JEAN RACINE

(22. PROSINCA 1639.- 21. TRAVNJA 1699.)

FRANCUSKI KLASICIST
 Tragedije

Tebaida (1664.), Aleksandar

Andromaha, Britanik, Berenika
Bajazit, Ifigenija, 1674.
(takmac Michel le Clerc)
najtragikija tragedija Fedra, 1677.
(takmac Jacques Pradon)

jedina komedija: Pravdai

povlaenje iz javnog ivota skandal na sudu
moralne (biblijske) drame: Esther i Athalie, 1691.
 Klasicistika poetika

tragedija kao najuzvienija pjesnika vrsta

tematika - grka i rimska povijest
razvoj radnje - zapleti i peripetije
- rasplet sudbinska tragedija
govor dotjerani stihovi
sukob osjeaja i dunosti dva svjetonazora:
a) jansenizam (odgoj u Port-Royalu)
b) strastvena ljubav grijeh
(razumijevanje za ljudske postupke)
pesimizam tragedija odbijanja
 Fedra

vrsta djela: tragedija u 5 inova

fabula mitologija i antike obrade
uzori: Euripidov Hipolit i Senekina Fedra
mjesto radnje: Atena, dvor
tema: razapetost izmeu strasti i krivnje
- pokretaki motiv - strastvena ljubav i mrnja
- strasti negiraju volju
ideja: krenje drutvenih normi vodi u smrt
Dramske osobe:
Fedra, Tezej, Hipolit, Aricija, Enona
 Karakterizacija

FEDRA - Minosova i Pasifajina ki, Tezejeva ena

- greno zaljubljena u posinka Hipolita
im spazih njega, stadoh, ni mrtva niti iva
O kobnog li puta, / to sudba nam ga dala
TEZEJ - sin atenskoga kralja Egeja
- proklinje sina kaje se (prekasno)
ti, stvore najgori, izdajice jadni, zloin gadni!
HIPOLIT - sin Tezeja i amazonske kraljice
- zaljubljen u Ariciju uzvraena ljubav
O ljubavi dok priam, to divlja je i vrela
- rtva tragine sudbine
 Fedrina kragika krivnja

Euripid - ena koja samo optuuje Hipolita.

Fedra priznaje krivnju, ali ne na nain da to bude
izraz njezine volje nego je to kazna bogova.
Schlegel u Fedri vidi obinu, putenu i slabu enu.
Arnauld kae da je ona kranka koja ne zasluuje
milost Boju.
Giraudoux - Fedra je moderna incestuozna ena.
Goldman dvije krajnosti sve ili nita
beskompromisnost (ljudska priroda)
- pojedinac se ne moe othrvati sudbini
 Stil tragedije

savrenstvo forme (pravila) kriterij dolinosti

stih: aleksandrinac (12 slogova s cezurom iza 6. sloga)
trojedinstvo drame (mjesto, vrijeme, radnja)
klasicistiki racionalizam
- sukob dunosti i strasti - katarza
- moralistinost i didaktinost - osuda grijeha
(nedoputena ljubav, nemoral, spremnost na preljub i la)
napetost u dijalozima Fedra i Hipolit
tragedija monologa istanana psihologija
 Literatura i izvori

Detoni-Dujmi, Dunja (glavna urednica): Leksikon

stranih pisaca, kolska knjiga, Zagreb, 2001.
Solar, Milivoj: Knjievni leksikon (Pisci, djela,
pojmovi), Matica hrvatska, Zagreb, 2007.:
kreb, Zdenko / Stama, Ante: Uvod u knjievnost
(Teorija, metodologija), Globus, Zagreb, 1986.
oljan, Antun (urednik): 100 najveih djela svjetske
knjievnosti, Stvarnost, Zagreb, 1962.
Vidan, Gabrijela (urednica): Povijest svjetske
knjievnosti, knjiga 3, Mladost, Zagreb, 1982.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Jean_Racine