Postupci proizvodnje

eteričnih ulja
Doc.dr.sc. Dubravka Škevin

1
Oblici u kojima se začini koriste u prehrambenoj industriji

1. PRIRODNI ZAČINI
- usitnjeni dijelovi cijelog niza biljaka koji se zovu ‘trave’ ili ‘herba et
folia’, kao i razne sjemenke
- nose naziv ‘prirodni’ jer im se ništa niti dodaje niti oduzima.
Podvrgavaju se isključivo sušenju, čišćenju, sortiranju, meljavi ili
mrvljenju
- AROMA I OKUS: najvažnije svojstvo prirodnog začina, a ovisi o
udjelu eteričnog ulja koje je ugrađeno u njegovu staničnu strukturu

2. EKSTRAKTI
2.1. OLEOREZINI
2.2. ETERIČNA ULJA

2
 2. EKSTRAKTI

2.1. OLEOREZINI

- ekstrakti dobiveni obradom sušenog biljnog materijala organskom

otapalom ili smjesom otapala
- ekstrakcijsko sredstvo se pri temperaturi vrenja dovodi u
zatvoreni sustav za ekstrakciju gdje dolazi u kontakt s biljnim
materijalom. Nakon što se otapalo oddestilira, dobije se gusti,
uljasti, mazivi ostatak ili oleorezin
- oleorezini sadrže hlapljive komponente (eterična ulja) i nehlapljive
komponente (smole, soli i dr.) što oleorezinu daje tamnu boju i
veću viskoznost
- eterično ulje se iz oleorezina može izdvojiti destilacijom vodenom
parom i tako zaostaju samo nehlapljive komponente
- oleorezini su stabilniji od eteričnih ulja jer nehlapljive
komponente koje sadrže imaju antioksidacijska svojstva, te se
zato često koriste kao dodatak onim prehrambenim proizvodima
koji se podvrgavaju termičkoj obradi

3
 2. EKSTRAKTI

2.1. OLEOREZINI

-zbog lakše primjene na tržištu postoje različiti preparati oleorezina

koji su topljivi u vodi ili ulju, dispergirani na sol, dekstrozu, škrob ili
neki drugi nosač

2.2. ETERIČNA ULJA

-sadrže lako hlapljive aromatične spojeve karakteristične za svaku

začinsku biljku
-u prehrambenoj industriji se najčešće se koriste za standardizaciju
arome oleorezina i začinskih mješavina

4
 2. EKSTRAKTI

Lipidi koji sadrže glicerol

H2C-OH R1COOH H2C-O-COR1 α- ili 1-

HC-OH + R2COOH H C-O-COR2 β- ili 2- + 3H2 O

H2C- OH R3COOH H2C-O-COR3 α- ili 3-

glicerol masne kiseline triacilglicerol

ETERIČNA ULJA – nisu trigliceridi, često su triterpeni i smjesa spojeva

fenolnog karaktera. Hlapljive komponente koje se iz svojih sirovina proizvode
destilacijom, tiještenjem, ekstrakcijom pomoću organskih otapala, i
ekstrakcijom pomoću nehlapljivih otapala

-u nastavku predavanja:postupci proizvodnje eteričnih ulja

5
- Izolacija eteričnih ulja ovisi o količini i vrsti eteričnog ulja,
kao i o dijelu biljke

1. POSTUPAK DESTILACIJE
1.1. Vodena destilacija
1.2. Destilacija vodenom parom
1.3. Destilacija parom

2. EKSTRAKCIJA POMOĆU ORGANSKIH OTAPALA

3. EKSTRAKCIJA POMOĆU NEHLAPLJIVIH OTAPALA

4. TIJEŠTENJE

6
 1. POSTUPAK DESTILACIJE

1.1. Vodena destilacija

-najstariji i najskuplji oblik destilacije

-u malim pogonima, često kao pokretna destilacija tamo gdje
sabrani materijal nije prikladan za dulji transport
-primjena u malim pogonima južne Francuske za destilaciju
eteričnog ulja lavande, te južne Španjolske i Alžira za destilaciju
ružinog ulja i ulja majčine dušice
-industrijska primjena: za proizvodnju terpentinskog ulja
-zahtijeva više stručnosti i iskustva u radu od drugih oblika
destilacije

7
 1. POSTUPAK DESTILACIJE

1.1. Vodena destilacija

-biljni materijal je u vreloj vodi a zagrijavanje se vrši ili izravno

plamenom ispod destilacijskog kotla ili unutarnjim grijanjem sa
spiralno oblikovanom cijevi

8
 1. POSTUPAK DESTILACIJE

1.2. Destilacija vodenom parom

-biljni materijal nalazi se na perforiranoj podlozi posude kroz koju ulazi
para (stvara se izravnim grijanjem)
-za jednoličan prolaz para kroz biljni materijal važno je da ne bude
previše usitnjen
-biljni materijal je u kontaktu samo sa zasićenom vodenom parom, a ne i
sa vrelom vodom
-racionalniji u odnosu na vodenu destilaciju, kraći je, ima bolje
iskorištenje, manja je uporaba goriva
-pogodno za izolaciju manje osjetljivih eteričnih ulja: eukaliptusovo,
aniševo, kimovo, komoračevo, cimetovo, klinčićevo i ulje paprene
metvice

9
 1. POSTUPAK DESTILACIJE

-biljni materijal nalazi se na perforiranoj podlozi posude kroz koju

ulazi para (stvara se izravnim grijanjem)
10
 1. POSTUPAK DESTILACIJE

-Razlika od prethodnih:
1.2. Destilacija parom
™u kotlu u kojem se nalazi biljni materijal
nema vode, nema hidrolize (npr. estera)
™nema izvora topline pa da se isključuje
termička degradacija komponenti, bolja
kvaliteta i stabilnost
-destilacija parom najčešće se primjenjuje
u industrijskim pogonima

-Nedostatak destilacije:
™relativno visoka temperatura razgrađuje
osjetljive komponente koje mogu
polimerizirati ili se osmoliti
™Neučinkovito kod materijala koji sadrži
mali udjel eteričnog ulja i kad je eterično
ulje topljivo u vodi
11
 1. POSTUPAK DESTILACIJE

1.2. Destilacija parom

12
 1. POSTUPAK DESTILACIJE

Nusproizvod postupka destilacije:

Hidrolat (cvjetna vodica)

–vodena otopina zasićena tvarima koje se nalaze u eteričnom ulju
-uglavnom hidrofilne tvari, ima više kiselina, alkohola i aldehida od ulja
-kod proizvodnje eteričnog ulja cimeta i ruže hidrolat se vraća natrag u
destilaciju, zasićuje se tvarima koje se nalaze u eteričnom ulju

13
2. EKSTRAKCIJA POMOĆU ORGANSKIH OTAPALA

- osobito prikladno za cvjetove koji sadrže mirisne

komponente

- Primjena ekstrakcije:
™izolacija eteričnih ulja izravno iz biljnog materijala
™ekstrakcija vodenih otopina dobivenih postupkom
destilacije

-Odabir otapala:
™Prema polarnosti i temperaturi vrelišta
™Dietileter, pentan, izopentan, diklormetan,
petroleter, benzen

14
 2. EKSTRAKCIJA POMOĆU ORGANSKIH OTAPALA

Nedostaci:

™Lako hlapljive komponente mogu se izgubiti

prilikom otparavanja otapala, a neki neisparljivi
spojevi mogu zaostati u ekstraktu (voskaste tvari)
™Takva ulja su polučvrste konzistencije pa se ta
mirisna masa naziva ‘’konkret’’ (Essences concrètes).
™ Nju treba pročistiti pomoću apsolutnog etanola da
bi se dobilo čisto eterično ulje ‘’apsolut’’ (Essences
absolutes) koje se primjenjuje u kozmetici i u izradi
parfema, nepoželjni u aromaterapiji

15
2. EKSTRAKCIJA POMOĆU ORGANSKIH OTAPALA

16
 3. EKSTRAKCIJA POMOĆU NEHLAPLJIVIH OTAPALA
3.1. Bez primjene topline (enfleurage à froid)
- Temelji se na svojstvu masti i ulja da adsorbiraju i zadrže eterično ulje koje
hlapi iz cvjetova
- Grasse, južna Francuska, svjetska metropola parfema

-na staklenim pločama koje su s obje strane

premazane slojem masti debelim 3 cm, a nalaze se u
drvenim okvirima
-rub ploče- 4 cm nenamazan
-po masnom sloju se povlače brazde (povećavanje
površine)
-po ploči se posipa 30 do 80 probranih i neoštećenih
cvjetova (ili drugi biljni materijal)
-35-40 drvenih okvira se naslažu jedan na drugi tako
da se cvjetna (biljna) masa nalazi između dva sloja
masti
-eterično ulje hlapi i adsorbira se u masnu podlogu
-nakon nekog vremena (sati, dani) cvjetni materijal
17
se ukloni i zamijeni svježim
 3. EKSTRAKCIJA POMOĆU NEHLAPLJIVIH OTAPALA
3.1. Bez primjene topline (enfleurage à froid)

- proces se ponavlja dok se mast ne zasiti eteričnim

uljem
-tako nastaje mirisna pomada
-kvaliteta pomade ne ovisi samo o kvaliteti cvjetova,
već i o kvaliteti masti
-koriste se: neutralne masti bez mirisa (goveđi loj
i svinjska mast), a mogu se zamijeniti silikagelom,
ugljenom te esterima polialkohola

18
 3. EKSTRAKCIJA POMOĆU NEHLAPLJIVIH OTAPALA

3.2. Uz primjenu topline (enfleurage à chaud)

-kao ekstraktivna sredstva koriste se tekuće biljne ili životinjske

masti (goveđi loj, maslinovo ulje, parafinsko ulje)

19
 3. EKSTRAKCIJA POMOĆU NEHLAPLJIVIH OTAPALA
3.2. Uz primjenu topline (enfleurage à chaud)

- cvjetovi ili vrećice sa cvjetovima se stave u ulje ili rastaljenu mast

(50-80ºC)
- vrijeme ekstrakcije ovisi o vrsti eteričnog ulja
- s istom masti ili uljem 10-15 puta se ekstrahiraju nove količine
cvjetova
- ukupna količina cvjetova je 5-10 puta veća od količine ekstrakcijskog
sredstva
- za ekstrakciju eteričnog ulja iz cvjetova ruže, naranče, zumbula i
klinčića

20
 3. EKSTRAKCIJA POMOĆU NEHLAPLJIVIH OTAPALA

Nakon ekstrakcije pomoću nehlapljivih otapala (bilo hladnim ili

toplim postupkom) slijedi:
-ekstrakcija eteričnog ulja iz mirisne pomade (dobivene bez ili uz
zagrijavanje), vrši se pomoću 96% etanola
- etanolna otopina se koncentrira s obzirom na veću ili manju
osjetljivost komponenti eteričnog ulja i to destilacijom (često u
vakuumu)
-eterično ulje se potom ekstrahira petroleterom

21
4. TIJEŠTENJE

- uglavnom za dobivanje eteričnih ulja iz agruma gdje se ono nalazi

u vanjskom dijelu usplođa
- odvija se pri sobnoj temperaturi, ručno ili mehanički
- dobivena tekućina se sastoji od vode i ulja, a sadrži i pektinske
tvari koje tvore emulziju
-iz te smjese ulje je moguće
izdvojiti destilacijom s
vodenom parom, filtriranjem,
dekantiranjem ili centrifugiranjem

- eterična ulja dobivena tiještenjem

finije su arome od ulja dobivenih
destilacijom

22
OSTALI NAČINI PROIZVODNJE ETERIČNIH ULJA
™Fitonički proces - najnovija metoda ekstrakcije eteričnih
ulja upotrebom posebnih novih otapala koji se nazivaju fitosoli

™Ekstrakcija pomoću tekućeg ugljičnog dioksida - u ovoj

metodi umjesto vodene pare koristi se ugljični dioksid pod
visokim tlakom kako bi se izvukla eterična ulja.

23
™Ekstrakcijom superkritičnim plinovima – dobiva se tzv.APSOLUT
-plin pod tlakom razara tkivo biljke i odnosi sastojke, padom tlaka plin
evaporira i ostavlja eterično ulje bez plina
-to se proizvodi uz npr. CO2. Nedostatak: taj CO2 u kontaktu s vodom
formira kiselinu koja može oštetiti neke sastojke (npr. estere)
-nastali apsoluti se nazivaju CO2 apsoluti, skupi su, jedino ti apsoluti se
primjenjuju u aromaterapiji

Ekstrakcija sa nadkritičnim CO2

24
-osnovna primjena prirodnih začina i
njihovih ekstrakata bilo u obliku
oleorezina ili eteričnih ulja, svodi
se na aromatiziranje i
antioksidacijski učinak koji imaju
na hranu u koju se dodaju.

-u daljnjem predavanju bit će

objašnjen mehanizam djelovanja
antioksidanasa

25
 O

H2C – O – C – R1

HC - O - C – R2

H2C – O – C – R3

R = masne kiseline

26
18:0 CH3 – CH2 - (CH2)14 - CH2 – COOH STEARINSKA

zasićena masna kiselina (SFA)

18:1 CH3 – (CH2)7 – CH = CH – (CH2)7 – COOH OLEINSKA

jednostrukonezasićena masna kiselina (MUFA)

18:2 CH3–(CH2)4 –CH = CH –CH2 – CH = CH–(CH2)7–COOH LINOLNA

18:3 CH3CH2CH = CHCH2CH = CHCH2CH = CH(CH2)7 – COOH LINOLENSKA

višestrukonezasićene masne kiseline (PUFA)

27
 OKSIDACIJSKO KVARENJE
AUTOOKSIDACIJA
Početak reakcije
RH + O2 R. + .HOO

Tijek reakcije
R. + O2 ROO.
ROO. + RH ROOH + R.
ROOH RO. + .OH

Završetak reakcije
R. + R. R–R
R. + ROO. ROOR
ROO. + ROO. ROOR
Autooksidacija ulja prema Farmeru, Bolandu i Gee-ju (Oštrić-Matijašević i Turkulov, 1980.)

28
R. + AH RH + A.
ROO. + AH ROOH + A.
A. + A. A2
2A. + O2 A2O2

Djelovanje antioksidanasa

29
 RUŽMARIN
(Rosmarinus officinalis L.)
-Razgranati, zimzeleni grm koji može
narasti i do dva metra visine. Postoje
i puzajući, odnosno niski oblici koji se
mogu saditi kao pokrivači tla.
-Listovi su kožasti, čvrsti, sjajni,
dužine 2-3 centimetra. Gornja strana
lista je tamnozelena, a naličje je
svijetlo zeleno. Rub lista je cjelovit i
lagano povijen prema unutra. Ako se
listovi protrljaju među prstima,
ispuštaju intenzivan, jak miris.
-Cvjetovi su mali, najčešće ljubičasti,
ružičasti, cvatu od ožujka do
listopada. Cijela biljka je aromatična,
a količina ulja u biljci ovisi o klimi i
položaju na kojem raste.
30
 RUŽMARIN
(Rosmarinus officinalis L.)

-Raste u toplim podnebljima, a ako se uzgaja

u kontinentalnom području, treba ga zaštititi
od zime.
-U srpnju i kolovozu se sakupljaju listići koji
sadrže 0,5 do 3% eteričnog ulja.
-U prehrambenoj industriji se koristi u
proizvodima od ribe i mesa, juhama i
umacima, a naročito u proizvodima s puno
masti. Od svih biljaka koje sadrže
antioksidanse, ružmarin se najviše
primjenjuje.
-Koristi se i u kozmetičkoj i farmaceutskoj
industriji.

31
 RUŽMARIN
(Rosmarinus officinalis L.)

-kemotipski složena vrsta, 4 kemotipa:

1) Kemotip verbenon/bornil acetat
-sadrži: 40% ketona verbenona, 15% kamfora, 35% monoterpena α-pinena, 20%
oksida 1,8-cineola
-raste u glavnom na Korzici
-ovaj kemotip povoljno djeluje na rad jetre i proizvodnju žuči, smiruje kašalj
(smanjuje stvaranje sluzi u plućima), potiče regeneraciju kože
-hidrolat ružmarina ovog kemotipa-koristi se u tretmanu akni uz hidrolat lavande)
-OPREZ!!!! U većoj dozi-može biti neurotoksičan (oralno i rektalno)
-NE! U trudnoći i NE! kod male djece

32
 RUŽMARIN
(Rosmarinus officinalis L.)

2) Kemotip 1,8-cineol
-sadrži: oksida 1,8-cineol, manje kamfora i monoterpena
-uspjeva u Sjevernoj Africi
-ovaj kemotip olakšava iskašljavanje, djeluje protiv patogenih bakterija i
kvasaca
-OPREZ!!!! Neka ulja ovog kemotipa sadrže veći udjel kamfora – potencijalno
opasno za oralnu upotrebu

3) Kemotip kamfor
-sadrži: 30% kamfora, 30% 1,8-cineola i monoterpene
-europski mediteranski bazen. Hrvatska.
-djeluje na grčenje i bolove mišića, na razgrađivanje sluzi
-OPREZ!!!! OPREZ!!!! OPREZ!!!! Najtoksičniji kemotip ružmarina!! Djeluje
neurotoksično i hepatoksično!! NE! Za oralnu upotrebu!!!

33
 RUŽMARIN
(Rosmarinus officinalis L.)

4) Kemotip β-mircen/kamfor
-na atlantskoj obali zapadne
Španjolske, Portugala i
Argentine
-20% β-mircena, 15% kamfora i
manje 1,8-cineola
-rijedak kemotip
-jaka analgetička aktivnost

34
 RUŽMARIN
(Rosmarinus officinalis L.)

-Antioksidansi lista ružmarina su

fenolni diterpenoidi: karnosol,
karnosolna kiselina, rosmanol,
epirosmanol, rosmadial i metil-
karnosat.
-Antioksidacijsko svojstvo imaju i
flavonoidi luteolin, genkvanin i
diosmetin
-Dominantna komponenta frakcije
fenolnih diterpenoida je karnosolna
kiselina koja pokazuje i najjaču
antioksidacijsku aktivnost.

35
ZAČINSKA ULJA

36
 ZAČINSKA ULJA

-začinsko i aromatsko bilje dodavalo se u biljna ulja prvenstveno radi

produljenja oksidacijske stabilnosti, a pokazalo se da takva ulja imaju
specifične senzorske karakteristike
-kao ‘baza’ najčešće se koristilo neko rafinirano ulje (suncokretovo,
maslinovo), a istraživanja su se proširila i na dresinge, majoneze i ostale
proizvode na bazi ulja i masti
-ispitivan je antioksidacijski učinak ružmarina, kadulje, češnjaka,
mravinca, mažurana, mačje metvice, lavande, timijana, anisa
-sposobnost inhibiranja oksidacije lipida bila je sljedeća: ružmarin >
origano > propil galat > BHA > slatka paprika > kumin > ljuta paprika >
šafran > BHT.

37
 ZAČINSKA ULJA

PRIMJER
CILJ:
Ispitivala se održivost djevičanskih maslinovih ulja uz dodatak ružmarina kao
prirodnog antioksidansa. Posebna pažnja se posvetila njihovom utjecaju na
senzorska svojstva s osvrtom na gorčinu ulja.

METODE:
1.Maceracija je provedena s 5% usitnjenog ružmarina na masu ulja. Usitnjeni ružmarin za
maceriranje pripremljen je iz suhih listića ružmarina mljevenjem električnim mlinom za kavu do
granice da kompletno prođe kroz sito čiji je promjer otvora 400 μm. Maceracija je provedena na
tresilici, pri 40 ºC kroz 48 sati. Nakon toga ružmarin je odstranjen filtracijom preko filter papira.
Analize su provedene u filtriranom ulju.
2.Ulju s listićima ružmarina dodano je 5% listića na masu ulja.
3. Ekstrakt ružmarina – oleorezin Uz povratno vodeno hladilo ekstrahirano je 30 g listića
ružmarina s 300 mL metanola, u trajanju od 4 sata. Metanolni ekstrakt filtracijom je odvojen od
biljnog ostatka. Metanol je oddestiliran na rotacijskom vakuum uparivaču (Devarot, tip D-4) a suhom
ostatku oleorezinu je dodano 70 mL vode i 70 mL petroletera, te je u lijevku za odjeljivanje izvršena
separacija na vodeni sloj i petroleterski sloj koji je sadržavao precipitat. Vodeni sloj je odbačen, a iz
petroleterskog sloja se filtracijom odvojio precipitat koji je sušen na zraku te se dobio žutozeleni prah.
Uzorcima sa ekstraktom ružmarina dodano je 0,02% ekstrakta na ukupnu masu ulja, što je odabrano u
skladu s Pravilnikom o aditivima (1998), prema kojem je dozvoljeno dodavanje antioksidanasa u hranu
u toj koncentraciji.
Uzorci su analizirani odmah nakon maceracije, odnosno dodatka ekstrakta i listića, zatim nakon 30
dana i nakon 6 mjeseci čuvanja pri sobnoj temperaturi, u tamnim bocama, u mraku. Nakon punjenja u
boce, zrak je istisnut inertnim plinom (dušik).
38
REZULTATI:

1 4
2
3

Slika 1. Vrijeme indukcije pri 120 °C (Rancimat) maslinovog ulja bez i sa

dodacima ružmarina

1 – djevičansko maslinovo ulje, 2 – djevičansko maslinovo ulje s metanolnim ekstraktom-oleorezin, 3 –

djevičansko maslinovo ulje s dodatkom cijelih listića, 4 – djevičansko maslinovo ulje macerirano
samljevenim listićima ružmarina 39
 u k u pn i
600 5 fen oli
o-difen oli
4,5
500 IB
4

Intenzitet gorčine
3,5

Fenoli (mg/kg)
400
3
300 2,5
2
200
1 ,5
1
1 00
0,5
0 0
1 2 3 4

Slika 2. Udjel ukupnih fenola, o-difenola i intenzitet gorčine u uzorcima

djevičanskog maslinovog ulja prije i nakon dodatka ružmarina

1 – djevičansko maslinovo ulje, 2 – djevičansko maslinovo ulje s metanolnim ekstraktom-oleorezin, 3 –

djevičansko maslinovo ulje s dodatkom cijelih listića, 4 – djevičansko maslinovo ulje macerirano
samljevenim listićima ružmarina 40
 1 2

Slika 3. Vrijeme indukcije pri 120 °C (Rancimat) djevičanskog maslinovog ulja

sorte Oblica prije i nakon maceracije ružmarinom
1 – kontrolno djevičansko maslinovo ulje, 2 – djevičansko maslinovo ulje macerirano ružmarinom
41
 400 1 ,4 Uk u pn i fen oli
o-dfen oli
350 1 ,2 IG

300
1

Intenzitet gorčine
Fenoli (mg/kg)
250
0,8
200
0,6
1 50
0,4
1 00

50 0,2

0 0
1 2 1 2
Oblica Buharica

Slika 4. Udjel ukupnih fenola i o-difenola te intenzitet gorčine u maslinovom

ulju iz sorte Oblica i Buharica prije i poslije maceriranja ružmarinom
1 – kontrolno djevičansko maslinovo ulje, 2 – djevičansko maslinovo ulje macerirano
ružmarinom 42
Slika 5. HPLC kromatogram na 280 nm fenolnih tvari u djevičanskom maslinovom ulju prije i nakon
maceracije samljevenim listićima ružmarina 43
 Uzorci (gorčina)
Ocjenjivači 1 2 3 4
najslabije najjače
1 2 4 1 3
2 4 3 1 2
3 3 1 2 4
4 3 1 2 4
5 3 1 2 4
6 2 3 1 4
7 3 2 4 1
8 1 2 3 4
9 1 3 2 4
Σ 22 20 18 30

Tablica 1. Senzorska analiza djevičanskog maslinovog ulja prije i nakon dodatka ružmarina
(Ranking test)
1 – djevičansko maslinovo ulje, 2 – djevičansko maslinovo ulje s metanolnim ekstraktom, 3 – djevičansko
maslinovo ulje s dodatkom cijelih listića, 4 – djevičansko maslinovo ulje macerirano samljevenim listićima
ružmarina 44
 ZAČINSKA ULJA

ZAKLJUČAK:

Utjecaj ružmarina na udjel fenola, gorčinu i održivost djevičanskog maslinovog

ulja ovisi o obliku u kojem je ružmarin dodan u ulju.
Maceracijom ružmarina u ulju povećao se udjel fenolnih spojeva i intenzitet
gorčine, dok dodatak listića i ekstrakta ružmarina nije značajno utjecao na udjel
fenola.
Ulje s maceriranim ružmarinom imalo je i najbolju održivost, ali je intenzitet
gorčine kao i miris na ružmarin vrlo jak. Kako bi ovakvo ulje bilo senzorski
prihvatljivo i kako bi se moglo koristiti kao začinsko ulje, trebalo bi u daljnjim
istraživanjima odrediti optimalnu koncentraciju ružmarina ili ovako
pripremljeno miješati sa manje gorkim djevičanskim maslinovim uljima.

45