You are on page 1of 2

NAROD I NACIJA

Narod je povijesni tio teritorijalne zajednice koji nastaje stapanjem više plemena, i to stapanjem koji
dovodi do potpune negacije plemenskog ustrojstva, potiskivanja plemnskog života i stapanje više
plemena u zajednicu.Zbog naroda i njegove mogućnosti i razvoja raspadaju se mnoga društva u cilju
stvaranja država.

Narodna organizacija je išla u 2 pravca: 1) Bolje organizovane zajednice(Egipat, Grčka...)

2) Feudalno društvo i odnosi(koje se tek kasnije razvilo)

OBILJEŽJA NARODA:

1. Teritorij
2. Klasna struktura
3. Država
4. Zajednički jezički korijen

Narod i nacija se u širem govoru spominju kao riječi istog značenja.

Sociolozi pojam narod koriste u 3 značenja:

1. Demos , građani jedne države


2. Plebs (puk), niži društveni slojevi
3. Etnos, zajednica koju određuje teritorij, jezik, vjera, kultura

NACIJA

Društvena grupa koja bitno određuje savremena društva. Veoma je teško stvoriti kriterij za
određivanje nacije.

Jedni smatraju da je ona kulturna i duhovna zajednica, a nacionalno pitanje je ustvari kulturno pitanje
samosvjesti.

Drugi smatraju da je nacija težnja ka zajedničkom životu

Treći pak smatraju da je to skup potomaka istih predaka koji zajedno žive i prenose običaje, kulturu s
koljena na koljeno.

Također postoje i oni koji misle da je nacija zajednica života koji određuje zajedničko porijeklo, jezik,
religiju....

Sociolozi naciju određuju kako specifičnu, relativno samodovoljnu, historijski stabilnu narodnu
zajednicu, nastalu na osnovama društvene podjele rada epohe građanskih društava, na temeljima
ekonomske povezanosti, kompaktnog teritorija, zajedničkog jezika ili srodne kulture, te svijesti o
nacionalnoj pripadnosti i cjelovitosti.

Nacija je prije svega spec. narodna zajednica, koja je nastala od naroda koji ima zajedničke
odlike(jezik, teritorij...);
Ona je također i historijski formirana zajednica, vezana za određen stepen historijske razvijenosti.

Relativno samodovoljna i stabilna zajednica-u njoj se obavljaju svi procesi za njeno funkcioniranje i
izvršavala je potrebe svakog njenog člana. Ali sve to zavisi od svjetskih integracija koji utječu na rad i
stabilnost zajednice.

Pojavu nacije uvjetovala je podjela rada, odnosno njezina razvijenost u epohi građanskih društava i
složeniju podjelu rada.

Naciju određuje 5 elemenata:

1)Ekonomska povezanost 2) Kompaktan teritorij 3) Jezik 4) Ista kultura 5)svijest o pripadnosti

KONSTITUIRANJE NACIJE

Nacija se budi u 19.st(samo je jače nacionalno buđenje)

Prve ideje oko konstituiranja prvih nacija vežu se za Italiju u periodu 13.st.; te se kasnije širi na
Evropske zemlje(Engleska, Holandija...); I danas ima zemalja koje nisu rjesile svoje nacionalno
pitanje(Afrika).

Nastanak formiranja nacije je ratvoj materijalne proizvodnje, alata, mašina, koje uvjetuju sve veću
specijalizaciju u društvenoj podjeli rada koja uvjetuje potrebu za većom razmjenom na što širem
teritoriju. Međutim tim novim uslovima nisu mogla udovoljiti autarkična feudalna društva.

Prošireno tržište je postavilo i pitanje međusobne komunikacije. →zajednički književni jezik

ETNIČKI ODNOSI I MEĐUNACIONALNA TOLERANCIJA

Sva savremena društva su višeetnička. U savremenim društvima se brojčana dominantnost stavlja u


znak jednakosti sa državom(problem statusa etničke i nacionalne manjine).Druga razina predstavlja
odnos dominantnijih etničkih zajednica nad manjinama.

Tolerancija- lat“tollerare“( podnositi, trpjeti)- radi se o odnosu podnošljivosti prema mišljenjma,


uvjerenjima i djelovanjima drugih u zajednici, u kojima pojedinci ili grupe nanose štetu.(sloboda
pojedinaca)

Tolerancija je sistem satavljen od 2 dijela:

1) Tolerancije riječi- svatko ima pravo kazati šta misli i želi,a mi smo dužni ga dužni pozorno
saslušati; to je dakle kultura slušanja koje za sebe veže pogled, pozu i položaj poštivanja
2) Riječi tolerancije- mjerilo kulture ponašanja i razumijevanja izlaganja sagovornika.

Tolerantan je obično samo onaj kojem se ne nanosi šteta i ima sposobnost slobodnom odluka da
odustane od primjene sile .

U politiziranm društvima se sputava sloboda pojedinca, i gdje se svako mora opredjeliti na čiju
stranu stane, i mora tu stranu zastupati neovisno o intimnom mišljenu. Tu nema mjesta za
toleranciju, kolektiv je bit svega i on jedino vrijedi.

You might also like