21

 Agregacijska stanja tvari
Navedi primjere tvari koje su u čvrstom, tekućem i
plinovitom stanju pri sobnoj temperaturi (oko 20 °C).
Tvari se u prirodi nalaze u tri agregacijska stanja:
čvrstom, tekućem i plinovitom (slika 23).

temperatura

ČVRSTO STANJE TEKUĆE STANJE PLINOVITO STANJE

stalan oblik promjenjiv oblik promjenjiv oblik
stalan volumen stalan volumen promjenjiv volumen
Slika 23: Agregacijska stanja tvari

ČVRSTO STANJE
Čestice tvari vrlo su blizu jedna
drugoj.
Pravilno su poredane.
Ne mogu se slobodno gibati.
Primjer: led
Slika 24: Kockice leda
TEKUĆE STANJE
Tvari imaju stalan volumen.
Čestice nisu gusto poredane.
Mogu se slobodno gibati.
Zato tvari nemaju stalan oblik.
Poprimaju oblik posude
u kojoj se nalaze.
Primjer: voda
Slika 25: Voda poprima oblik čaše
22 Organiziranost prirode
PLINOVITO STANJE
Čestice tvari međusobno su vrlo
udaljene.
Gibaju se neovisno jedna o
drugoj.
Zato plinovi nemaju stalan oblik
i nemaju stalan volumen.
Primjer: vodena para

Slika 26: Vodena para

SAŽETAK
Tvari se u prirodi nalaze u tri agregacijska stanja:
čvrstom, tekućem i plinovitom.

ČVRSTO TEKUĆE PLINOVITO

VOLUMEN NE MIJENJA SE NE MIJENJA SE MIJENJA SE
OBLIK NE MIJENJA SE MIJENJA SE MIJENJA SE

PROVJERI SVOJE ZNANJE

1. Navedi 3 agregacijska stanja tvari u prirodi.
_________________________________________________
2. U kojem se agregacijskom stanju čestice ne mogu
slobodno kretati?
_________________________________________________
3. Kakav volumen i oblik imaju tvari u tekućem stanju?
_________________________________________________

ZANIMLJIVOSTI
Samo jedna devetina sante leda
nalazi se iznad površine vode.
Osam devetina je potopljeno.
Santu leda čine velike količine leda.
Imaju masu do 20 milijuna tona.

Temeljna građa prirode 23

 Vrste tvari
Tvari dijelimo na čiste tvari i smjese tvari.

Slika 27: Šećer – čista tvar Slika 28: Suho voće i žitarice
– smjesa tvari

Po čemu se na prvi pogled razlikuju čista tvar i smjesa tvari?

Čiste tvari susrećemo u svakodnevnom životu.
To su šećer, destilirana voda, željezo itd. (slika 27).
Smjese tvari nalazimo u prirodi češće nego čiste tvari.
Mnoge tekućine i plinovi koje svakodnevno susrećemo jesu
smjese: morska voda, zrak, mlijeko, benzin.
Čovjek priprema različite smjese tvari:
hranu za ptice i zamorce, mješavinu žitnih pahuljica,
pjenušava pića i drugo (slika 28).
Smjese tvari sastoje se od dviju ili više tvari.
Pojedine tvari u smjesi zadržavaju svoja svojstva.

VJEŽBA: Vrste tvari

1. Smrvi povrtnu kocku za juhu.
2. Stavi u posudicu.
3. Pažljivo promotri.
4. Zaključi koja je vrsta tvari smrvljena kocka za juhu.

Različite smjese tvari međusobno se razlikuju.

To zaključujemo kad ih usporedimo.
Kod ptičje hrane golim okom uočavamo da se radi
o smjesi tvari.
Promatranjem vode ili zraka to ne možemo uočiti.

24 Organiziranost prirode
SAŽETAK
tvari

čiste tvari smjese tvari

češće u prirodi

PROVJERI SVOJE ZNANJE

1. Jesu li u prirodi češće čiste tvari ili smjese tvari?
_________________________________________________
2. Navedi primjere.
čista tvar ___________________________________
smjesa tvari ________________________________
3. Je li žbuka čista tvar ili smjesa tvari?
Razgovaraj o tome s odraslom osobom.
_________________________________________________

ZANIMLJIVOSTI
Smjese tvari dijele se na homogene i heterogene.
Kod homogenih smjesa ne raspoznaju se pojedini
sastojci promatranjem okom ili mikroskopom
(čisti zrak, vodena otopina šećera, otopina kuhinjske soli itd.).
Kod heterogenih smjesa pojedini se sastojci raspoznaju
promatranjem okom ili mikroskopom (smjesa pijeska i
šećera, smjesa suhog voća, ulja i vode, ptičja hrana itd.).

SMJESE TVARI
U dvije čaše je voda. U jednu dodamo kap ulja, u drugu
kap octa. Napiši kakve smjese nastanu.
voda + ulje ___________________________________
voda + ocat ___________________________________

Temeljna građa prirode 25

1.3. građa živih bića
Stanica – temeljna jedinica građe živih bića

Pomoću čega znanstvenici promatraju

golom oku nevidljive tvorevine?
Engleski znanstvenik Robert Hooke
izradio je mikroskop (slika 29).
Promatrao je tanke prereze pluta
(kore hrasta plutnjaka).
Uočio je da su građeni od mnogo
malenih „komorica”.
Nazvao ih je stanice (slika 31).
Slika 29:
Hookeov mikroskop

Slika 30: Slika 31: Stanice pluta

Kora hrasta plutnjaka promatrane mikroskopom

Prirodoslovci su otkrili da su i druga živa bića građena od stanica.

Stanica je temeljna jedinica građe svih živih bića.
U stanicama se događaju svi osnovni životni procesi.
Stanica je djelatna (funkcionalna) jedinica građe živih bića.
Stanice se razlikuju po veličini, obliku i zadaći koju vrše.
Neki oblici stanica prikazani su na slikama 32, 33 i 34.

26 Organiziranost prirode
 Slika 34:
Slika 32: Crvene Slika 33: Korijenova
krvne stanice Mišićne stanice dlačica
(produžena
stanica korijena)

Prve su stanice nastale u vodi prije više od tri milijarde godina.

Tada su se najvjerojatnije udružile velike molekule.
Okružile su se tankom opnom. Tako je nastala cjelina
koja je mogla samostalno živjeti i razmnožavati se.

Razlikujemo biljne stanice i životinjske stanice (slika 35 i 36).

Uoči da su biljne stanice pravilnijeg oblika.

Neke su biljne stanice zelene boje.

Boja nastaje pod utjecajem Sunčeve svjetlosti.
Takve su, primjerice, stanice listova (slika 36).

Slika 35: Biljne stanice Slika 36: Biljne stanice

(stanice pokožice luka) (stanice lista)

Životinjske stanice su neujednačenijeg oblika i veličine.

To ovisi o zadaći koju vrše (slike 37 i 38).

Građa živih bića 27

 Slika 37: Životinjske stanice Slika 38: Životinjske stanice
(stanice sluznice usta čovjeka) (bijele krvne stanice)

VJEŽBA: Mikroskopiranje stanica

Uz pomoć učiteljice / učitelja mikroskopiraj biljne stanice
(stanice pokožice luka, presjek kroz list, vodenu kugu,
mahovinu) i životinjske stanice (stanice sluznice jezika,
trajni preparat krvi).
Što vidiš? Nacrtaj u bilježnicu.

SAŽETAK
Stanica je temeljna jedinica građe svih živih bića.
Stanica je djelatna (funkcionalna) jedinica građe živih
bića jer se u njoj događaju svi osnovni životni procesi.
Biljne i životinjske stanice se razlikuju.
Zelena boja u biljnim stanicama nastaje pod utjecajem
Sunčeve svjetlosti.

PROVJERI SVOJE ZNANJE

Zaokruži slovo ispred točnog nastavka rečenice.
Stanica je
a) temeljna jedinica građe žive i nežive prirode.
b) temeljna jedinica građe svih živih bića.
Stanica je djelatna (funkcionalna) jedinica živih bića.
a) jer se u njoj događaju svi osnovni životni procesi.
b) jer djeluje na druge stanice.
Zelena boja u biljnim stanicama nastaje pod utjecajem
a) Sunca.
b) zraka.

28 Organiziranost prirode
ZANIMLJIVOST
Najveća stanica u ljudskom tijelu jest jajna stanica žene.

Najveća stanica u prirodi jest nojevo jaje.

Na slici se vide nojevo i kokošje jaje.

Građa živih bića 29

 Jednostanični i mnogostanični organizmi
Po čemu se razlikuju živa bića koja nastanjuju naš planet?
Što im je zajedničko?

Na Zemlji živi velik broj različitih vrsta.

One se razlikuju: građom tijela, veličinom, načinom života,
prehranom itd.
Sva živa bića imaju neka zajednička svojstva:
• građena su od stanica
• hrane se
• dišu
• izlučuju
• osjetljiva su na podražaje
• kreću se
• rastu i razvijaju se
• mijenjaju se
• razmnožavaju se
• ugibaju.

Jednostanični organizmi
Kako možemo vidjeti organizme koji su nevidljivi golom oku?
Jednostanični organizmi građeni su samo od jedne stanice.
Oni su vrlo sitni, najčešće nevidljivi golom oku.

Slika 39: Papučica Slika 40: Ameba Slika 41: Euglena

Jedna stanica obavlja sve životne zadaće.

Jednostanične organizme nalazimo u slatkim vodama, morima,
na vlažnim mjestima, u drugim organizmima.
Najpoznatiji jednostanični organizmi jesu:
papučica, ameba, euglena (slike 39, 40 i 41).

30 Organiziranost prirode
 VJEŽBA: Mikroskopiranje kišne alge
1. U čašu sastruži nožićem malo zelene prevlake sa zida.
2. U čašu nalij nekoliko kapi vode.
3. Kapaljkom kapni kap vode na predmetno stakalce.
4. Pokrij pokrovnim stakalcem.
5. Promatraj mikroskopski preparat na velikom povećanju.
6. Nacrtaj što vidiš u bilježnicu.

Mnogostanični organizmi
Jesu li slon i miš građeni od istog broja stanica? Objasni.
Jesu li sve stanice u ljudskom tijelu jednake? Objasni.

Organizmi građeni od većeg broja stanica jesu mnogostanični

organizmi.
Njihove su stanice raznovrsne.
Prilagođene su obavljanju različitih zadaća.
Stanice koje obavljaju istu zadaću udružuju se u nakupine.
Te nakupine nazivamo tkiva (slike 42 i 43).
Mozak izgrađuje živčano tkivo.
Kod biljaka provodno tkivo omogućuje prijenos vode i
hranjivih tvari kroz biljku.

Slika 42: Živčano tkivo Slika 43: Provodno tkivo

Više tkiva koja imaju zajedničke funkcije izgrađuju organe.

Građa živih bića 31

 Životinjski organi jesu: mozak (slika 44), pluća, srce, bubrezi itd.
Biljni organi jesu: korijen (slika 45), stabljika, list, cvijet i plod.

Slika 44: Ljudski mozak (organ) Slika 45: Korijen (organ)

Skupine organa s istom zadaćom čine

sustave organa: živčani sustav (slika
46), sustav organa za disanje, sustav
organa za probavu, krvotok, kretanje,
razmnožavanje itd.

Kod biljaka organi se ne udružuju u

sustave organa.

Svi sustavi organa izgrađuju organizam.

Usklađen rad svih organskih sustava
omogućuje život tom organizmu.

Slika 46: Živčani sustav

MNOGOSTANIČNI ORGANIZMI
Dopuni rečenice.
Stanice koje obavljaju istu zadaću udružuju se u _______.
Tkiva koja imaju zajedničke funkcije izgrađuju ______________.

Skupine organa s istom zadaćom čine _______________.

Svi sustavi organa izgrađuju _______________.

32 Organiziranost prirode
 sustav
organa organizam
stanica

molekula tkivo organ

atom

Slika 47: Razine ustroja u građi ljudskog organizma

Što je prikazano na slici 47? Ispričaj.

Stanice imaju sposobnost diobe. Diobom iz jedne stanice
nastaju dvije, pa četiri, potom osam stanica i tako dalje.
Ovo svojstvo stanica omogućuje jednostaničnim organizmima
razmnožavanje: novonastale se stanice razdvajaju (slika 48).
Dioba mnogostaničnim orga­nizmima omogućuje rast, razvoj i
obnovu tkiva: novonastale stanice ostaju zajedno (slika 49).

Slika 48: Razmnožavanje amebe diobom stanice

DIOBA STANICA
Dopuni rečenice riječima: DIOBE, RAST, RAZMNOŽAVANJE.
Stanice imaju sposobnost ___________.
Dioba stanica omogućuje kod jednostaničnih organizama
_____________________, a kod višestaničnih ________,
razvoj i obnovu tkiva.

Građa živih bića 33

 Slika 49: Razvoj mnogostaničnog organizma diobama stanica

Slomljena kost zaraste.

To se događa zbog obnavljanja tkiva.
Na krajevima slomljene kosti nalaze se stanice.
Njihova dioba omogućuje proces zarastanja kosti.

VJEŽBA: Dioba bakterija

Bakterije su jednostanični organizmi. Žive svuda oko nas.
Stanica bakterija dijeli se svakih 20 minuta.

Izračunaj koliko će stanica nastati diobom jedne bakterije

nakon 2 sata.

SAŽETAK
Zajednička svojstva živih bića:
građena su od stanica hrane se
dišu izlučuju
osjetljiva su na podražaje kreću se
rastu i razvijaju se mijenjaju se
razmnožavaju se ugibaju.
Živa bića mogu biti jednostanična i mnogostanična.
Kod mnogostaničnih organizama udružuju se:
istovrsne stanice tkiva
tkiva organe
organi organske sustave
organski sustavi organizam.
Stanice imaju sposobnost diobe.

34 Organiziranost prirode
PROVJERI SVOJE ZNANJE
1. Navedi barem tri zajednička svojstva živih bića.
_________________________________________________
2. Kako dijelimo živa bića prema broju stanica?
_________________________________________________
3. Koje životne zadaće obavlja jednostanični organizam?
_________________________________________________
4. Kako se razmnožavaju jednostanični organizmi?
_________________________________________________
7. Što dioba stanica omogućuje mnogostaničnom organizmu?
_________________________________________________

ZANIMLJIVOSTI
Jadranski klobučić, zelena alga Jadranskog mora, može
dosegnuti veličinu od oko 6 cm. Građena je od samo
jedne stanice.

Građa živih bića 35